Politika

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović, u pismu koje je dostavio Anketnom odboru, saop&scaron;tio je da Du&scaron;ko Jovanović, osnivač i glavni urednik Dnevnog lista Dan koji je ubijen 27. maja 2004. godine, nije imao dosije u agenciji.
U pismu je naveo i da ANB nema dokumentaciju o njegovom ubistvu.
Podsjetimo, poslanik Momčilo Leković (Demokrate) predložio je da se od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zatraži kompletna dokumentacija o ubistvu Jovanovića iz 2004. godine.
Na dana&scaron;njem zasijedanju Anketnog odbora je uzimanje izjave od Vojo Laković.&nbsp;
Tok sjednice:
Predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je poslanik Demokrata Momčilo Leković predložio da se od ANB Crne Gore zatraži cijela dokumentacija o ubistvu urednika "Dana" Du&scaron;ka Jovanovića.
Iz ANB-a su odgovorili, kaže Nikolić, da nijesu u arhivi na&scaron;li podatke da je vođen dosije o Jovanoviću, niti da su na&scaron;li dokumentaciju o njegovom ubistvu, koje se dogodilo u maju 2004. godine.&nbsp;
Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine, i stavio se na raspolaganje Ratnoj mornarici kada je počelo NATO bombardovanje, a njeno sjedi&scaron;te je bilo u Kumboru.
On navodi da im je posao bio da kontroli&scaron;u protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon &scaron;to su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;
"Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo &Scaron;ćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali na insistiranje mojih starje&scaron;ina, oti&scaron;ao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pi&scaron;tolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema", rekao je Laković. &nbsp;
Kada su počeli da me prate Du&scaron;ko Marković je rekao da ne brinem
On je dodao da je primijetio u Petrovcu da ga vozilo marke Golf 2 prati. Kada je stigao u rodna Pljevlja on je istakao da je po&scaron;ao u Prijepolje i da je pri povratku ga zaustavila redovna patrola kod graničnog prelaza.
"Isti Golf sa istim licima je takođe poku&scaron;ao da me zaustavi. Kada su vidjeli da nijesam sam, dodali su gas i oti&scaron;li", kazao je on.
"Odgovorno tvrdim da su ova lica imala podr&scaron;ku načelnika SDB za Pljevlja Aranitovića i službenika Zindovića, koji su ih smjestili &nbsp;u motel Hamze Krije&scaron;torca. U arhivi savezne SDB ima podataka da sam kontaktirao tada Boža Lakića, načelnika SDB u Baru, koga sam informisao da me prate, i da sam mu rekao da nema potrebe za tim, jer radim časno i po&scaron;teno. On mi je rekao da je o svemu informisao Du&scaron;ka Markovića, tada &scaron;efa službe, i da ne treba da brinem", rekao je Laković.&nbsp;
Poručuje da kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jedno lice koje je podiglo toki voki.
"Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo. &nbsp;Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio sam da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom. Kao savjestan vozač, stao sam da vidim &scaron;ta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pi&scaron;tolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k...o Lakoviću, izlazi".
Tada su &nbsp;iz &scaron;ume iza&scaron;la tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam &scaron;ta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista. Oni su oti&scaron;li, a on je pri&scaron;ao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen", rekao je Laković.&nbsp;
Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao &scaron;ta mu se desilo.
Napad na mene pro&scaron;ao bez reakcije državnog vrha
Laković je kazao da ga je pozvao Du&scaron;ko Marković koji mu je poručio da njegova služba nema veze sa njegovim prebijanjem.
Nagla&scaron;ava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac.
Laković istile da državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vuka&scaron;in Mara&scaron; tada, nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega.
"Pod punom odgovorno&scaron;ću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zapljena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akcizne markice. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru.", istakao je.&nbsp;
Poja&scaron;njava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe.&nbsp;
"To je bilo milion maraka. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine.
Laković je poručio da je do&scaron;ao pred Anketnim odborom jer tužilačkim i pravosudnim organima u Crnoj Gori ne vjeruje.
"Ja vam dajem podatke koje je lako provjeriti. Ako Vojo Laković laže, to i kažite", istakao je on.
Sjednicu možete pratite uživo:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/G_x3LsgUQfY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;
&nbsp;

ANB nema dokumentaciju o ubistvu Jovanovića;Laković: Motiv mog prebijanja bila je zapljena cigareta, nuđeno mi je milion maraka

SJEDNICA ANKETNOG ODBORA

Trinaestojulska nagrada mora biti simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore, saop&scaron;tila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da Trinaestojulska nagrada predstavlja najvi&scaron;e državno priznanje kojim Crna Gora afirmi&scaron;e istaknute pojedince i kolektive čiji rad ima dugoročan značaj za dru&scaron;tveni, kulturni, naučni i ukupni razvoj države.
Jak&scaron;ić Stojanović je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, navela da se vrijednost Trinaestojulske nagrade temelji na zakonitosti, nepristrasnosti i ravnopravnom vrednovanju svih oblasti koje doprinose op&scaron;tem napretku crnogorskog dru&scaron;tva.
&bdquo;U tom svijetlu, ovogodi&scaron;nja dodjela otvara važno pitanje &ndash; da li su sve oblasti koje Zakon jasno prepoznaje bile jednako valorizovane?&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović, a prenosi agencija Mina.
Ona smatra da činjenica da su sva tri ovogodi&scaron;nja laureata iz oblasti kulture i umjetnosti prirodno upućuje na potrebu da se preispita da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku &scaron;ansu da budu prepoznata i vrednovana.
&bdquo;Posebno se, sa pozicije odgovornosti za sektor nauke i inovacija, nameće pitanje da li su izuzetna naučna dostignuća bila adekvatno prepoznata u procesu odlučivanja&ldquo;, dodala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je navela da smatra svojom dužno&scaron;ću da ukaže na činjenicu da su Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović bile nominovane za Trinaestojulsku nagradu upravo zbog otkrića od međunarodnog značaja &ndash; novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) u flori Crne Gore.
Jak&scaron;ić Stojanović je podsjetila da je riječ o otkriću koje predstavlja rijetkost ne samo na nacionalnom, već i na evropskom nivou, čime Crna Gora nakon vi&scaron;e od dva vijeka dobija novu biljnu vrstu i rod &ndash; naučnu senzaciju i potencijalni simbol prirodne ba&scaron;tine 21. vijeka.
&bdquo;Vjerujem da ovakvi rezultati, koji potvrđuju naučnu izvrsnost i predani istraživački rad, zaslužuju da budu ravnopravno razmatrani prilikom dodjele najvi&scaron;ih državnih priznanja&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da njena dužnost da ukaže na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti.
&bdquo;Ne ulazeći u autonomiju žirija, ali posebno sa pozicije odgovornosti koju imam kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, moja je obaveza da ukažem na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti, kako bi Trinaestojulska nagrada i dalje bila simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je poručila da je zajednička odgovornost &bdquo;da podstičemo stvaraoce u svim oblastima da nastave da grade Crnu Goru kao dru&scaron;tvo znanja, kulture i naučne relevantnosti na međunarodnoj sceni&ldquo;.

Jakšić Stojanović: Trinaestojulska nagrada mora biti simbol društvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore

"DA LI SU IZUZETNA NAUČNA DOSTIGNUĆA BILA ADEKVATNO PREPOZNATA U PROCESU ODLUČIVANJA"

Poslanik DPS Nikola Rakočević saop&scaron;tio je na dana&scaron;njoj pres konferenciji u Skup&scaron;tini Crne Gore da je stanje u kompaniji Solar gradnja EPCG &ndash; haotično.
&bdquo;Solar gradnja je primjer sistemske korupcije i partijskog zapo&scaron;ljavanja, to je ujedno i motiv osnivanja kompanije&ldquo;, rekao je Rakočević.
Poslanik DPS podsjeća da je DRI dala duplo negativno mi&scaron;ljenje na rad Solar gradnje.
&bdquo;Iz kompanije smo 2021. dobili smo podatak iz kompanije da je u jednom trenutku bilo 1.800 zaposlenih. SDT mora da ispita navode iz izvje&scaron;taja DRI.
U skladu sa zakonom zbog gubitaka bili su u obavezi da smanje fond za plate. Ne da nisu smanjili fond već su povećali kao i broj zaposlenih&ldquo;, rekao je Rakočević.
Rakočević je kazao da će opozicija tražiti kontrolno saslu&scaron;anje čelnika Solar gradnje, EPCG i Vlade Crne Gore.

Rakočević: Solar gradnja primjer korupcije i partijskog zapošljavanja, tražićemo saslušanje čelnika te kompanije, EPCG i Vlade

"STANJE U KOMPANIJI  HAOTIČNO"

Ervin Ibrahimović izabran je ponovo za predsjednika Bo&scaron;njačke stranke (BS), saop&scaron;teno je iz te partije.
Kako je navedeno, Ibrahimović je za novi mandat izabran jednoglasno na petom kongresu stranke.
&nbsp;Za skoro dvadeset godina postojanja, kako ističu iz te partije, BS nije imala nijedan vanredni kongres.
&bdquo;Sa sigurno&scaron;ću možemo reći da je ovaj, peti redovni kongres, jubilej na&scaron;e stranke i simbol stabilnosti i kontinuiteta&ldquo;, poručili su iz BS-a.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, kongres BS-a usvojio je i četiri važne rezolucije, koje će trasirati politički put BS naredne četiri godine.
&bdquo;Usvojene su Rezolucija o evropskim integracijama, Rezolucija o za&scaron;titi jezičkih prava i adekvatnom uče&scaron;ću Bo&scaron;njaka i bosanskog jezika u Crnoj Gori, Rezolucija o demografskoj održivosti, kao i Rezolucija o Genocidu u Srebrenici&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ibrahimović kaže da odgovorno tvrdi da je BS najbolja bo&scaron;njačka priča u novijoj istoriji Crne Gore.
&bdquo;U to ime, sve vas pozivam na međusobno povjerenje, po&scaron;tovanje i saradnju. Svi zajedno smo dužni da na&scaron;im mladim ostavimo bolji, ravnopravniji i razvijeniji ambijent za prosperitet i život u na&scaron;oj Crnoj Gori&rdquo;, zaključio je Ibrahimović.
U saop&scaron;tenju se navodi da je pod sloganom &bdquo;Znamo put! Vidimo se u EU!&ldquo; predstavljen novi Program i pravac djelovanja BS-a za naredne četiri godine.
"O dosljednosti u radu govori i činjenica da BS ne mijenja svoj ključni cilj: članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ravnomjeran regionalni razvoj i očuvanje, afirmaciju i pobolj&scaron;anje položaja Bo&scaron;njaka, ali i drugih manje brojnih naroda u Crnoj Gori", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Ibrahimović ponovo izabran za predsjednika Bošnjačke stranke

"BS NAJBOLJA BOŠNJAČKA PRIČA U NOVIJOJ ISTORIJI CRNE GORE"

Predsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović ponovo je izabran na tu funkciju, odlučeno je na Kongresu partije koji je sinoć održan na Lovćenu.
Na Kongresu GP URA, na kojem je proslavljeno i 10 godina partije, za potpredsjednike su izabrani Ana Novaković Đurović, Milena Vuković i Blažo Rađenović.
Abazović je kazao da se za deset godina postojanja "sva&scaron;ta izde&scaron;avalo kada je URA u pitanju".
&bdquo;Bili smo sa građanima na ulici, bili smo sa građanima na protestima, bili smo sa građanima gdje su se branile rijeke, bili smo sa građanima gdje su se branile plaže, bili smo sa građanima gdje se branio prostor, bili smo na svakom mjestu gdje se činila nepravda. I za sve to vrijeme stekli smo mnogo neprijatelja, ali i prijatelja&ldquo;, rekao je Abazović.
Kako je naveo, od osnivanja 14. marta 2015, pa do danas, uvijek su se vodili samo jednom maksimom &ndash; da budu na braniku države.
&bdquo;Mnogi nas nijesu razumjeli, mnogi nas ni danas ne razumiju, ali na&scaron;a ideja je superiorna i ona se ne ogleda ni u brojevima, ni u mandatima, ni u opoziciji, ni u vlasti. Ona se ogleda u onome &scaron;to jedno dru&scaron;tvo stvara kroz istoriju&rdquo;, poručio je Abazović.
Abazović je najavio da sa Kongresom počinje i predstavljanje novog programa URA-e za razvoj Crne Gore pod nazivom &ldquo;Crna Gora 365&Prime;.
Istakao je da će se boriti za restituciju i vraćanje zemlje ljudima koja im je oduzeta u nekom drugom sistemu.
&bdquo;Ko želi da radi po&scaron;teno, časno, u skladu sa zakonom i u skladu sa interesima Crne Gore, ko god bude na tom putu, na&scaron; je partner. Ko god ne bude na tom putu, bićemo njegovi najveći i najljući kritičari, kao &scaron;to smo to do sada bili, i kvarićemo im planove&ldquo;, poručio je Abazović.
Vjeruje da će građani promijeniti aktuelnu Vladu na sljedećim izborima.
&bdquo;Siguran sam da će nova vlada Crne Gore biti jaka, da će ideja URE u njoj biti dominantna, a URA u njoj jedan od važnih faktora&rdquo;, poručio je Abazović.
Prema njegovim riječima, danas u Crnoj Gori raste ekstremna politika.
&bdquo;Nažalost, vraćamo se na staro. Mislili smo da smo taj put zavr&scaron;ili 2023, kad je taj tzv. politički centar uspio da napravi istorijski rezultat. Svi koji su ga upropastili, neka im služi na čast. Ljudski je grije&scaron;iti, ali je jo&scaron; vi&scaron;e ljudski da se u tim gre&scaron;kama ne ponavljamo&rdquo;, kazao je Abazović.
&nbsp;
&nbsp;

Abazović ponovo izabran za predsjednika GP URA

ODLUČENO NA KONGRESU PARTIJE

Iz Centra za građanska prava podnijeli su prijavu protiv poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović.
Iz te NVO reagovali su zbog, navode &scaron;ovinističkih i opasnih izjava Božović.
U Skup&scaron;tini Crne Gore, poslanica Jelena Božović (NSD) je izjavila da je "crnogorski jezik nakaradan i uveden na silu".
"Ove izjave su otvoreno &scaron;ovinističke i imaju jasan cilj: da podriju identitet Crne Gore, ospore njen Ustav ,I pravo crnogorske nacije na svoju kulturu I identitet. Ovo je nastavak &scaron;ovinističkog pona&scaron;anja poslanice Božović koja je i ranije pozivala na &lsquo;otkopavanje oružja&rsquo;, i time direktno pozivala na nasilje i ru&scaron;enje Ustava. U pitanju nije izolovani incident, već kontinuitet izjava koje dolaze iz stranke koja ba&scaron;tini kleronacionalizam, velikodržavni projekat i ideologiju fa&scaron;izma i koja propagira takve nazadne ideologije, nažalost , u najvi&scaron;em zakonodavnom domu", navode iz Centra za građanska prava.
Zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija i skidanje imuniteta poslanici Božović.
"Ovo nije sloboda govora. Ovo je institucionalizovani &scaron;ovinizam, koji dolazi iz vrha politike i direktno vrijeđa svakog građanina Crne Gore koji crnogorski jezik govori, ośeća i živi. U ovom slučaju ,nakaradni su samo oni koje se vode fa&scaron;ističkom ideologijom isključivosti i nepo&scaron;tovanja građanskih i nacionalnih prava Crnogoraca", poručuju iz Centra za građanska prava.

Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu protiv Božović zbog izjave o crnogorskom jeziku

TRAŽE OD NADLEŽNIH HITNU REAKCIJU I SKIDANJE IMUNITETA POSLANICI

Sjednica Tenderske komisije za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome na kojoj će se odlučivati o izvje&scaron;tajima i eventualnim odlukama prema Ministarstvu saobraćaja, biće održana u utorak, rekao je predsjednik komisije Nik Đeljo&scaron;aj.
"Želim da saop&scaron;tim da je IFC tokom sjednice odbio da odgovori na moja pitanja i preuzme odgovornost, &scaron;to smo konstatovali u zapisniku", naveo je Đeljo&scaron;aj
O daljem procesu i odlukama koje će Tenderska komisija donijeti u utorak, javnost će biti blagovremeno informisana, kaže Đeljo&scaron;aj.
"Želio bih da napomenem da svaka odluka postaje zvanična kada je potpi&scaron;u svi članovi komisije, tako da ne želim da komentari&scaron;em medijske natpise koji se namjerno objavljuju kako bi se &scaron;to vi&scaron;e kompromitovao proces od strane jedne članice Tenderske komisije, &scaron;to je krivično djelo, jer je na&scaron; rad označen pod stepenom &bdquo;interno&ldquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.

Đeljošaj: Komisija će u utorak odlučivati o izvještajima i eventualnim odlukama prema Ministarstvu saobraćaja

"IFC ODBIO DA ODGOVORI NA MOJA PITANJA I PREUZME ODGOVORNOST"

Premijer Milojko Spajić i poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav XIV razgovarali su danas u Vatikanskom apostolskom dvoru.
Na sastanku, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, razgovarano o saradnji izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori prema vjerskim zajednicama.
Neke od tema bili su regionalni odnosi na Zapadnom Balkanu, kao i rat u Ukrajini.
&bdquo;U srdačnom razgovoru sa poglavarom Katoličke crkve papom Lavom XIV koji je trajao vi&scaron;estruko duže od planiranog, potvrđeni su odlični odnosi Crne Gore i Svete Stolice, koji imaju duboke istorijske korjene i tradiciju uzajamnog po&scaron;tovanja jo&scaron; od 19. vijeka kad je Knjaz Nikola potpisao prvi Konkordat. Kao veliku čast za na&scaron;u zemlju &ndash; prenijeli smo poruku da očekujemo da se svi uslovi za otvaranje Nuncijature u na&scaron;oj zemlji ispune već do kraja jula&ldquo;, naveo je premijer Spajić nakon sastanka.
&nbsp;

Spajić kod pape Lava XIV: CG i Sveta Stolica imaju odlične odnose, uslovi za otvaranje Nuncijature biće uskoro ispunjeni

RAZGOVARALI U VATIKANSKOM APOSTOLSKOM DVORU

Ustavna kriza u Crnoj Gori produžena je time &scaron;to Skup&scaron;tine jo&scaron; nije izabrala nedostajuće sudije Ustavnog suda, kazao je predsjednik države Jakov Milatović i pozvao parlament da konačno preuzme svoj dio odgovornosti po tom pitanju.
On je, odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije &bdquo;Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže&rdquo;, koju je organizovala Građanska alijansa, rekao da je ustavna kriza jasno potvrđena i mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije (VK) u dijelu neustavnog penzionisanja sudije Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
&bdquo;Takođe, to isto mi&scaron;ljenje je potvrđeno i u Izvje&scaron;taju Evropske komisije. Imamo veliku neodgovornost od strane Skup&scaron;tine kada je u pitanju popunjavanje predloženih kandidata za sudije Ustavnog suda&rdquo;, kazao je Milatović.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu, u skladu sa Ustavom i Zakonom, u kontekstu vremenskih rokova koji su bili predviđeni Ustavom, predložio kandidata iz nadležnosti predsjednika države.
&ldquo;Prije nekoliko dana sam, nakon &scaron;to sam dobio obavje&scaron;tenje od Ustavnog suda, koje se tiče sudije Lopičić, takođe raspisao javni poziv&ldquo;, dodao je Milatović.
On je istakao da, &scaron;to se toga tiče, obavlja sve svoje obaveze vrlo odgovorno, u skladu sa Ustavom i Zakonom.
&bdquo;Mislim da je ovo pitanje ključno pitanje za odgovornost Skup&scaron;tine Crne Gore. Država se nalazi u ustavnoj krizi i ne bih volio da se i ova stvar zavr&scaron;i bez bilo čije odgovornosti&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je naveo, jasno je da je neko odgovoran, da je jedna od sudija Ustavnog suda neustavno penzionisana i da postoji jasno mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, stav Evropske komisije.
&bdquo;Sada je samo pitanje na političkim akterima u Skup&scaron;tini Crne Gore na koji način treba ta ustavna kriza da se rije&scaron;i. Ja mislim da svi znamo odgovor na to pitanje, samo je pitanje da li ćemo ići tim ispravnim putem&rdquo;, naveo je Milatović.
Upitan da li očekuje kompletiranje sudija Ustavnog suda do kraja jula, on je naglasio da se već vi&scaron;e od godinu ne bira sudija koji bi trebalo da bude imenovan na mjesto sudije Gogića.
&ldquo;Godinu Skup&scaron;tina Crne Gore ni&scaron;ta nije uradila po tom pitanju. Svi znamo važnost Ustavnog suda. Ne samo da nije izabrana sudija koji bi trebalo da zamijeni sudiju Gogića, nego je neustavno smijenila jo&scaron; jednog. Ovdje imamo jasan atak Skup&scaron;tine na drugu granu vlasti&ldquo;, kazao je Milatović.
On je ponovio da je o tome postoje stavovi Venecijanske i Evropske komisije, navodeći da &bdquo;izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja&ldquo;.
&bdquo;I u ovom smislu je najveća odgovornost na Skup&scaron;tini Crne Gore. Zato, pozivam Skup&scaron;tinu Crne Gore da konačno preuzme svoj dio odgovornosti, jer ovo &scaron;to se de&scaron;ava zaista je neodgovorno&rdquo;, rekao je Milatović.
Govoreći o inicijativi predstavnika primorskih i sjevernih op&scaron;tina, koji se zalažu za decentralizaciju, da op&scaron;tine upravljaju obalom, &scaron;umama i drugim resursima, Milatović je kazao da nije su&scaron;tinsko pitanje u Crnoj Gori da li će javnim dobrima upravljati centralna ili lokalna vlast, već kako se upravlja javnim dobrima.
&ldquo;Ako ćemo da zamijenimo partijska namje&scaron;tenja koja dolaze sa centralne vlasti partijskim namje&scaron;tenjima koja dolaze sa lokalne vlasti, ni&scaron;ta nijesmo uradili&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je kazao, niko u Crnoj Gori ne postavlja pitanje domaćinskog upravljanja javnim dobrima, a to je su&scaron;tinsko pitanje.
Milatović je istakao da pozdravlja svaki korak koji će dovesti do toga da se javnom imovinom, javnim dobrima i preduzećima upravlja domaćinski, u interesu građana.
&bdquo;Ali ne želim da budem dio i da komentari&scaron;em ovu temu ukoliko se radi samo o tome da se partijska namje&scaron;tenja sa centralnog nivoa zamijene partijskim sa lokalnog nivoa. Jer mislim da se time ni&scaron;ta neće uraditi, samo će se zamijeniti jedna stvar vrlo sličnom&rdquo;, kazao je Milatović.
On je poručio je da je su&scaron;tinsko pitanje budućnosti domaćinsko, efikasno, dobro upravljanje javnim dobrima, na korist građana.
&ldquo;Mislim, a čini mi se da građani to vrlo dobro vide, da to pitanje malo ko u Crnoj Gori stavlja u fokus svoje pažnje. Evo, upravo ga ja sada stavljam u fokus pažnje svih građana. Građani treba svakog dana, sve vi&scaron;e i vi&scaron;e da zahtijevaju od svojih predstavnika &ndash; kako u lokalnim parlamentima, tako i u državnom parlamentu&ldquo;, rekao je Milatović.
On je naveo da je tako zato &scaron;to se politika vrlo često svodi na to da građani prenesu svoj suverenitet na njihove predstavnike u lokalnom ili državnom parlamentu, a oni onda vrlo malo rade za građane koji su ih birali.
&bdquo;Želim da se vrati su&scaron;tina priče, a to je da se javnim dobrima upravlja konačno domaćinski, i u korist građana Crne Gore. I ja želim o tome da pričamo. Hoće li se to uraditi na način &scaron;to će se upravljati sa centralnog ili sa lokalnog nivoa &ndash; mislim da je to sporedna tema&rdquo;, poručio je Milatović.

Milatović: Produženje ustavne krize, parlament da preuzme odgovornost

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Zoran Mikić i Milena Vuković biće novi poslanici GP URA u Skup&scaron;tini Crne Gore.
To je na pres konferenciji u parlamentu saop&scaron;tio poslanik Milo&scaron; Konatar.&nbsp;
"Vrijedno smo radili na pripremi Kongresa koji će biti održan na Lovćenu.&nbsp;Na&scaron; dogovor je da se ove godine rotiraju kolege Filip Adžić i Ana Novaković Đurović, umjesto njih će novi poslanici&nbsp;biti Zoran Mikić i Milena Vuković.&nbsp;Sljedeće godine ćemo imati jo&scaron; dvije rotacije, mene će zamijeniti Mileta Radovanić, a Dritana Abazovića Luka Rakčević.
URA ima ljude koji mogu da obavljaju na kvalitetan način javne fukcije i želimo da otvorimo prostor svima, kazao je Konatar.&nbsp;Iako je bilo raznoraznih pisanja nismo to komentarisali, željeli smo svi na ovaj način da se obratimo javnosti", istakao je Konatar.

Zoran Mikić i Milena Vuković novi poslanici GP URA u Skupštini Crne Gore

SAOPŠTENO NA PRES KONFERENCIJI

Poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević podnio je juče ostavku na funkciju poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore.
On je to učinio zbog, kako je naveo, nespojivosti poslaničke funkcije sa funkcijom predsjednika op&scaron;tine koju obna&scaron;a.
Juče je istekao rok za Kovačevića da shodno Zakonu o sprečavanju korupcije podnese ostavku budući da je 3. juna naimenovan za predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
Skup&scaron;tina bi trebalo da konstatuje njegovu ostavku na prvoj narednoj sjednici. Kovačević je u pro&scaron;lom mandatu na čelu Nik&scaron;ića uporedo bio i poslanik, jer je imenovan tokom važenja starog Zakona o sprečavanju koprupcije koji nije tretirao nespojivost ove dvije funkcije.

Kovačević podnio ostavku na poslaničku funkciju