Politika

Crna Gora mora brže da napreduje na evropskom putu, ako želi da do kraja 2026. zaokruži pregovarački proces i uđe u zavr&scaron;nu fazu pristupanja, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je to kazao na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejom Dudom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Milatović je rekao da ga raduje &scaron;to će tokom zavr&scaron;nice poljskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije (EU), Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji ove sedmice zatvoriti poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke.
&bdquo;To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno i odgovorno reći da to nije dovoljno. Ako želimo da do kraja 2026. godine zaokružimo pregovarački proces i uđemo u zavr&scaron;nu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže na svom EU putu&ldquo;, istakao je Milatović.
Predanost tom cilju, prema njegovim riječima, mora biti svakodnevna, opipljiva i mjerljiva.
&bdquo;Ja kao predsjednik uzimam svoj dio odgovornosti i nastavljam da radim ono &scaron;to je u mojoj moći &ndash; da obezbijedim podr&scaron;ku i ojačam povjerenje između Crne Gore i na&scaron;ih partnera&ldquo;, naveo je Milatović.
Milatović je istakao da Poljska i Crna Gora njeguju dugogodi&scaron;nje dobre odnose, zasnovane na povjerenju, otvorenom dijalogu i zajedničkim vrijednostima.
On je naveo da je Poljskoj posebno zahvalan na čvrstoj i dosljednoj posdr&scaron;ci na putu ka članstvu Crne Gore u EU.
&ldquo;U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih bezbjednosnih izazova, politika pro&scaron;irenja Unije mora ostati vjerodostojna i djelotvorna&rdquo;, kazao je Milatović, dodajući da je Poljska jedna od država koje to jasno demonstriraju i riječju i djelom.
Milatović je rekao i da Crna Gora i Poljska, kao saveznice u okviru NATO-a, dijele snažnu posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i očuvanju zajedničkih demokratskih vrijednosti.
On je ukazao na značajnu ulogu Poljske u očuvanju evropske bezbjednosne arhitekture, navodeći da je Poljska postala jedna od ključnih država kada je u pitanju bezbjednost Evrope.
Prema riječima Milatovića, bilateralni odnosi Poljske i Crne Gore odlični su u političkom smislu, ali ih treba ojačati kroz jo&scaron; veću ekonomsku saradnju.
&ldquo;Poljska za Crnu Goru je vi&scaron;e od partnera i saveznika, Poljska je prijatelj&rdquo;, poručio je Milatović, dodajući da je danas jo&scaron; jednom potvrđeno to prijateljstvo i zajednička volja i spremnost da se ono dodatno osnaži.
Duda je istakao da Poljska podržava put Crne Gore u EU i da vjeruje da je realno punopravno članstvo države u Uniji do 2028. godine.
On je ukazao na značaj crnogorskog članstva u NATO-u za evropske integracije, navodeći da se Crna Gora smatra bezbjednom.
Duda se osvrnuo na samt NATO-a koji će biti održan ove sedmice u Hagu, navodeći da će jedna od glavnih tema biti povećanje izdvajanja za odbranu.
&bdquo;Drago me je da imamo konsenzus oko izdvajanja za odbranu i podizanja na pet odsto BDP-a&ldquo;, rekao je Duda, podsjećajući da se on lično za to zagovarao i ranije.
On je ukazao i na značaj prisustva crnogorskih vojnika u NATO kontigentima u Letoniji i Bugarskoj, navodeći da je Milatoviću tokom sastanka zahvalio na ulozi koju Crna Gora ima u stvaranju bezbjednosti na Istočnom krilu.
Duda je rekao da se nada da će Samit NATO-a u Hagu biti miran, a ne buran.
&bdquo;Nadamo se da to neće biti buran samit i da ćemo imati jedinstvo u NATO-u. Svima nam je stalo do toga i mislim da bi trebalo da radimo sve da približavamo na&scaron;e veze&ldquo;, kazao je Duda.
Na pitanje novinara o eskalaciji konflikta na Bliskom istoku i napada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Iran, Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Bliskom istoku, podsjećajući da je ta regija već decenijama zapaljiva.
Prema njegovim riječima, ukoliko su se SAD uključile i intervenisale na taj način, to znači da je bilo jasno da Iran stvarno želi nuklearno oružje.
&bdquo;To bi bilo opasno za cijeli svijet&ldquo;, kazao je Duda, dodajući da se nada da će nakon američkih napada strane da sjednu i pregovaraju kako bi se smirili i zavr&scaron;ili konflikt u tom regionu.
Milatović je kazao da je Crna Gora zabrinuta kada je u pitanju eksalaciju sukoba na Bliskom istoku, dodajući da se nada da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije.
&bdquo;Sada bi najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se do&scaron;lo do rje&scaron;enja&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima spoljnu politiku koja je usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
&bdquo;To je tako već vi&scaron;e od deceniju i mi ćemo nastaviti sa svojim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU&ldquo;, naveo je Milatović.
Kako je dodao, Crna Gora to radi i prije nego &scaron;to je postala punopravna članica Unije, čime dodatno pokazuje posvećenost zajedničkim stavovima.
Na pitanje novinara &scaron;ta očekuje da nadležni urade nakon &scaron;to je stiglo mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije (VK) o penzionisanju sudija Ustavnog suda i nakon &scaron;to vladajuće partije nijesu preduzele konkretne korake, Milatović je rekao da je neophodna kredibilnost u implementaciji mi&scaron;ljenja.
On je podsjetio da je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, zajedno sa predstavniima pozicije i opozicije, uputio pitanje VK u vezi sa penzionisanjem sudija i da je stiglo mi&scaron;ljenje koje je vrlo jasno u stavu da je prekr&scaron;ena Ustvaom predviđena procedura.
&bdquo;Mislim da je važno pokazati kredibilnost u kontekstu implementacije mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije. Ukoliko je to neko uradio samo da bi vratio Demokratsku partiju socijalista u skup&scaron;tinske klupe, a ne imajući u vidu po&scaron;tovanje vladavine prava, onda to nije dobra poruka&ldquo;, rekao je Milatović.
On je ponovio poziv na po&scaron;tovanje vladavine prava u kontekstu implementacije mi&scaron;ljenja VK.

Milatović: Crna Gora mora brže da napreduje na EU putu

"AKO ŽELI DA DO KRAJA 2026. ZAOKRUŽI PREGOVARAČKI PROCES"

Dok građani sami plaćaju terapije i ljekove, dok čekaju mjesecima na refundacije za bolovanja, dok se roditelji snalaze da kupe ono &scaron;to im sistem duguje &ndash; Vlada Crne Gore tro&scaron;i skoro 700.000 eura na 30 novih vozila za državne službenike, saop&scaron;tila je Ana Leković, članica Odbora DPS Prijestonice.
"U zemlji u kojoj su ljudi u jednoj godini dali preko 60 miliona eura iz sopstvenog džepa za ljekove, vlast kupuje luksuzne limuzine. Toliko o prioritetima. Za narod &ndash; nema. Za njihove udobne fotelje i vozila &ndash; ima. Fond zdravstva nema novca za ono osnovno. A vlast ima obraza da se bahati novcem građana", ističe Leković.
Kako dalje navodi, ne mogu refundirati bolovanja, ne mogu obezbijediti terapije, već se neodgovorno razmeću novcem građana, slijedeći svoje tinejdžerske snove umjesto javnog interesa.
"Ovo nije samo finansijski skandal &ndash; ovo je politička poruka građanima: vi ste nam zadnji na listi. Kad zdravlje postane luksuz, a limuzine politička norma &ndash; to je jasan znak da vlast ne služi narodu, već sebi. A vlast koja izgubi dodir sa narodom &ndash; gubi i pravo da vlada", poručuje Leković.

Leković: Kad zdravlje postane luksuz, a limuzine politička norma – to je znak da vlast ne služi narodu

"DOK VLADA  TROŠI SKORO 700.000 EURA NA 30 NOVIH VOZILA ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Kabineta Milatovića.
Prenosimo integralno obrazloženje upućenog predloga:
&ldquo;Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i op&scaron;tih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili op&scaron;tem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
Ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.
Naime, odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovla&scaron;ćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili op&scaron;ti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vr&scaron;i &ldquo;dekonstitucionalizacija&rdquo; te ustavne odredbe.
Kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovla&scaron;ćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovla&scaron;ćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usagla&scaron;enosti sa Ustavom.
Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom.
Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o za&scaron;titniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o za&scaron;titniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i op&scaron;tih akata sa Ustavom i zakonom.
U konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom. Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga &scaron;to nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti.
Sa iznijetih razloga predlažem da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore&rdquo;.

Milatović podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore

SAPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Kolege koje su javno iznijele stav da nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u slučaju &bdquo;crnih trojki&ldquo; jer gonjenje za krivično djelo mučenje ne zastarijeva, zanemarili su jedno od ključnih načela krivičnog prava - da Krivični zakonik ne može da važi i da se primjenjuje retroaktivno - kaže u izjavi za Pobjedu advokat Veselin Radulović komentari&scaron;ući stavove pravnika da krivično djelo mučenje ne zastarijeva.
On je objasnio da krivično gonjenje za krivično djelo mučenje ne zastarijeva od 12. 12. 2023. godine, kada su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakonika kojima je to propisano.
- Događaji o kojima su pred Anketnim odborom govorili gospodin Paunović i gospodin Braju&scaron;ković desili su se decenijama ranije, kada krivično gonjenje nije zastarijevalo samo za krivična djela genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovni&scaron;tva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i za organizovanje i podsticanje genocida i ratnih zločina.
Dakle, jasno je da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja za sve radnje o kojima su gospodin Paunović i gospodin Braju&scaron;ković govorili jer se na te događaje i eventualne izvr&scaron;ioce ne može primijeniti zakon koji je stupio na snagu prije godinu i po dana. Drugim riječima, ne možete sada izmijeniti zakon tako &scaron;to ćete propisati da ne zastarijeva krivično gonjenje za neko krivično djelo, a onda na osnovu toga pokrenuti postupak protiv nekoga za djelo koje se desilo prije 25 godina - kazao je Radulović.
Obja&scaron;njava da iz tog razloga ovakva tumačenja koja su suprotna Ustavu Crne Gore samo doprinose utisku da je Anketni odbor formiran samo radi sticanja političkih poena na jedan ružan i nemoralan način jer se zloupotrebljavaju tragedije i patnje žrtava i njihovih porodica.
- Na kraju, bez obzira na to &scaron;to je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, bilo bi veoma važno doći do pune istine o svim tim događajima. Ipak, do istine nas neće sigurno dovesti onakav Anketni odbor i onakvi &bdquo;svjedoci&ldquo;, niti pogre&scaron;na tumačenja zakona koja zanemaruju osnovna načela krivičnog zakonodavstva.
Jo&scaron; jednom ponavljam da neosnovane prozivke tužila&scaron;tva koje su zasnovane na pogre&scaron;nom tumačenju ili nepoznavanju zakona, ne samo da su neprimjerene i neosnovane, već nije korektno pona&scaron;anje prema žrtvama i njihovim porodicama - poručio je Radulović.

Radulović: Krivični zakonik ne može da važi retroaktivno

OCJENJUJE DA JE UTEMELJEN STAV TUŽILAŠTVA DA SU SLUČAJEVI U VEZI SA „CRNIM TROJKAMA“  ZASTARJELI

Parlamentarnoj većini nije stalo do izborne reforme,&nbsp; kazao je za Pobjedu Nikola Zirojević, član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz Socijaldemokrata.
-Oni, zarad jeftinih političkih poena, ne prezaju ni od toga da uru&scaron;e rad Odbora za izbornu reformu, &scaron;to jeste intencija njihovog prijedloga zakona o biračkom spisku, ukoliko istraju u poku&scaron;aju da ga izglasaju. Ako budu istrajni da se o tom zakonu glasa na plenumu, iako on nije plod rada Odbora, to znači da ćemo se mi povući iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i da on neće postojati &ndash; istakao je Zirojević.
Komentari&scaron;ući dogovor parlamentarne većine i &scaron;avničke opozicije, zbog čega su prekinute blokade puta Nik&scaron;ić-&Scaron;avnik-Žabljak, koje su trajale od 2. februara, Zirojević je kazao da nema informaciju kako je postignut dogovor, te da je o tome saznao iz medija kada se oglasio predsjednik Op&scaron;tine Žabljak.
ZAJEDNIČKI INTERES
- Ta Op&scaron;tina je bila pogođena blokadama puta, s obzirom na to da ima dosta razvijen turizam. Turistički poslenici sa Žabljaka žalili su se da im to značajno otežava posao, smanjuje prihode i broj gostiju. Imajući u vidu da je Žabljak op&scaron;tina kojom upravljaju partije aktuelne parlamentarne većine na državnom nivou, dakle isti oni koji blokiraju put &Scaron;avnik-Žabljak, pretpostavljam da je zaustavljanje blokada bio neki vid njihovog političkog interesa i dogovora &ndash; kazao je Zirojević
Istakao je da ni opozicija, a ni Odbor nijesu bili uključeni u to.
- Sa Odborom nije kontaktirano, makar sa mnom kao članom nije, pa meni izgleda da je sav teatar na sjednici i predlaganje zakona o biračkom spisku ponovo bio neki poku&scaron;aj stvaranja dimne zavjese kako bi se iza&scaron;lo iz blokada. Oni nijesu mogli ba&scaron; tek tako prekinuti blokade, a na ovaj način su uspjeli malo da podignu &bdquo;pra&scaron;inu&ldquo; u parlamentu i u javnosti. Razgovarali smo na sjednici Odbora o pitanju &Scaron;avnika i samo nekoliko dana nakon toga imamo dogovor o prestanku blokada &ndash; kazao je Zirojević.
Rekao je da pozdravlja dogovor o prekidu blokade puta, kako je kazao, &bdquo;o čemu god da se radi, iako po&scaron;tujem pravo tih ljudi da protestuju&ldquo;.
- Drago mi je &scaron;to su se blokade zavr&scaron;ile, pogotovo u susret predstojećoj turističkoj sezoni, ali o postojanju političkih razloga i dogovora, nemam informaciju. Na&scaron; stav ostaje isti &ndash; pitanje &Scaron;avnika se može rije&scaron;iti na onaj način na koji smo i ranije ukazivali. Druge akrobacije ne dolaze u obzir &ndash; rekao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, &scaron;avnička kriza se može rije&scaron;iti na dva načina.
- Jedan je da Ustavni sud poni&scaron;ti izbore u &Scaron;avniku i da se ide na potpuno novi izborni proces, sa novim biračkim spiskom koji će biti zaključen prije njega i kojim ćemo eliminisati sve one koji su bili potencijalno upisani u birački spisak, a nijesu su&scaron;tinski bili žitelji &Scaron;avnika. Drugi prijedlog sam dao na sjednici Odbora.
Niko se nije puno osvrnuo na njega, a mislim da je on najlak&scaron;e rje&scaron;enje za &scaron;avničku krizu &ndash; da političkim dogovorom partije opozicije na lokalnom nivou dozvole da se izbori održe na dva biračka mjesta kako je i trebalo da se održe jo&scaron; prije tri godine, ali da dio političkog dogovora bude da se lokalni parlament raspusti već na konstitutivnoj sjednici, da se izglasa skraćenje mandata, nakon čega bi bili raspisani novi lokalni izbori, utvrđen novi birački spisak i ne bi bilo potrebe za bilo kakvim akrobacijama.
Poku&scaron;aj izmjena biračkog spiska na ta dva biračka mjesta je u potpunosti neustavan. Taj način rje&scaron;avanja krize ne želimo ni da razmatramo &ndash; kazao je Zirojević.
Komentari&scaron;ući ponovno predlaganje Zakona o biračkom spisku, &scaron;to je dio partija vlasti učinio mimo Odbora za izbornu reformu, Zirojević je kazao da to nije prvi put.
- Oni su imali i ranije jedan ili dva poku&scaron;aja predlaganja istog zakona. Ne bi bio prvi put parlamentarnoj većini da predlaže, izglasava, usvaja rje&scaron;enja koja su neustavna, tako da me to uop&scaron;te ne iznenađuje. Ali time se &scaron;alje veoma jaka poruka &ndash; da njima uop&scaron;te nije stalo do izborne reforme i da oni, zarad nekih jeftinih političkih poena, ne prezaju ni od toga da uru&scaron;e rad Odbora za izbornu reformu, &scaron;to u konačnom jeste intencija ovog zakona, ukoliko oni istraju na poku&scaron;aju da ga izglasaju.
Ako se na taj način budu pona&scaron;ali, ako budu istrajni da se o tom zakonu glasa na plenumu iako on nije plod rada Odbora, to znači da ćemo se mi povući iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i da on neće postojati &ndash; poručio je Zirojević.
Izbori u &Scaron;avniku bili su 23. oktobra 2022, ali nijesu zavr&scaron;eni. Članovi biračkih odbora iz koalicije &bdquo;Za budućnost &Scaron;avnika&ldquo; nijesu dozvoljavali dijelu birača da glasaju, smatrajući da su upisani samo da bi glasali za DPS. Izbori na dva biračka mjesta &ndash; u zgradi Op&scaron;tine i selu Kru&scaron;evice, ponavljani su devet puta, a posljednji put prekinuti su 18. decembra 2022. godine.
Dio partija vlasti (Demokrate, NSD, DNP i SNP) podnio je parlamentu 19. maja prijedlog dopuna Zakona o biračkom spisku, kojim je predviđeno da oni koji su odjavili prebivali&scaron;te u &Scaron;avniku, nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birali&scaron;ta, bez obzira &scaron;to su u biračkom spisku. Isti prijedlog podnijele su Skup&scaron;tini Demokrate krajem 2023, ali je taj akt povučen nakon burne reakcije iz opozicije.
"Nijesam vidio volju parlamentarne većine da zavr&scaron;imo izbornu reformu"
Zirojević je istakao da parlamentarna većina nema volju da se izborna reforma dovede do kraja, te da nije siguran da iz tog razloga Odbor može zavr&scaron;iti posao.
- Nijesam siguran da li možemo do kraja mandata zavr&scaron;iti sve, ne zbog toga jer je nemoguće i jer nemamo kapaciteta, imamo ga, ali isključivo zbog toga &scaron;to do sada nijesam vidio od parlamentarne većine dovoljno volje da se to zavr&scaron;i. Ukoliko ta volja bude postojala, mislim da možemo da zavr&scaron;imo sav posao, ali do sada tu volju nijesam vidio &ndash; kazao je Zirojević.

Zirojević: Ako većina istraje na njihovom zakonu o biračkom spisku, napustićemo Odbor

"PARTIJE VLASTI RADI JEFTINIH POLITIČKIH POENA NE PREZAJU DA URUŠE RAD TOGA TIJELA"

Predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore, Danijel Živković, kazao je na prijemu povodom trideset i četvrtog Dana partije da rezultati ostvareni u prethodnoj godini upućuju na rast podr&scaron;ke politici DPS-a, ali da se taj trend mora nastaviti i u narednim godinama.
&bdquo;U periodu od godinu dana za nama održani su izbori u 8 op&scaron;tina na kojima je pravo glasa imalo oko 300.000 građana. To pravo je iskoristilo njih 176.000, a Demokratska partija socijalista ostvarila je rezultat od 49.547 glasova, odnosno 28.08 odsto. Ovi rezultati korespondiraju i sa onim &scaron;to su redovna istraživanja javnog mnjenja koje radimo i koja pokazuju da je rejting Demokratske partije socijalista danas 5 procentnih poenta veći samostalno nego na izborima prije dvije godine kada smo nastupili u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom Unijom Albanaca", kazao je Živković.&nbsp;
Dodaje davjeruje da ovaj rezultat u narednom periodu &ndash; sve do Parlamentarnih izbora kad god oni bili, moraju učini jo&scaron; jačim.
"Kako bi snažili podr&scaron;ku onoj politici koja je danas jedini garant odbrane onih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora", istakao je Živković,
Osvrnuo se i na rezultate jubilarnog desetog Kongresa koji je održan u februaru tekuće godine ali i napomenuo koje su obaveze koje partiju čekaju u narednom periodu.
,&bdquo;Moramo nastaviti da radimo predano jer na&scaron;a najveća snaga je u ljudima koje imamo na svim nivoima &ndash; od članova mjesnih odbora pa do Predsjedni&scaron;tva stranke. Posebno ćemo se pozabaviti dijelom za strate&scaron;ko komuniciranje i analitiku u narednom periodu, a već sada najavljujem da ćemo od jeseni krenuti sa kampanjom od vrata do vrata tokom koje ćemo obići svaku kuću i svako domaćinstvo u Crnoj Gori. Ovo su obaveze koje nas čekaju kako bi nastavili da snažimo na&scaron;u politiku i kako bi bili &scaron;to jači stub odbrane države od poku&scaron;aja sveop&scaron;te fa&scaron;izacije kojoj prisustvujemo i naleta nacionalizma&rdquo;, naveo je Živković.&nbsp;
Napominje i da su kori&scaron;teni svi mehanizmi kako bi se DPS marginalizovao, ali da ni&scaron;ta od toga, ističe, nije dalo očekivane rezultate.
&bdquo;Poku&scaron;ali su na sve načine da uni&scaron;te na&scaron;u politiku i na&scaron;u stranku. Radio je to prevashodno Beograd kroz Srpsku pravoslavnu ckrvu, medijsku zajednicu, obavje&scaron;tajno-bezbjednosni aparat i do sada nijednog momenta nijesu uspjeli da pokolebaju nikoga unutar na&scaron;e partije da se povuče sa prve linije odbrane državnih interesa. I zato nema podjele na mlade i stare, na nove i nekada&scaron;nje jer smo svi zajedno, u istom frontu, posvećeni jačanju povjerenja biračke javnosti u Demokratsku partiju socijalista.
I zato, ako se danas nalazimo na 28 posto podr&scaron;ke onda dajmo da do narednih Parlamentarnih izbora, kad god oni budu, uradimo sve &scaron;to je do nas da na narednim izborima napravimo takvu prednost da ovu i ovakvu vlast po&scaron;aljemo u opoziciju jer je to jedini lijek za ovu katastrofu koju Crna Gora proživljava. Uvjeren sam u ovu ideju i u ovaj cilj i nema nikakve dileme da će DPS i prije nego &scaron;to i sami mislimo postati nosilac dru&scaron;tveno-političke odgovornosti. Uz jo&scaron; jednom izraženu zahvalnost za prisustvo na&scaron;oj proslavi, neka nam je vječna Crna Gora&rdquo;, zaključio je Živković.

Živković: Beograd radio na uništavanju DPS-a kroz SPC, medija i bezbjednosno-obavještajnih agencija

SAOPŠTIO NA PROSLAVI POVODOM DANA PARTIJE

Premijer Milojko Spajić bi sigurno bio mnogo srećniji da Demokratska narodna partija (DNP) nije dio Vlade Crne Gore, smatra lider DNP-a Milan Knežević.
&ldquo;Vjerovatno bih i ja bio srećniji da ne pravim koaliciju sa njim. Ali, ono &scaron;to je izvjesno &ndash; nužda je natjerala i njega i mene da budemo zajedno. Je li velika ili mala nužda, neka građani procijene&rdquo;, kazao je Knežević.
Ipak, kako navodi, ne namjerava da napusti Vladu Crne Gore jer će nakon toga, tvrdi, odmah ući predstavnici DPS-a.
Lider DNP-a se nada da će se Sajipć pojaviti na najavljenom premijerskom satu koji je zakazan za 27.jun.
&ldquo;Eto, pred Vidovdan, jedna simbolika. Neka je živ i zdrav Spajić, ali nemam namjeru da prežim u Karađorđevoj ulici i čekam premijera, pa da ga kidnapujem i dovedem u Skup&scaron;tinu&rdquo;, kazao je Knežević za A plus Televiziju.
U vezi sa izjavom Kneževića da ga &bdquo;nužda tjera&ldquo; da bude dio vladajuće koalicije, funkcioner PES-a Tihomir Draga&scaron; poručuje kako želi da relaksira poslanika i predsjednika DNP-a i obavijesti ga da će parlamentarna većina opstati i bez njega, kao i bez DPS-a.
"Možda je, pod teretom svakodnevnih senzacionalističkih i tabloidnih saop&scaron;tenja koje, vjerovatno takođe pi&scaron;e &bdquo;iz nužde&ldquo;, zaboravio osnovne matematičke operacije. Njegovih nekoliko poslanika ni na koji način nijesu presudni za opstanak većine, &scaron;to se pokazuje iznova, upravo u situacijama kada DNP poslanici ne glasaju usklađeno sa kolegama iz ZBCG, niti sa ostatkom parlamentarne većine", ističe Draga&scaron;.
Proevropski kurs Vlade ostaje stabilan i otporan na eventualne uticaje starog režima i u slučaju da Knežević odluči da napusti većinu, napominje Draga&scaron;.
"Stoga, za njegovu zabrinutost nema potrebe, može biti potpuno spokojan - Vlade ima i bez njega i bez DPS-a.
U krajnjem, nije dobro ni&scaron;ta u životu raditi iz nužde: ni biti u koaliciji sa onima kojima ne vjerujete, ni govoriti i glasati po tuđim nalozima", zaključuje Draga&scaron;.

Dragaš: Knežević može biti spokojan - Vlade ima i bez njega i bez DPS-a

LIDER DNP KAZAO DA JE NJEGA I SPAJIĆA NUŽDA NATJERALA DA PRAVE KOALICIJU

Vlada Crne Gore je na večera&scaron;njoj telefonskoj sjednici donijela odluku o upisu 40 bruco&scaron;a o tro&scaron;ku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost za studijsku godinu 2025/2026, saznaje Portal ETV.
Nakon skandalozne situacije sa dana&scaron;nje sjednice na kojoj Vlada nije usvojila ovu odluku, uslijedili su brojne reakcije i osude akademske zajednice, nevladinog sektora, brojnih udruženja, političkih partija...
U međuvremenu oglasili i iz Vlade oktivajući da se desio neobja&scaron;njih previd. Naime, saop&scaron;teno je da će ponovo odlučivati o upisu bruco&scaron;ana FCJK, nakon &scaron;to su dobili informaciju da je Fakultet reakreditovan jo&scaron; u aprilu 2024. godine.
Izja&scaron;njenje je odgođeno dok se, kako su rekli, ne pribave potrebne informacije od Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja.&nbsp;
- Nakon &scaron;to je Vlada dobila informaciju od ministarke prosvjete, nauke i inovacija, koja je bila odsutna sa dana&scaron;nje sjednice, da je Agencija, na čelu sa&nbsp;Goranom Danilovićem, 29. aprila 2024. reakreditovala FCJK, zatražiće se ponovno izja&scaron;njenje svih članova - navedeno je u saop&scaron;tenju Vlade.
Ministar finansija&nbsp;Novica Vuković&nbsp;kazao je pred crnogorskim poslanicima da nije prisustvovao dana&scaron;njoj sjednici Vlade, ali da je njegov resor prethodno dao pozitivno mi&scaron;ljenje na odluku o finansiranju 40 bruco&scaron;a na FCJK i za tu namjenu je opredijeljeno godi&scaron;njim Zakonom o Budžetu 700.000 eura.

Vlada se predomislila: Biće upisa na FCJK o trošku države

NA VEČARAŠNJOJ TELEFONSKO SJEDNICI

Goran Danilović&nbsp;je ponovo na čelu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO), odlučeno je na sjednici Vlade, potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;
Upravni sud Crne Gore poni&scaron;tio je pro&scaron;log mjeseca rje&scaron;enje o smjeni Gorana Danilovića sa mjesta direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO).
Sud je odlučio meritorno, u sporu pune jurisdikcije, &scaron;to znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređa&scaron;nju funkciju.
Podsjetimo da je Vlada 14. januara na telefonskoj sjednici smijenila Danilovića sa te funkcije.

Danilović ponovo na čelu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja

UPRAVNI SUD PONIŠTIO JE PROŠLOG MJESECA RJEŠENJE O NJEGOVOJ SMJENI

Parlamentarni nadzor nad radom izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori ne postoji, jer premijer Milojko Spajić i ministri 44. Vlade ne dolaze u Skup&scaron;tinu Crne Gore, rekao je &scaron;ef poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Nikolić je na sjednici Skup&scaron;tine, na čijem dnevnom redu su poslanička pitanja ministru finansija Novici Vukoviću, rekao da Vuković danas odgovara na pitanja poslanika postavljena u martu.
&bdquo;Ministar finansija treba da u drugoj polovini juna odgovara na pitanja koja su poslanici postavili u martu. Ovakvo pona&scaron;anje parlamenta i Vlade potpuno uru&scaron;ava sve demokratske principe&ldquo;, kazao je Nikolić.
On je istakao da redovno održavanje premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura, da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvr&scaron;ne vlasti.
&bdquo;Danas nemamo informacije o stanju javnih finansija, o turističkoj sezoni, nemamo elementarni uvid u Vladine politike, jer Vlada ne dolazi u parlament&ldquo;, dodao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, bilo bi manje problematično da je to samo stvar vlade, ali je to stvar parlamenta i Kolegijuma Skup&scaron;tine, odnosno predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića koji je odbijao tri mjeseca da zakaže premijerski sat i sjednicu posvećenu poslaničkim pitanjima.
Nikolić smatra da to ne služi na čast parlamentu i da se na taj način potpuno uru&scaron;avaju demokratske procedure.
Govoreći o mi&scaron;ljenju Venecijanske komisije (VK) povodom ustavno-političke krize u Crnoj Gori, on je rekao da je ta kriza nastale odlukom parlamentarne većine da penizioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavje&scaron;tenja od Ustavnog suda.
Nikolić je naveo da je VK kazala da je prek&scaron;en Zakon o Ustavnom sudu, činjenicom da je parlamentarna većina postupala u Ustavnom odboru bez formalnog obavje&scaron;tenja Ustavnog suda.
&bdquo;Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na &scaron;ta smo se zajedno obavezali&ldquo;, rekao je Nikolić.
Kako je kazao, prva obaveza u nizu je da se stvari u Ustavnom vrate u pređa&scaron;no stanje, odnosno da Đuranović počne ponovo da dolazi na posao.
&bdquo;A onda možemo, kao &scaron;to se predlaže ovih dana, razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rje&scaron;enjakako vi&scaron;e ta rje&scaron;enja ne bi proizvodila određene nedoumice među poslanicima&ldquo;, naveo je Nikolić.

Nikolić: Ne postoji nadzor nad radom izvršne vlasti

"MINISTAR FINANSIJA DANAS ODGOVARA NA PITANJA POSLANIKA POSTAVLJENA U MARTU"

Vjerujem i očekujem da kandidat Demokratskog fronta (DF) za predsjedničke izbore bude Andrija Mandić, kazala je sinoć predsjednica Ustavnog odbora, Simonida Kordić.
Demokratski front će svakako imati svog kandidata, poručila je ona.
&ldquo;Vjerujem i očekujem da to bude Andrija Mandić. Na ovim predsjedničkim izborima ćemo vidjeti najmanje tri relevantna kandidata &ndash; jedan će biti kandidat režima, jedan koji ima podr&scaron;ku centara uticaja van Crne Gore i jednog narodnog kandidata&rdquo;, smatra Kordić.
Kordić očekuje da će u četvrtak zavr&scaron;iti sa saslu&scaron;anjima svih kandidata za sudije Ustavnog suda.
&ldquo;Nadam se i očekujem da će Ustavni sud biti kompletiran&rdquo;, kazala je Kordić.
Jedino kompletan Ustavni sud može biti operativan i može dovesti do deblokiranja procesa.
U formalnom smislu izbori bilo koji, predsjednički, lokalni, parlamentarni, se mogu održati bez postojanja Ustavnog suda.
&ldquo;Ne postoji procesna mana koja bi nastala u slučaju da se izbori održe a da Ustavnog suda nema. Međutim, u efektuiranju izbornog procesa i stvaranju izbornih posljedica koje proističu iz volje građana, očigledno da ima nepremostivih prepreka u slučaju kada Ustavnog suda nema&rdquo;, rekla je Kordić za Adria TV.

Kordić: Očekujem da Mandić bude kandidat DF-a za predsjedničke izbore