Crna Gora treba ozbiljno da razmisli o prijedlogu njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja se tiče fazne integracije Zapadnog Balkana, odnosno integracije Zapadnog Balkana prvo u zajedničko evropsko tržište, što bi značilo da ovaj prostor dobije status koji imaju Island, Norveška i Lihtenštajn,  ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić.

Taj međukorak bi, smatra, prevazišao momenat ratifikacije sporazuma i ubrzao integrativni put cijelog regiona.

Komentarišući Samit EU - Zapadni Balkan, održan u Tivtu, Kalezić je rekao da je to istorijski događaj za Crnu Goru.

- Crna Gora je pokazala geopolitičku relevantnost koju je imala i u nekim ranijim iteracijama, ali nijesu se poklopile druge okolnosti koje bi omogućile održavanje ovakvog samita. Poruke su sve u granicama očekivanog optimizma koje nijesmo čuli samo u petak, već ih slušamo mjesecima. Ne mogu da se otrgnem utisku da je Evropskoj uniji više stalo da se integriše nego što je nama samima – kazao je Kalezić.

Na pitanje čime obrazlaže takav stav, Kalezić je rekao da „ne pokazujemo dovoljno zrelosti u pogledu ispunjavanja evropske agende“.

- Važan aspekt je inicijativa njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja se tiče fazne integracije Zapadnog Balkana, odnosno integracije Zapadnog Balkana prvo u zajedničko evropsko tržište, što bi značilo da ovaj prostor dobije status koji imaju Island, Norveška i Lihtenštajn. To bi olakšalo kasniju punu integraciju regiona, jer ovaj međukorak koji predlažu dva lidera EU bi prevazišao momenat ratifikacije sporazuma i ubrzao integrativni put cijelog regiona – istakao je Kalezić.

Smatra da je to ideja o kojoj i Crna Gora treba „ozbiljno da promisli, uzimajući u obzir i princip integracije shodno zaslugama, u kojoj naša država prednjači“.

Na pitanje možemo li ispuniti sve što su poruke sa Samita, Kalezić je rekao da je potrebno za svaki emancipatorski napor imati jednu vrstu optimističkog cilja i stimulativnog datuma, kakav je 2028. godina.

- Ono što se dešava kad se ugase kamere i spuste zavjese na Samitu jeste da Crna Gora ostaje sa vladajućom većinom koja ne razumije istorijski i politički trenutak u kojem živi. Jer, da razumije, imali bismo drugačiju dinamiku u parlamentu, na primjer. Da bismo ušli u EU 2028, potrebno je 2026. zatvoriti sva poglavlja, a to nije realno i ne treba robovati toj vrsti neutemeljenog optimizma – istakao je Kalezić.

Podsjetio je da imamo, kako kaže, vrlo pozitivnu inicijativu od proevropske opozicije koja markira i definiše okvir za dalji evropski put, odnosno za debatu i društveno-politički dijalog o onome što treba da budu primarni ciljevi, kako bi Crna Gora što skorije postala članica.

- Ne vidim spremnost osim deklarativne, koju smo čuli od predstavnika Vlade, ne vidim tu vrstu političke zrelosti da se uhvate ozbiljnije u koštac sa izazovima. Lako je ispunjavati tehničke zahtjeve, a puno teže političke. To zahtijeva jednu vrstu kompetentnosti i znanja, razumijevanja trenutka i rješenje da se to radi. Ne govorim samo o bilateralnim odnosima sa Hrvatskom, koji su posebno opterećeni malignim djelovanjem vladajuće koalicije, već i druge stvari, a one su sadržane u dokumentu koji opozicija promoviše vladajućoj koaliciji i javnosti – rekao je Kalezić, ocjenjujući da je ta platforma sveobuhvatna i treba da posluži kao osnov za dalju diskusiju kako bi društvo krenulo naprijed u suštinskom zatvaranju poglavlja.

Komentarišući pokušaj ugrožavanja nacionalne bezbjednosti uoči Samita u Tivtu, kada je 87 srpskih državljana sa kriminalnim dosjeom vraćeno sa tivatskog aerodroma u Beograd, kao i ponašanje i izjave tim povodom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Kalezić je kazao da je taj događaj opasno posmatrati izolovano.

- Taj događaj treba posmatrati kao dio hibridnog rata koji Srbija i Rusija vode protiv Crne Gore. Tu je i uvod u vrlo agresivno miješanje te dvije države uoči početka i tokom kampanje za parlamentarne izbore. Što god da je bio cilj i pokušaj te grupe huligana, to je pokazalo neke propuste i slabosti na našoj strani i otvorilo brojna pitanja na koja nemamo odgovor.

Prvo pitanje je što bi se desilo da nije bilo strane intervencije, a drugo – zašto Tužilaštvo ne otvori postupak protiv onih koji su trebali da pruže logistiku tim ljudima, a neki od njih, znamo iz medijskih napisa i nastupa, nijesu državljani Crne Gore. Tim ljudima treba otkazati gostoprimstvo u Crnoj Gori – kazao je Kalezić.

Upitao je zašto „ti ljudi kad su došli nijesu procesuirani, ako predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost, nego su odmah vraćeni“.

- Brojna su pitanja bez odgovora. Sad fokus javnosti treba da bude na tome ko je tim ljudima trebalo da pruži logistiku u Crnoj Gori. Vidjećemo, kako se kampanja bude približavala, tako će ovakvi događaji da budu sve češći.

Imamo medijsku propagandnu kampanju kroz dva filma emitovana na našim frekvencijama, imamo ovaj de facto čin agresije, jer kada šaljete grupu izgrednika, ne želite drugo osim nasilje, i imamo subverzivno djelovanje ruskih i srpskih službi protiv Crne Gore. Ovo je zadnji momenat da Srbija može da zakoči ili uspori integracije Crne Gore u EU i oni će koristiti sve što imaju i mogu kako bi to učinili – rekao je Kalezić.

On je, na pitanje je li saglasan sa pojedinim ocjenama da se šef parlamenta Andrija Mandić distancira od Vučića, rekao da je Mandić „uspio da probije barijeru koja je postojala za njega, a tiče se Evropskog parlamenta“, te da mu je posjeta značila. Kalezić je podsjetio da je predsjednica EP Roberta Mecola uskratila posjetu u „minut do 12“ prije dvije godine.

- Sada je Mandić, na ovaj način, uspio u tome da Mecola posjeti crnogorski parlament. On će sve do izbora da se trudi da djeluje što konstruktivnije i kooperativnije, jer se vodi onom maksimom koju je izrekao – „isti cilj, drugim sredstvima“. Nijesam pobornik te teorije da je on u stanju da previše autonomno djeluje, niti da njegova stranka može da se odvoji od čvrstog zagrljaja srpskih obavještajnih službi. Radi se samo o taktiziranju. I on je vrlo relativizirajuće djelovao u odnosu na ono što je bio desant na Tivat. Pohvalio je izostanak reakcije dvojice predsjednika, Vlade i države, koji su morali da se očituju o tome – kazao je Kalezić.

Komentarišući to što su predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić „zakopali ratne sjekire“ bar dok traje Samit, Kalezić je istakao da je „pohvalno da se sve vrste ličnih animoziteta stave po strani“.

- Ono što mi nije bilo do kraja jasno, poznavajući diplomatski protokol i način na koji se samiti organizuju, to što je Spajić pokušao sebe da nametne mimo onoga što je dobra praksa. To ne govori dobro o Crnoj Gori i protokolu, a protokol pokazuje ozbiljnost države. Ima Spajić mogućnosti da se sretne s njima i u drugim formatima.

Naravno da mu je bilo mjesto na toj večeri, ali sve ostalo tokom Samita je bilo van dobrih diplomatskih praksi i manira. Ukazuje na nerazumijevanje onoga šta je čija uloga. Milatovića moram pohvaliti da je bio dobar domaćin i to odradio maksimalno korektno – kazao je Kalezić.

Vučić i Rama žele nešto za što se nadaju da neće uspjeti
- Čujemo da su Vučić i Rama oduševljeni Makronovim i Mercovim planom o zajedničkom tržištu, ali oni taj plan hoće jer znaju da neće da uspije, odnosno traže nešto za što se nadaju da neće uspjeti – kaže Danilo Kalezić.

- Zahtjevi i kriterijumi da bi zemlja postala članica zajedničkog tržišta su u nivou 80 ili 90 odsto onoga što je samo članstvo. Zahtijeva strukturne reforme koje Srbija nije htjela da ispoštuje. Prema tome, taj optimistički stav Vučića i Rame u odnosu na ovaj plan je u suštini želja da se to i ne desi. To je dnevnopolitička finta kako bi se izbjegli napori da se Srbija suštinski reformiše – rekao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, Mercova poruka koja je, kako kaže, nikad jasnija, da Srbija mora da izabere između EU sa jedne i Kine i Rusije sa druge strane, jeste nešto što do sada nijesmo čuli.

- Vučić se nalazi u situaciji kad mora da bira, a znamo da on ne može da bira jer je „poklopljen“ ruskim službama i kineskim kapitalom – istakao je Kalezić.

Istorijski odnos Francuske prema našoj državi
Danilo Kalezić je, komentarišući istorijski – prvi dolazak francuskog predsjednika u Crnu Goru, potencirao njegovu posjetu Cetinju.

- Žao mi je što ta posjeta nije adekvatno ispraćena i što nije akcenat dat na ono što je nepravda Francuske prema Crnoj Gori iz 1918, a istovremeno i formalno izvinjenje sto godina kasnije, odnosno 1919. Francuska kroz ovu diplomatsku aktivnost i ohrabrenje Crne Gore pokušava da kompenzuje istorijsku nepravdu prema Crnoj Gori – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, dolazak Makrona je od ključnog značaja, te da je Francuska jedan od najznačajnijih partnera Crnoj Gori i ključno je pomogla kada se naša država otrgla iz Miloševićevog zagrljaja.

- Francuska ima tu vrstu istorijskog odnosa sa Crnom Gorom – kazao je Kalezić.

Makronovu posjetu Cetinjskom manastiru i sastanak sa mitropolitom Joanikijem, Kalezić je prokomentarisao potezom koji je „na ivici dobrog ukusa“.