Politika

Nekada&scaron;nji komandant Specijalne jedinice policije Veselin Veljović bio je glavni za &bdquo;Crne trojke&ldquo;, a njegova desna ruka tada&scaron;nji komandir Miljan Perović, tvrdi dugogodi&scaron;nji policijski službenik Braju&scaron;ko Braju&scaron;ković.
On je to rekao na sjednici skup&scaron;tinskog Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima političkih ubistava i napada na novinare, na kojoj odgovara na pitanja u vezi sa slučajevima kojima se Odbor bavi.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović pitao je Braju&scaron;kovića ko je bio organizator &ldquo;Crnih trojki&rdquo;, ko su bili pripadnici, kakva je bila njegova uloga tu i da li je on nekog lično prebio i po čijem naređenju.
&ldquo;Crne trojke je formirao neko iznad njega, ali je glavni bio Veselin Veljović, tada&scaron;nji komandant specijalne jedinice, koji mene ne poznaje, a njegova desna ruka bio je komandir u toj jedinici Miljan Perović&ldquo;, odgovorio je Braju&scaron;ković.
On je rekao da nikada nikoga nije &bdquo;takao po prstu&ldquo;, &scaron;to se tiče &ldquo;Crnih trojki&rdquo;.
&ldquo;To vrijeme, od 1997 do 2000. je bilo zlo u Crnoj Gori, a to zlo su najvi&scaron;e pravili Veljović i neki njegov &scaron;ef. On je strahovito bio željan zla. U nekom slučaju je tražio da se slome prsti jednoj novinarki, ali o tome ću isto da pričam&rdquo;, naveo je Braju&scaron;ković.
Osvrćući se na napad na glavnog i odgovornog urednika lista Dan Du&scaron;ka Jovanovića, Braju&scaron;ković je rekao da je Jovanović znao da će biti napadnut.
&bdquo;Da će biti napadnut Jovanović je znao od novinara Buda Simonovića, kojem sam ja rekao. Nikada nijesam minirao nijednu policijsku regularnu akciju, ali nijesam to prihvatio&ldquo;, rekao je Braju&scaron;ković.
On je kazao da je Jovanović trebalo da bude &bdquo;malo kasnije&ldquo; pretučen, ali da je, dana kada je napadnut, u Skup&scaron;tinu neku unio torbu, &scaron;to je ubrzalo napad.
Braju&scaron;ković je naveo da je pratio Jovanovića u naselju u kom živi, a da su njegovi &scaron;efovi uvijek znali kada novinar izlazi iz &ldquo;Dana&rdquo;.
Braju&scaron;ković je kazao da je CD sa njegovog saslu&scaron;anja 2013. godine u Osnovnom dravnom tužila&scaron;tvu veoma bitan, i zamolio odbornike da ga traže od tužila&scaron;tva.
Na pitanje Vučurovića da li je nekada&scaron;njeg premijera Mila Đukanovića obavijestio o &ldquo;Crnom trojkama&rdquo;, Braju&scaron;ković je rekao da jeste, ali da je jedina reakcija bila intervju u kojm ga je optužio da koči evropski put Crne Gore.
Ko je naređivao prebijanja, pitao je Vučurović, a Braju&scaron;ković odgovorio:
"Netačno je da je bilo na stotine prebijanja i ubistava, to se nikada nije desilo. Mnogi su se žalili da su ih prebile 'Crne trojke', a to nije tačno. Veljović je bio veoma aktivan u tome, ja sam ga molio da mene isključi iz svega toga. Samo imam saznanja da je u Specijalnoj jedinici pravljen spisak, nakon &scaron;to sam iza&scaron;ao u javnost, da niko nije znao za Crne trojke i da ja lažem, a pravili su ga Slavko Đurović i Marko Kalezić, te Milan Kovačević i Marko Drobnjak načelnih OB DG."
Poslanika Demokratske partije socijalista Oskara Hutera interesovalo koje je Braju&scaron;ković obavljao tokom radne karijere, da li je disciplinski kad sankionisan i za&scaron;to, te da li je dolazio ikada u sukob sa kolegama, da li je imao povrede u vidu prostrijelnih rana.
Braju&scaron;ković je, uz konstataciju da Huter provocira, odgovorio da je bio u zatvoru &ldquo;zbog namje&scaron;taljke kojom su koordinirali Veljović i Vesna Medenica&rdquo;.
Braju&scaron;ković je kazao da je bio ranjavan, kada je čistio oružje u Upravi za izvr&scaron;enje sankcija, kada mu je metak pro&scaron;ao kroz butinu, da se ne sjeća da se nekad sukobio sa nekim od kolega, ali da sve ova pitanja nemaju veze sa &ldquo;Crnim trojkama&rdquo;.

Brajušković: Veljović je bio glavni za "Crne trojke", Perović njegova desna ruka

"NETAČNO JE DA JE BILO NA STOTINE PREBIJANJA I UBISTAVA, TO SE NIKADA NIJE DESILO"

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, većinom glasova, dao je pozitivno mi&scaron;ljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude ambasadorka u Briselu.
Vlada je predložila da se Olivera Injac postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedi&scaron;tem u Briselu.
Injac je kazala da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad pozicioniraju unutar &scaron;irokog sistema međunarodnih odnosa - navela je Injac.
Zastupanje, predstavljanje i za&scaron;tita interesa Crne Gore kao i osiguranje podr&scaron;ke Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore, kako kaže, biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević zatražio je obja&scaron;njenje zbog čega nije održana sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike 24. aprila, na kojoj je trebalo da se razmatraju kandidature za ambasadore u Sofiji, Zagrebu i Hagu.
- Zanima me za&scaron;to se danas ne razmatraju predlozi za ta tri diplomatska imenovanja. Imamo kvorum, ali na dnevnom redu je samo jedan kandidat. Da li je u pitanju politički dogovor ili postoji neki drugi razlog? - upitao je Zirojević.
Predsjednik odbora Du&scaron;ko Stijepović odgovorio je da su sjednice vi&scaron;e puta zakazivane, ali da nije bilo kvoruma, te da će članovi odbora biti blagovremeno obavije&scaron;teni kada se steknu uslovi za nastavak procesa.
Zirojević je izrazio o&scaron;tro protivljenje imenovanju biv&scaron;e ministarke odbrane Olivere Injac, navodeći brojne razloge zbog kojih, kako je kazao, ona ne bi trebalo da predstavlja Crnu Goru u diplomatskoj službi.
- Tokom va&scaron;eg mandata u Ministarstvu odbrane, vr&scaron;eni su politički progoni, sredstva su tro&scaron;ena nenamjenski, a Crna Gora je predstavljana kao država bez uticaja. Takođe, protiv vas su vođeni postupci zbog nezakonitog zapo&scaron;ljavanja i zloupotrebe službenog položaja - kazao je on, podsjetiv&scaron;i i na slučaj &bdquo;kadeti&ldquo;, u kojem je, prema njegovim riječima, onemogućeno &scaron;kolovanje kandidatu s najboljim rezultatima na testiranju &ndash; sinu tužiteljke koja je postupala po prijavama protiv Injac.
- U va&scaron;em mandatu smo gledali scene u kojima se helikopterom Vojske Crne Gore prevoze predstavnici SPC &ndash; organizacije za koju se navodi da &scaron;iri maligni ruski uticaj na Zapadnom Balkanu. To sve govori o načinu na koji ste obavljali funkciju - zaključio je Zirojević.
Prema njegovom mi&scaron;ljenju, &bdquo;jedina institucija u kojoj Injac treba da se nađe nije van Crne Gore&ldquo;.
Injac je odgovorila da su mnogi navodi netačni, ističući da je većina krivičnih prijava protiv nje odbačena.
- Postupci koji su jo&scaron; u toku nalaze se pred nadležnim organima, i nemam čega da se pla&scaron;im. Tokom mog mandata bila sam izložena velikim pritiscima - poručila je ona.&nbsp;

Odbor dao pozitivno mišljenje na predlog da Injac bude ambasadorka

U BRISELU

Sjednica Anketnog odbora o &bdquo;crnim trojkama&ldquo;, na čijem dnevnom redu je uzimanje izjave od dugogodi&scaron;njeg policijskog funkcionera Braju&scaron;ka Braju&scaron;kovića, biće održana danas, prenosi Pobjeda.
Zakazana je za 11 sati.
Podsjetimo, Ankteni odbor ranije je uzeo izjave od Du&scaron;ka Markovića i Milana Paunovića.
To skup&scaron;tinsko tijelo bavi se prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja vi&scaron;estranačja do danas.
Odbor se bavi i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao &bdquo;crne trojke&ldquo;.

Brajušković danas pred Anketnim odborom

SJEDNICA POČINJE U 11 SATI

Tokom rasprave u parlamentu Zete do&scaron;lo je do incidenta između odbornika opozicionog DPS-a Du&scaron;ana Radonjića i odbornika koalicije &ldquo;Za budućnost Zete&rdquo; Veska Ra&scaron;ovića zbog čega je sjednica bila prekinuta, prenosi Dan.
Dok je Ra&scaron;ović bio za govornicom Radonjić je pri&scaron;ao i tada je do&scaron;lo do incidenta.
Data je pauza, sjednica je potom nastavljena, ali bez odbornika DPS-a.
Vesko Ra&scaron;ović je potvrdio da je do&scaron;lo do verbalnog incidenta, a da su ostali odbornici spriječili fizički kontakt između njega i odbornika Radonjića.
&ldquo;Polemiku smo vodili tokom prve tačke dnevnog reda, izvje&scaron;taj o radu predsjednika Op&scaron;tine, a potom nastavili. To &scaron;to je on izgovarao, po mom sudu, je pre&scaron;lo granice kritike, i reagovao sam sa mjesta. Priznajem da sam neprimjereno dobacio &scaron;to je Radonjiću vjerovatno bio povod da me gađa fla&scaron;om. Kolege su reagovale i spriječile da dođe do nekog kontakta. Ja ne vidim razlog da se sjednica ne nastavi i da se svi vratimo svom poslu. Ovo je demokratija i žar rasprave&rdquo;, kazao je Ra&scaron;ović.

Incident na sjednici SO Zeta, letjele flaše

SUKOB ODBORNIKA DPS-A I KOALICIJE “ZA BUDUĆNOST ZETE”

Aktuelni vr&scaron;ilac dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović izabran je opet na tu funkciju, odlučeno na telefonskoj sjednici Vlade.
&ldquo;Vlada je prihvatila predlog ministra unutra&scaron;njih poslova i donijela rje&scaron;enje o određivanju v.d. direktora policije &Scaron;ćepanovića, do postavljenja direktora Uprave policije u skladu sa zakonom, a najduže do &scaron;est mjeseci&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Na sjednici je donijeta i odluka o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije i regulativama Evropske unije u vezi sa situacijom u Bjelorusiji i umje&scaron;anost Bjelorusije u agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Osim toga, donijeta i odluka o izmjenama i dopunama Statuta &ldquo;Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca&rdquo; iz Podgorice, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Vlade.

Šćepanović i dalje v.d. direktora Uprave policije

ODLUČENO NA TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE

Venecijanska komisija potvrdila je da prilikom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović nije ispo&scaron;tovana procedura predviđena Ustavom, time je jasno potvrđen i stav koji sam, svojevremeno, zauzeo po ovom pitanju, saop&scaron;tio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
&ldquo;Zabrinut sam zbog manjka odgovornosti donosilaca odluka koji nisu bili spremni da čuju argumentaciju za ne&scaron;to &scaron;to je od početka bilo očigledno. Zabrinut sam i zbog poku&scaron;aja da se stav Venecijanske komisije tumači prema dnevno &ndash; političkim potrebama, jer je taj stav vrlo jasan&rdquo;, napisao je Milatović u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X.
Kako dalje navodi, procedura može biti sprovedena ili u skladu sa Ustavom ili protivno Ustavu, a Venecijanska komisija je jasno kazala da u ovom slučaju Ustavna procedura nije ispo&scaron;tovana.
&ldquo;Na taj način je sa najvi&scaron;ih državnih adresa dovedena u pitanje pravna sigurnost i jedinstvena primjena prava. Očekujem da nadležni organi pažljivo razmotre preporuke VK, uključujući i jasne stavove Evropske komisije izrečene u non paper-u o vladavini prava i da &scaron;to prije krenu u njihovu implementaciju.
Samo kroz dosljedno po&scaron;tovanje Ustava i zakona možemo obezbijediti stabilnost pravnog poretka, za&scaron;titu nezavisnosti institucija i zavr&scaron;etak evropskog puta Crne Gore&rdquo;, zaključio je Milatović.

Milatović: Zabrinut sam zbog pokušaja da se stav VK tumači prema dnevno – političkim potrebama

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Venecijanska komisija ukazala je da je postupanje parlamentarne većine, u vezi sa smjenom sutkinje Dragane Đuranović, bilo pogre&scaron;no i neustavno i da bi se njenim ostankom na funkciji sudije zapravo obezbijedio kontinuitet u radu Ustavnog suda do isteka njenog mandata po sili Zakona o radu u decembru 2025. godine, do kada bi se izabrao drugi sudija &ndash; istakao je advokat i univerzitetski profesor Milo&scaron; Vukčević.
Komentari&scaron;ući mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Dragane Đuranović, Vukčević je rekao da je stav VK za njega očekivan.
- Mi&scaron;ljenje VK je za mene bilo potpuno očekivano i ne daje ni&scaron;ta novo na &scaron;to nije ukazivao jedan dio domaće stručne javnosti. Kao &scaron;to sam i prije izjavio, da je sreće ne bi ni bilo potrebe za njenim angažovanjem, jer je bilo dovoljno domaće pameti da odgovori na prosto pitanje da li je Skup&scaron;tina i njen Ustavni odbor prekr&scaron;io proceduru propisanu članom 154 stav 3 Ustava i člana 7 Zakona o Ustavnom sudu. Odgovor je naravno potvrdan, a &scaron;to je VK u svom Nacrtu mi&scaron;ljenja jasno naglasila da je prekr&scaron;ena procedura od parlamenta, koja zahtijeva obavje&scaron;tenje od Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović. Dakle, prekr&scaron;en je član 154 stav 3 Ustava koji upravo propisuje navedenu proceduru, kao i član 7 Zakona o Ustavnom sudu &ndash; kazao je Vukčević.
Istakao je da je na taj način Venecijanska komisija &bdquo;ipak potvrdno odgovorila na pitanje opozicije da li je postupanje Ustavnog odbora protivno Ustavu i da li je akt konstatacije predsjednika parlamenta formalno neustavan, iako je VK naglasila da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skup&scaron;tina i Ustavni sud&ldquo;.
- Takođe, primjećuje se da VK nije ulazila u pitanje da li se u konkretnoj situaciji primjenjuje Zakon o PIO ili Zakon o radu, jer je to pitanje u nadležnosti Ustavnog suda koji je posljednji autoritativni tumač Ustava i zakona, čime je VK potvrdila da Ustavnom sudu pripada konačna riječ u pogledu tumačenja koji zakon se primjenjuje u slučajevima prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda &ndash; kazao je Vukčević.
Podsjetio je da je Ustavni sud imao stav u slučaju sutkinje Đuranović izrečen na sjednici u junu 2024. godine.
- Kao, uostalom, i u svim drugim slučajevima prestanka funkcije sudijama US a to je da im funkcija prestaje po Zakonu o radu i taj stav je parlament morao po&scaron;tovati. Svako drugačije postupanje predstavlja nepo&scaron;tovanje odluka Ustavnog suda i naru&scaron;avanje ustavno-pravnog poretka. Prosto rečeno, ne možemo sudijama US &bdquo;pucati u noge&ldquo; svaki put kad nam se ne svide njihove odluke i pravni stavovi &ndash; istakao je Vukčević.
Ocijenio je da nije parlament za&scaron;titio ustavno-pravni poredak time &scaron;to je nasilno konstatovao prestanak mandata sutkinji Đuranović, već ga je grubo naru&scaron;io.
- To je u svom mi&scaron;ljenju potcrtala i VK, koja je naglasila da je na Ustavnom sudu da sam ocijeni postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spolja&scaron;nji uticaj &ndash; kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, jedna od preporuka VK je i da se implementira zakonsko rje&scaron;enje koje omogućava sudiji US da nastavi da obavlja svoju funkciju, iako su nastupili razlozi za prestanak mandata, sve dok se na njegovo mjesto ne izabere drugi sudija da bi se obezbijedio kontinuitet rada Ustavnog suda i da ne bi do&scaron;lo do blokade.
- Po&scaron;to su se obje strane obavezale da će implementirati preporuke VK, to znači da će oni poslanici koji su glasali za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, sada glasati za izmjenu zakona koja omogućava sudiji da pored očigledno ispunjenih uslova za prestanak mandata ipak nastavi da obavlja funkciju do izbora novog sudije, da bi se izbjegla blokada Ustavnog suda. I ovom preporukom VK je ukazala da je postupanje parlamentarne većine za smjenu sutkinje Đuranović bilo pogre&scaron;no i neustavno i da bi se njenim ostankom na funkciji sudije zapravo obezbijedio kontinuitet u radu Ustavnog suda do isteka njenog mandata po sili Zakona o radu u decembru 2025. godine, do kada bi se izabrao drugi sudija &ndash; istakao je Vukčević.
Podsjetio je da je u Nacrtu mi&scaron;ljenja nagla&scaron;eno da važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću sudija Ustavnog suda.
- &Scaron;to znači da sudije nijesu imale zakonsku obavezu da se izuzmu kada glasaju o utvrđivanju razloga za prestanak svog mandata, &scaron;to sam i ranije tvrdio, pa je jedna od preporuka VK da se u tom dijelu dopuni i precizira zakonodavstvo sa jasnim situacijama kada mora doći do izuzeća sudija &ndash; rekao je Vukčević.
Kazao je da ne zamjera političarima na njihovom stavu da u slučaju sutkinje Đuranović nije prekr&scaron;en Ustav jer se, kako je rekao, oni rukovode prvenstveno političkim interesom.
- Ali zamjeram pojedinim mojim kolegama pravnicima i dijelu pravničke struke koji su imali stav da nije prekr&scaron;en Ustav i procedura i da su skup&scaron;tinski odbor i sam parlament postupili zakonito i u skladu sa Ustavom. Siguran sam da intimno nijesu imali dilemu da je prekr&scaron;en Ustav, jer se radi o jednostavnom pravnom pitanju na koje bi odgovor znao i solidan student koji je položio Ustavno pravo, ali vjerovatno vođeni interesom da se dodvore parlamentarnoj većini iznosili su takve pogre&scaron;ne pravne stavove, a &scaron;to se vidi iz mi&scaron;ljenja VK, ali i mi&scaron;ljenja EK datog u non-pejperu &ndash; kazao je Vukčević.

Vukčević: Venecijanska komisija ukazala da je postupanje parlamentarne većine bilo pogrešno i neustavno

KAŽE DA JE ZA NJEGA OČEKIVANO MIŠLJENJE VK O SLUČAJU SUTKINJE ĐURANOVIĆ

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) preporučilo je građanima Crne Gore da, zbog pogor&scaron;ane bezbjednosne situacije, izbjegavaju sva putovanja u Iran, Izrael i okolne zemlje.
U saop&scaron;tenju MVP navodi se da pažljivo prate razvoj bezbjednosne situacije u Izraelu, Iranu i &scaron;irem regionu, kao i da, prema trenutno raspoloživim informacijama, među povrijeđenima u tom regionu nema crnogorskih državljana.
&ldquo;Savjetujemo građanima da, zbog pogor&scaron;ane bezbjednosne situacije i povećanog rizika po ličnu sigurnost, do daljnjeg izbjegavaju sva putovanja u pomenute zemlje&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su u stalnoj komunikaciji sa partnerskim državama, saveznicama i počasnim konzulima u državama tog regiona, s ciljem praćenja situacije i pružanja podr&scaron;ke crnogorskim državljanima.
&ldquo;Prema trenutno raspoloživim informacijama, nema povrijeđenih crnogorskih državljana&rdquo;, kaže se u sao&scaron;tenju.
Dodaje se da se jedan crnogorski državljanin, koji boravi u Jordanu, obratio počasnom konzulu Crne Gore u toj zemlji, radi informisanja o mogućnostima eventualnog napu&scaron;tanja teritorije Jordana.
&ldquo;Do sada nije bilo zahtjeva za konzularnu pomoć niti iskazanog interesovanja za povratak u Crnu Goru od strane na&scaron;ih državljana iz Irana ili Izraela&rdquo;, kazali su iz MVP.
Oni su podsjetili da su vazduhoplovne vlasti Irana, Iraka i Izraela obustavile civilni aviosaobraćaj do daljnjeg.
&ldquo;Državljanima Crne Gore, koji se nalaze u navedenim državama, savjetuje se pojačan oprez i preduzimanje svih mjera za očuvanje lične bezbjednosti, uključujući praćenje zvaničnih informacija i instrukcija lokalnih vlasti&rdquo;, kaže se u sao&scaron;tenju.
Iz MVP su građanima Crne Gore u Izraelu preporučili da prate informacije putem portala &ldquo;National Emergency Portal&rdquo; (dostupnog sa izraelskih IP adresa), kao i instrukcija aviokompanija putem virtuelnog pomoćnika koji uređuje Ministarstvo turizma Izraela.
Oni su naveli da se tom pomoćniku može pristupiti pomoću mejla /mail/ virtual@goisrael.gov.il ili preko naloga na dru&scaron;tvenoj mreži Fejsbuk /Facebook/ Israel Virtual Tourist Office.
Dodaje se da je MVP dostupno za sve dodatne informacije i pružanje konzularne pomoći putem dežurnog broja +382 67 17 17 77, mejla arhiva.konzularno@mfa.gov.me ili na fiksni broj +382 20 416 382.
Iz MVP su kazali da se građani Crne Gore za pomoć mogu obratiti i posredstvom diplomatsko-konzularnih predstavni&scaron;tava.
Građani u Iranu pomoć mogu zatražiti posredstvom Ambasade Srbije u Teheranu (na osnovu sporazuma o uzajamnom zastupanju), i to SMS porukom na +989352206109, putem Vacap /WhatsApp/ aplikacije na broj +381648787986, mejla serbembtehir@gmail.com.
Građani u Izraelu pomoć mogu zatražiti preko počasnog konzulata Crne Gore u Tel Avivu, na telefon +972-9-8987781 ili na mejl rinot.nimrod@montenegroisrael-consulate.com.
Građani u Jordanu mogu se obratiti Konzulatu Crne Gore na brojeve +962-6-5000590 ili +962-795550200, ili na mejl montecons@naouri.com.
Iz MVP su naglasili da će nastaviti pažljivo da prate situaciju i blagovremeno obavje&scaron;tavaju javnost o svim relevantnim informacijama.

MVP: Izbjegavati putovanja u Iran, Izrael i okolne zemlje

NEMA POVRIJEĐENIH CRNOGORSKIH DRŽAVLJANA

Oficijelni Zagreb je spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31 koje je Hrvatska blokirala zbog naru&scaron;avanja dobrosusjedskih odnosa, saznaje Pobjeda iz diplomatskih krugova. Smirivanju tenzija doprinijele su bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje.
Hrvatska je krajem pro&scaron;le godine blokirala zatvaranje poglavlja 31 sa Crnom Gorom jer su tokom proteklih mjeseci zao&scaron;treni odnosi na relaciji Zagreb &ndash;Podgorica.
Osim otvorenih pitanja koja odranije ima sa Hrvatskom, situacija se usložila po&scaron;to je Skup&scaron;tina Crne Gore krajem juna pro&scaron;le godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika: Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.
VRAĆANJE POVJERENJA
Hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da je otvaranje bilateralnih razgovora Vlade Crne Gore sa Hrvatskom o otvorenim problemima bio odličan potez i da bi to svakako moglo voditi prema skora&scaron;njem povlačenju hrvatske rezerve.
&ldquo;Nikad se ne bih usudio procjenjivati povjerljive informacije i njihovu valjanost, ali je sasvim sigurno da rezerva prema otvaranju poglavlja 31 nije bila ne&scaron;to &scaron;to je bilo ugodno napraviti hrvatskoj diplomatiji. I u ovom slučaju se vodilo računa da zatvaranje poglavlja ne bude suspendovano zbog bilateralnih pitanja, nego je Hrvatska navela razloge koji su striktno unutar acquisa i tiču se zajedničkih evropskih politika i zajedničkih vrijednosti&rdquo;, rekao je on.
Međutim, dodaje, kako je to rekla jedna sjajna diplomatkinja, evropske države, kad je riječ o zemljama Zapadnog Balkana, pa čak i u procesu pristupanja, inkliniraju svojevrsnom &bdquo;helikopterskom pogledu&ldquo; na procese, nemaju niti volje niti strpljenja pažljivo analizirati sve argumente i udubljavati se u probleme.
&ldquo;Hrvatska, koja insistira na tome da spada među one države EU koje podržavaju pro&scaron;irenje Unije, nije u povoljnoj situaciji da blokira ili usporava pristupni proces neke od država Zapadnog Balkana. Kada se radi o susjednoj državi, tada je te&scaron;ko precizno razložiti &scaron;to je pitanje acquisa, a &scaron;to bilateralno pitanje, a kod zaustavljanja pregovaračkog procesa uvijek je neugodno &bdquo;biti sam&ldquo;&rdquo;, istakao je Đenero.
Prema njegovim riječima kada na primjer vi&scaron;e evropskih država iz različitih evropskih regija ima rezervu prema otvaranju klastera 3 ili bilo kakvom napretku pregovaračkog procesa, onda ne postoji nikakav relevantan &bdquo;pritisak&ldquo; na te države da ublaže kriterije i odustanu od rezervi prema otvaranju pregovora.
&ldquo;Naravno, formalnog pritiska nema ni u hrvatskoj situaciji, kad je Hrvatska ostala sama s rezervom prema zatvaranju poglavlja 31 sa Crnom Gorom&rdquo;, poručuje Đenero.
On otkriva da hrvatske diplomate u brojnim evropskim državama, onima koje zagovaraju pro&scaron;irenje ili onima koje će, na primjer zbog termina svog predsjedavanja, imati neku ulogu u crnogorskoj &bdquo;mapi puta&ldquo; prema članstvu, dobijaju pitanja tipa: hoće li Hrvatska pustiti Crnu Goru u EU u toku mandata ove Evropske komisije i Evropskog parlamenta.
&ldquo;Sve to utiče na zemlju koja ima rezervu prema zatvaranju poglavlja, da ubrzano poku&scaron;a naći kompromis, koji će osigurati po&scaron;tovanje acquisa od strane buduće članice, ali će i pomoći budućoj članici da prevlada prepreku i zatvori kritično pregovaračko poglavlje. Otvaranje bilateralnih razgovora sa strane Vlade Crne Gore s Hrvatskom o otvorenim problemima bio je odličan potez i to bi svakako moglo voditi prema skora&scaron;njem povlačenju hrvatske rezerve&rdquo;, &nbsp;smatra Đenero.
ODLIČAN POTEZ
Đenero ističe da je postavljanje Ranka Krivokapića za savjetnika ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića svakako pomoglo u spu&scaron;tanju tenzija.
&ldquo;Ranko Krivokapić je bio sjajan ministar u nažalost kratkom mandatu prijelazne vlade, nakon pada vlade Zdravka Krivokapića&rdquo;, ocijenio je on.
Naglasio je da su trojica ljudi u toj administraciji uživala veliko povjerenje u Hrvatskoj, a osim ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, to su bili ministar obrane Ra&scaron;ko Konjević i tada&scaron;nji direktor ANB Savo Kentera.
Ta trojka, kako kaže Đenero, činila je uvjerljivi narativ o evropskim ambicijama Crne Gore i želji za otklanjanjem regresije vezane uz obaveze iz članstva Crne Gore u NATO, &scaron;to su se dogodile u mandatu vlade Zdravka Krivokapića.
&ldquo;Tada su četvorica ministara: Krivokapić i Konjević s crnogorske strane i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova i Tomo Medved, potpredsjednik vlade zadužen za odbranu i ministar branitelja, prije svega kroz crnogorsku inicijativu obilježavanja mjesta stradanja Dubrovčana u Morinju, uspostavili međusobno ljudsko povjerenje, primjereno onome &scaron;to možemo očekivati od ministara susjednih prijateljskih država&rdquo;, rekao je on.
Za Đenera je sjajan potez ministra Ervina Ibrahimovića bio imenovanje Krivokapića za savjetnika, jer je sjajno imati savjetnika pred kojim se u nekom za zemlju važnom pitanju s povjerenjem otvaraju vrata, koja su inače ili zatvorena ili tek od&scaron;krinuta.
&ldquo;Međutim, valja reći i to da ministar Ibrahimović vodi i zastupa dobre politike i vuče dobre evropske poteze, i da u Zagrebu prema njemu postoji daleko vi&scaron;e povjerenja nego prema nekim drugim akterima iz iste administracije, a pritom ne mislim samo na &bdquo;besprizorne&ldquo; članove iz biv&scaron;eg DF-a i Bečićevih Demokrata&rdquo;, &nbsp;kaže Đenero.
VELIKA &Scaron;ANSA
Ističe da ima utisak da i dalje Crna Gora ima &scaron;ansu da prva uđe u EU i da to Hrvatska iskreno želi.
&ldquo;Uprkos sjajnom napretku Albanije, Crna Gora je ipak jedina država koja u toku ovog mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta može računati na punopravno članstvo u Uniji. Oni kojima je u Uniji važno pokazati da je zajednička politika pro&scaron;irenja živa, a takvih je mnogo, učiniće sve da se Crnoj Gori pomogne na putu prema članstvu. Hrvatska spada u tu grupu, jer joj je važno da bar s dijela svoje južne granice pomakne vanjsku granicu Unije&rdquo;, naveo je on.
Međutim, upozorava Đenero, to ne znači da se Vlada Crne Gore smije uljuljkati i biti uvjerena da će neko drugi obaviti njene zadatke.
&ldquo;Važno je da se protivnici evropeizacije Crne Gore, ako već ne iz administracije, potisnu iz kreiranja javnih politika koje se tiču pro&scaron;irenja. Međutim, niko se ne bi smio zavaravati i misliti da destruktivno djelovanje u sektorima obrane i nacionalne sigurnosti neće u jednom trenutku doći na naplatu i u &bdquo;evropskoj agendi&ldquo;. Govorili smo o dobrim politikama koje vodi ministar Ibrahimović i o diplomatskoj korisnosti njegovog savjetnika Ranka Krivokapića. To međutim samo pokazuje kako bi Crnoj Gori bilo lak&scaron;e kad bi joj administracija bila kompaktna i okupila sve iskrene zagovornike evropeizacije Crne Gore&rdquo;, zaključio je Đenero.

Zagreb spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31

SMIRIVANJE TENZJA

Nacrt mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije potvrdio je ono &scaron;to je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekr&scaron;ila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekr&scaron;ila proceduru razrje&scaron;enja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović, Rekao predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skup&scaron;tini, Danijel Živković gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
- To ne potvrđuje samo mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru do&scaron;lo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju na&scaron;e mi&scaron;ljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi.
E, po&scaron;to nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Po&scaron;to se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prija&scaron;nje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to defini&scaron;e Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.
Međutim, vjeruje da je te&scaron;ko očekivati od parlamentarne većine da će po&scaron;tovati ne samo mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.
- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kr&scaron;enja Ustava, ni od kr&scaron;enja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, na&scaron;a je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kr&scaron;enju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, do&scaron;li do toga da ih naučimo poznaniju prava &ndash; poručuje Živković.
Anketni odbor
Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skup&scaron;tinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.
- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima su&scaron;tinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovr&scaron;e određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi po&scaron;ao u policiju ili nadležno tužila&scaron;tvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužila&scaron;tvo i predoče nova saznanja i činjenice &ndash; kaže Živković.
Srpska kuća
Komentari&scaron;ući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvr&scaron;ne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.
- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na za&scaron;titu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Vi&scaron;e puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća&hellip; &ldquo;Srpska kuća&rdquo; je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvr&scaron;nih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput Slavena Radunovića, Budimira Aleksića, koji imaju akcije u &ldquo;Srpskoj kući&rdquo;. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.
Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tada&scaron;nje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.
- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smje&scaron;teni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u &ldquo;Srpskoj kući&rdquo; upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvr&scaron;noj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.
Veting koji ne postoji
Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga &scaron;to se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu &ndash; da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.
- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji.
U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svr&scaron;en čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati od&scaron;tetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.

Živković: Teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje VK, već i državnih institucija

"OBIČNO TRAŽE RAZLIČITE PREČICE DA BI OSTVARILI SVOJE CILJEVE"

Klub poslanika DPS-a privodi kraju rad na izradi nacrta Zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, saop&scaron;teno je iz te stranke.&nbsp;
Najavljuju da će tokom naredne sedmice predstaviti prijedlog zakonskog teksta.
"Otvorićemo&nbsp; javnu raspravu i pozvati relevantne dru&scaron;tvene aktere da daju svoje sugestije u izradi Zakona kojim bi se konačno stalo na put sve učestalijim poku&scaron;ajima falsifikovanja nasljeđa antifa&scaron;izma.
Iskazujemo zahvalnost na izdvojenom vremenu i korisnim sugestijama profesorima Pravnog fakulteta UCG, Udruženju pravnika Crne Gore, istoričarima, nevladinim organizacijama zaduženim za za&scaron;titu ljudskih prava i građanskog obrazovanja, SUBNOR-u, kao i svima koji će svoj doprinos dati tokom javne rasprave", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako dalje navode, cilj Prijedloga zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola je sprečavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima, a ne stvaranje podjela.
"Ukoliko Crna Gora želi da zauzme mjesto među civilizovanim državama Evropske unije, moraće dosljedno da primjenjuje zakone kojima će se uvesti zabrana za krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica, negiranje ratnih i zločina protiv čovječnosti, slavljenje osuđenjih ratnih zločinaca i nepo&scaron;tovanje tekovina antifa&scaron;izma", zaključuju u saop&scaron;tenju.

DPS: Predložićemo Skupštini Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola