Politika

Vlada je večeras, na elektronskoj sjednici, usvojila amandmane na Predlog rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu Srebrenici u kojima se navodi da je odgovornost za zločine isključivo individualna i da ne može targetirati narod ili države.
Kako prenosi Portal RTCG, Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) da u ponedjeljak po&scaron;alje amandmane predlagačima rezolucije.
Ranije je najavljeno da će Crna Gora će predati dva amandmana na Rezoluciju o Srebrenici u cilju postizanja &scaron;to boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu.
Prvi amandman glasi &bdquo;...ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, verskoj ili drugoj skupini ili zajednici u celini...&rdquo;.
U drugom amandmanu se navodi &bdquo;...potvrđujući nepovredivost op&scaron;teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama....&rdquo;.

Vlada usvojila amandmane na Predlog rezolucije o Srebrenici

NA ELEKTRONSKOJ SJEDNICI

Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms O&rsquo;Brajen posjetiće naredne sedmice Crnu Goru i Gruziju, saop&scaron;teno je iz Stejt Departmenta.
U Crnoj Gori, kako se navodi u saop&scaron;tenju, O&rsquo;Brajen će u Kotoru učestvovati na samitu regionalnih lidera o Planu rasta za Zapadni Balkan, uz partnere iz Evropske unije i visoke zvaničnike vlada &scaron;irom regiona.
"Njegov angažman na samitu biće usredsređen na regionalnu ekonomsku integraciju i &scaron;ansu za rast koje nudi Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan i ojačaće snažnu podr&scaron;ku Sjedinjenih Država putu Zapadnog Balkana ka članstvu u EU", ističe se u saop&scaron;tenju, a prenosi Glas Amerike
O&rsquo;Brajen će se, takođe, u Podgorici sastati sa visokim zvaničnicima crnogorske vlade s kojima će razgovarati o bilateralnoj saradnji i podr&scaron;ci punoj evroatlantskoj integraciji Crne Gore, najavljeno je iz Stejt departmenta.
Prethodno će posjetiti Tbilisi, gdje će se sastati sa predstavnicima vlade, civilnog dru&scaron;tva i privatnog sektora.
U Gruziji su u toku protesti zbog planova vlade da usvoji zakon o stranim agentima za koji protivnici kažu da je autoritaran i inspirisan sličnim ruskim potezima. Sporni zakon kritikovali su SAD i EU.
O&rsquo;Brajen će u posjeti Gruziji i Crnoj Gori boraviti od 14. do 17. marta.

O’Brajen naredne sedmice u posjeti Crnoj Gori

ZVANIČNIK SAD

Vlada na dana&scaron;njoj sjednici nije raspravljala o Rezoluciji Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici, kazao je premijer Milojko Spajić.
"Nije se raspravljalo. Nema potrebe za raspravom", rekao je Spajić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Upitan da li to znači da to pitanje neće uskoro biti na sjednici Vlade, on je rekao da će javnost biti upoznata kada bude na dnevnom redu.
Na pitanje o zahtjevu lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića da premijer do petka dostavi predlog rezolucije o Jasenovcu, Spajić je rekao da je to politička rezolucija, vi&scaron;e nego tehnička.
On smatra da je svojstvenije da se to desi u Skup&scaron;tini i da parlamentarna većina napravi neki predlog rezolucije.
&bdquo;Mi kao Vlada ne bježimo od odgovornosti i posla, tako da - dogovorićemo se&ldquo;, rekao je Spajić.

Spajić: Vlada nije raspravljala o Rezoluciji o Srebrenici

"NEMA POTREBE ZA RASRAVOM"

Partijama parlamentarne većine nije sporno da se povuče odluka o prinudnoj upravi u &Scaron;avniku, ali se time problem ne rje&scaron;ava, jer se ne mogu opet ponoviti izbori na dva sporna biračka mjesta. To je Portalu RTCG saop&scaron;teno iz parlamentarne većine.
Sve partije aktuelne većine koje učestvuju u parlamentarnom dijalogu u &Scaron;avniku smatraju da je su&scaron;tinsko pitanje koje treba rije&scaron;iti ponavljanje izbora radi formiranja legitimne i legalne vlasti.
Nije poznato kada će se nastaviti parlamentarni dijalog, ali partije većine očekuju da DPS uvaži realnost i da omogući ponavljanje izbora.
Partije većine spremne su za nastavak pregovora i smatraju da je vrlo važno u susret izvje&scaron;taju Evropske komisije da se pristupi sveobuhvatnoj izbornoj reformi.
U pripremi su novi zakoni koji tretiraju izborni proces, &scaron;to je značajno važnije od interesa pojedinačnih partija, stoga je važno &scaron;to prije rije&scaron;iti ponavljanje izbora u &Scaron;avniku.
Podsjetimo, poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić ranije je kazao da su se u &Scaron;avniku mogle vidjeti sve manjkavosti izbornog sistema.
"To pokazuje koliko je moguća blokada lokalne demokratije ukoliko ne reformi&scaron;emo izborno zakonodavstvo. Nedostatak reformi je uzrok situacije u &Scaron;avniku. Ne možemo zbog toga da imamo izbornu reformu, a politički dijalog nam je jedina opcija", poručio je ranije Čarapić, gostujući u emisiji "Okrugli sto" na Javnom servisu.
On je kazao da se u &Scaron;avniku traži prostor za opstrukciju, kao i da se nada da će se to rije&scaron;iti.
Da su birači "selice" najveći problem kad su u pitanju &scaron;avnički izbori, saglasni su i poslanik Bo&scaron;njačke stranke (BS) Damir Gutić i poslanik SD-a Nikola Zirojević.
"U pitanju je nerad određenih struktura u državi. A za to vrijeme desila su se tri izborna ciklusa: predsjednički izbori i parlamentarni a oni su uspje&scaron;no sprovedeni. Tako da ne možemo reći da su paranormalne situacije oko tog pitanje, zna se &scaron;ta su uzroci i rje&scaron;enja. Pričati nakon godinu i po dana &scaron;ta je trebalo uraditi nema ba&scaron; mnogo smisla", poručio je ranije Gutić.
Gutić je tada ocijenio da se bojkotom ni&scaron;ta ne rje&scaron;ava, kao i da ne vodi ka promjeni okolnosti.
Prema riječima Zirojevića, nijesu problem manjkavosti izbornog procesa, već nedostatak volje i želje državnih institucija da se taj proces sprovede.
"Nekome je u cilju da se ova država predstavi kao neuspjeli projekat u kom ni&scaron;ta ne funkcioni&scaron;e izbori su sprovedeni u Podgorici, Bijelom Polju, Plavu... problem sa &Scaron;avnikom jeste bilo igrača selica i sa druge i sa jedne strane", naveo je ranije Zirojević.

Parlamentarna većina pristaje na povlačenje odluke o prinudnoj upravi u Šavniku?

NIJE POZNATO KADA ĆE BITI NASTAVLJEN PARLAMENTARNI DIJALOG

Najave Demokratske narodne partije (DNP) da će razmotriti podr&scaron;ku Vladi legitiman je potez, ali razlozi za to su upitni, jer izvr&scaron;na vlast ne vodi politiku ni protiv jednog naroda, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).
Kako je navedeno iz PES-a, amandmani u vezi Rezulucije o Srebrenici na kojima radi crnogorska Vlada i diplomatija usmjereni su na individualizaciju zločina i afirmaciju po&scaron;tovanja mirovnog sporazuma u Dejtonu.
&ldquo;&Scaron;to, takođe, garantuje opstanak entiteta, računajući i Republiku Srpsku&rdquo;, dodali su iz PES-a.
Kako su istakli, jasno je da je Vlada svojim djelovanjem precizirala da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim.
Iz PES-a su poručili da će podržati sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije.
Oni su podsjetili da je program Evropa sad 2 već počeo sa implementacijom povećanjem minimalnih penzija, a u toku su sve radnje u pravcu pune implementacije, odnosno povećanja minimalne i prosječne plate.
&ldquo;Smatramo da je apsolutno neutemeljena konstatacija u saop&scaron;tenju DNP-a da PES kr&scaron;i Sporazum tako &scaron;to potencira i otvara teme koje nas dijele po nacionalnim, vjerskim i ideolo&scaron;kim &scaron;avovima&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je PES politička struktura koja jasno ističe da su prioriteti ubrzani evropski put, unapređenje životnog standarda i vladavina prava.
&ldquo;U svim segmentima u rekordnom roku isporučeni su konkretni rezultati, a sa druge strane neki drugi politički subjekti, u nedostatku vizije, potenciraju one teme koje nas dijele i svađaju&rdquo;, saop&scaron;tili su iz PES-a.
Prethodno, iz Demokratske narodne partije (DNP) ocijenili su da će izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada glasati za Rezoluciji o Srebrenici nanijeti nepopravljivu &scaron;tetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori i poručili da je dovedena u pitanje i njihova dalja podr&scaron;ka Spajićevoj Vladi.
Iz te partije si istakli da je takvim stavom Spajića grubo naru&scaron;en koalicioni sporazum kojim je, kako su kazali, jasno precizirano da nova izvr&scaron;na vlast neće potencirati i otvarati teme &bdquo;koje nas će dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideolo&scaron;kim &scaron;avovima&ldquo;.
Kako su kazali iz DNP-a, ako se tome doda činjenica da niko od potpisnika koalicionog sporazuma jo&scaron; nije vidio ekonomski program Evropa sad 2, koji je dominantno i opredijelio njihovu podr&scaron;ku Vladi, a čija realizacija je u ovom trenutku veoma upitna, njihova tvrdnja o ozbiljnosti dru&scaron;tveno političkog trenutka dobija na težini.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

PES: Najava DNP-a legitimna, upitni razlozi za preispitivanje podrške Vladi

IZ DNP-A SAOPŠTILI DA JE DOVEDENA U PITANJE  NJIHOVA DALJA PODRŠKA SPAJIĆEVOJ VLADI

Premijer Milojko Spajić rekao je da se do kraja sedmice očekuje objavljivanje tendera za nabavku softvera preko kojeg će građani moći da provjere unesene podatke sa popisa stanovni&scaron;tva.
Spajić je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske narodne partije Maja Vukićević ko opstruira objavljivanje podataka sa popisa, rekao da je zavr&scaron;ena faza unosa podataka.
&ldquo;Imamo fazu obrade podataka, trajaće dva-tri mjeseca, od ljeta će krenuti da izlaze podaci sukcesivno&rdquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da se do kraja nedjelje očekuje objavljivanje tendera za softver.
&bdquo;Nadamo da ovo ka&scaron;njenje neće uticati na objavu podataka. Svaki građanin moći će da provjeri etno-kulturolo&scaron;ki dio koji je izgleda svima opsesija&rdquo;, kazao je Spajić.
On je kazao da je na popisu svako imao priliku da se slobodno izjasni.
&ldquo;Da bude potpuno opu&scaron;ten, da ga niko neće targetirati zbog njegovog izja&scaron;njenja, to je velika vrijednost koju smo donijeli i koju treba da sačiuvamo u budućnosti. Crna Gora treba da ba&scaron;tini svaki narod, sve su to autohtoni, svi smo utemeljni u Crnoj Gori. I kao takvi ujedinjeni, treba da idemo naprijed&rdquo;, rekao je Spajić.
"Do kraja godine prosječna zarada biće hiljadu eura"
Prosječna zarada u Crnoj Gori će biti hiljadu eura do kraja ove godine, tvrdi&nbsp; Spajić.
&bdquo;Kao &scaron;to smo rekli i kao &scaron;to smo obećali, to će se desiti&ldquo;, rekao je Spajić u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje &scaron;efa poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD), Borisa Mugo&scaron;e.
Mugo&scaron;u je zanimalo da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od Spajićevih ključnih obećanja, koje je iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu Pokreta Evropa sad &ndash; povećanje neto zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori oko 25 odsto.
Mugo&scaron;a tvrdi da ne postoji drugi način da se povećaju, po obećanju Spajića, sve neto zarade svih zaposlenih u Crnoj Gori 25 odsto, bez eliminisanja doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Spajić je naveo da je Crna Gora imala najveći fiskalni deficit u Evropi 2020. godine.
&bdquo;To je bio najveći pljas koji je Crna Gora doživjela u 2020. godine. To nije bio paf-paf nego pljas-pljas i dabogda se nikad ne vratili u pljas-pljas vremena. Dosta nam je tih ekonomskih politika. Nama treba paf-paf&ldquo;, poručio je Spajić.
On je kazao i da će do ulaska u Evropsku uniju (EU), Crna Gora preteći Hrvatsku i biti naprednija ekonomski od nje.
Spajić je podsjetio da je održana fiskalna disciplina i smanjen udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP).
&bdquo;Mi smo zatekli skoro pa praznu kasu od 50 miliona eura, sa mjesečnim deficitom od 40 miliona eura. Mi smo tada izvukli državu na zelenu granu&ldquo;, naveo je Spajić.
On je, govoreći o gradnji dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice, kazao da se Vlada zalagala da se &scaron;ro ranije krene u realizaciju tog projekta.
On je, u odgovoru na poslaničko pitanje poslanice Pokreta Evropa sad, Dragane Vučević, rekao da je bitna putna infrastruktura da bi se spriječio odlazak ljudi.
&bdquo;Ta dionica otvara čitav vasojevićki kraj i sjeveroistok ka centralno i južnom dijelu. Niko nije vjerovao kada smo rekli da će pretkvalifikacioni tender biti raspisan a to se desilo dva sata nakon na&scaron;e konferencije za novinare&ldquo;, saop&scaron;tio je Spajić.
On je naveo da ne zavise svi rokovi samo od njih, ali da se nadaju da će ovog ljeta biti zavr&scaron;ene mnoge procedure.
&bdquo;&Scaron;to se nas tiče, imamo Upravu za nekretnine koja radi sve da se eksproprijacija radi u rekordnom roku i u budžetu imamo 90 miliona opredijeljenih za to&ldquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da je čuo u Skup&scaron;tini da će auto-put biti urađen &ldquo;paf-paf&rdquo;.
&bdquo;Od 50 koraka za auto-put u Crnoj Gori, vi ste kolege iz Građanskog pokreta URA uradili nula. Mi smo za pola godine uradili sedam koraka. Imamo idejna rje&scaron;enja&ldquo;, saop&scaron;tio je Spajić.
On je dodao da snovi postaju realnost i putevi će biti zavr&scaron;eni za pet-&scaron;est godina.
On je kazao da za sada sve ide planiranom dinamikom.
&ldquo;A biće mi zadovoljstvo da u ovom formatu kroz koji mjesec govorimo i o rezultatima, kao i o daljem planu razvoja na&scaron;e zemlje koji će se zasnovati na dobijenim indikatorima&rdquo;, dodao je Spajić.
&nbsp;
&nbsp;

Spajić: Do kraja sedmice raspisivanje tendera za softver, tokom ljeta podaci sa popisa

NAJAVIO PREMIJER

Crna Gora će u Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih nacija (UN) glasati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, najavio je premijer Milojko Spajić.
On je to kazao u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje lidera Bo&scaron;njačke stranke Ervina Ibrahimovića da li će Crna Gora podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.
Spajić je poručio da je Crna Gora sto odsto uklađena sa evropskom spoljnom, bezbjednosnom i odbrambenom politikom i biće i ubuduće.
&ldquo;Mi ćemo glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije, Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas, glasaćemo za&rdquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da je javno govorio o tome.
&ldquo;Osuđivali smo genocid, nemamo problem da to uradimo&rdquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da će Vlada o tome raspravljati, ali da misli da je izli&scaron;no to pominjati, jer su se sporazumom obavezali da vode porevropsku politiku.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima nezavisnu spoljnu politiku.
Crna Gora je, kako je naveo Spajić, nezavisna država i ima veliko razumijevanje za stav i Srbije i Kosova i Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Albanije, Sjeverne Makedonije.
&bdquo;To su na&scaron;i prijatelji, želimo najbolje moguće odnose sa njima, da imamo partnerske odnose sa njima i produbljujemo ekonomsku saradnju&ldquo;, kazao je Spajić.
On je poručio da ne žele da stanu na stranu bilo koga.
&bdquo;Želimo da smirimo tenzije i da opustimo relacije između Bo&scaron;njaka i Srba, Albanaca i Srba, Hrvata i Bo&scaron;njaka, Makedonaca i Bugara, između bilo koga u regionu. Na&scaron; cilj je da Crna Gora bude pomiritelj&ldquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da ne prihvata tezu da je Crna Gora od bilo koga lo&scaron;ija.
&bdquo;Mi smo jednaki sa Francuzima, Njemcima, Austrijancima, Italijanima, Amerikancima, Japancima, uvijek. Crna Gora je dugovječna država, koja je postojala kada mnoge evropske države nijesu, mi nijesmo tikva bez korijena, imamo i te kako dubok korijen&ldquo;, naveo je Spajić.
On je, u pisanom odgovoru Ibrahimoviću, naveo da Vlada Crne Gore, u konsultaciji sa saveznicima, predlaže dva amandmana na Rezoluciju UN-a.
Spajić je kazao da čvrsto vjeruju da se tim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprečava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca.
&bdquo;Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim dru&scaron;tveno-političkim činiocima za unutra&scaron;nje potrebe&ldquo;, dodao je Spajić.
On je, na sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj Premijerskom satu, kazao da su svi svjedoci da je postojala propaganda da će se rezolucijom &bdquo;izglasati&ldquo; genocidnost nekog naroda.
Spajić je dodao da, nažalost, mnogi ljudi nijesu ni pročitali Rezoluciju.
On je upitao za&scaron;to bi nekome smetali ti amandmani, navodeći da oni samo potvrđuju očigledno.
&ldquo;Oni kažu da nijedan narod, nijedna religijska skupina, nijesu genocidni. Znate li da su te amandmane, naročito prvi, svi potpuno podržali, svi na&scaron;i partneri koje ste naveli kao civilizacijske primjere&ldquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da amandmane Vlade Crne Gore na Rezoluciju niko nije nazvao problematičnim.
&ldquo;Svi su ih podržali i rekli da svi stoje iza tih amandmana, čak i BiH. Jeste li čuli reakciju BiH na amandmane. Ubijeđen sam da im je prihvatljivo&ldquo;, naveo je Spajić.
On je ocijenio da su amandmani odlični i da će, kako je dodao, da pokažu pravu namjeru.
Spajić je poručio da čitav region treba da prihvati i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i sve druge koje se najavljuju.
&bdquo;Vidimo da će i Jasenovac biti u proceduru, neka se i ta i druge rezolucije podrže. Mi smo za, jer je Crna Gora uvijek ba&scaron;tinila antifa&scaron;ističku politiku i zbog toga smo ponosni&ldquo;, naveo je Spajić.
Crna Gora je, kako je istakao, uvijek bila na pravoj strani istorije, i to treba da se nastavi.
Spajić je ocijenio da su amandani fantastični, da smiruju situaciju i da, kako je naveo, otvaraju mogućnost da konačno Bo&scaron;njaci i Srbi pruže ruku jedni drugima i da se pomire za vijek i vijekova i da dobijemo pomireni Zapadni Balkan.
On je apelovao na političke aktere u Crnoj Gori da budu mnogo obazrijviji po pitanju identitetskih i tema o odnosima sa regionom, jer je vrlo bitno da se zadrži mir u regionu.
Ibrahimović je podsjetio da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, &Scaron;vedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.
On je kazao da je pitanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici su&scaron;tinsko pitanje i na njemu će se, kako je rekao, vidjeti da li je 44. Vlada u pravom smislu evropska i da li želi da Crna Gora bude u dru&scaron;tvu evropskih razvijenih država.
Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju jo&scaron; jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i po&scaron;tovanja prava i potvrdila da su&scaron;tinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, su&scaron;tinski i formalno.
On je kazao da mu je drago da javnost danas čuje da će 44. Vlada CG podržati Rezoluciju o genocidu o Srebrenici.
&bdquo;Isto tako bih volio da svi predstvanici Vlade istinski shvate da je nama mjesto sa svim onim zemljama koje su i kosponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici&ldquo;, naveo je Ibrahimović.
To je, kako je istakao, civilizacijska potreba dru&scaron;tva.
Rezolucija se, kako je kazao Ibrahimović, ne bavi krivcima, jer je krivicu utvrio Ha&scaron;ki trubunal.
&bdquo;Čiatao sam pažljivo Rezoluciju, nigdje se ne pominje genocidni narod, niti narod može biti genocidan, samo mogu biti genocidni krivci, izvr&scaron;ioci i ideolozi&ldquo;, dodao je Ibrahimović.
Zbog toga, kako je naveo, smatra da su amandamani Vlade nepotrebni.
&bdquo;Budite hrabri, budimo kosponzori Rezolucije i nemojmo predavati ova dva amandmana, suvi&scaron;ni su&ldquo;, kazao je Ibrahimović.
On je, govoreći o drugom amandamu, upitao &bdquo;otkud nama pravo da mi pominjemo Dejton i pričamo o tome&ldquo;.
Ibrahimović je dodao da je sve regulisano u ustavnom poretku BiH.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti Skup&scaron;tini da usvoji rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
&ldquo;Očekujemo da ćemo stoprocentnu imati podr&scaron;ku i vlasti i opozicije za jednu takvu inicijativu, jer mislimo da jedan takav zločin, takođe, treba da osudi ovaj parlament&rdquo;, naveo je Mandić.

Spajić: Crna Gora će glasati za Rezoluciju o Srebrenici

SAOPŠTIO NA PREMIJERSKOM SATU

Poslanik DPS-a Oskar Huter ponovo je pozvao Vi&scaron;i sud i Upravu za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija da javnosti saop&scaron;te kakvo je zdravstveno stanje biv&scaron;eg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i koje su mjere preduzete u cilju za&scaron;tite njegovog zdravlja i života.&nbsp;
"Na sceni imamo nedopustivo netransparentan odnos institucija i to ne smije da se dozvoli. Čija će sjutra biti odgovornost ukoliko Katnić umre u zatvoru. Ukoliko se dogodi da Katnić premine u zatvoru, a neko nije procijenio situaciju kao ozbiljnu - želimo da znamo ko je ta osob a koja se nalazi na čelu institucionalnog galimatijasa, iza koje se skriva veoma konkretna odgovornost", rekao je Huter na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić pozvao je Vrhovno državno tužila&scaron;tvo i Specijalno državno tužila&scaron;tvo da se povede računa o zdravlju Katnića jer je, kako je rekao, svaki član zajednice u Crnoj Gori bitan.
"Ovo je Crna Gora. Ovdje ne živi mnogo ljudi, moramo da čuvamo jedni druge, čak i kada neki nijesu imali osjećaja da treba da čuvamo one njima bližnje, jer su sugrađani ili građani Crne Gore. Policija, kazneni zavod u Spužu, VDT, SDT treba da povedu maksimalno računa o zdravlju Milivoja Katnića. Niko nema pravo da dovede drugog čovjeka da izgubi život. Ova Crna Gora treba da bude pomirena i da nađe zajednički izlaz i treba da imamo svi dovoljno &scaron;irine i razumijevanja da je ljudski život najdragocjeniji", poručio je Mandić.
Dodaje da je Katnić govorio da kada neko zavr&scaron;i u istražni zatvor da nije kriv, da se po&scaron;tuje prezumpcija nevinosti.
"On je potreban živ Crnoj Gori, porodici i Katunskoj nahiji koju najvi&scaron;e voli. Pozivam ga da kao čovjek koji može da odgovori na sva pitanja, u procesu objasni sve i razjasni i da crnogorska javnost to čuje", poručio je Mandić.
Milović: Politizacija pitanja Katnića&nbsp;
Ministar pravde Andrej Milović ocijenio je da se pitanje Katnića politizuje.
"Prema njemu se preuzimaju mjere kao prema svima drugima. Ovo nije prvi put da neko &scaron;trajkuje glađu i žeđu. Svaki dan sam u kontaktu sa UIKS-om, da je vi&scaron;e puta vođen u Klinički centar, da je odbio da bude smje&scaron;ten tamo. Moramo se voditi Malte&scaron;kom deklaracijom, on je pred svjedocima odbio da bude smje&scaron;ten tamo",&nbsp; kazao je Milović.
Lično je, kako ističe, tražio da bude zadržan.
"On je to odbio i potpisao, da je svjestan posljedica. &Scaron;to važi za sve važi i za Milivoja Katnića. I ako mu se &scaron;to desi isključiva je odgovornost i on je to potpisao i svjestan je", rekao je Milović.
Huter: Svi ćemo biti poraženi ako Katnić umre
Huter je potom rekao da Katnić ne protestuje jer mu proki&scaron;njava zatvorska ćelija.
"Onemogućena su njegova ljudska prava. Želim da se saglasim sa Mandićem koji je pokazao empatiju i odnos koji bi trebalo da bude ljudski. Poenta je da se čovjeku sudi i dokaže krivica živom. Svi ćemo biti poraženi ako čovjek umre, ko god da je - da je to Slobodan Milo&scaron;ević, Ratko Mladić",&nbsp; naglasio je Huter.

Milović: Katnić odbio da bude smješten u KCCG-u, ako mu se nešto desi, odgovornost je isključivo njegova

SAOPŠTIO MINISTAR PRAVDE U SKUPŠTINI

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skup&scaron;tini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu.
Lider Bo&scaron;njačke stranke Ervin Ibrahimović pitaće Spajića hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skup&scaron;tine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.
Ibrahimović je podsjetio da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, &Scaron;vedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju jo&scaron; jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i po&scaron;tovanja prava i potvrdila da su&scaron;tinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, su&scaron;tinski i formalno.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića od kada poznaje Do Kvona i &scaron;ta je bio predmet razgovora tokom njihovog susreta u Beogradu.
Predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića interesuje da li će Vlada nastaviti sa jasno orijentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006.&nbsp;
Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu.
&ldquo;Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podr&scaron;ku u ime Crne Gore, bez obzira &scaron;to takve odluke nemaju podr&scaron;ku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta&rdquo;, naveo je Živković.
On je Spajića upitao da li, zbog takve spoljne politike, očekuje da će koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vladi.
Predsjednik Kluba poslanika Hrvatske građanske inicijative i Demokrtaske unije Alabanaca Adrijan Vuksanović pitaće da li se razmi&scaron;lja da Vlada izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.
&Scaron;efa poslaničkog kluba Socijaldemokrata Borisa Mugo&scaron;u interesuje da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od Spajićevih ključnih obećanja, koje je iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu PES-a &ndash; povećanje neto zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori oko 25 odsto.
Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin pitaće Spajića koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata popisa i kada se može očekivati da oni budu dostupni, a poslanica Demokratske narodne partije Maja Vukićević pitaće ko opstruira objavljivanje podataka sa popisa.
Predsjednika Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i Civisa Bogdana Božovića interesuje da li se može očekivati da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. iznositi tri odsto od ukupnog budžeta.
Poslanik Nove Srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum &ldquo;Northstar&rdquo; i &ldquo;Equest Capital Limited Jersey&rdquo;, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.
On će pitati Spajića kolika je vrijednost od&scaron;tetnog zahtjeva i &scaron;ta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.
&ldquo;Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države&rdquo;, upitao je Đurović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje je li zavr&scaron;ena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros &ndash; Vladimir i kada se može očekivati početak radova.
Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitaće Spajiće da li će biti ispo&scaron;tovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici auto-puta Mate&scaron;evo &ndash; Andrijevica.

Danas Premijerski sat

SPAJIĆ ODGOVARA NA PITANJA POSLANIKA

Specijani izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Eskobar kazao je da napu&scaron;ta funkciju.
"Do&scaron;ao sam do kraja svog trogodi&scaron;njeg mandata. Mislim, ovaj posao je zapravo dvogodi&scaron;nji, ali sam tražio da ostanem dodatnu godinu jer sam tada zaista vjerovao da ćemo do kraja ove godine imati vi&scaron;e napretka u vezi sa Okridskim sporazumom, da ćemo imati punu implementaciju i nekih zahtjeva Srbije i Zajednice srpskih op&scaron;tina, i da bismo mogli da približimo Kosovo evropskim integracijama kroz Partnerstvo za mir i kandidaturu za Evropsku uniju.
Sada se jo&scaron; uvijek nadam da se to može postići kroz punu primjenu ovog sporazuma o normalizaciji, ali nažalost, ponestalo mi je vremena", rekao je Eskobar na brifingu sa novinarima za koji je kazao da je njegov posljednji u ovom svojstvu.
Govoreći o ostatku regiona, Eskobar je kazao da je zadovoljan &scaron;to je nekoliko zemalja Zapadnog Balkana čvrsto na putu napredovanja integracija, posebno ističući Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crna Gora, koje su, kako je rekao, u potpunosti angažovane u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
"Uvjeren sam i nadam se da će se, bez obzira na izbore u Severnoj Makedoniji, taj put ka Evropi nastaviti. U Bosni i Hercegovini smo vidjeli neke korake ka većoj funkcionalnosti i imali smo ogroman uspjeh u pozivu da Bosna i Hercegovina postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. I nastavićemo da radimo sa strankama na terenu, političkim partijama, civilnim dru&scaron;tvom i drugima kako bismo iskoristili tu istorijsku priliku", naveo je Eskobar.
Uvjeren je, kaže, da će u trenutku kada napu&scaron;ta funkciju, SAD uspjeti da uspostave politike koje će pomoći regionu, kako u pomirenju među svima njima, tako i u evroatlantskim integracijama.
Eskobar je kazao i da vjeruje da će Crna Gora biti sljedeća članica EU.
Na pitanje Pobjede da li je upoznat sa izmjenama koje predlaže Vlada Vrne Gore u vezi sa Rezolucijom, te sa prokomentari&scaron;e podjele u Vladi oko ovog pitanja Eskobar je rekao da Eskobar je rekao da oko Rezolucije o Srebrenici ne bi trebao biti nikakvih podjela u Evropi.
"Genocid u Srebrenici je fakat, a Rezolucija ne etiketira nijednu zemlju, nijednu naciju, ne pominje čak ni Republike Srpsku, moramo imati na umu da ova Rezolucja podsjeća ljude da je to isktorijski fakat. To ne bi trebalo biti nikakav izazov, jer nijedna zemlja, niti jedan etnicitet nije etiketiran, već se samo etiketiraju kriminalci koji su počinili taj akt.
&Scaron;to se tiče amandmana, Crna Gora je po&scaron;tovan član NATO i vidjeli smo amandmane koji su predložiili, ali oni rade direktno sa koautorima Rezolucije i to je ispavno. Crnoj Gori ne treba medijator, oni su po&scaron;tovan član UN i njihov glas se može čuti", zaključio je Eskobar.

Eskobar o podjelama u Vladi oko Rezolucije: Genocid je fakat, ne etiketira nijednu zemlju i naciju

SPECIJALNI IZASLANIK SAD NA OPROŠTAJNOM BRIFINGU SA NOVINARIMA

Novoizabrani predsjednik Jakov Milatović kazao je nakon sastanka sa odlazećim predsjednikom Milom Đukanovićem da su održali prvi od dva predviđena sastanka.&nbsp;
"Zavr&scaron;en je prvi od dva predviđena sastanka koji se tiču primopredaje predsjedničke dužnosti. Imali smo dug sastanak koji je trajao skoro tri sata. Na taj način ćemo na civilizovan način pokazati demokratsku primopredaju vlasti", rekao je kratko Milatović novinarima po izlazu iz zgrade Predsjednika.
Podsjećamo, dana&scaron;nji sastanak počeo je ne&scaron;to prije deset sati.

Milatović nakon sastanka sa Đukanovićem: Na civilizovan način ćemo pokazati demokratsku primopredaju vlasti