Politika

Crna Gora, umjesto da kosponzori&scaron;e Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici, odlučuje da relativizuje genocid u Srebrenici, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
On je na sjednici Skup&scaron;tine rekao da na svakom koraku treba pokazivati kredibilitet i su&scaron;tinsko vrijednosno pripadanje, ne samo NATO savezu, nego i civilizacijskom svijetu.
&bdquo;To, nažalost, ova parlamentarna većina ne radi. Ne zato &scaron;to u njoj ne sjede neki koji zaista ba&scaron;tine civilizacijske vrijednosti, vjerujem da u parlamentarnoj većini sjede oni kojima je stalo do tih vrijednosti, ali oni su u manjini&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je rekao da, kad god se ti subjekti iz parlamentarne većine osmjele da naprave korak, pa kažu da je u Srebrenici bio genocid i da zarad dobrosusjedskih odnosa požele da grade dobre odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić izađe i dovoljan je jedan tvit da Vlada bude &bdquo;ustrojena&ldquo;.
&bdquo;A posljednji u nizu bio je onaj koji se tiče Rezolucije o Srebrenici, gdje se nigdje ne pominje kolektivna krivica bilo kog naroda&ldquo;, dodao je Rakočević.
On je naglasio da su tu rezoluciju podnijele najrazvijenije države svijeta.
&bdquo;Umjesto da Crna Gora kosponzori&scaron;e tu rezoluciju i da se vrijednosno dokaže, ona odlučuje da relativizuje zločin genocida u Srebrenici&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je istakao da je i stav prema članstvu Kosova u Savjetu Evrope lutanje Crne Gore na međunarodnom putu.
&bdquo;I zbog svega toga Crna Gora gubi ugled u međunarodnoj zajednici, a to je jedan od razloga &scaron;to posljednjih tri i po godine nemate ozbiljnog investitora koji će da dođe u Crnu Goru i koji će da u vladama crne gore prepozna ozbiljnog saveznika, jer je zabrinut putem kojim Crna Gora ide&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je naglasio da je najveći uspjeh u politici kad najveći kritičari i oponenti postanu sljedbenici.
&bdquo;Kao &scaron;to znate, danas su u opoziciji svi oni koji su 2017. glasali da Crna Gora postane članica NATO-a, a svi oni koji su bili protiv na neki način i nijesu učestvovali u toj odluci, sada su na vlasti&ldquo;, kazao je Rakočević.
Kako je naveo, onda se postavlja pitanje zbog čega je 12 odsto pad povjerenja u NATO u Crnoj Gori u posljednje tri godine.
Rakočević je upitao zbog čega je tako dramatičan pad i zbog čega Gabrijel Eskobar prije godinu kaže da Crna Gora nije vi&scaron;e kredibilna članica i da se sa njom ne dijele povjerljive informacije.
&bdquo;Zato &scaron;to danas u vlasti imamo one koji se protive su&scaron;tinski članstvu u NATO-u, ili da budem precizan Demokratski front, jer svi drugi podržavaju, deklarativno ili su&scaron;tinski&ldquo;, dodao je Rakočević.
On je istakao da je u 2018. povećan broj direktnih stranih investicija iz država članica NATO-a za 64 odsto.
&bdquo;Pozdravljamo i ohrabrujemo finalnu evoluciju dijela parlamentarne većine koji su tada bili protivnici onima koji su danas u opoziciji&ldquo;, rekao je Rakočević.

Rakočević: Umjesto da kosponzoriše Rezoluciju UN, država relativizuje genocid

PORUČIO NA SJEDNICI PARLAMENTA

Poslanici danas nastavljaju rad. Sjednica Skup&scaron;tina trebalo bi da počne u 11 sati.
Na dnevnom redu su sljedeće tačke: Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u Misiji Ujedinjenih nacija na Kipru, Predlog odluke o uče&scaron;ću pripadnika Vojske Crne Gore u NATO pomorsku operaciju &bdquo;Sea Guardian&rdquo; i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi (EPA 203).

Skupština danas nastavlja rad

SJEDNICA ZAKAZANA ZA 11 SATI

Kada će Crna Gora postati članica EU pitanje je koje je u posljednje vrijeme aktuelizovano. Licitira se datumima u rasponu od 2026. do 2030. godine. Građani Crne Gore u visokom procentu žele da na&scaron;a država &scaron;to prije bude dio evropske porodice. No, mnogo je faktora od kojih zavisi kada Crna Gora postati dio EU, a jedan od ključnih su politike koje bude vodila crnogorska Vlada i potezi parlamentarne većine. Biv&scaron;a &scaron;efica hrvatske diplomatije&nbsp;Vesna Pusić&nbsp;u razgovoru za CdM kaže da je podr&scaron;ka članstvu u EU u crnogorskoj javnosti jo&scaron; uvijek toliko visoka da ni za koju jaču političku stranku nije oportuno javno biti protiv tog cilja. No, upozorava da raniji politički stavovi, kao i neki sada&scaron;nji politički potezi, jasno signaliziraju da u vladajućoj koaliciji postoji otpor prema EU cilju.
&ldquo;Da ne ulazim u brojne poteze i detalje iz kojih se to moglo zaključiti, osvrnuću se samo na jedan, najrecentniji &ndash; stav prema UN Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Zanemariću na trenutak dvije bitne činjenice: moralni aspekt ove Rezolucije i činjenicu da se niti Srbija, niti Srbi, niti bilo koji drugi narod ne spominju u ovoj Rezoluciji. Gledano hladno politički, iz aspekta interesa Crne Gore: sponzori Rezolucije su vi&scaron;e od polovine država članica EU, a od dvije najveće Njemačka je predlagač, a Francuska sponzor. Crnogorsko vodstvo se sedmicama muči sa izno&scaron;enjem stava kako će glasati u UN&rdquo;, nagla&scaron;ava Pusić.
Podvlači da su se sada pojavili s idejom o nekim amandmanima koji sasvim očito neće imati nikakvog odjeka, već će se koristiti kao izgovor.
&ldquo;Međutim, koja je politička poruka? Poruka je da Crna Gora ne stoji s Evropom, već s Rusijom. Je li to u interesu Crne Gore i ogromne većine njenih građana? Pomaže li to Crnoj Gori na EU putu? Pa naravno da ne! I to je ono na &scaron;to treba obratiti pažnju: dok se zaklinju u EU budućnost Crne Gore, vuku li vodeći političari poteze koji de facto osujećuju taj cilj i rade protiv njega? Vi&scaron;e od svega to će odrediti hoće li i kada Crna Gora postati EU članicom&rdquo;, navodi Pusić u razgovoru za CdM.
Ona podsjeća da se krajem 2019. činilo da je Crna Gora na korak do članstva i očekivanja u EU su bila da bi se to moglo dogoditi 2022.
&ldquo;No, politika Crna Gore se promijenila i, &scaron;to se EU tiče, nastupilo je nazadovanje. Glavnu riječ i odlučujući uticaj na to hoće li i kada Crna Gora postati članicom EU imatće političko vodstvo zemlje. &ldquo;Geopolitička događanja&rdquo; neće tu imati nikakvog uticaja, osim ako ne mislite na pojačani interes Rusije da to svakako spriječi. No, Rusija to ne može spriječiti, ako su crnogorski politički lideri posvećeni tom cilju. I tu, po mom mi&scaron;ljenju, leži problem&rdquo;, ističe profesorica Pusić.
Odgovarajući na pitanje kada bi Crna Gora mogla postati članica EU, Pusić kaže da se sa priličnom sigurno&scaron;ću može reći da Crna Gora neće ući u EU ni ove ni sljedeće godine. Obja&scaron;njava i za&scaron;to.
&ldquo;Ove godine se bira novi EU Parlament i nova Komisija, a slijedeća će biti godina poku&scaron;aja konsolidacije EU institucija. Nakon toga sve je moguće. &Scaron;to se EU strane tiče, važno je voditi računa o predsjedničkim i parlamentarnim izborima u pojedinim državama članicama, naročito onim velikim. Primjera radi, sljedeći parlamentarni izbori u Njemačkoj biće najkasnije 2025. Iz dana&scaron;nje perspektive nije jasno ko bi nakon toga mogao formirati vladu i kako će izgledati parlamentarna većina. Francuska ima predsjedničke izbore 2027. Ovo je drugi i zadnji (konsekutivni) Makronov mandat i on bi mogao biti sklon nekom značajnijem EU uspjehu prije odlaska s presdjedničke dužnosti&rdquo;, navodi ona.
Kako dodaje, pro&scaron;irenje bi moglo biti takav uspjeh, naravno ako se tako politički prikaže. Pitanje je i kako će izgledati novi EU Parlament.
&ldquo;Za sada se prognozira skretanje u desno, &scaron;to bi bio lo&scaron; znak za pro&scaron;irenje. Parlament nema toliki direktan uticaj, ali snažno utiče na op&scaron;tu atmosferu kako u EU institucijama, tako i u EU javnosti. No najvažniji, pa i presudni uticaj na to kada će Crna Gora ući u EU, imaće samo političko vodstvo Crne Gore&rdquo;, kaže sagovornica CdM-a.
Vesna Pusić se osvrnula i na značaj dobijanja IBAR-a.
&ldquo;Rizikujući i da zvučim banalno, reći ću da je pozitivna ocjena svakako bolja od negativne. IBAR će pokazati u prvom redu spremnost EU da aktivno radi na crnogorskom članstvu. No najvažniji je drugi dio ove jednačine &ndash; spremnost crnogorskog vodstva da radi to isto. Manje je važno &scaron;to govore, važno je &scaron;to rade&rdquo;, poručila je Pusić.

Pusić: Rusija ne može spriječiti ulazak Crne Gore u EU ako su političari posvećeni tom cilju

PORUKA BIVŠE  ŠEFICE HRVATSKE DIPLOMATIJE

Korpucija, nesprovođenje ili sporost u sprovođenju reformi sistema i savladavanje prepreka na putu ka evropskim integracijama i u 2023. su bili veliki problemi demokratije u Crnoj Gori, ocjenjuje se u izvje&scaron;taju Nacije u tranziciji va&scaron;ingtonske organizacije Freedom House. Izvje&scaron;taj je predstavljen u aprilu, ali su sada objavljeni detaljniji zaključci za pojedine zemlje, među kojima je Crna Gora, pi&scaron;e Glas Amerike VoA.
Rejting Lokalne demokratske uprave je smanjen sa 4,25 na 4,00 zbog politizacije i lo&scaron;eg funkcionisanja brojnih op&scaron;tina, a među izazovima koji su se pojavili u 2023. su opstrukcije izbora i sjednica lokalnih skup&scaron;tina, nedostatak mirnog prenosa vlasti i nestabilne finansije. Kao rezultat toga, rejting crnogorske demokratije je pao sa 3,79 na 3,75.
Podsjeća se da je u 2023. Jakov Milatović preuzeo predsjedničku funkciju od Mila Đukanovića, koji je najveći dio posljednje tri decenije bio predsjednik ili premijer, a Milojko Spajić je postao predsjednik Vlade poslije dugih političkih pregovora sa mnogo obrta.
Parlament je jedva funkcionisao do kraja oktobra, kada je formirana nova vlada, zbog produžene političke i ustavne krize. Odlazeća vlada je stoga vladala bez funkcionalnog parlamenta od marta do oktobra. Početni znaci izgradnje konsenzusa uočeni su u novembru kada je nova vlada konačno postigla dogovor o imenovanju sedmog sudije Ustavnog suda, i u decembru kada je sproveden popis stanovni&scaron;tva koji je odavno čekao.
U izvje&scaron;taju se podsjeća da su novu vladu podržali članovi biv&scaron;eg Demokratskog fronta (DF), saveza poznatog po povezanosti sa srpskim rukovodstvom u Beogradu i bliskim vezama sa Rusijom. Zauzvrat, Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije (NOVA), jedne od konstitutivnih partija biv&scaron;eg Demokratskog fronta koja je dala podr&scaron;ku Spajiću, imenovan je za predsjednika Skup&scaron;tine. To je izazvalo zabrinutost za buduću spoljnopolitičku orijentaciju Spajićeve vlade, iako je Vlada uvjeravala javnost da će ostati posvećena unapređenju integracije zemlje u Evropsku uniju (EU) i očuvanju njenog članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa stavovima i akcijama EU u vezi sa sukobom.
Parlament je u februaru okončao blokadu u Ustavnom sudu tako &scaron;to je naimenovao sudije na tri od četiri otvorena mjesta u sudu od sedam sudija, ublažavajući zabrinutost da bi nedostatak kvoruma mogao da zamrzne pregovore sa EU. Nove slučajeve otvorilo je Specijalno tužila&scaron;tvo koje se bavilo gonjenjima korupcije i organizovanog kriminala. Biv&scaron;oj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici sudi se za zloupotrebu službenog položaja od 2019. do 2021.
Početkom septembra izbio je skandal kada je kroz podzemni tunel provaljeno u prostoriju za dokaze Vi&scaron;eg suda u Podgorici. Osnovno državno tužila&scaron;tvo otvorilo je istragu i vi&scaron;e osoba je uhap&scaron;eno. Međutim, organizator kriminalnog poduhvata ostaje nepoznat. Slučaj je bacio negativno svjetlo na standarde bezbjednosti sudskih dokaza, i &scaron;ire na kapacitete ključnih pravosudnih institucija, navodi se u izvje&scaron;taju.
Transkripti u kojima se navodi da je organizovani kriminal velikih razmjera infiltracija u državne strukture nastavili da &ldquo;cure&rdquo; u medije 2023, ističe Freedom House.
U martu je prethodna vlada na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem iz stranke Ujedinjena reformska akcija (URA) smijenila direktora policije Zorana Brđanina zbog nejasnih procedura. Abazović je u javnosti otvoreno izjavio da je odluka donijeta zbog&nbsp; potencijalne veze Brđanina sa organizovanim kriminalom.
Brđanin je krajem 2023. nastavio sa radom u novoj vladi na čelu sa Spajićem, nakon &scaron;to je Upravni sud vi&scaron;e puta donio odluku da je njegova smjena nezakonita. U izvje&scaron;taju se kaže da je civilno dru&scaron;tvo predmet neprimjerenih izjava političara, kao i da medijske reforme nisu značajno napredovale.
Nova vlada se obavezala da će usvojiti novu reformsku agendu kako bi se prioritet pristupio tim fondovima i ubrzali napori za pristupanje EU. Spajićeva vlada je organizovala niz sastanaka sa relevantnim organizacijama civilnog dru&scaron;tva (OCD) u vezi sa agendom EU. Ipak, op&scaron;ti izgledi za reformu će u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti različitih stranaka koje čine vladajuću koaliciju da naprave kompromis, s obzirom na njihovu ideolo&scaron;ku divergenciju, i da konsoliduju dono&scaron;enje odluka na način koji će biti inkluzivniji i koordiniraniji od pristupa koji su preduzele skora&scaron;nje vlade, posebno kada su u pitanju odnosi vlade i parlamenta, ocjenjuje FH.

Freedom House: Korupcija i nesprovođenje reformi problemi Crne Gore

OBJAVLJENI DETALJNI ZAKLJUČCI IZVJEŠTAJA

Crna Gora se u vođenju vanjske politike rukovodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima, poručio je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović.
On je to rekao Vijestima, reagujući na izjavu &scaron;efa srpske diplomatije Marka Đurića koji je kazao da, ako Vlada Crne Gore podnese amandmane na Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici, to liči na &ldquo;pranje savjesti&rdquo;, kako pred javno&scaron;ću u Crnoj Gori ne bi izgledalo &ldquo;da su protiv bratske Srbije&rdquo;.
&ldquo;Uz čestitke povodom stupanja na važnu dužnost ministra spoljnih poslova Srbije, želim gospodinu Đuriću uspje&scaron;an rad, iako razumijem da se u prvim danima mandata mogu desiti i ishitreni potezi, kao &scaron;to se i dogodilo sinoć kada je komentarisao nezvanične informacije povodom teksta Rezolucije UN o Srebrenici&ldquo;, naveo je Ivanović.
Zahvalio je Đuriću na isticanju principa u vođenju spoljne politike Srbije koji, kako je rekao, nijesu ni&scaron;ta novo u međunarodnim odnosima.
Ivanović je kazao da i Crna Gora u spoljnoj politici ba&scaron;tini iste principe.
&bdquo;Da bi bilo jasnije: Crna Gora se u vođenju vanjske politike rukovodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima. Takođe, Crna Gora će se prema drugim državama odnositi upravo onako kako se te države odnose prema Crnoj Gori&rdquo;, zakaljučio je Ivanović.

Ivanović: Crna Gora se u vođenju vanjske politike rukovodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima

ODGOVOR NA IZJAVU ŠEFA SRPSKE DIPLOMATIJE

Stejt department je demantovao da je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar razrije&scaron;en dužnosti, navodeći da će Eskobar u narednim sedmicama, u okviru redovne rotacije, dobiti novu funkciju.
Portparol Stejt departmenta je, u odgovoru na pitanje Tanjuga da li može da potvrdi vijest koju je objavio portal Frontlajner da je Eskobar razrije&scaron;en dužnosti, istakao da su navodi urednika portala Frontlajn Vudija Džim&scaron;itija lažni i da Eskobar nije razrije&scaron;en sa funkcije.
&bdquo;Sve karijerne diplomate u inostranstvu rotiraju se svake jedne do četiri godine, &scaron;to je redovna praksa. Kao diplomatski službenik, Eskobar je na svojoj sada&scaron;njoj funkciji bio tri godine, a trebalo bi da pređe na svoj sljedeći zadatak u narednim nedjeljama. Do zakazane tranzicije, on ostaje na dužnosti zamjenika pomoćnika sekretara u kancelariji za evropska i evroazijska pitanja, kao i specijalnog izaslanika za pitanja Zapadnog Balkana&ldquo;, navedeno je u odgovoru Stejt departmenta Tanjugu, prenosi Nova.

Stejt department: Eskobar nije smijenjen, supruga mu nije dobila novac od MVP Srbije

TVRDE DA ĆE USKORO, U OKVIRU REDOVNE ROTACIJE, DOBITI NOVU FUNKCIJU

Mandat Ursule fon der Lajen na čelu Evropske komisije je pri kraju. No, poznavaoci evropskih prilika kažu za TVCG da ko god bio na čelu Komisije, politika pro&scaron;irenja neće se bitnije promijeniti. U medijima se spekuli&scaron;e da bi na čelu Vlade u Briselu mogli biti hrvatski ili grčki premijer Andrej Plenković ili Kirijakos Micotakis, ali je za sada jedina Fon der Lajen predala kandidaturu.
U Briselu se igra uzbudljiva nova igra među političarima i diplomatama, o tome ko će zauzeti funkciju &scaron;efa ili &scaron;efice Evropske komisije.
Iako je aktuelna predsjednica izvr&scaron;ne vlasti EU Ursula fon der Lajen i dalje jasna favoritkinja za drugi mandat, pad podr&scaron;ke je očigledan.
"&Scaron;to zbog njenog odnosa prema Gazi, &scaron;to zbog odnosa desničarskih snaga prema njenom radu", kaže Nikoleta Đukanović, profesorica na Fakultetu UDG.
Tijana Arih iz Centra za političko osnaživanje iz Ljubljane kaže da svi svjedočimo otvaranju nekih Pandorinih kutija, kako nje same tako i njene porodice, ali u ovakvom trenutku ona je jedini kandidat.
Za nove kandidature, međutim, ima vremena, a u igri je, kako pi&scaron;u mediji, jo&scaron; sedam evropskih političara. Najzvučnija imena među njima su grčki i hrvatski premijeri, Kirijakos Micotakis i Andrej Plenković, aktuelna predsjednica Parlmenta Roberta Metsola, i rumunski predsjednik Klaus Johanis.
Arih ne vidi da po pitanju procesa pro&scaron;irenja može biti neke velike razlike u odnosu na sada&scaron;nji entuzijazam, jer će &scaron;ef EK, izvjesno, biti iz Evropske narodne partije.
I profesorica Nikoleta Đukanović vjeruje da će proces pro&scaron;irenja ostati na vrhu agende, ali da je lopta u na&scaron;em dvori&scaron;tu.
Sagovornice TVCG saglasne su da je ovo istorijski trenutak entuzijazma za pro&scaron;irenje, koji Crna Gora mora iskoristiti, jer, kako zaključuju, kucamo na otvorena vrata.

Analitičari saglasni: Ko god bio na čelu EK, politika proširenja se neće bitnije promijeniti

MANDAT URSULE FON DER LAJEN NA ČELU EVROPSKE KOMISIJE PRI KRAJU

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar razrije&scaron;en je dužnosti izaslanika za Zapadni Balkan, tvrdi portal Frontlajner, a prenosi Kosovo Onlajn.
<blockquote class="twitter-tweet">
Gabriel Escobar, 🇺🇸 U.S. Deputy Assistant Secretary, was dismissed as envoy to the Western Balkans after THE FRONTLINER revealed potential conflicts of interest and questioned his diplomatic integrity.<a href="https://t.co/mauhvXVIar">https://t.co/mauhvXVIar</a>
&mdash; FRONTLINER (@FRONTLINER_UK) <a href="https://twitter.com/FRONTLINER_UK/status/1786915419275555111?ref_src=twsrc%5Etfw">May 5, 2024</a></blockquote>
"Smjena je uslijedila nakon temeljnog istražnog rada magazina Frontlajner, koji je otkrio moguće sukobe interesa i doveo u sumnju njegov diplomatski integritet. Potvrda Eskobarove smjene stigla je od izvora u američkom Kongresu ubrzo nakon &scaron;to se Vudi Džum&scaron;iti, glavni urednik tog medija, pojavio u televizijskoj emisiji u kojoj je govorio o vitalnoj ulozi &scaron;tampe u demokratiji i preprekama sa kojima se suočavaju novinari kada izazivaju uticajne ličnosti", navodi portal Kosovo Onlajn.
Kontroverza oko Eskobara počela je izvje&scaron;tajem Frontlajnera od 22. marta, u kojem se navode tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa, &scaron;to dovodi u sumnju njegovu neutralnost u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.
Ovaj dijalog je od ključnog značaja za mir na Balkanu, regionu o&scaron;amućenom etničkim sukobima i političkom nestabilno&scaron;ću, pi&scaron;e Kosova Onlajn.
&nbsp;

Frontlajner: Gabrijel Eskobar razriješen sa mjesta izaslanika za Zapadni Balkan

ZBOG NAVODNIH PORODIČNIH, FINANSIJSKIH VEZA SA SRPSKIM DRŽAVNIM ORGANIMA

Profesor kanadskog Univerziteta Alberta, dr Srđa Pavlović za Portal Analitika komentarisao je najavu da će Crna Gora uz posredovanje SAD predati dva amandmana na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
"Amandmani Vlade Crne Gore o stvarima koje se ne pominju u UN Rezoluciji i nijesu dovedene u pitanje tekstom UN Rezolucije?! Istini za volju, ovo je najava amandmana kojima Vlada Crna Gore potvrđuje političku lojalnost Aleksandru Vučiću i ideologiji koja je omogućila sada&scaron;njoj garnituri da dođe na vlast u Crnoj Gori", ocjenjuje Pavlović.
Podsjeća i kako je ovakva potvrda lojalnosti već viđena.
"Sjetimo se famoznog skup&scaron;tinskog potpisivanja podr&scaron;ke Andriji Mandiću za funkciju predsjednika parlamenta... Ipak neophodno je obnoviti ranije položenu zakletvu i na međunarodnoj sceni", poručuje Pavlović za Analitiku.

Pavlović: Vlada Crne Gore potvrđuje lojalnost Vučiću

KOMENTAR NA NAJAVU O AMANDMANIMA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI

Crna Gora će uz posredovanje SAD predati dva amandmana na njemačku Rezoluciju o Srebrenici u cilju postizanja &scaron;to boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu. Kako je nezvanično potvrđeno za Portal RTCG iz Vlade, amandmanima je predviđeno individualizovanje krivice za genocid u Srebrenici, ali i insistiranje na striktnom po&scaron;tovanju Dejtona.
Prvi amandman glasi:
1) ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini
I drugi:
2) potvrđujući nepovredivost op&scaron;teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama
Ovim amandmanima, kako su RTCG-u kazali u Vladi, sprečava se svako potencijalno manipulisanje na &scaron;tetu Srbije i srpskog naroda u smislu bilo kakvih pravnih i politickih reperkusija.&nbsp;
Drugim amandmanom su&scaron;tinski se dodatno afirmi&scaron;e postojanje Republike Srpske u sklopu Bosne i Hercegovine, &scaron;to je garantovano Dejtonskim sporazumom.

Crna Gora predaje dva amandmana na Rezoluciju o Srebrenici

UZ POSREDOVANJE SAD

Crna Gora ima snažnu podr&scaron;ku &Scaron;vedske koja predsjedava EU, poručio je novoizabrani crnogorski predsjednik Jakov Milatović tokom dana&scaron;njeg susreta sa &scaron;vedskim ministrom vanjskih poslova Tobiasom Bilstroom.
&ldquo;Imamo volju da sprovedemo neophodne reforme i u narednih pet godina postanemo dio evropske porodice. Ministru vanjskih poslova Tobiasu Billstromu sam predstavio i plan za ostvarivanje tog cilja&rdquo;, napisao je Milatović u objavi na Twitter-u.
Podsjećamo, novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je nedavno da će uvesti Crnu Goru u EU tokom narednih pet godina.
<blockquote class="twitter-tweet">
Crna Gora ima snažnu podr&scaron;ku 🇸🇪 koja predsjedava 🇪🇺! Imamo volju da sprovedemo neophodne reforme i u narednih pet godina postanemo dio evropske porodice. Ministru vanjskih poslova 🇸🇪 <a href="https://twitter.com/TobiasBillstrom?ref_src=twsrc%5Etfw">@TobiasBillstrom</a> sam predstavio i plan za ostvarivanje tog cilja. 🇲🇪🇪🇺 <a href="https://t.co/CC35iZfc0o">pic.twitter.com/CC35iZfc0o</a>
&mdash; Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) <a href="https://twitter.com/JakovMilatovic/status/1648729256220819464?ref_src=twsrc%5Etfw">April 19, 2023</a></blockquote>

Milatović: Bilstromu sam predstavio plan za ulazak Crne Gore u EU