Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na današnjoj pres konferenciji predstavio je prijedlog zajedničke platformu povodom Crne Gore u EU, koju će, kako je najavio, uputiti predstavnicima svih partija u parlametnu. 

Kako je kazao, cilj platforme je okupljanje oko zajedničkih ciljeva, pokazivanje odgovornosti prema građanima i izgradnja kohezije u društvu.

Milatović je kazao da, između ostalog, moramo uložiti zajedničke napore na unapređenju vladavine prava, uspostavljanju održivog ekonomskog razvoja, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, reformi izbornog zakonodavstva, profesionalizaciji javne uprave, kreiranju kvalitetnijeg obrazovnog sistema, jačanju pozitivnog imidža Crne Gore u regionu i međunarodnoj zajendici...

Prema njegovim riječima, evropska budućnost Crna Gora treba da je zajednički imenitelj svih aktera crnogorskog društva. 

"Međutim, kada govorimo o sprovođenju evropskog cilja na institucionalnom i operativnom nivou, brojni su izazovi i prepreke. To dokazuje činjenica da proces pregovora sa Evropskom unijom traje više od decenije. U tom procesu propuštene su šanse za sprovođenjem ključnih reformi, uz ostvarivanje partikularnih interesa političkih subjekata i gomilanje institucionalnih problema, koji u odsustvu političkog konsenzusa, doživljavaju svoju kulminaciju. Dodatno, posljednjih mjeseci, tema evropskih integracija stavljena je u drugi plan. Zasijenile su je dnevnopolitičke teme i novi talas političke polarizacije", kazao je on. 

Podsjetio je da su parlamentarni izbori održani 11. juna, prije skoro četiri mjeseca. Još uvijek čekamo uspostavljanje pune funkcionalnosti Skupštine Crne Gore i formiranje Vlade.

"Imajući u vidu institucionalnu blokadu u kojoj se Crna Gora nalazi, ova Platforma može biti jedan dodatni korak, kojim želim dati doprinos politicko-institucionalnoj konsolidaciji u državi. Od stupanja na dužnost Predsjednika Crne Gore, aktivno radim na pokretanju političkog dijaloga o ključnim temama za dalji razvoj naše države, ali i afirmisanju "kulture dijaloga" kao univerzalne društvene vrijednosti. Smatram da je razgovor sa političkim akterima na ravnopravnim osnovama, i saradnja sa političkim subjektima bez obzira na njihovu snagu, dužnost i obaveza Predsjednika države, a posebno onog koji želi da ravnopravno zastupa interese svakog građanina. Crna Gora ne može krenuti naprijed bez saradnje i zajedničkog djelovanja", istakao je on. 

Upravo zajedničko potpisivanje ove Platforme, kako navodi, predstavljalo bi znak političke zrelosti, spremnosti na dijalog i demokratsko shvatanje politike. 

"Dodatno, treba da pokažemo kapacitet, da se uprkos političkim razlikama, okupimo oko pitanja od javnog interesa. Interesovanje međunarodne zajednice za najznačajnije društvene teme, kao i podrška koju imamo na važnim međunarodnim adresama je snažna. Odlučnost i konkretno djelovanje u oblasti evropskih integracija, predstavljeno u ovoj Platformi, bio bi pozitivan signal i u kontekstu novog izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, koji očekujemo ovog mjeseca", poručio je. 

Milatović je kazao da će u četvrtak 5.oktobra, učestvovati na trećem samitu Evropske političke zajednice, koja okuplja skoro 50 EU i drugih evropskih lidera, i da na tom samitu želi da prenese poruku evropskim i regionalnim liderima da u Crnoj Gori postoji "snažna volja da se ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji, i da smo politički dorasli ovom istorijskom zadatku."

Kako je kazao, predlog Platforme biće upućen danas svim parlamentarnim subjektima. 

"Po povratku sa samita Evropske političke zajednice, iniciraću sastanke sa predstavnicima političkih subjekata, kako bismo razgovarali o svim pojedinačnim pitanjima, a nadam se da će krajnji rezultat biti zajedničko potpisivanje Platforme i početak zajedničkog djelovanja na njenoj realizaciji", dodao je on. 

Pročitajte šta piše u zajedničkoj platformi za Crnu Goru u EU

Na pitanje koliko smo, po njegovom mišljenju, blizu a koliko daleko od članstva u EU, Milatović je kazao da smatra da ukoliko bi se do kraja ove godine i potpisivanjem ove platforme, stvari odigrale onako kako bi željeli, u narednom petogodišnjem periodu bi mogli da postanemo nova članica EU. 

"Sada se čeka taj zajednički korak koji kao društvo moramo da napravimo u dijelu imenovanja tužilačkih i sudskih funkcija, a nakon toga bi išli u zatvaranje par narednih, kako bi neke 2025. ili na proljeće 2026. zatvorili sva pregovaračka poglavlja", objasnio je on. 

Milatović je kazao da je optimista da će se steći neophodna većina potrebna za izbore u pravosuđu. 

Poručio je da kao predsjednik države ima obavezu da stavlja one teme koje su od javnosti važne, te otuda današnji tajming za predstavljanje ove platforme. 

"Crna Gora nema više vremena za čekanje. Mislim da je pravi trenutak da se kao društvo okupimo oko evropske agende, prije svega u susret o izvještaju EK o napretku koji će doći uskoro, a i prije Samita političkih lidera zemalja EU koji je krajem ove sedmice, kako bismo i na tom samitu donijeli lijepu poruku iz Crne Gore", kazao je on. 

Konačno je došlo vrijeme da, kako kaže, Crna Gora "zgrabi tu palicu" koja postoji i da uradimo sve što je do nas a to mora doći kroz zajedničko djelovanje.

"Ova platforma je puno veća od bilo koje crnogorske Vlade. Ona bi trebalo da bude zasnovana na jednom širokom zajedničkom. Ovo je magistrala. U okviru nje biće vlada više koje će se razlikovati u odnosu na određene detalje. Ali ovo je magistrala oko koje mi kao društvo treba da se složimo. Ovi principi su zajednički imenitelj svih građana u CG", kazao je Milatović odgovarajući na pitanje da li je platforma koju je danas predložio neka osnova za formiranje nove Vlade. 

Odgovarajući na pitanje da li izlazi iz ustavnih okvira tako što se sa mandatarom Milojkom Spajićem miješa u posao mandatara i što partijske sastanke obavlja zgradi Predsjedništva, Milatović je kazao da to pitanje pokazuje u kakvom jednopartijskom sistemu i zarobljenoj državi je Crna Gora živjela u prethodnom periodu. 

"Razgovori između predsjednika i mandatara je stvar koja je apsolutno legitimna i koja se dešava u svakoj demokratskoj zemlji svijeta, osim, pretpostavljam u Crnoj Gori. Moramo da se naučimo da je CG postala demokratska zemlja u kojoj ljudi različito misle, iznose različite stavove... Ono što radim sa pozicije predsjednika CG, znate da sam dao mandat Spajiću kao rezultat transparentnog i inkluzivnog procesa koji CG do tada nije vidjela... Niko do tada nije znao kako se daje mandat u CG. On je dobio mandat i na njemu je da predloži crnogorskoj Skupštini Vladu", naveo je on. 

Ono što on, kaže, pozivajući se na član Ustava Crne Gore, ima legitimno pravo, jeste da se brine o načinu na koji Crna Gora funkcioniše. Dodao je i da nije dobra stvar zašto Crna Gora nakon četiri mjeseca nema formiranu Vladu. 

"Ja sam svoju ustavnu odgovornost završio za deset dana, iako je moj rok bio mjesec dana. Poređenja radi, ukoliko bi pratili rokove predsjednikove mi bismo već sada trebali da imamo Vladu. Nažalost mi je nemamo", dodao je on. 

Pozvao je sve političke aktere da se "uozbilje" i da formiranju 44. Vladu. 

O situaciji na Kosovu

Komentarišući pitanje da li bi kriza i oružani napad koji se nedavno desio na Kosovu mogla da se odrazi i na Crnu Goru, predsjednik je kazao da "smo svi zabrinuti zbog dešavanja na Kosovu".

"Kao zemlja koja je susjed naravno da jeste situacija zabrinjavajuća ali ono što apsolutno mogu da kažem u tom smislu, kao i prije tri mjeseca, ponavljam da je CG u potpunosti privržena i promoviše dijalog između Beograda i Prištine, i u potpunosti stoji iza stavova EU koji se tiču potrebe da situacija na Kosovu dođe do eskalacije. Ja se nadam da će do toga doći", kazao je on. 

O formiranju nove Vlade

Kazao je da su njegovi stavovi od početka pregovora za formiranje nove Vlade jasni, i da se tiču toga da Vlada mora da bude evropska. 

"Da bismo dobili takvu vladu mislim da je svima jasno da ta vlada treba da ima snažniju podršku u parlamentu. Da biste odblokirali određene stvari u pravosuđu i napravili korak na EU, potrebna vam je snažnija podrška u parlamentu. Zato smatram da je ta veća i inkluzivnija vlada dobar doprinos političkoj stabilnosti u CG... Dobro je i da ta vlada uključuje manjinske partije... dakle od početka pričam principijalno. Sve što sam uradio u kontektstu toga da se formira Vlada uradio sam najbolje moguće", naveo je on.

Do sada, kako kaže, nije govorio javno kod "koga je ključ", ali je kazao da građani najbolje znaju da je "ključ" kod mandatara. 

"Nemojte da svoje nesnalaženje prebacujete da predsjednika države. Ovdje uključujući i na konstataciju Demokrata. Ja kao predsjednik uvijek sam iskreno nastupao prema građanima, javno i transparentno. Moji stavovi su isti i ovdje i pred svim građanima i javnim sastancima. Iste stvari svima pričam. I zato nemam šta da skrivam. Želim da ova zemlja što prije dobije Vladu koja je stabilna i koja će donijeti prijeko potrebne reforme", dodao je. 

Nije jasno zašto se sada lopta prebacuje na teren predsjednika, koji, kako kaže, "nit luk jeo nit luk mirisao". 

"Danas će biti jedna vlada, sjutra će biti druga, u teoriji u okviru mog mandata ja ću vidjeti dvije vlade. Ovo nije priča jedne, ovo je priča svih vlada, odnosno magistrala koju Crna Gora treba da napravi. Magistrala je zajednička platforma za CG u EU", kazao je Milatović. 

Poručio je svim političkim akterima da prestanu loptu da prebacuje u polje predsjednika. 

Poručio je da je mandatar Spajić čovjek koji je uradio puno dobrog za Crnu Goru i koji ima pravo da bude mandatar. 

Da li bi trebao da vrati mandat jer ne uspijeva da formira vladu, pitanje je, kaže Milatović, za Spajića.

"Teorijski mandat može da se drži svih 90 dana i da se ne formira Vlada. Ja se i dalje nadam da će Spajić biti u situaciji da formira 44. Vladu i ja mu zaista želim sve najbolje. Mislim da je u poređenju sa svim crnogorskim mandatarima do sada, otkada je zaživio višepartijski sistem, u situaciji u kojoj nijedan drugi mandatar nije bio. Mislim da on ima paletu načina na koji može da formira Vladu. Što trenutno nemamo Vladu, pitanje je za njega", kazao je. 

O spoljnim uticajima

Milatović je upitao da li je ikome normalno da bilo ko izvan Crne Gore priča o crnogorskoj vladi.

"Zamislite da CG daje instrukcije našem ambasadoru u Rimu, u Bratislavi ili u Pragu da priča o vladama tih zemalja. Crna Gora je demokratska zemlja, crnogorsku vladu biraju crnogorski građani na demokratskim izborima. Ja kao predsjednik Crne Gore branim taj stav, branim suvereno pravo svakog građana CG da se crnogorska Vlada bira u Crnoj Gori, kakva god ona bila, i da je najgora moguća, mi je biramo. A mi bismo svi htjeli da bude najbolja. Evo da bude ova evropska koju predsjednik predlaže. Što se tiče Amerike, ja sam čovjek koji je istinski privržen američkim vrijednostima, koji je pola svog života sam proveo u zemljama zapada. Ja sam tamo odrastao u profesionalnom i akademskom smislu", naveo je .

Strateška orijentacija Crne Gore je kredibilno članstvo u NATO, ubrzanje evropskog puta i da ne putujemo više, nego da dođemo tamo gdje je cilj, a to je EU, ponovio je Milatović. 

Kazao je i da želimo najbolje moguće odnose sa svim zemljama iz regiona. 

"Ne možete da ignorišite geografiju", dodao je. 

Istakao je da vjeruje ili da će Spajić uspjeti da do kraja roka napravi Vladu ili da će uraditi ono što je za zemlju najbolje. 

"Ukoliko mandatar vrati mandat ja ću u formalnom smislu održati naredni krug konsultacija", poručio je predsjednik i dodao: 

"Od početka procesa formiranja Vlade moji stavovi su principijalni. Vlada bi trebala da bude inkluzivna, jer je kao takva potreba CG i ovoga što je izloženo u agendi za zajedničku platformu. Niko nije primijetio da predsjendik CG nije učestvovao u parlamentarnoj kampanji. Možda da sam učestvovao možda bi PES imao  40 odsto", kazao je on.