Politika

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović kazao je da je, ukoliko Skup&scaron;tina Glavnog grada ne bude u mogućnosti da funkcioni&scaron;e i obezbijedi kvorum, jedan od realnih scenarija uvođenje prinudne uprave.
Do raspleta trenutne političke krize, Mujović je kazao da će, u skladu sa zakonom, obavljati funkciju prvog čovjeka grada, poručujući da razvoj Podgorice neće stati.
&ndash; Upravu Glavnog grada očekuje potpuno uobičajan i normalan rad dok mi to zakon dozvoljava, dok god sam gradonačelnik. Radiću najbolje &scaron;to mogu. Ovaj grad neće stati, nema prostora za pesimizam, idemo u nove radne pobjede. Nadam se da će Skup&scaron;tina moći da radi, ukoliko ne, scenario je realan &ndash; prinudna uprava. Najkorektniji stav bi bio da budu novi izbori, ali oni su zakazani za 2027, pa bi bilo neracionalno u tako kratkom roku organizovati dva izborna procesa. U toj situaciji prinudna uprava je najbolje rje&scaron;enje &ndash; kazao je Mujović u informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; na Televiziji E.
On je konstatovao da su odbornici Demokratske narodne partije (DNP) i Slobodne Crne Gore napustili vladajuću koaliciju i pojačali redove opozicije. Opozicija sada, navodi on, ima &bdquo;vi&scaron;e ruku&ldquo;.
&ndash; Mogu pokrenuti inicijativu o mojoj smjeni i skraćenju mandata Skup&scaron;tine Glavnog grada. Kakav god bio scenario, savr&scaron;eno sam miran. Pokrenuli smo jedan od najznačajnijih projekata u Botunu i budite sigurni da Crna Gora, prije i poslije Botuna, neće biti ista, i sa zdravstveno-ekolo&scaron;kog i sa političkog aspekta &ndash; rekao je Mujović.
Ko god da opstane, to je, ističe, dobra stvar i takvo političko &bdquo;čistili&scaron;te&ldquo; je potrebno kako bi, smatra Mujović, Crna Gora u&scaron;la u Evropsku uniju 2028. godine.
&ndash; Mi ćemo raditi prema zakonu. Do kraja marta moramo imati skup&scaron;tinsko zasijedanje. Vidjećemo kakav će biti odnos snaga, hoćemo li imati kvorum. U slučaju da ne, opet ćemo postupati prema zakonu i moguće je da se ide ka uspostavljanju prinudne uprave. Koji god scenario da bude, ovaj grad će ići naprijed i nedopustivo je da vas jedan političar ili politička snaga spriječe u tome &ndash; naglasio je Mujović.
&bdquo;DNP me može smijeniti sa opozicijom&ldquo;
Saradnja sa odbornicima DNP-a je, ističe, bila sjajna. Kaže da su bili konstruktivni i lojalan dio tima.
&ndash; Nemamo sada nikakav kontakt sa njima, niti informacije kako će se u budućnosti pona&scaron;ati. Nijesam mnogo fokusiran na njihovu odluku, vi&scaron;e brinem o PES-u i na &scaron;ta lično mogu uticati &ndash; istakao je Mujović.
On nije želio da govori o potencijalnoj saradnji sa partijama iz redova opozicije.
&ndash; Ja sam pravio svoj politički tim i u toj vlasti nije bilo mjesta za opoziciju. Odakle mi sad moralno pravo da mogu očekivati bilo &scaron;to od bilo koga? Mogu samo imati očekivanja od moje partije i sebe samog. Stoga, ponavljam, imaćemo sjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada i pretpostavljam da će se svaka partija pona&scaron;ati u skladu sa svojim programskim opredjeljenjima i političkim stavovima. Uop&scaron;te nemam bilo kakvu iluziju da će se odziv, ili neodziv partija u opoziciji, značiti ne&scaron;to sa aspekta njihovog odnosa prema meni. Niti će me voljeti, niti nipoda&scaron;tavati. Imaju svoju političku agendu koju će slijediti. Volio bih da to bude na dobro građana i da se ovaj grad ne vodi u stanje prinudne uprave i bilo čega &scaron;to može usporiti rad &ndash; naglasio je Mujović.
Spreman je, kaže, i da izađe na nove izbore. Poručuje da ga može smijeniti DNP sa opozicijom.
&ndash; Formalno-pravno, umjesto 31 odbornika, imamo četiri manje i to nije dovoljno za skup&scaron;tinsku većinu. Međutim, obavljam funkciju dok me neko ne smijeni. Isti DNP me može smijeniti sa opozicijom i pozivam ih da to urade. Do tada obavljam potpuno savjesno i posvećeno svoju funkciju &ndash; poručio je Mujović.
Komentari&scaron;ući poziv lidera DNP-a Milana Kneževića da podnese ostavku, Mujović je ironično kazao da mu koljena klecaju i glas drhti od tih zahtjeva.
&ndash; Vjerovatno bi jo&scaron; trebalo da ga pitam kad da podnesem ostavku, pa da zajedno izanaliziram njegove zahtjeve i postupim po njima u skladu sa njegovim željama &ndash; kazao je Mujović.
&bdquo;Korektno bi bilo da ljudi na pozicijama iz DNP-a sami podnesu ostavke&ldquo;
Na pitanje da li imaju razloga da strahuju ljudi iz DNP-a koji se nalaze na upravljačkim pozicijama u gradskim preduzećima ili su zaposleni u njima, Mujović je rekao da bi najkorektnije bilo da sami podnesu ostavke, ako stoje iza riječi njihovog lidera.
&ndash; Ti su ljudi bili lojalni i korektni članovi tima. Ako hoćemo da budemo principijelni, ako su i dalje članovi DNP-a i podržavaju politiku njihovog lidera i ćute na ono &scaron;to je rekao za gradonačelnika Podgorice, da je korumpiran, da je primio pare od turske kompanije, da mu je ona otvorila butik, smatram da je logičan slijed događaja da ti isti ljudi, &scaron;titeći same sebe i svoj dignitet, podnesu ostavku. I to je moj poziv. Ako ne, vidjećemo u danima koji dolaze kako ćemo se prema njima odnijeti. Nije pridno, principijelno i korektno da budete opozicija, da podržavate nekoga ko kaže da mu je najsrećniji dan kad je iza&scaron;ao iz &bdquo;krvave Vlade&ldquo;, a da budete na važnim pozicijama odlučivanja u Glavnom gradu &ndash; poručio je Mujović.
&bdquo;Nastavak radova u Botunu tokom sljedeće sedmice&ldquo;
Mujović je saop&scaron;tio i da tokom sljedeće sedmice očekuje nastavak radova na postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, nakon &scaron;to se uklone sitne nepravilnosti zbog kojih je inspekcija zapečatila gradili&scaron;te.
&ndash; Nastavak radova se može očekivati tokom sljedeće nedjelje. Radi se o trivijalnim, administrativno-tehničkim problemima. Sve te stavke i problemi biće otklonjeni. Gradili&scaron;te će biti otpečaćeno i nastavićemo ovaj proces. Ovaj projekat će se realizovati &ndash; poručio je Mujović.
On je ponovio da je postrojenje u Botunu jedan od najznačajnijih projekata koji će unaprijediti život cijele Zete i Crne Gore, te da ne postoji prostor za bojazan.
&ndash; Molim građane da ne podliježu bilo kakvim pritiscima, jer ti ljudi koji se predstavljaju kao njihovi za&scaron;titnici to nisu. Rukovodstvo i članovi DNP-a su doprinijeli i uradili sve da se to postrojenje gradi u Botunu. Doprinijeli su usvajanju Prostornog plana Crne Gore, PUP-a Podgorice, koji predviđaju taj projekat. Za&scaron;to tada nijesu iza&scaron;li iz Vlade? Ne volim tu naknadnu pamet, pogotovo ako je pomalo stimulisana od eksternog faktora &ndash; poručio je Mujović.

Mujović: Prinudna uprava u Podgorici realan scenario

GRADONAČELNIK GLAVNOG GRADA TVRDI DA JE SPREMAN I ZA IZBORE

Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je dopune Zakona o državnim nagradama, kojima je, između ostalog, predviđeno da se državna nagrada ne može dodijeliti pojedincu ili grupi osoba koje se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je na konferenciji za novinare, da su dopune tog zakona predložili sa namjerom da sačuvaju dostojanstvo Crne Gore.&nbsp;
Prema njenim riječima, dostojanstvo Crne Gore najbolje se može sačuvati tako &scaron;to se ne zaboravlja kulturni identitet, niti obrazovanje kao temelj svakog zdravog dru&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Predlozili smo da se u Zakonu o državnim nagradama poslije člana 13 dodaju dva nova člana koji glase - državna nagrada ne može se dodijeliti pojedincu ili grupi lica koja se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu. Dobitniku državne nagrade koji je pravosnažno osuđen za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim nagrade, nagrada se oduzima&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.
Ona je kazala da su predložili da postupak oduzimanja nagrade pokreće žiri koji je donio odluku o dodjeli nagrade u roku od 30 dana.&nbsp;
Bojanić Lalović je rekla da su, osim članova koji se odnose na oduzimanje, odnosno na jasno preciziranje i standarde kako se nagrada može dodijeliti, odlučili da se osvrnu i na one koji grade dru&scaron;tvo, a to su prosvjetni radnici.
&bdquo;Na&scaron; predlog je da građaninu Crne Gore, koji je dobio nagradu Oktoih, pripada doživotna mjesečna naknada u visini od jedne polovine prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se vr&scaron;i isplata naknade&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.&nbsp;
Kako je dodala, rje&scaron;enje o utvrđivanju prava na naknadu donosi organ državne uprave nadležan za poslove prosvjete na zahtjev dobitnika nagrade.&nbsp;
&bdquo;Kao &scaron;to znate, kada govorimo o pojedincima, to bude jedan u jednoj godini. Kakva bismo mi bili država i dru&scaron;tvo ako tom jednom prosvjetnom radniku ne možemo obezbijediti doživotnu nadoknadu&ldquo;, kazala je Bojanić Lalović.&nbsp;
Državne nagrade, kako je istakla, nijesu puka formalnost, već izraz vrijednosti koje Crna Gora &scaron;titi i promovi&scaron;e.&nbsp;
Bojanić Lalović je naglasila da se one dodjeljuju u ime svih građana i da zato podrazumijevaju minimum po&scaron;tovanja prema državi, njenim institucijama i državnom i nacionalnom identitetu.
&bdquo;Stoga smo, podstaknuti i činjenicom da je u posljednje vrijeme dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade izazvalo reakciju javnosti i podijelilo crnogorsko dru&scaron;tvo, i pripremili ovaj predlog izmjena, ne da se bavimo pojedincima, već da se bavimo o pojavama u dru&scaron;tvu&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.
Ona je poručila da je kritika javnih politika legitimna i da je sastavni dio demokratskog dru&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Međutim, sistemsko negiranje države, omalovažavanje njenih simbola i vrijednosti crnogorskog nacionalnog identiteta ne mogu biti spojivi sa najvi&scaron;im državnim priznanjem&ldquo;, istakla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Prema njenim riječima, država koja dodjeljuje nagrade onima koji je otvoreno negiraju &scaron;alje pogre&scaron;nu poruku građanima i uru&scaron;ava smisao sopstvenih priznanja.
Državna nagrada, kako je naglasila Bojanić Lalović, mora biti priznanja ne samo za lični uspjeh, već i za dostojanstven odnos prema Crnoj Gori, jer se ta osoba simbolički povezuje sa vrijednostima države.
&bdquo;Pojedincu koji se nedostojno pona&scaron;a prema državi i njenim simbolima, kao i prema njenom državnom i nacionalnom identitetu, dodijeliti nagradu predstavlja institucionalno poniženje države&ldquo;, dodala je Bojanić Lalović.
Govoreći o njihovom predlogu da se dobitnicima nagrade Oktoih obezbijedi mjesečna naknada, ona je kazala da su ti ljudi važni i u stručnom i u dru&scaron;tvenom smislu, jer njihov rad ima trajni uticaj na kvalitet obrazovanja, a ne samo na pojedinačne generacije učenika.
&bdquo;Oni su najbolji uzori mladim generacijama, pa se predloženim dopunama obezbjeđuje veći značaj nagrade, a kroz gotovo simboličku nadoknadu pokazuje odnos države prema toj važnoj profesiji&ldquo;, istakla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ona je dodala da je mali broj dobitnika te nagrade, pa da bi ukupni tro&scaron;ak za državu zaista bio minimalan.
Upitana o novoj uredbi o diplomi Luča, Bojanić Lalović je kazala da razumije namjeru da se zaustavi hiperprodukcija luča, ali da tu odluku doživljava kao kolektivnu kaznu za sve učenike.&nbsp;
&bdquo;Jer znate da je Luča nagrada koja se dodjeljuje zbog kontinuiranog kvalitetnog rada učenika u toku osnovne i srednje &scaron;kole. To podrazumijeva mno&scaron;tvo provjera znanja, koje nijesu samo jedan test&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ocjena je, kako je dodala, pedago&scaron;ka vrijednost i uključuje mnogo toga.
&bdquo;Čini mi se da smo sve to anulirali samo jednim ispitom. Iskustveno vam kažem da izrada eksterne provjere izaziva i različite reakcije kod mladih ljudi tog dana, jer oni prvi put imaju preko puta sebe nekog koga ne poznaju&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.&nbsp;
Kako je kazala, pitanje je da li taj jedan ispit zaista može biti relevantan da pokaže znanje učenika.
&bdquo;Važno je da ne kažnjavamo učenike. To je su&scaron;tina od koje moramo krenuti&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Upitana da li smatra da je opravdana odluka predsjednika države Jakova Milatovića da na ponovno odlučivanje vrati 25 zakona i da li to može uticati na prolongiranje zatvaranja poglavlja, Bojanić Lalović je kazala da je to pitanje najmanje za DPS.&nbsp;
&bdquo;Klub DPS-a je najbrojnji klub. Podijeljeni smo u odnosu na svoja profesionalna znanja i sve &scaron;to uđe u skup&scaron;tinsku proceduru analiziramo iz tog ugla&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ona je navela da je na dnevnom redu sjednice Skup&scaron;tine, između ostalih, bio i op&scaron;ti zakon o vaspitanju i obrazovanju.
&bdquo;Zar mislite da ja to nijesam dobro i&scaron;čitala? Sigurno da jesam. Zar mislite da bilo koji od zakona koji se tiče ekonomije ili medicine nijesu mogli da izanaliziraju pet doktora nauka u na&scaron;em klubu&ldquo;, upitala je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ona je poručila da &bdquo;sve budno prate kada je riječ o ovim zakonima&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;Ali, imate i jo&scaron; jedan vrlo zanimljiv detalj. Na kolegijumu je dogovoreno da svako ispred kluba može da kaže ne&scaron;to o zakonima. Ja ću vas podsjetiti da ispred klubova vladajuće većine niko nije komentarisao&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.

DPS predložio dopune Zakona o državnim nagradama: "Sa namjerom da sačuvamo dostojanstvo Crne Gore"

"NE MOŽE SE DODIJELITI POJEDINCU ILI GRUPI KOJI SE NEDOSTOJNO ODNOSE PREMA DRŽAVI"

Zoran Jojić, funkcioner SNP-a iz Berana, kandidat je za ministra sporta i mladih, potvrdio je za Portal RTCG, poslanik SNP-a Bogdan Božović.
Za novog ministra sporta i mladih kandidat ispred SNP-a je Zoran Jojić, koji je obavljao funkciju generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih, potvrdio je za Portal RTCG, Bogdan Božović iz SNP-a.
Jojić bi trebalo da zamijeni Dragoslava &Scaron;ćekića, koji je razrije&scaron;en dužnosti nakon &scaron;to je napustio SNP i osnovao svoju političku organizaciju &ndash; Pokret narodnog povjerenja.
&nbsp;

Božović: Zoran Jojić kandidat za ministra sporta i mladih

TREBALO BI DA ZAMIJENI DRAGOSLAVA ŠĆEKIĆA

U godini kada bi Crna Gora trebalo da zatvori sva preostala poglavlja na putu ka EU, normalno je očekivati komplikacije i destrukcije, kazala je analitičarka Nikoleta Đukanovic u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.
Ona je kazala da je upravo situacija u Botunu jedan od poku&scaron;aja da se put Crne Gore ka Evropskoj uniji destabilizuje. Đukanovićeva je komentarisala i to sto je Skup&scaron;tina za dva sata usvojila 25 zakona i istakla da razumije predsjendika države &scaron;to ih nije potpisao.
Prema njenim riječima, demokratija podrazumijeva da građani imaju poslanike koji, djeluju u njihovo ime donose određene zakone koji su obavezni za sve na osnovu toga &scaron;to znaju za&scaron;to glasaju, a ne puka dizanje ruku.
"Ali nije na predsjedniku da opominje poslanike da trebaju ne&scaron;to da čitaju i ja mislim da on nekako kontinuirano uru&scaron;ava svoj kredibilitet na poziciji predsjednika", rekla je Đukanović.
Ona je kazala da u godini gdje je zatvoreno tako veliki broj poglavlja, očekivano je da tako veliki broj zakona i donosite.
"Za mene je mnogo veći problem &scaron;to ti zakoni uop&scaron;te znače, jer mi smo proces evropskih integracija sveli na puko &scaron;trekiranje, odnosno dono&scaron;enje zakona, usvajanje nekih tamo strategija, a većina tih zakona, ne mislim na ove konkretno, nego generalno, nemate preduslove da ih sprovodite ili ne imate finansije, ne imate institucionalne ili administrativne kapacitete, ili uop&scaron;te ne imate političku volju da ih sprovodite", kazala je Đukanović.

Đukanović: Nije na predsjedniku države da opominje poslanike da treba da čitaju zakone, Milatović kontinuirano urušava svoj kredibilitet

PORUČUJE POLITIČKA ANALITIČARKA

Crna Gora je ispunila vi&scaron;e od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, na&scaron;oj zemlji biti odobreno jo&scaron; oko 55 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, saop&scaron;tilo je Ministarstvo evropskih poslova sredinom januara.
Pobjeda je tim povodom pitala Evropsku komisiju da li su uradili procjenu ispunjenosti koraka Crne Gore i jesu li saglasni sa navedenim.
- Nakon prijema zahtjeva za isplatu Crne Gore 16. januara, Komisija sprovodi svoju procjenu, navodi se u odgovoru Pobjedu.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore usvojila je treći polugodi&scaron;nji izvje&scaron;taj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova.
Kazali su da je u okviru Reformske agende "realizovan vidljiv napredak".
-U skladu sa svojom Reformskom agendom, Crna Gora je imala 32 koraka planirana za realizaciju do 31. decembra 2025. godine. Pored toga, Crna Gora ima 13 koraka prenesenih iz dva prethodna izvje&scaron;tajna perioda, koji su jo&scaron; uvijek u okviru grejs perioda. Od ukupno 45 koraka predviđenih za treću tran&scaron;u, Crna Gora je prijavila da su 24 koraka ostvarena, podsjetili su iz Evropske komisije.
Do sada je iz Plana rasta za Zapadni Balkan Crnoj Gori isplaćeno najprije 26,8 miliona eura kroz predfinansiranje, da bi potom u prvoj tran&scaron;i inkasirali 10,2 miliona eura, a onda i 8,1 milion eura u drugoj.
Kada je u pitanju prva tran&scaron;a, Crna Gora je tada očekivala isplatu od 18 miliona, međutim EK je odobrila 10,2.
Tada&scaron;nja procjena Evropkse komisije razlikovala se od onoga &scaron;to je ocijenila Crna Gora, pa je rečeno da se 7 od 14 koraka smatra ispunjenim.
Prethodno je Vlada Crne Gore usvojila izvje&scaron;taj u kojem je procijenjeno da je ispunjeno 10 od 14 planiranih koraka.
-U komunikaciji s Evropskom komisijom i kroz njihovu zvaničnu procjenu Prvog polugodi&scaron;njeg izvje&scaron;taja o sprovođenju Reformske agende, potvrđeno je da je sedam koraka u potpunosti realizovano, dok sedam Komisija smatra započetim, ali ne i u potpunosti realizovanim u predviđenom roku do 28. februara 2025. godine. Zbog toga je isplaćena tran&scaron;a od 10,2 miliona eura, a ne 18 miliona koliko je inicijalno bilo očekivano- objasnili su tada iz MEP-a.

Crna Gora od EU očekuje još 55 miliona; EK: Sprovodimo svoju procjenu

IZ PLANA RASTA EVROPSKE UNIJE ZA ZAPADNI BALKAN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, kazala je ministarka evropskih poslova Maide Gorčević i poručila da se posvećenost evropskim integracijama mjeri djelima, a ne retorikom.
Milatović je vratio Skup&scaron;tini na ponovno razmatranje 25 zakona usvojenih u ponedjeljak bez rasprave, ističući da evropske reforme zahtijevaju ozbiljan i odgovoran pristup poslanika.
Komentari&scaron;uči taj postupak, Gorčević je kazala da je Milatović često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona.
&ldquo;A sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta&rdquo;, navela je Gorčević u objavi na mreži X.
Ona je kazala da povratak zakona Skup&scaron;tini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja.
Prema njenim riječima, zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani su na svim skup&scaron;tinskim odborima i dobili mi&scaron;ljenje Evropske komisije.
&ldquo;Djela, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu&rdquo;, poručila je Gorčević.
Ona je podsjetila da je u mandatu aktuelne Vlade neophodno zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.
&ldquo;Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju jo&scaron; 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu &scaron;tetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose &scaron;tetu i državi i njenom evropskom putu&rdquo;, rekla je Gorčević.

Gorčević: Milatović preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

OCIJENILA MINISTARKA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saop&scaron;tio je da je odlučio da vrati juče usvojene zakone Skup&scaron;tini na ponovno razmatranje.
"Kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju. Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skup&scaron;tini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije&ldquo;, napisao je Milatović u objavi&nbsp; na mreži X.
Kako dalje navodi, građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom dono&scaron;enja zakona koji određuju njihov svakodnevni život.
Poslanici crnogorskog parlamenta juče su, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale 87 minuta, bez rasprave usvojili 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.

Milatović vratio 25 zakona Skupštini: "Poslanici ovaj put da ih zaista pročitaju"

"EVROPSKE REFORME NE ZNAČE PUKO DIZANJE RUKU"

Gradonačelnik Podgorice i funkcioner Pokreta Evropa sad Sa&scaron;a Mujović kazao je da lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću čestita odlazak u političku penziju.
Knežević je ranije rekao da očekuje da Mujović podnese ostavku, jer je &ldquo;on biv&scaron;i gradonačelnik i nema većinu u Skup&scaron;tini Glavnog grada, osim ako je neće praviti sa Demokratskom partijom socijalista&rdquo;.
Mujović je za Radio Crne Gore kazao da se Crna Gora oduvijek divila junacima i juna&scaron;tvu, ali da je isto tako sa najvećim podozrenjem gledala na one koji rade protiv njenih interesa, a zarad uživanja naklonosti od gospodara drugih država.
&ldquo;Držaću se tog načela i izbjeći bilo kakav odgovor gospodinu Kneževiću. Čestitam mu odlazak u političku penziju i da u zdravlju provodi penzionerske dane", naveo je Mujović.

Mujović: Kneževiću čestitam odlazak u političku penziju

ODGOVORIO LIDERU DNP-A

Skup&scaron;tina Crne Gore je u ponedjeljak, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona, saop&scaron;tili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), navodeći da evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za dono&scaron;enje propisa bez rasprave i uključivanja javnosti.
Zamjenica izvr&scaron;nog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da ti zakoni zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica.&nbsp;
&bdquo;Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja jo&scaron; jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Gvozdenović je rekla da se tim dodatno produbljuje dilema koja je vi&scaron;e puta izno&scaron;ena i u samoj Skup&scaron;tini - da li su poslanici te zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
&bdquo;Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova (Maide Gorčević) i tri poslanika opozicije&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Navodi se da je druga sjednica trajala 16 minuta i da je izglasano jo&scaron; pet zakona na predlog poslanika.
&bdquo;Iako smo vi&scaron;e puta imali priliku da svjedočimo kr&scaron;enju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, uru&scaron;avanje uloge Skup&scaron;tine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, &bdquo;ćutke&ldquo; na plenumu usvaja čak 25 zakona&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da je Gorčević na sjednici poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji &bdquo;nijesu samo tehnički, već sistemski&ldquo;.&nbsp;
Ipak, kako je navela Gvozdenović, za dio poslanika ti zakoni su nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem.
&bdquo;Među zakonima o kojima se na plenumu ni&scaron;ta nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o za&scaron;titi potro&scaron;ača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o trži&scaron;tu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Prema riječima Gvozdenović, takva lo&scaron;a praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja IBAR zakona, nakon čega je &bdquo;pretrčavanje&ldquo; zakonskih rje&scaron;enja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta.&nbsp;
&bdquo;Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skup&scaron;tini&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Navodi se da se zakoni i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim dru&scaron;tvima.
&bdquo;Iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem &bdquo;položili&ldquo; administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rje&scaron;enja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život&ldquo;, istakla je Gvozdenović.
Za građane, kako je poručila, nema nevažnih zakona.&nbsp;
&bdquo;A evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za dono&scaron;enje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mi&scaron;ljenja, jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na &scaron;tetu dru&scaron;tva&ldquo;, naglasila je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala da Skup&scaron;tina zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije.&nbsp;
&bdquo;Da se parlament zaista htio pona&scaron;ati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno obja&scaron;njeni građanima, jer je to su&scaron;tina odgovorne i demokratske vlasti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Gvozdenović: Urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac - 25 zakona za 87 minuta

"MEĐU ZAKONIMA O KOJIMA SE NA PLENUMU NIŠTA NIJE ČULO SU, IZMEĐU OSTALIH, ZAKON O LJEKOVIMA  ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA..."

Ministar pomorstva Filip Radulović koordiniraće Ministarstvom saobraćaja nakon ostavke Maje Vukićević (DNP) koja je rukovodila tim resorom do sada.
To je odlučeno danas na elektronskoj sjednici Vlade, pi&scaron;u Vijesti.
Na toj sjednici razrije&scaron;eni su i državni sekretari Ministarstva saobraćaja Marijana Stanić i Sava A&scaron;anin, kao i savjetnici Miluna Zogovića.
Vukićević i dosada&scaron;nji potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović dali su ostavke na te funkcije nakon &scaron;to je Predsjedni&scaron;tvo Demokratske narodne partije (DNP) kojoj pripadaju jednoglasno na sjednici donijelo odluku o otkazivanju podr&scaron;ke Vladi Milojka Spajića, a klub odbornika te partije otkazao je podr&scaron;ku gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću.
Skup&scaron;tina je danas konstatovala ostavke Vukićević i Zogovića.

Filip Radulović će koordinirati Ministarstvom saobraćaja

NAKON OSTAVKE MAJE VUKIĆEVIĆ

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić sazvao je za petak, 6. februara, hitnu i pro&scaron;irenu sjednicu svih stranačkih organa i funkcionera, na kojoj će se odlučivati o daljim političkim koracima i opstanku koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), pi&scaron;e Dan.
Poziv je upućen na osnovu člana 29 Statuta NSD i predstavlja svojevrsnu op&scaron;tu mobilizaciju stranke. Na 48. zajedničku sjednicu pozvani su Glavni odbor, Predsjedni&scaron;tvo, Izvr&scaron;ni odbor, Politički savjet, Klub poslanika, članovi Vlade, &scaron;efovi odborničkih klubova, predsjednici op&scaron;tinskih odbora, predsjednici op&scaron;tina i skup&scaron;tina op&scaron;tina, kao i predsjednici i direktori javnih preduzeća i ustanova.
Sjednica će biti održana u Podgorici, u Srpskoj kući (Plava sala), a u pozivu je nagla&scaron;eno da je prisustvo obavezno.
Iako će dnevni red biti formalno utvrđen na samoj sjednici, izvjesno je da će centralna tema biti opstanak saveza sa Demokratskom narodnom partijom (DNP) i stabilnost vlasti na državnom i lokalnom nivou.

Mandić sazvao hitnu sjednicu NSD-a: Odlučuje se o sudbini koalicije ZBCG