Politika

Odsustvo gotovo svih evropskih čelnika sa Parade pobjede održane 9. maja u Moskvi povodom godi&scaron;njice kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu, najbolji je pokazatelj do koje mjere su naru&scaron;eni odnosi na kontinentu.Jo&scaron; od napada ruske vojske na Gruziju 2008, zatim aneksije Krima 2014. i konačno, agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropske članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO) bile su pod pritiskom da povećaju vojna izdvajanja.
Uprkos obećanjima najvi&scaron;ih državnih zvaničnika, Crna Gora u 2024. godini nije uspjela da na odbranu utro&scaron;i dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Podsjetimo, NATO je nedavno objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju vi&scaron;e od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
U Crnoj Gori na sceni balkanska populističko-propagandna politika
Nekada&scaron;nji ministar odbrane, Boro Vučinić u razgovoru za Portal Analitika kaže da ga ovaj podatak ne iznenađuje.
&bdquo;U Crnoj Gori je danas na sceni balkanska populističko-propagandna politika u nevjerovatno neozbiljnoj izvedbi i sa ogromnom količinom olakog davanja obećanja koja svakodnevno zapljuskuju na&scaron;e građane&ldquo;, istakao je Vučinić.
Istovremeno, dodaje on, to je praćeno demonstracijom visoke nekompetentnosti i neznanja.
&bdquo;Nedavno je nekada&scaron;nji čelni čovjek Alijanse, Anders Fog Rasmusen, inače za čijeg mandata je Crna Gora ambiciozno započela proces reformi sistema odbrane u skladu sa standardima kolektivnog sistema bezbjednosti, kazao da je potro&scaron;nja od dva posto BDP-a na odbranu bila razumna ambicija za NATO 2014. godine, kada su Sjedinjene Američke Države (SAD) jo&scaron; igrale ulogu, iako nevoljno, globalnog policajca, ali da su ti dani sada za nama. Da bi držala korak s ruskim vojnim razvojem, Evropa mora barem udvostručiti svoje ulaganje u odbranu i oti&scaron;ao sa predlogom mnogo dalje, kazav&scaron;i da bi Evropa trebala ciljati čak četiri posto do 2028. godine&ldquo;, naveo je Vučinić.
Realno je, ukazuje sagovornik Analitike, da će ambicije koje iskazuju Njemci i Poljaci u pogledu visine izdvajanja za odbranu, vjerovatno postati standard za ostale evropske članice Alijanse.
&bdquo;Prema nekim analitičkim predviđanjima Evropska unija bi trebala blisko da sarađuje sa svojim tradicionalnim partnerima, prije svih sa Velikom Britanijom, alii da traži jo&scaron; jačeveze s Australijom, Kanadom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom&hellip;.Cilj ne bi bio zamijeniti američko savezni&scaron;tvo novim, već Evropu sa eurocentričnim NATO-om i drugim globalnim partnerima učiniti jakom i otpornom, bez obzira na stepen podr&scaron;ke SAD&ldquo;, naglasio je Vučinić.&nbsp;
Stava je da s isuvi&scaron;e dugo Evropa oslanjala na jeftinu američku bezbjednost i tehnologiju, jeftinu rusku energiju i jeftine kineske proizvode.&nbsp;
&bdquo;Vi&scaron;e to neće biti moguċe. Evropa se mora pripremiti za novi globalni poredak u kojem SAD nije vi&scaron;e pouzdana kao do sada, već ima potpuno druge ciljeve i, kao &scaron;to vidimo, neskrivena ekspanzionistička stremljenja. Jačanje odbrambenih sposobnosti EU vi&scaron;e nije stvar izbora, već neminovnost. Stoga nove okolnosti zahtijevaju i nove strategije u kojima Evropa ima priliku da postane globalni vođa, ukoliko bude imala snage za to&ldquo;, ocjenjuje Vučinić.
Olaka obećanja mogu do kraja uru&scaron;iti poljuljani kredibilitet Crne Gore
Sagovornik Analitike kaže i da je Donald Tramp povratkom u Bijelu kuću furiozno započeo novi mandat.&nbsp;
&bdquo;Sjećamo se da je nedavno poručio da, ako zemlje članice NATO-a ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje članice Alijanse jo&scaron; ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Kazao je da je liderima zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tokom nedavnih razgovora jasno predočio da ih neće braniti ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu&ldquo;, naveo je Vučinić.&nbsp;
To je, kaže on, prvenstveno poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosada&scaron;nju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.
&bdquo;Te&scaron;ko je tome prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke članice EU poput &Scaron;panije (čiji premijer Sančez je nedavno obećao da će visinu izdvajanja od dva procenta BDP ispuniti u najkraćem roku), Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. Tu su i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto, koja se takođe sada obavezala na hitno povećanje visine ulaganja u odbranu) i Portugal (1,55 posto). Trenutno je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 posto), zatim Estonija (3,43 posto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, su ispred SAD, koje su u pro&scaron;loj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 posto svog bruto dru&scaron;tvenog proizvoda&ldquo;, istakao je Vučinić.
Imajući sve to u vidu, kako dodaje, Crna Gora treba da ima jasnu viziju i da uskladi nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane i da ne otvara dileme oko svog uče&scaron;ća u združenim misijama Alijanse.&nbsp;
&bdquo;To prije svega podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosada&scaron;njeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi. Očekivano članstvo u EU za na&scaron;u zemlju značiće i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU. Vidjeli smo da Unijaplanira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne četiri godine 800 milijardi eura&ldquo;, istakao je Vučinić.
Naglasio je kako Crna Gora ne bi smjela da ima dilemu gdje je njeno mjesto.&nbsp;
&bdquo;Morala bi uskladiti obećanja sa njihovim ispunjavanjem, jer ukoliko ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju, Crna Gora će zahvaljujući neodgovornim i olako datim obećanjima njenih čelnika do kraja uru&scaron;iti svoj i onako poljuljani kredibilitet i biće skroz marginalizovana. To će nesporno otvoriti i druge velike probleme, uključujući i najvažnije pitanje očuvanja njene državnosti&ldquo;, upozorio je Vučinić.
Lo&scaron; primjer kadrovsko popunjavanje bezbjednosnih organa partijskim članstvom&nbsp;
Govoreći o materijalnom statusu pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane, sagovornik Portala Analitika napominje kako je privlačenje mladih osoba za rad u vojsci i pored crnogorske vojničke tradicije bilo uvijek izazovno pitanje.&nbsp;
&bdquo;Od samog početka, odnosno od obnove nezavisnosti kada je ponovo formirana Crnogorska vojska brižljivo se radilo na podizanju kapaciteta ljudskih resursa i stvaranju sposobnog vojnog kadra, njegovom &scaron;kolovanju i usavr&scaron;avanju na prestižnim svjetskim vojnim akademijama. Cilj je bio da se u okviru ne velike, ali interoperabilne i sposobne vojske pruži puni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti i odgovori potrebama sistema odbrane i nacionalne sigurnosti u zemlji&ldquo;, kaže Vučinić.&nbsp;
Podsjeća i da je u ranijem periodu rije&scaron;en značajan broj stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;U okviru raspoloživih budžetskih mogućnosti obezbjeđivani su dohoci vojnim licima, na najvi&scaron;em mogućem, iako istina ne na željenom nivou. Sve je to rađeno sa jasnom vizijom da crnogorski vojnik ima vojničko i nacionalno dostojanstvo, koje će ga učiniti jednako ponosnim kao i njegove kolege koje dolaze iz mnogo razvijenijih zemalja i da ravnopravno sa njima učestvuju u zajedničkim aktivnostima Alijanse&ldquo;, naveo je Vučinić.&nbsp;
Ukazuje i kako crnogorski vojnik mora biti po&scaron;tovan i uvažavan, možda vi&scaron;e nego ikada do sada u državno obnovljenoj Crnoj Gori.&nbsp;
&bdquo;Upravo zato &scaron;to su regionalne i globalne bezbjednosne prilike postale bremenite izazovima i prijetnjama, kao nikada do sada u posljednjih par decenija. Sve su to razlozi zbog kojih dostojanstvo i ugled vojnog poziva nadležni državni organi imaju obavezu da izdignu na najvi&scaron;i nivo. To podrazumijeva i bolje plate i bolje uslove rada i brže rje&scaron;avanje najvažnijih egzistencijalnih pitanja&ldquo;, nagla&scaron;ava Vučinić.&nbsp;
Pretpostavke za to, kaže on, mora da stvori Vlada, a realizaciju takvih političkih odluka da sprovedu nadležni resori finansija i odbrane. Podsjeća i da su iz Ministarstva odbrane kazali da će nedavno povećanje zarada popraviti konkurentnost i atraktivnost rada u vojsci.&nbsp;
&bdquo;Međutim, nije dovoljno da se samo kroz povećanje plata motivi&scaron;u mladi za rad u vojsci. Neophodno je da se javno ukaže na značaj vojnog poziva za državu u ovim nesigurnim vremenima i da će služenje državi i narodu kroz rad u vojsci biti od strane države izuzetno po&scaron;tovano, &scaron;to će doprinijeti ugledu vojnika u dru&scaron;tvu, a time i povećati interes kod mladih ljudi da se posvete vojnom pozivu&ldquo;, poručuje Vučinić.&nbsp;
Nažalost, kako dodaje, sa druge strane, jo&scaron; izraženije u nekim drugim resorima, imamo sve če&scaron;će lo&scaron;e primjere kadrovskog popunjavanja bezbjednosnih organa partijski lojalnim članstvom i pritisaka da se sposobnim pripadnicima tih organa nameću politički favoriti, kako bi se partijski priklonili aktuelnim vladajućim strukturama.&nbsp;
&bdquo;Stvaranje resornih busija i partijskih oružanih snaga je pogubno za nacionalnu bezbjednost i sistem odbrane svake države. Pla&scaron;im se da je Crna Gora u tom pogledu na putu da postane eklatantan primjer&ldquo;, upozorava Vučinić.
Stvara se osjećaj nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih za&scaron;titi
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na konflikt između ministra odbrane Dragana Krapovića i generala Zorana Lazarevića.&nbsp;
&bdquo;O sukobu na relaciji čelnih ljudi u Ministarstvu odbrane sam i ranije javno govorio. Kazao sam, a i sada ponavljam, da nažalost dnevno svjedočimo sistemskoj produkciji problema u raznim oblastima od vitalnog državng značaja&ldquo;, ističe Vučinić.&nbsp;
Kaže kako je nakon nepotrebnog izazivanja reakcije susjeda oko &scaron;kolskog broda Jadran, zatim javne polemike u vezi problematične nabavke patrolnih brodova za potrebe mornarice VCG, na red do&scaron;la i smjena aktuelnog načelnika General&scaron;taba.
&bdquo;U tom kontekstu sam kazao i to da kao argumentacija za čin smjene nimalo ubjedljivo ne djeluje priča o reformama i podmlađivanju u VCG. Posebno je lo&scaron;e kada se u funkciji dnevne politike nađu ovakve bezrazložne smjene na najodgovornijim pozicijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, a naročito ako su to bili predizborni obračuni i izborna poruka zaposlenim u tom sistemu kako da se opredijele&ldquo;, nagla&scaron;ava Vučinić.&nbsp;
Navodi i kako se na taj način stvara osjećaj nelagode, nesigurnosti i nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih za&scaron;titi.
&bdquo;To se, takođe, posebno negativno reperkutuje na moral pripadnika vojske i ukupnu stabilnost VCG. Stoga je i postupak predsjednika Crne Gore u tom trenutku, kojim je zaustavio tu namjeru, bio odgovoran i na mjestu&ldquo;, smatra Vučinić.&nbsp;
Podvlači kako je mukotrpno građen i stvaran sistem odbrane da bi se smjelo olako dozvoliti njegovo obezglavljivanje.&nbsp;
&bdquo;Dobro je da se ta priča, koliko toliko, sklonila sa medijske scene, jer to nije nikome donijelo korist, ni državi na nacionalnom niti njenom međunarodnom ugledu u kolektivnom sistemu odbrane&ldquo;, ocjenjuje Vučinić.
U javnom diskursu prisutna neiskrena evroatlantska retorika
Komentarisao je i potencijalno uče&scaron;će crnogorskih vojnika u dvije misije koje imaju za cilj obuku ukrajinskih snaga, za koje je postignut dogovor svih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali čekanje na potvrdu odluka u Skup&scaron;tini traje već mjesecima.&nbsp;
&bdquo;Tako je, Savjet za odbranu i bezbjednost je jo&scaron; pro&scaron;le godine dostavio Skup&scaron;tini predlog odluke o uče&scaron;ću crnogorskih vojnika u misijama vojne pomoći za podr&scaron;ku Ukrajini, koja se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU je tada zatražila i time se obavezala na upućivanje svojih pripadnika&ldquo;, podsjeća Vučinić.
Međutim, kako dodaje, Skup&scaron;tina, koja donosi konačnu odluku o uče&scaron;ću u misijama, jo&scaron; nije stavila u skup&scaron;tinsku proceduru taj akt.&nbsp;
&bdquo;Kao &scaron;to znamo, Skup&scaron;tina Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Podsjetimo, protiv usvajanja Rezolucije je tada glasao sada&scaron;nji predsjednik Andrija Mandić i svih 17 poslanika proruskosrpskog Demokratskog fronta. Ako imamo u vidu da se stranke nekada&scaron;njeg DF-a protive sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO, onda je sasvim jasno &scaron;to je razlog blokade usvajanja pomenute odluke o upućivanju crnogorskih predstavnika u mirovne misije koje se tiču obuke ukrajinskih vojnika&ldquo;, ističe Vučinić.
Napominje da su ove partije u julu pro&scaron;le godine u&scaron;le u Vladu Milojka Spajića, gdje su, kako dodaje, dobile značajan broj važnih resora i gdje je njihov glas dominantan.&nbsp;
&bdquo;Dakle, u Crnoj Gori danas je na sceni ambivalentna politika u kojoj je u javnom diskursu prisutna deklarativno neiskrena evropska i euroatlantska retorika kod dijela političkih subjekata vlasti koji imaju presudnu riječ, sa jedne strane i jo&scaron; snažnije njihovo zalaganje da istovremeno konkretnim opstruktivnim činjenjima, kao &scaron;to je ovaj, zaustave taj put Crne Gore. Ono &scaron;to posebno zabrinjava jeste poprilična doza abioznosti koja je zahvatila crnogorsko suverenističko biće, koje dosta ravnodu&scaron;no gleda na svakodnevne erozivne procese koji se u režiji aktuelne vlasti de&scaron;avaju u na&scaron;oj zemlji&ldquo;, zaključuje Vučinić.
&nbsp;

Vučinić: U javnom diskursu prisutna neiskrena evroatlantska retorika, olaka obećanja mogu do kraja urušiti poljuljani kredibilitet CG

„ZABRINJAVA I RAVNODUŠNOST KOJOM SUVERENISTI GLEDAJU NA EROZIVNE PROCESE AKTUELNE VLASTI“

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna &scaron;to radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se jo&scaron; jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentari&scaron;ući odgovor Marte Kos, komesarske za pro&scaron;irenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, &Scaron;arec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao &scaron;to to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. &Scaron;to se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekav&scaron;i isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih pote&scaron;koća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je &Scaron;arec.
EK mora imati jasan stav o sporazumu
Na pitanje da li očekuje da će, nakon &scaron;to je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, &Scaron;arec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se jo&scaron; jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajali&scaron;te Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previ&scaron;e to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je &Scaron;areca.
Kada su u pitanju pote&scaron;koće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, &Scaron;arec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rje&scaron;enja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvr&scaron;ne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna &scaron;to radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo ne&scaron;to drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez gre&scaron;ke. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude u&scaron;la u EU - istakao je &Scaron;arec.
Napominje i da je te&scaron;ko davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi ne&scaron;to nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti pro&scaron;le godine. Ali &scaron;to se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je &Scaron;areca.
Nije dobar trenutak za reformu EU
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeri&scaron;e da proces pro&scaron;irenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem dono&scaron;enja odluka, &Scaron;arec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- &Scaron;to se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog de&scaron;avanja u svijetu. To je kao da mijenja&scaron; krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti &bdquo;front runnere&ldquo;, &scaron;to Crna Gora sigurno jeste - naveo je &Scaron;arec.
EU će, kaže sagovornik Pobjede, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo po&scaron;teno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve &scaron;to se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo lo&scaron;a poruka sa strane EU - zaključio je &Scaron;arec.
Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru
Upitan o tome da li Albanija može &bdquo;preteći&ldquo; Crnu Goru u pregovorima, kao &scaron;to se već neko vrijeme spekuli&scaron;e, &Scaron;arec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije može&scaron; zaspati na pro&scaron;lim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je i&scaron;la do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najvi&scaron;e računa- zaključio je &Scaron;arec.

Šarec: Želim da vjerujem da vladujuća većina zna što radi

IZVJESTILAC EP ZA CG KAŽE DA PRED DRŽAVOM STOJI VELIKI BROJ PITANJA I PROBLEMA NA EVROPSKOM PUTU

Racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijeva da se Zakonom o Vladi precizno defini&scaron;u nadležnosti članova izvr&scaron;ne vlasti i ukinu pozicije bez jasnih mandata, kao &scaron;to je ministar bez portfelja, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali donosioce odluka da prekinu sa praksom stvaranja skupih i nefunkcionalnih funkcija koje služe, kako su naveli, samo partijskim trgovinama.
"Institucionalna odgovornost i racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijevaju da se u Zakonu o Vladi precizno defini&scaron;u nadležnosti, a pozicije bez jasnih mandata, kao &scaron;to je ministar bez portfelja, konačno i zakonski ukinu", navodi se u saop&scaron;tenju saradnika na programima u CGO, Nikole Mirkovića.
On je naglasio da građani i građanke Crne Gore zaslužuju Vladu koja radi za njih, a ne na njihov račun.
Prema riječima Mirkovića, u najglomaznijoj Vladi Crne Gore, koja u tome obara rekorde i u &scaron;irim međunarodnim razmjerama, za mnoge članove Vlade nije jasno koja su im zaduženja i mjerljivi učinci.
"Ali je jasno da su brojni, često izmi&scaron;ljeni, resori tu samo da se izbalansiraju stranačke kvote", kazao je Mirković.
On je rekao da CGO zbog toga stavlja pod lupu neke od najilustrativnijih primjera, ukazujući na primjer ministra bez portfelja, Milutina Butorovića.
Mirković je podsjetio da pozicija ministra bez portfelja, ili resor bez resora, nije nepoznata praksa u organizaciji izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori.
"Vi&scaron;e Vlada kojima je rukovodila Demokratska partija socijalista koristilo je taj mehanizam, a tu praksu je kratko prekinuo nekada&scaron;nji premijer Zdravko Krivokapić, da bi ona bila nastavljena u 43. Vladi Dritana Abazovića, koja je imala dva ministra bez portfelja, a zatim i kroz rekonstrukciju 44. Vlade Milojka Spajića u kojoj je među 32 člana Vlada i jedan ministar bez portfelja", naveo je Mirković.
CGO je, kako je istakao Mirković, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao koncept malobrojne, kompaktne i učinkovite Vlade, kao i da Crnoj Gori treba Zakon o Vladi i davao brojne i konstruktivne komentare u pravcu konačnog oblikovanja tog zakonskog teksta.
"U tom okviru, nema mjesta za ministra bez portfelja, iako se, na žalost, to predviđa i posljednjom dostupnom verzijom nacrta ovog zakona", kazao je Mirković.
On je podsjetio da Butorović, osim pozicije ministra bez portfelja ima funkciju ministra zaduženog za odnose sa Skup&scaron;tinom.
"Kada znamo da sve ministre bira Skup&scaron;tina i da su joj svi jednako odgovorni u domenu svojih resorsa, javnosti ostaje nejasno, a možda i ovom ministru, koji je to opis njegovog posla", rekao je Mirković.
Prema njegovim riječima, uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, od 32 člana Vlade, ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.
"To uključuje dvije čestitke &ndash; jednu za dan Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i drugu vjernicima islamske vjeroispovjesti za Bajram, jednu najavu gostovanja na Javnom servisu i jedno reagovanje na medijski članak vezan za njegove zarade", kazao je Mitrović.
Kako je rekao, Buturovič je imao jo&scaron; pet aktivnosti: dva sastanka (sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori, An Mari Maske, i sa Snežanom Đurović iz Agencije za investicije), kritičku reakciju na jednu od nacionalističkih objava Daria Vrane&scaron;a, predsjednika Op&scaron;tine Pljevlja, kao i najavu da će Vlada podnijeti Skup&scaron;tini zahtjev da se raspravlja na vanrednoj sjednici o Budžetu 21. januara.
"Posebnu je pažnju u javnosti izazvala njegova peta zvanična aktivnost - službeni put u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri Evropskoj uniji (EU), Petrom Markovićem", rekao je Mitrović.
On je podsjetio da je Marković svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Milojko Spajić pozvao sve ambasadore.
"Čini se da je Butorović cijenio da ga ne može dovoljno sadržajno upoznati sa radom Vladom u Crnoj Gori, a &scaron;to je bio jedini razlog te posjete shodno platformi putovanja i njenim zaključcima usvojenim na 71. sjednici Vlade, već da je zbog toga potrebno dotaći belgijsko tlo uz prisustvo generalnog sekretara Vlade i njegove zamjenice i tri dana tamo boraviti o tro&scaron;ku građana i građanki Crne Gore", rekao je Mitrović.
Kako je istakao, dva zvanična sastanka, jedan službeni put, dvije čestitke, jedno reagovanje i jedna najava su aktivnosti ministra bez portfelja, uz napomenu da nema dostupnih informacija o učincima nijedne aktivnosti.
"Istovremeno, zarada ministra bez portfelja za mart ove godine iznosila je 1737.51 EUR neto, uz brojne prateće beneficije, od kabineta i osoblja, preko zaduženja automobil marke Mercedes E280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade", naveo je Mitrović.
On je pojasnio da je Buturović taj automobil nekoliko mjeseci lično vozio (novembar i decembar pro&scaron;le i januar ove godine) prelazeći dnevno i do 288 kilometara na relaciji Podgorica-Nik&scaron;ić-Podgorica.
"Isto vozilo je, prije novembra i nakon januara, zaduživao referent u Generalnom sekretarijatu Vlade, a putni nalozi ukazuju da je relacija ista kao kada je Butorović upravljao vozilom, sa istom, sličnom ili nepoznatom pređenom kilometražom, pa je pretpostavka da je i u tom periodu navedeno vozilo kori&scaron;ćeno za prevoz ministra uz vozača", kazao je Mitrović.

CGO: Ministar bez portfelja – ministar bez zadatka, odgovornosti i učinka

POGLEDAJTE SPISAK (NE)AKTIVNOSTI

Nakon ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu, kada je izostala većinska podr&scaron;ka inicijativi za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, veći dio crnogorske opozicije je i drugi put podnio sličnu inicijativu sa istim ciljem.
U inicijativi koju su poslanici DPS-a i SD predali u skup&scaron;tinsku proceduru pi&scaron;e da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine Crne Gore integritet predstavničkog doma smi&scaron;ljeno uru&scaron;ava, a da najveću odgovornost za to snosi upravo Mandić.
&ndash; Najodgovorniji za grubu zloupotrebu Skup&scaron;tine i ustupanje njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima, za ukidanje njene kontrolne uloge, kao i za sprovođenje nacionalističke i antievropske politike i remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima, upravo je aktuelni predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga da se jo&scaron; jednom formalno problematizuje odgovornost predsjednika Skup&scaron;tine. Skup&scaron;tina Crne Gore i njen predsjednik Andrija Mandić uspostavili su zid ćutanja povodom "poku&scaron;aja te&scaron;kog ubistva", kako je d&zwnj;jelo kvalifikovano od strane Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva, kada je u ranim jutarnjim časovima 20. aprila ove godine Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja Andrije Mandića, uhap&scaron;en pod sumnjom da je, koristeći službeno vozilo Skup&scaron;tine Crne Gore, ranio dvojicu sugrađana &ndash; navodi se u inicijativi DPS-a i SD.
Predsjedniku Skup&scaron;tine spočitavaju i da blokira izbor članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i Savjeta Radio-televizije Crne Gore.
Povodom ove inicijative oglasio se i Mandić, koji je ocijenio da opozicija od njega želi da napravi dežurnog krivca i osobu koja je izvor svega lo&scaron;eg u zemlji, te da bi volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju, kako bi se svakoga puta dobio jasan odgovor predstavnika narodne većine.
&ndash; Zbog brojnih prethodno preuzetih poslaničkih obaveza, isplaniranih rasprava o drugim pitanjima, kao i nastupajućeg praznika 21. maja, tačka o smjeni Andrije Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skup&scaron;tinske sjednice najvjerovatnije tek u junu &ndash; kazao je za "Dan" generalni sekretar Skup&scaron;tine Crne Gore Boban Stani&scaron;ić.

Stanišić: Tačka o smjeni Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skupštinske sjednice najvjerovatnije u junu

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR SKUPŠTINE CRNE GORE

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je Crna Gora početkom godine izgubila dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti, ali da je siguran da sada svi shvataju da su ova i naredna godina ključne u procesu pristupanja Uniji.
On je na svečanom koncertu povodom obilježavanja Dana Evrope, koji se održava u Muzičkom centru Crne Gore, kazao da večeras ne slave samo Evropu dana&scaron;njice, već i Evropu budućnosti i mjesto Crne Gore u toj budućnosti.
Satler je podsjetio da vi&scaron;e puta poslatu poruku od najvi&scaron;ih evropskih zvaničnika da su vrata EU otvorena.
&ldquo;Vi ste predvodnici procesa. Možete biti uspje&scaron;na priča. Imate priliku. Ali nikada nijesmo krili svoja očekivanja. Posao mora biti urađen. I prilika može proći&rdquo;, rekao je Satler.
On je kazao da je početkom godine izgubljeno dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti.
&ldquo;Siguran sam da sada svi u potpunosti shvataju koliko su ove dvije godine ključne. Ovo je prilika koja se ukazuje jednom u generaciji i vi možete biti zapamćeni kao generacija koja je uvela Crnu Goru u EU&rdquo;, naveo je Satler.
Kako je rekao, to ne dolazi samo od njega, nego od građana Crne Gore, koji u ogromnoj većini podržavaju evropske integracije.
&ldquo;Ne možete biti polovično posvećeni nečemu. Ili jeste, ili niste. Ili, kako bi Njego&scaron; rekao: &bdquo;&Scaron;to se mrči&scaron; kad kovati neće&scaron;?&ldquo;, naveo je Satler.
Prema njegovim riječima, prevaziđen je politički zastoj i ni&scaron;ta nije izgubljeno.
&ldquo;Crna Gora to može i nadoknadiće izgubljeno. Vjerujem da ćete ponovo postići tempo koji je izazivao po&scaron;tovanje &scaron;irom Evrope&rdquo;, rekao je Satler i poručio da će EU biti uz Crnu Goru na svakom koraku uz ekspertsku i političku podr&scaron;ku, finansijsku pomoć i novi Plan rasta.
On je rekao da žele da pokažu da promjena nije samo moguća, već i da je moguća brzo.
Kako je naveo Satler, Crna Gora će ubrzo vidjeti kroz novu ekolo&scaron;ku kampanju koliko se brzo mogu mijenjati svijest i navike.
&ldquo;Želimo da pomognemo da održite obećanje o ekolo&scaron;koj državi iz va&scaron;eg ustava i da sačuvate va&scaron;u prelijepu zemlju za buduće generacije. Želimo da rastemo zajedno, sve dok Crna Gora ne zauzme svoje zasluženo mjesto u evropskoj porodici&rdquo;, istakao je Satler.
On je rekao da, sviđalo se to nekome ili ne, živimo u &bdquo;zanimljivim vremenima&ldquo;.
&ldquo;Najbolje &scaron;to možemo da učinimo jeste da se držimo svojih principa, da vrijedno radimo i da planiramo najbolje. Zato vas večeras, na Dan Evrope, pozivam da planirate EU &mdash; da planirate za onaj &bdquo;dan u hiljadu boja&ldquo;&rdquo;, rekao je Satler.
Kako je istakao, ove godine, prvi put Dan Evrope slavi cijela Crna Gora, od Pljevalja do Ulcinja, i od Herceg Novog do Rožaja.
&ldquo;To &scaron;alje jasnu poruku da smo svi zajedno u ovome i da dijelimo viziju evropske Crne Gore&rdquo;, rekao je Satler.
On je kazao da je EU pouzdan partner i da nikada neće okrenuti leđa svojim temeljnim vrijednostima i svojim partnerima.
&ldquo;Nastavićemo da podržavamo vladavinu prava, da branimo ljudska prava i da stojimo uz Ukrajinu&rdquo;, poručio je Satler.
Satler je povodom Dana Evrope priredio tradicionalni svečani prijem za predstavnike diplomatskog kora i crnogorske zvaničnike.
Crnogorski simfonijski orkestar premijerno je izveo simfoniju &ldquo;Evropa&rdquo;, koju su komponovali Srđan Nikčević i Darko Bulatović.

Satler: Crna Gora izgubila dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti, ne možete biti polovično posvećeni nečemu

CITIRAO NJEGOŠA: ŠTO SE MRČIŠ KAD KOVATI NEĆEŠ?

Moguće je da će premijer&nbsp;Milojko Spajić&nbsp;i ministarka javnih radova&nbsp;Majda Adžović&nbsp;biti persone non grata u Ulcinju, saop&scaron;tio je prvi čovjek Ulcinja&nbsp;Genci&nbsp;Nimanbegu.
&ldquo;Možda ćemo predložiti Skup&scaron;tini inicijativu da se proglase za persone non grata. Možda i Spajića predložimo. Ne znam da li po zakonu to možemo. Ja stvarno vi&scaron;e ne znam kako da se izborimo sa tim ljudima&rdquo;, rekao Nimanbegu u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na Aplus televiziji.
Nimanbegu je kazao da je duboko razočaran u državu Crnu Goru i zvaničnike koji su podržali sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Takođe je demantovao, kako je kazao, &ldquo;priče i spinove&rdquo; da Albanci u Crnoj Gori ne daju Veliku plažu zbog stvaranja Velike Albanije.
&ldquo;To su medijski spinovi i to je apsolutno netačno. Takav vokabular je toliko &scaron;tetan&rdquo;, rekao je Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, ne može se uru&scaron;iti cijeli sistem zarad investitora kakav je &scaron;eik&nbsp;Mohamed Alabar.
&ldquo;Nije Alabar nimalo naivan. Pogledajte samo njegovu karijeru i &scaron;ta je bilo sve sa Beogradom na vodi. Dobio je džabe zemlji&scaron;te i tamo razvija nekretnine&rdquo;, zaključio je&nbsp;Nimanbegu.

Nimanbegu: Možda iniciramo da  Spajić i Adžović budu proglašeni za nepoželjne osobe u Ulcinju

SAOPŠTIO  PRVI ČOVJEK TE OPŠTINE

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao je na 28. Evroazijskom ekonomskom forumu održanom 7. i 8. maja na poziv predsjednika Marmara fondacije Akana Suvera, koja je obilježila 40-togodi&scaron;njicu osnivanja.
Kako su saop&scaron;tili iz njegove Kancelarije, Đukanović je učestvovao na zavr&scaron;nom panelu &bdquo;Dijalog globalnih lidera&ldquo; čija je tema bila &bdquo;Mirna rje&scaron;enja, obnova mira&ldquo;, zajedno sa biv&scaron;im predsjednicima Turske Abdulahom Gulom, Albanije Bamirom Topijem, Slovenije Borutom Pahorom, Rumunije Emilom Konstantinesku, Sjeverne Makedonije Đorđom Ivanovim, Tunisa Moncefom Marzouki, Hrvatske Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem, Moldavije Petrom Lučinskim i Če&scaron;ke Vaclavom Klausom.&nbsp;
Na panelu je govorio i američko-turski nobelovac Aziz Sandžar.
Kako navode, on je na početku izlaganja istakao značaj pobjede nad fa&scaron;izmom čiju 80-togodi&scaron;njicu obilježavamo, kao i Dan Evrope 75 godina nakon usvajanja &Scaron;umanove deklaracije, i u tom kontekstu podsjetio da je crnogorski narod 13. jula 1941. godine prvi podigao op&scaron;tenarodni oružani ustanak u Evropi.
&bdquo;Govoreći o aktuelnim de&scaron;avanjima, apostrofirao je najveći ratni sukob u Evropi, i to između Rusije u Ukrajine, čiji su se narodi zajedno herojski borili protiv fa&scaron;izma i presudno doprinijeli toj velikoj svjetskoj pobjedi&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Nažalost, kako je istaknuto, tom sukobu koji traje već četvrtu godinu ne nazire se kraj.&nbsp;
&bdquo;Istovremeno, imamo rat u Gazi i grozimo se kako vojska države čiji je narod najvi&scaron;e stradao u Drugom svjetskom ratu, već drugu godinu, u neizbježnoj borbi protiv terorističke organizacije Hamas, ubija na hiljade palestinskih civila, pretežno djece i žena&ldquo;, napominje Đukanović.
Ističući da je politici kao djelatnosti potrebna ozbiljnost, odgovornost i dostojanstvo, i da je svijetu potrebna politička normalnost, Đukanović je naglasio da je i sa ovog foruma potrebno uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog, jer sa tog nivoa politike, kako zaključuje, deriviraju se ili rje&scaron;enja ili impulsi novog haosa.

Đukanović: Potrebno uputiti alarmantan poziv na politički dijalog, deriviraju se ili rješenja ili impulsi novog haosa

UČESTVOVAO NA EVROAZIJSKOM EKONOMSKOM FORUMU

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da postoji mogućnost da njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski uskoro posjeti Crnu Goru. On je to rekao novinarima nakon svečanosti koju su institucija predsjednika Crne Gore, Ministarstvo odbrane i Glavni grad organizovali povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fa&scaron;izmom. Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Zelenski doći u Crnu Goru, Milatović je naveo da je stav Crne Gore o Ukrajini od početka rata vrlo jasan. "Ne bih jo&scaron; zvanično ni&scaron;ta potvrđivao, ali mogu da kažem da postoji mogućnost da uskoro budem domaćin Zelenskom&rdquo;, rekao je Milatović, a prenosi agencija Mina. Kako je kazao, ukoliko bi Zelenski do&scaron;ao u Crnu Goru, sastao bi se i sa drugim crnogorskom zvaničnicima. &ldquo;Moguće da bi do&scaron;lo i do potpisivanja određenih sporozuma, između ostalog sporazuma o prijateljstvu između Crne Gore i Ukrajine i drugih sporazuma na kojima trenutno radi Vlada Crne Gore&rdquo;, rekao je Milatović. Prema njegovim riječima, to bi bila prilika da se jo&scaron; jednom pokaže prijateljstvo između Crne Gore i Ukrajine. Milatović je najavio da će predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta u Crnu Goru stići 14. maja, na njegov poziv. &ldquo;Mislim da je to velika stvar za Crnu Goru i jo&scaron; jedna potvrda povjerenja koje evropski visoki zvaničnici imaju prema Crnoj Gori&rdquo;, dodao je Milatović. On je naveo da je vi&scaron;e puta govorio da je upravo sada najbolji mogući trenutak da se napravi veliki korak naprijed kada je u pitanju evropski put Crne Gore. &ldquo;Kao &scaron;to vidite, ja non stop radim na tome i upravo i moj poziv Ko&scaron;ti i njegov dolazak u Crnu Goru 14. maja ide svemu tome u prilog&rdquo;, dodao je Milatović. Odgovarajući na pitanje brine li ga poku&scaron;aj revizije istorije Srpske pravoslavne crkve i kako gleda na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je Pavle Đuri&scaron;ić bio veliki heroj, Milatović je kazao da misli da je rekao sve organizujući veličanstvenu proslavu, u cilju promocije antifa&scaron;ističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora. &ldquo;Borba za slobodu, borba za pravdu, za jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu na&scaron;e državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice su temelji onoga &scaron;to su nam upravo heroji antifa&scaron;ističke borbe u Crnoj Gori ostavili&rdquo;, naveo je Milatović. On je poručio da je, u tom smislu, njegov stav potpuno jasan. &ldquo;Mogu da govorim riječima i djelima, a svima ostalima, naravno, ostavljam da sude o tome&rdquo;, dodao je Milatović. Na pitanje da li je takva izjava Joanikija poku&scaron;aj mijenjanja istorije i osuđuje li takvu izjavu, Milatović je kazao da misli da je sve rekao, upravo svim svojim stavovima i svojim izjavama kada su u pitanju antifa&scaron;ističke vrijednosti i antifa&scaron;ističke tekovine na kojima se bazira i moderna Crna Gora. &ldquo;Tako da su moji stavovi tu vrlo jasni&rdquo;, poručio je Milatović.

Milatović: Postoji mogućnost da Zelenski posjeti Crnu Goru

POTVRDIO DA PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA DOLAZI U CRNU GORU 14. MAJA

Konstituenti vladajuće većine ne smiju podržati razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, ali će biti zadovoljstvo za opoziciju i otrežnjujuće za Brisel da gledaju sjednice parlamenta i kako ga Pokret Evropa sad brani - rekao je biv&scaron;i diplomata i odbornik Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Đuričković&nbsp; gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
To će, prema njegovim riječima, biti otrežnjenje i za onaj dio građanski orijentisanih ljudi koji su dali podr&scaron;ku PES-u gajeći iluziju da su oni taj neki faktor koji može da drži pod kontrolom Demokratski front a da se ispunjava EU agenda.
- Da se podiže standard i da imamo razvoj građanskog dru&scaron;tva u Crnoj Gori - to će biti otrežnjujuće i za glasače, i tu vidim najveći potencijal te inicijative. Ono &scaron;to je kod mene za očekivati, kako bude vrijeme odmicalo, kako bude falilo nekog novca koji treba u njihovim planovima da stigne iz EU, ili nekih nagrada i rezultata koji treba da stignu, vidjeće se jedan stepen anti EU raspoloženja i kod njih, koji imaju naziv Pokret Evropa sad. Odjednom ćete da vidite neke komentare, možda ne toliko javne, ali intimno oni već saop&scaron;tavaju takve stavove u smislu da EU previ&scaron;e traži, da su previ&scaron;e zahtjevni, mi treba da pravimo ustupke, a sa druge strane ne nude investicije, ne nude progres. Stvar je vrlo jednostavna, vi treba da sprovodite ono &scaron;to je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, treba da zavr&scaron;avate domaće zadatke i na kontu toga dobijate ono &scaron;to vas sljeduje - smatra Đuričković.
Evropski poslanik iz Hrvatske Tomislav Sokol kazao je u intervju za Antenu M da Mandića vidi kao najveći problem Crne Gore, međutim, da je problem puno &scaron;iri od njega, jer je on personifikacija velikosrpske politike koja se infiltrirala u sve pore sistema, političke, medijske i obrazovne. Sokol je komentari&scaron;ući i nedavni incident sa sinovcem Mandića, koji je bezbjednosno interesantno lice zaposleno u Skup&scaron;tini Crne Gore, kazao da u demokratskim dru&scaron;tvima postoji i moralna, ali i politička odgovornost.
Stav Sokola je poznat odavno u Evropi, kaže Đuričković, a naročito u SAD-u, ali se biralo da se taj stav stavi po strani i da bude fokus na druge teme.
Smatra Đuričković da neko iznosi taj stav jasno i precizno poput Sokola, dok drugi taj stav drugačije artikuli&scaron;u, ali se odnos prema Mandiću i personifikaciji svega &scaron;to je on promijenio zarad nekih drugih ciljeva i ambicija pojedinih zemalja.
- Izlaganja Sokola su hiruru&scaron;ki precizna. Imali smo prilike da vidimo proteklih dana, proteklih nedjelja da on poprilično zaboli pojedine crnogorske zvaničnike iz toga razloga &scaron;to razobličava čitavu situaciju u Crnoj Gori i, rekao bih, da stavlja fokus na su&scaron;tinske stvari. Velika je opasnost ako mi kao opozicija, i crnogorski građani, ali u konačnom i briselska administracija izabere da ignori&scaron;e ono &scaron;to je realno stanje u Crnoj Gori, ono &scaron;to je uloga Mandića, ono &scaron;to je uloga Kneževića u čitavom ovom procesu i ono &scaron;to je uloga u konačnom jednog od ključnih političkih igrača u Crnoj Gori, a to je Srpske pravoslavne crkve, ako to odluče s te adrese da ignori&scaron;u na kraju dana to neće izaći na dobro - rekao je Đuričković.

Đuričković: Biće otrežnjujuće za Brisel da gleda kako PES brani Mandića

"KONSTITUENTI VLADAJUĆE VEĆINE NE SMIJU PODRŽATI RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE"

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Njemačke okončan je Drugi svjetski rat u Evropi. Od tada se 9. maj obilježava kao Dan pobjede, a slavi se i kao Dan Evrope.
Bezuslovnu kapitulaciju Njemačke u Berlinu je ne&scaron;to iza ponoći potpisao feldmar&scaron;al Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio mar&scaron;al Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.
Time je formalno zavr&scaron;en Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa i njihovih saveznika jo&scaron; nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.
Datum koji predstavlja definitivni zavr&scaron;etak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju poslije bačenih atomskih bombi na Hiro&scaron;imu i Nagasaki.
U ratu koji je trajao ne&scaron;to manje od &scaron;est godina na&scaron;la se 61 država i oko 110.000.000 vojnika.
Procjene govore o 50 do 80 miliona poginulih, među njima je bilo 38 do 55 miliona civila.
Državna komisija biv&scaron;e Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 osoba, među njima vi&scaron;e od 300.000 boraca.
Dan Evrope
Deveti maj obilježava se i kao Dan Evrope jer je tog dana, 1950. godine, ministar spoljnih poslova Francuske Robert &Scaron;uman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mjesta za sukobe među evropskim zemljama.
Su&scaron;tina njegove ideje bila je uspostavljanje zajedničkih tijela, tačnije odnosa, najprije u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, kao temelja industrijske snage.
Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi četiri decenije kasnije, 1991. godine, u holandskom gradiću Mastrihtu bila progla&scaron;ena Evropska unija.
Evropski savjet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja &Scaron;umanovog plana &ndash; 9. maj, obilježava kao Dan Evrope.

Deveti maj – dan pobjede nad fašizmom i rođenje evropskog jedinstva

OBILJEŽAVA SE DAN POBJEDE I DAN EVROPE

Albanija i Crna Gora mogle bi da postanu članice Evropske unije (EU) prije ostalih država kandidata, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta.
On je to rekao u interjuu za Euronews, uoči posjete državama Zapadnog Balkana.
Ko&scaron;ta je istakao da je pro&scaron;irenje na Zapadni Balkan ponovo jedan od prioriteta EU, navodeći da je buduća stabilnost i prosperitet kontinenta zavise od pro&scaron;irenja.
Komentari&scaron;ući eventualne datume za pro&scaron;irenje i navode da bi to mogla biti 2030. godina, Ko&scaron;ta je rekao da nema fiksnog datuma.
&ldquo;Za&scaron;to 2030. godina i za&scaron;to ne prije&rdquo;, upitao je Ko&scaron;ta.
On je istako da je pristupanje proces zasnovan na zaslugama.
&ldquo;Ako države sprovedu reforme, mogle bi da se pridruže EU i prije 2030. godine&rdquo;, rekao je Ko&scaron;ta.
Prema njegovim riječima, upravo su zasluge te koje se mogu promijeniti.
&ldquo;Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od drugih zemalja&rdquo;, rekao je Ko&scaron;ta.
On je ukazao na rat Rusije u Ukrajini i ponovni porast tenzija na Zapadnom Balkanu, posebno kada su u pitanju Bosna i Hercegovina, ali i tenzije između Srbije i Kosova.
&ldquo;Ne znam za bolji podsticaj da se prevaziđu sukobi koji su jo&scaron; uvijek otvoreni od ove možda jedinstvene prilike, a to je članstvo u EU&rdquo;, rekao je Ko&scaron;ta.

Košta: Albanija i Crna Gora mogle bi se pridružiti EU prije ostalih