Politika

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru&nbsp;Marjan &Scaron;arec.
&Scaron;arec je u intervjuu za agenciju Mina kazao da je Crna Gora i dalje predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.
Komentari&scaron;ući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, &Scaron;arec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.
&ldquo;Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-vi&scaron;e donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze&rdquo;, pojasnio je &Scaron;arec.
Kako je kazao, sporo dono&scaron;enje je odluka glavna činjenica koja navodi ka razmi&scaron;ljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.
&ldquo;Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje naru&scaron;avaju jedinstvo&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se pla&scaron;e da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.
Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, &Scaron;arec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.
&ldquo;Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može naru&scaron;iti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom&rdquo;, istakao je &Scaron;arec.
On je, kako je naveo, na osnovu dosada&scaron;njeg iskustva, ubjeđen da to ne bi i&scaron;lo brzo.
&ldquo;Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za jo&scaron; jedno neuspje&scaron;no pro&scaron;irenje&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali pote&scaron;koće.
&ldquo;Ali u vidu imam vi&scaron;i cilj&rdquo;, dodao je &Scaron;arec.
Upitan da li je Crna Gora, kao &scaron;to navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspje&scaron;nije zemlje u pregovorima sa EU, &Scaron;arec je kazao da smatra da država jo&scaron; ima tu poziciju.
&ldquo;Realno gledano, jo&scaron; uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve &scaron;to pi&scaron;e u medijima, čitam i slu&scaron;am analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.
Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.
Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, &Scaron;arec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.
&ldquo;Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne &scaron;anse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da &ldquo;stvaramo neki paket po svaku cijenu&rdquo;.
&ldquo;Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Po&scaron;teno je da ko izvr&scaron;i sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale&rdquo;, pojasnio je &Scaron;arec.
Kako je dodao, ipak ima jo&scaron; dosta posla.
Komentari&scaron;ući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužila&scaron;tvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, &Scaron;arec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužila&scaron;tva može smatrati pritiskom.
&ldquo;Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osječati kao pritisak&rdquo;, naglasio je &Scaron;arec.
Kako je naveo, tužila&scaron;tvo je uspje&scaron;no onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.
Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.
Na pitanje u kojoj mjeri de&scaron;avanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, &Scaron;arec je kazao da se u Briselu čuje svako de&scaron;avanje u zemlji kandidatkinji.
&ldquo;Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom pro&scaron;irenja to moraju čuti, jer inače bi lo&scaron;e obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih de&scaron;avanja na sam proces&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.
&ldquo;U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje&rdquo;, pojasnio je &Scaron;arec.
Kako je kazao, njega brinu dru&scaron;tvena de&scaron;avanja na koje utiče politika.
&ldquo;Po&scaron;tujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u te&scaron;kim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država&rdquo;, poručio je &Scaron;arec.
On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.
&ldquo;Isto tako, te&scaron;ko razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se pona&scaron;aju prema simbolima te zemlje u kojoj žive&rdquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.
Komentari&scaron;ući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, &Scaron;arec je podsjetio da je iz Unije vi&scaron;e puta nagla&scaron;eno da Crna Gora treba da promijeni vizni režim.
&ldquo;To je bio i zahtjev u procesu&rdquo;, naveo je &Scaron;arec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.
Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način &scaron;titi prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno dru&scaron;tvo, &Scaron;arec je kazao da je integracija stranaca u dru&scaron;tvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspje&scaron;ne.
&ldquo;Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogor&scaron;ava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca&rdquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je &scaron;titio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.
&ldquo;Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u ko&scaron;tac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uni&scaron;tavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, &Scaron;arec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.
&ldquo;Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to te&scaron;ko shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo te&scaron;ko kontrolisati&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve lo&scaron;e &scaron;to se de&scaron;ava u zemlji.
&ldquo;Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati ne&scaron;to pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.
&ldquo;Generalizovanje jedne populacije ne donosi ni&scaron;ta dobro, treba gledati pojedince&rdquo;, poručio je &Scaron;arec.

Šarec: Reformu EU sprovoditi nakon proširenja, svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može se smatrati pritiskom

" IZ UNIJE VIŠE PUTA NAGLAŠENO DA CRNA GORA TREBA DA PROMIJENI VIZNI REŽIM"

Crna Gora će morati ne&scaron;to da uradi povodom svoje odluke o uvođenju viza turskim državljanima ili će u suprotnom njegova zemlja povući neke recipročne mjere, kazao je turski ambasador Bari&scaron; Kalkavan.
Kalkavan je to rekao tokom posjete Baru gdje je obi&scaron;ao svoje sunarodnike kojima su prethodnih dana demolirani lokali, prenosi Portal RTCG.
&ldquo;Ne samo to, mislimo da ima jo&scaron; koraka koje se moraju napraviti. S obzirom na to da u temeljima na&scaron;ih odnosa, između dvije države imaju neke odluke koje su donesene zajedno, ako se ne naprave koraci i na&scaron;a strana će biti primorana na neke korake da preuzme u skladu sa ovim &scaron;to se desilo&rdquo;, kazao je Kalkavan.
On je naveo da u Turskoj živi 250 hiljada ljudi iz Crne Gore.
&ldquo;Rodbina im je ovdje, tako da se oni obilaze svakako. Tako da će oni morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga&rdquo;, rekao je Kalkavan.

Kalkavan: Ako Crna Gora ne preispita odluku o vizama, Turska će odgovoriti recipročno

PORUČIO TURSKI AMBASADOR

Izvje&scaron;taj Evropske komisije o zemljama kandidatkinjama za proces pro&scaron;irenja, kako je najavljeno, biće predstavljen u utorak, 4. novembra, kada se očekuje da će kolegijum EK usvojiti paket pro&scaron;irenja.
Neke od preliminarnih ocjena iz nacrta izvje&scaron;taja o Crnoj Gori, pojavile su se juče u medijima.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekada&scaron;nja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Antenu M kaže da uvijek postoji neka prethodna informacija, koju, kako nagla&scaron;ava, moramo komentarisati sa rezervom.
&bdquo;Ovo je već dvadeset treći izvje&scaron;taj od kako je 2002. sve krenulo. Svakako da se vrlo pažljivo čita, poruke se tumače na različite načine, ali ova geopolitička slika daje nam sad neku prednost da se nadamo nekoj integracionoj dinamici u narednom periodu. Naravno, istovremeno i brinemo, zato &scaron;to se stvari u oblasti reformi ne odvijaju ba&scaron; onako kako smo očekivali&ldquo;, ukazuje sagovornica Antene M.
To, kako ističe, ne treba da nam kaže samo Evropska komisija, već u mnogim oblastima vidimo to i sami.
&bdquo;Kako ove nezvanične izjave dolaze, svakako da je lijepo čuti da je ovo komisija koja obećava da će dati doprinos pro&scaron;irenju, poslije one druge Barosove komisije iz 2010. kada je u njihovom mandatu pristupila Hrvatska. Ovaj put se opet daju naznake da do kraja njihovog mandata je moguće da se pro&scaron;irenje opet desi, i to u na&scaron;oj regiji, &scaron;to je, svakako obećavajuće&ldquo;, podvlači Đurović.
Đurović se osvrnula se na podatak da je evidentirano usporavanje u dva ključna poglavlja 23 i 24.
&bdquo;&Scaron;to se tiče ključne ocjene za oblasti vladavine prava, svakako da nije dobro čuti da je napredak ocijenjen sa manjom ocjenom od pro&scaron;logodi&scaron;nje četvorke, &scaron;to znači da ono &scaron;to pi&scaron;e u izvje&scaron;tajima o radu tužila&scaron;tva, sudstva i otvorenim pitanjima ostaje za ozbiljnu zabrinutost kolegama u Briselu. A to smo malo preciznije mogli da vidimo i u ovom mehanizmu izvje&scaron;taja o vladavini prava, koji sada četiri zemlje regije koje pregovaraju imaju kao da su države članice&ldquo;, ukazuje Đurović.
Nekada&scaron;nja ministarka napominje i da je krajem juna u pomenutom izvje&scaron;taju posebno istaknuto &scaron;ta bi u oblasti vladavine prava trebalo dodatno da unaprijedimo.
&bdquo;Recimo posebno za pravosuđe, punom sprovođenju strategije, izboru sudija i tužilaca i naravno, podr&scaron;ci infrastrukturi, tehnologiji, ali i samim ljudskim resursima u radu pravosuđa i smanjenju zaostanaka u postojećim predmetima&ldquo;, ističe Đurović.
Ukazuje i da su se u oblasti borbe protiv korupcije očekivali bolji rezultati.
&bdquo;To se odnosi i na oblast transparentnosti usvajanja propisa i inkluzivne zakonodavne procese. A i kada govorimo o samim medijima i medijskim regulativama i slobodama, koji su dio poglavlja 10 koje smo zatvorili, ali su i u poglavlju 23&ldquo;, poja&scaron;njava sagovornica Antene M.
Đurović apostrofira da je na vrhu agende imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
&bdquo;Svakako, pravila transparentnosti u vlasni&scaron;tvu medija. Ona su pobolj&scaron;ana, ali jo&scaron; uvijek samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Transparentnost javnog finansiranja za medije takođe, pravni okvir o pristupu informacijama. Pohvaljeni smo da negdje efikasnije institucionalno i policijski odgovaramo na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali svakako to je oblast koja je pod posebnom pažnjom. Tako da ta izvjesna pobolj&scaron;anja ipak ne daju dovoljno uvjerenja da je sloboda izražavanja, sloboda medija i medijski pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori&ldquo;, izričita je Đurović.
Upitana očekuje li da će, s obzirom na poruke ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednice Evropske komisije Ursule Fonderlajen, kontinuirane prakse koje se odnose na targetiranje kritički orijentisanih medija, ipak biti konstatovane kao neka vrsta upozorenja za vlast u finalnom dokumentu, sagovornica Antene M odgovorila je potvrdno.
&bdquo;Očekujem da će svakako zbog važnosti takve teme, u okviru analize medijskih sloboda i medijskog pluralizma, za&scaron;tite novinara i transparentnosti njihovog rada, svakako biti notirane, i to kritički, u izvje&scaron;taju koji slijedi&ldquo;, poručuje Đurović.
Analizirajući ostale segmente izvje&scaron;taja, nekada&scaron;nja ministarka ističe da smo dobili nekoliko četvorki.
&bdquo;Kako kažu, to je sigurno dobro. Neke su tu u najavi da će ta poglavlja biti zatvorena, ali jo&scaron; uvijek nekako svi očekujemo da se ta dinamika sada sa decembarskom međuvladinom konferencijom, u narednom periodu pretvori u makar kvartalne međuvladine konferencije,. &Scaron;to znači da bi sljedeće godine trebalo da imamo vrlo dinamične i vrlo produktivne bar četiri međuvladine konferencije, da bi imali razumno očekivanje da će se sve &scaron;to je pripremljeno za zatvaranje zaista i zatvoriti&ldquo;, nagla&scaron;ava Đurović.
Podsjeća da je u pitanju veliki kontingent od 26 poglavlja, dok je od 33 za sada zatvoreno svega sedam, te, kako navodi, imamo jo&scaron; dosta posla.
&bdquo;Za kraj godine najavljeno je zatvaranje nekih pet poglavlja. Ova uslovna ocjena da smo recimo dobri u poglavlju 31 se nastavlja iz pro&scaron;le godine, ali znamo da je tu bilateral sa republikom Hrvatskom, tako da ta ocjena četiri ne zavr&scaron;ava privremeno zatvaranje toga poglavlja, već konsolidacija i unaprjeđenje odnosa i postepeno rje&scaron;avanje otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom&ldquo;, podvlači sagovornica Antene M.
Nekada&scaron;nja ministarka navodi i da je dosta oblasti koje su notirane.
&bdquo;Biće ponovo nekih akcionih planova, biće prozivanja ko je za &scaron;ta vi&scaron;e zadužen i nije zavr&scaron;io svoj dio posla, ali u svakom slučaju ima mjesta gdje je Crna Gora i pohvaljena &ndash; pristupanje SEPA i uop&scaron;te tog sektora finansijskih usluga, borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i u nekim naravno ekonomskim oblastima. Vidjećemo kada to bude konačno. To je jo&scaron; uvijek živi dokument i do zadnjeg dana može tu jo&scaron; ne&scaron;to da se, da kažem promijeni i valorizuje do utorka kada se pripremi za usvajanje. Tako da je u svakom slučaju to važno pažljivo pročitati i iz toga ćemo u stvari vidjeti kakva nas integraciona 2026. godina očekuje&ldquo;, zaključuje Đurović.

Đurović: Nije dobro što je napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 ocijenjen manjom ocjenom od prošlogodišnje

KOMENTAR NA PRELIMINARNE OCJENE NA NACRT IZVJEŠTAJA O NAPRETKU CRNE GORE

Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu pristupanja EU, navodi se u nacrtu dijela izvje&scaron;taja Evropske komisije koji se odnosi na Crnu Goru.
U nacrtu dijela izve&scaron;taja, u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid, se konstatuje da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a sedam poglavlja je privremeno zatvoreno.
&ldquo;Od posljednjeg izvje&scaron;taja, održane su dvije međuvladine konferencije, na kojima su privremeno zatvorena četiri nova poglavlja, po&scaron;to je Crna Gora ispunila kriterijume za zatvaranje. Ovo Crnu Goru čini najnaprednijom u procesu pristupanja EU. Čvrst nastavak strate&scaron;ke orijentacije ka EU ostaje ključan za dalji napredak&rdquo;, navodi se u nacrtu izvje&scaron;taja Evropske komisije.
Paket pro&scaron;irenja trebalo bi da bude usvojen na sastanku kolegijuma Evropske komisije u utorak 4. novembra.
U dokumentu se konstatuje da je Crna Gora, pored Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine održala punu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
U dijelu nacrta koji se odnosi na pravosuđe, navodi se da je, nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, sprovođenje pobolj&scaron;anog pravnog okvira koji garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa u Crnoj Gori dalo neke početne pozitivne rezultate.
Međutim, dodaje se da korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu pro&scaron;irenja moraju prioritetno da rije&scaron;e.
&ldquo;Preduzeti su dalji koraci za jačanje pravnih i institucionalnih okvira za sprječavanje i borbu protiv korupcije u Albaniji i Moldaviji, dok se u Crnoj Gori pobolj&scaron;anja usvojena pro&scaron;le godine konsoliduju. Međutim, korupcija i dalje postoji u mnogim sektorima&rdquo;, navodi se u nacrtu dijela izvje&scaron;taja.
No, i pored postepenog jačanja rezultata dalji napori za istraživanje i kažnjavanje korupcije, posebno na vi&scaron;im nivoima, moraju se nastaviti i intenzivirati u svim zemljama pro&scaron;irenja, ističe se u nacrtu.
Među preliminarnim ocjenama iz izvje&scaron;taja navodi se da je Crna Gora napredovala u odnosu na pro&scaron;lu godinu u 18 od 33 poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), ali je usporila, odnosno dobila niže ocjene u dva najvažnija za približavanje članstvu u toj zajednici - 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), objavio je portal Vijesti.
U nacrtu dijela izvje&scaron;taja se konstatuje i da se &bdquo;izvjesna pobolj&scaron;anja &ldquo;mogu primijetiti u Crnoj Gori kada je riječ o slobodi izražavanja, slobodi medija i medijskom pluralizmu.
Crna Gora, takođe je jedna od zemalja regiona koja je preduzela značajne korake, kako bi ojačala svoje politike borbe protiv trgovine ljudima daljim jačanjem svog pravnog, institucionalnog ili operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i pomoć žrtvama.
Dodatno, u nacrtu se konstatuje da je Crna Gora postigla napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma u protekloj godini, &scaron;to je takođe otvorilo put za pristupanje SEPA-i.
U dijelu nacrta izvje&scaron;taja navodi se i da proces pro&scaron;irenja sada funkcioni&scaron;e brže nego u posljednjih 15 godina, kao i da je ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, pro&scaron;irenje realna mogućnost.

Nacrt izvještaja EK: Crna Gora usporila kada su u pitanju poglavlja 23 i 24

"KORUPCIJA I DALJE PREDSTAVLJA ZNAČAJAN IZAZOV"

Sa skupa koji je Demokratska partija socijalista organizovala večeras u Beranama poručeno da je budna građanska i antifa&scaron;istička Crna Gora.
<blockquote class="twitter-tweet">
Za Crnu Goru koju volimo❤️ <a href="https://t.co/yKoYalhRNQ">pic.twitter.com/yKoYalhRNQ</a>
&mdash; Andrija Čađenović (@AndrijaCadjeno1) <a href="https://twitter.com/AndrijaCadjeno1/status/1983944837494706644?ref_src=twsrc%5Etfw">October 30, 2025</a></blockquote>
"DPS je stub moderne i savremene Crne Gore i &scaron;tit multietničkoj i vi&scaron;evjerskoj Crnoj Gori", jedna je od poruka sa skupa Bori se za Berane&ldquo;, koji je održan na Jasikovcu.

Na skupu su govorili odbornica DPS-a u SO Berane Mirjana Babić, potpredsjednici Aleksandra Vuković Kuč i Abaz Dizdarević i predsjednik DPS Crne Gore Danijel Živković.
<blockquote class="twitter-tweet">
🇲🇪🇪🇺 <a href="https://twitter.com/DPSCrneGore?ref_src=twsrc%5Etfw">@DPSCrneGore</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/berane?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#berane</a> <a href="https://t.co/CEA6kHGQgu">pic.twitter.com/CEA6kHGQgu</a>
&mdash; Ivan Vukovic (@pg_citizen) <a href="https://twitter.com/pg_citizen/status/1983963729499975905?ref_src=twsrc%5Etfw">October 30, 2025</a></blockquote>

&nbsp;

Skup u Beranama: DPS štit multietničkoj Crnoj Gori

"BUDNA JE GRAĐANSKA I ANTIFAŠISTIČKA CRNA GORA"

Crna Gora je turistička zemlja i suludo je slati poruke bilo kome da nije dobrodo&scaron;ao, to je samoubistvo - ekonomsko samoubistvo, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je odgovarajući na pitanja poslanika u Skup&scaron;tini rekao da se svi u Crnoj Gori "moramo suzdržiati od takvih izliva emocija."
-S druge strane, nećemo dozvoliti da neko zloupotrijebi na&scaron;e tradicionalno gostoprimstvo. Upravo je MUP napravio predlog zakona o stranicma koji će jasno definisati imigracionu politiku. Sada&scaron;nja se nije mijenjala od vremena DPS-a. Ova većina će predložiti i usvojiti novi zakon. Taj će zakon definisati na&scaron;u imigracionu politiku da bismo omogućili strancima boravak i da bismo funkcionisali kao turistička zemlja. Vi znate da možete osnovati kompaniju za jedan euro i dobiti po tom osnovu privremeni boravak. Bez zapo&scaron;ljavanja na&scaron;ih građana to vi&scaron;e neće moći, rekao je Spajić tokom premijerskog sata.
Kako dodaje, novi zakon će imati mnogo benefita.
-Imaćemo veće zaposlenje na&scaron;ih građana. Znači, stranci koji osnuju firme biće u obavezi da zaposle na&scaron;e državljane a tako ćemo demotivisati zloupotrebe. Sprove&scaron;ćemo jednu od najvećih imigracionih reformi, pomoći će da se zaustave nedobronamjerni prije nego uđu u avion autobus ili voz za na&scaron;u zemlju, naveo je.
Spajić je ranije, odgovarajući na pitanje poslaničkog kluba DPS-a kazao "da smo ti koji imamu istorijsku &scaron;ansu da zatvorimo sva poglavlja i uvedemo zamlju EU"
-Mi možemo da dignemo Crnu Goru iz pepela i da vladavina prava na kojoj počiva nezavisnost tužila&scaron;tva, bude jedna od stvari oko kojih ćemo se okupljati, rekao je premijer Milojko Spajić u Parlamentu. Evropska unija, evropska agenda i vladavina prava su stvari oko kojih moramo da se okupljamo, naveo je on odgovarajući na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata.
Kako je kazao, &scaron;to se tiče nelegalnog uticaja na tužila&scaron;tvo, sudstvo i druge institucije, "to nije moj stil".
-Ne želim tužioce kojima aplaudiram kada procesuiraju političke oponente, a sjutra da ih kudim, to nije moj stil. Zbog toga se suzdržavam od komentara na rad tužila&scaron;tva, naveo je Spajić.
Govoreći o VDT Miloradu Markoviću kazao je da Parlament ima slobodu da pokrene pitanje njegovog razrje&scaron;enja.
-Vladavina prava dugo je zavisila od sprege tužila&scaron;tva i vlasti. To sada nije slučaj, imamo potpuno nezavisno tužila&scaron;tvo. Mi kao Vlada možemo i treba da podržimo rad tužila&scaron;tva i da bude po zakonu. Do sada je bio takav i nadamo se da će biti u budućnosti, naveo je Spajić.

Spajić: Stranci više neće moći da osnuju firmu ako ne zaposle naše građane

PREMIJER TVRDI DA ĆE NOVI ZAKON O STRANCIMA IMATI MNOGO BENEFITA

Shodno Odluci Vlade Crne Gore o privremenoj suspenziji bezviznog režima&nbsp;imaoci običnog paso&scaron;a Republike Turske, počev od danas, u obavezi su pribavljanja vize za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori, saop&scaron;teno je iz Ministartsva vanjskih poslova.
"Zahtjevom za izdavanje crnogorske vize &ldquo;C&rdquo; (boravak do 90 dana, u periodu od 180 dana) i &ldquo;D&rdquo; (boravak do 180 dana, u periodu od 365 dana) državljani Republike Turske mogu se obratiti diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima Crne Gore na teritoriji Republike Turske &ndash; Ambasadi u Ankari i Generalnom konzulatu u Istanbulu.
Napominjemo da imaoci važećih putnih isprava (validan najmanje tri mjeseca po napu&scaron;tanju teritorije Crne Gore) sa važećom vizom (multiple entries) ili dozvolom boravka u zemljama &Scaron;engenskog prostora, Državne zajednice Australije, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Republike Irske, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, bez obaveze pribavljanje crnogorske vize, a najduže do isteka vize/boravi&scaron;ne dozvole gore navedenih zemalja, ako je vrijeme važenja te vize, odnosno boravi&scaron;ne dozvole kraće od 30 dana", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Bezvizni režim prema imaocima diplomatskog, službenog i specijalnog paso&scaron;a Republike Turske ostaje, shodno Sporazumu o uzajamnom oslobađanju od pribavljanja vize, nepromijenjen,&nbsp;saop&scaron;teno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Počela primjena privremene suspenzije bezviznog režima za državljane Turske

SAOPŠTENO IZ MVP

Premijer Milojko Spajić rekao je da ne želi tužioce po svojoj mjeri, navodeći da je rad tužila&scaron;tva dosad bio efikasan i da se nada da će tako biti i u budućnosti.
Spajić je na sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića, da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvje&scaron;taja o radu tužila&scaron;tva u Skup&scaron;tini, vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Živković je naveo da je Marković dobio 61 glas prilikom izbora, a Izvje&scaron;taj o radu tužila&scaron;tva prije nekoliko danas dobio je 25 glasova u Skup&scaron;tini. On je upitao je li tužila&scaron;tvo izgubilo legitimitet.
Spajić je rekao da &ldquo;smo mi ti koji imaju istorijsku &scaron;ansu da zemlju uvedemo u EU 2028, i koji do kraja 2026. godine imamo &scaron;ansu da zatvorimo sva poglavlja&rdquo;.
&ldquo;Mi smo ti koji možemo da dignemo ekonomiju iz pepela i da država bude jedna od najrazvijenijih zemalja u regionu, i da vladavina prava na kojoj počiva nezavisnost tužila&scaron;tva bude jedna od stvari oko kojih ćemo se okupljati&rdquo;, kazao je Spajić.
Spajić je istakao da neće komentarisati rad tužila&scaron;tva i drugih institucija.
&ldquo;Ne želim tužioce po mojoj mjeri da im aplaudiram dok procesuiraju moje političke oponente i da ih kudim kad ne rade u skladu s mojim očekivanjima, apsolutno se suzdržavam od komentara na rad tužila&scaron;tva, i va&scaron;eg pitanja&rdquo;, naveo je Spajić.
On je rekao da poslanici imaju mogućnost da pokrenu procedure razrje&scaron;enja VDT-a.
&ldquo;Vi ste parlament, možete to da uradite, nemamo problem sa demokratskim praksama&rdquo;, kazao je Spajić.&nbsp;
On je kazao da je vladavina prava u Crnoj Gori dugo vremena zavisila od nelegalne sprege izvr&scaron;ne vlasti i tužila&scaron;tva, &ldquo;sada vi&scaron;e to nije slučaj&rdquo;.
&ldquo;Sad imamo potpuni drugi slučaj, imamo nezavisno tužila&scaron;tvo. Mi kao Vlada treba da podržimo rad tužila&scaron;tva i da taj rad bude efikasan, do sada taj rad je bio takav, nadam se da će biti takav i u budućnosti&rdquo;, dodao je Spajić.
On je kazao da nema problema da u svakom trenutku odgovara pred bilo kojim tužila&scaron;tvom.
&ldquo;To nije mogao da kaže veliki broj prethodnika. Ne govorim nikad lo&scaron;e o prethodnicima van Crne Gore čak i kad me isprovociraju, ja te ljude čak i branim jer su oni bili predstavnici države. Kad sam u državi poku&scaron;avam da okupim sve građane, koji su se mučili 30 godina sa 500 EUR zarade&rdquo;, rekao je Spajić.
On je pozvao da ga puste da rade kako bi građani imali budućnost i mogli da se raduju ulasku u EU.
&ldquo;To nam niko neće pokloniti, to mora neko da sprovede u djelo, ujedinimo se oko zajedničkih tema, krajnje je vrijeme&rdquo;, rekao je Spajić.
Živković je upitao za&scaron;to se promijenilo mi&scaron;ljenje PES-a za nekoliko dana u pogledu glasanja o izvje&scaron;taju tužila&scaron;tva.&nbsp;
&ldquo;Rekli ste da nećete podržati, odjednom se pojavljuje priča o krivičnim prijava iz ladica. Specijalno državno tužila&scaron;tvo je već jedan predmet spakovalo, znači da ga je spremilo i pitanje je kada će ga procesuirati&rdquo;, dodao je Živković.
On je rekao da bi najbolje bilo da tužila&scaron;tvo bude svevi&scaron;nji organ koji se ne smije kritikovati.
&ldquo;Hajmo tužila&scaron;tvu da omogućimo da bira poslanike, ministre, premijera, sudije Ustavnog suda, sve organe unutar Crne Gore, mislim da bi to najbolje bilo. Da tužila&scaron;tvo bude svevi&scaron;nji organ koji se ne smije kritikovati. Zato je ovo pitanje vama bilo upućeno&rdquo;, naveo je Živković.
On je rekao da se potvrdilo &scaron;to su pričali.
&ldquo;Da je čovjek izabran u Vladi, da ga je izabrala parlamentarna većina i da je to prelomio predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić. Vi kažete da nema pritiska na tužila&scaron;tvo i da ono nije četvrta grana vlasti, očigledno ste vi od tog tužila&scaron;tva ne&scaron;to tražili, ali po&scaron;to nijeste dovoljno zadovoljni kako se tužila&scaron;tvo obračunava sa kritičarima vlasti, sad vam treba neki novi tužilac&rdquo;, rekao je Živković.&nbsp;
On je kazao da Spajić nema potrebe da zove njih na dijalog jer su oni &ldquo;malo odgovorniji prema državi&rdquo;.
&ldquo;Nego vi okupite ove ljude s kojima se svađate svaki dan, rije&scaron;ite pitanje o Botunu pa onda dođite nama da pričate o saradnji i dijalogu koji bi trebalo da proizvede bolji efekat za život svih građana&rdquo;, dodao je Živković.
Mandić je rekao da parlamentarna većina funkcioni&scaron;e u skladu sa onim &scaron;ta kome pripada.&nbsp;
&ldquo;Podijeljene su nadležnosti i niko se nikome ne mije&scaron;a, kao &scaron;to se ja nijesam mije&scaron;ao VDT-u, niti sam ga za dvije godine nazvao niti tražio i&scaron;ta od njega. Procjenjivao sam da se radi o čestitom čovjeku, nijesam kontaktirao sa njim ni sa Novovićem&rdquo;, rekao je Mandić.
On je naveo da se sve akcije svedu na priču o nekom priču o telefonu, ke&scaron;u, sitnicama, koje su sa njegove tačke gledi&scaron;ta ispod nivoa za ono &scaron;to su radili nekada&scaron;nji lideri DPS-a i sa njima snažno spregnuti kriminalni klanovi.
&ldquo;Zato sam govorio da smo mi nezadovoljni tužila&scaron;tvom&rdquo;, naveo je Mandić.
On je rekao da samostalno tužila&scaron;tvo ne odgovara narodu koji traži pravdu.&nbsp;
&ldquo;Narod traži pravdu i zna ko su krupne ribe u crnoj gori kojima tužila&scaron;tvo ne smije da priđe, ali Miju Lekiću će da utvrđuju je li imao 1,20 ili 1,15 procenata alkohola u krvi kada je o&scaron;tećeno neko vozilo. Ne prihvatam četvrtu granu vlasti&rdquo;, poručio je Mandić.
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića da li su napadi na bezbjednosni sektor proizvod straha i očaja političko-kriminalnih struktura od onoga &scaron;to tek slijedi, Spajić je rekao da su aktuelni procesi rezultirali time da utihne narativ da je država bezbjednosno neobučena i da ne može odgovori izazovima.
&bdquo;Mi ne treba da vodimo tužila&scaron;tvo, mi smo izvr&scaron;na vlast, treba da damo apsolutnu podr&scaron;ku tužila&scaron;tvo i da mu budemo leđa&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je naveo, crnogorski bezbjednosni sektor prolazi velike izazove i sigurno da nije lako biti na čeku tog sektora u ovom trenutku.
&bdquo;Ali vidimo i u prethodnim danima, kada su bili veliki izazovi, da je bezbjednosni sektor odgovorio kako treba i da je za&scaron;titio građane svih nacionalnosti, svih vjera, svih identitetskih profila i svih državljanstava, uprkos svim naslijeđenim problemima&ldquo;, istakao je Spajić.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/-XLeWL2WhhI?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: Ne želim tužioce po svojoj mjeri

"MI NE TREBA DA VODIMO TUŽILAŠTVO, MI SMO IZVRŠNA VLAST"

Lider DPS-a Danijel Živković pitao je danas u Parlamentu za&scaron;to crnogorska javnost ne zna koji su ministri iz Vlade saslu&scaron;ani u tužila&scaron;tvu.
-Pitamo za&scaron;to se ne sazna ko je iz ove Vlade, ali i prethodne, koji ministri konkretno su saslu&scaron;avani? Za&scaron;to tamo nema lisica, fantomki i kamera. Nema jer ovo tužila&scaron;tvo radi za ovu vlast- rekao je Živković tokom Premijerskog sata.
Kako je rekao, tužila&scaron;tvo se obračunava sa DPS-om.
-Mi ćemu izdržati borbu u kojoj se tužila&scaron;tvo obračunava sa nama. Treba svi da znaju da se sjutra svako i svačija prepiska može naći u medijima i da može koristiti za diskreditaciju ličnosti, naveo je.
Dodaje da se vara "svako ko misli da će nam prijetiti sa pozicija moći sa onim &scaron;to posjeduje, a da prije ili kasnije da za one koji prijete neće izaći kompromitujući materijal."

Živković: Zašto javnost ne sazna koji su ministri iz ove Vlade, ali i prethodne saslušani u tužilaštvu

PITAO POSLANIK DPS-A TOKOM PREMIJERSKOG SATA

Administrativni odbor jednoglasno je podržao zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za ukidanje imuniteta poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Milanu Lekiću radi pokretanja postupka protiv njega, prenosi agencija Mina.
Zahtjev je podržalo deset članova, pa će Odbor Skup&scaron;tini predložiti da odobri da se protiv Lekića može pokrenuti krivični postupak po zahtjevu Osnovnog suda zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja.
Osnovni sud u Pljevljima dostavio je u julu zahtjev kojim se od parlamenta traži odobrenje za vođenje krivičnog postupka protiv Lekića.
Sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić danas je na sjednici Odbora objasnila da tužilac sumnja da je Lekić počinio krivično djelo za koji je predviđena kazna od tri godine, te da je za vođenje postupka potrebno skinuti mu imunitet.
Lekić, nekada&scaron;nji predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja, je u oktobru pro&scaron;le godine službenim vozilom, pod dejstvom alkohola, izazvao udes u Pljevljima i tom prilikom povrijedio sugrađanina.
Zbog izazivanja udesa, Lekića je sudija za prekr&scaron;aje kaznio sa 750 EUR i zabranom upravljanja vozilom naredna tri mjeseca, a tri dana kasnije on je podnio ostavku na funkciju koju je pokrivao.

Administrativni odbor jednoglasno za ukidanje imuniteta Lekiću

POSLANIKU NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Demokratska partija socijalista (DPS) zatražiće hitno kontrolno saslu&scaron;anje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog pogor&scaron;anja odnosa sa Turskom, najavio je poslanik te stranke Oskar Huter.
On je, na konferenciji za novinare u Skup&scaron;tini, kazao da Ibrahimović treba da objasni da li se slaže sa postupcima državnih organa.
"I da kaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori ovakva kratkovida i neodgovorna politika aktuelne Vlade", rekao je Huter, prenosi agencija Mina.
On je rekao da je Vlada zbog krivičnog djela zbog kojih se terete dva državljana Azerbejdžana, kaznila 90 miliona građana Turske.
Huter je poželio brz oporavak povrijeđenom Podgoričaninu.
On je rekao da je Vlada brzopleto i nepromi&scaron;leno uvela vizni režim građanima Turske.
Huter je kazao da potpuno, pogre&scaron;ne i "vjerovatno nezakonite reakcije sektora bezbjednosti", doprinijele su eksalaciji ksenofobije i komplikacijama u odnosima sa Turskom.
On je upitao da li će premijer Milojko Spajić ili iko u Vladi podnijeti odgovornost za "sramotu nanijetu ugledu Crne Gore".
&nbsp;

Huter: DPS će tražiti saslušanje Ibrahimovića zbog pogoršanja odnosa sa Turskom