Politika

&Scaron;ef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem položio je vijenac na spomen ploču u Morinju. Nakon polaganja vijenca dali su izjave novinarima.
Grlić Radman kazao je da nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga.&nbsp;
"Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne po&scaron;tuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, &scaron;to nam ne treba", kazao je on, poručiv&scaron;i da je kultura sjećanja važna ne samo za Hrvatsku nego i za Crnu Goru.&nbsp;
Hrvatska podržava Crnu Goru na evropskom putu, rekao je Grlić Radman.
"Pomagaćemo i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i istrajnost političke elite", kaže Grlić Radman.&nbsp;
Hrvatskoj je neprihvatljivo da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logora&scaron;e, to je sramota, to treba promijeniti, istakao je &scaron;ef hrvatske diplomatije.&nbsp;
"Na putu smo ka rje&scaron;enju kada je riječ o pitanju od&scaron;tete logora&scaron;a. Razgovara se i o brodu Jadran i pitanju otete imovine Hrvata Boke Kotorske", dodao je Grlić Radman.&nbsp;
Pitanje od&scaron;tete logora&scaron;a i civilizacijska pitanja treba da budu rije&scaron;ena &scaron;to prije, kaže &scaron;ef hrvatske diplomatije.&nbsp;
Očekivali smo da na godi&scaron;njici Oluje bude NATO članica Crna Gora, rekao je Grlić Radman.&nbsp;
Na pitanje kako komentari&scaron;e izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske, Grlić Radman kaže da tu ima dosta nepoznavanja.
"U slučaju vojnog zatvora Lora hrvatsko pravosuđe je podstaklo istrage i donijelo presude i kazne. Tu postoje imena i kazne. Izjednačavanje Morinja i vojnog zatvora u Lori umanjuje žrtve u Morinju. Izjednačavanje krivice, a ne ulaženje u pravu istinu ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa", kazao je on.&nbsp;
"Danas smo bili na mjestu bola, pijeteta i opominanja. Dajemo počast zatočenim i mučenim u logoru Morinj. Crna Gora kao demokratska države ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i zla koja su se u njemu de&scaron;avala. Moramo shvatiti da su ideologije devedesetih ostavile Crnu mrlju i na Crnoj Gori. Zato smo kao dru&scaron;tvo spremni da prepoznamo sve &scaron;to je bilo lo&scaron;e i nastavimo dobru saradnju sa Hravstkom", kazao je Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Crna Gora radi na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi, kazao je on.
"Te mračne ideologije nijesu poražene do kraja i danas u CG imamo i dalje one koji podržavaju ratne zločince", naveo je Ibrahimović, poručiv&scaron;i da je Crna Gora posvećena kulturi sjećanja.&nbsp;

Grlić Radman: Ne mogu se izjednačavati Morinj i Lora; Sramota je da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše

PORUKA ŠEFA HRVATSKE DIPLOMATIJE

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin ibrahimović sa saradnicima stigli su jutros u Morinj gdje će položiti vijenac ispred spomen-ploče na nekada&scaron;njem logoru Morinj, prenosi RTCG.
Grlić Radman položiće vijenac na spomen-ploču čijem je otkrivanju prisustvovao prije tri godine, sa tada&scaron;njim &scaron;efom crnogorske diplomatije Rankom Krivokapićem i ministrom odbrane Ra&scaron;kom Konjevićem.
U sklopu posjete ministar će učestvovati na konferenciji 2BS FORUM u Budvi te nastupiti na panelu &bdquo;EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union&ldquo;.
Reporter Antene M javlja da se nedaleko od spomen ploče, na prilaznom putu ka nekada&scaron;njem logoru Morinj, okupio se određeni broj građana, ali jo&scaron; nije poznato ko je organizator.

Grlić Radman stigao u Morinj, dočekao ga Ibrahimović

GRAĐANI SE OKUPILI NEDALEKO OD SPOMEN PLOČE

Čelnicima lokalnih samouprava, predsjednicima op&scaron;tine i skup&scaron;tine, kojima se odredi pritvor duži od 30 dana, nadležno tijelo skup&scaron;tine u skraćenom postupku donijeće rje&scaron;enje o obaveznoj suspenziji dok traje pritvor.
Lokalnom službeniku, odnosno namje&scaron;teniku protiv koga je pokrenut krivični ili disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, ako bi njegovo prisustvo &scaron;tetilo interesu organa i službe, mogu se do okončanja tog postupka ograničiti ili oduzeti ovla&scaron;ćenja, može biti privremeno raspoređen na drugo radno mjesto ili suspendovan.
To je predviđeno Nacrtom zakona o lokalnim funkcionerima, službenicima i namje&scaron;tenicima koji je od juče na javnoj raspravi, a koji je pripremilo Ministarstvo javne uprave. Resorni ministar Mara&scaron; Dukaj saop&scaron;tio je da je to prvi normativni tekst te vrste u istoriji Crne Gore.
&ndash; Ovim zakonom nastavljamo temeljnu reformu lokalne samouprave, sa jasnim ciljem: stvaranje efikasne, optimizovane i svrsishodne lokalne administracije, u službi građana i razvoja zajednica &ndash; rekao je Dukaj.
I menadžer je funkcioner
Nacrtom je uređen položaj lokalnih funkcionera. Taj status imaju gradonačelnik glavnog grada i prijestonice, gradonačelnik grada, predsjednik jedinice lokalne samouprave, predsjednik skup&scaron;tine, zamjenik gradonačelnika glavnog grada, zamjenik gradonačelnika prijestonice, zamjenik gradonačelnika grada, potpredsjednik jedinice lokalne samouprave, glavni administrator, sekretar skup&scaron;tine.
Novina je da se menadžeru op&scaron;tine daje status funkcionera.
&ndash; Time se prepoznaje posebna i razvojna uloga menadžera kao ključnog aktera u sistemu lokalne samouprave, koji je odgovoran za kreiranje i sprovođenje inicijativa, programa i projekata od značaja za lokalnu zajednicu, uključujući procese digitalne transformacije, unapređenja ekonomskog razvoja i pobolj&scaron;anja kvaliteta života građana &ndash; navedeno je u Nacrtu.
Uvodi se jasna i sveobuhvatna kategorizacija zvanja kojom se sistem službeničkih i namje&scaron;teničkih mjesta uređuje na jedinstven, transparentan i predvidljiv način. Lica koja obavljaju poslove u lokalnoj samoupravi razvrstavaju u pet kategorija: starje&scaron;ina organa lokalne uprave, visoki rukovodni kadar, ekspertsko-rukovodni kadar, ekspertski kadar i izvr&scaron;ni kadar.
Za svaku kategoriju propisani su uslovi u pogledu kvalifikacija, radnog iskustva i rukovodnog staža, čime se obezbjeđuje da nosioci određenih zvanja posjeduju neophodne kompetencije i profesionalne reference za obavljanje povjerenih poslova.
Posebno je značajno to &scaron;to su u okviru kategorije visokog rukovodnog kadra i ekspertskog kadra precizno uređena posebna zvanja (npr. glavni gradski arhitekta, za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa op&scaron;tine, zamjenik za&scaron;titnika, kao i inspektori i ovla&scaron;ćena službena lica).
&ndash; Uvođenjem ovakve kategorizacije otklanja se dosada&scaron;nja neujednačenost i pravna nesigurnost u pogledu statusa i uslova za zapo&scaron;ljavanje i napredovanje na lokalnom nivou, dok se ujedno postiže i harmonizacija sa službeničkim sistemom na državnom nivou. Stvara se profesionalan i transparentan sistem karijernog razvoja u lokalnoj samoupravi, koji je u potpunosti usklađen sa savremenim standardima javne uprave i zahtjevima evropskog administrativnog prostora &ndash; konstatuje zakonodavac.
Zapo&scaron;ljavanje bez oglasa
Novinu predstavlja rje&scaron;enje propisano članom 46, kojim se daje mogućnost da jedinica lokalne samouprave ne sprovodi javni oglas za zapo&scaron;ljavanje na određeno vrijeme u službu komunalne policije. Tako je stvorena pretpostavka da se na određeno vrijeme primi osoba koja ispunjava uslove za vr&scaron;enje poslova komunalne policije, a najduže do &scaron;est mjeseci u toku godine.
Izuzetak od javnog ogla&scaron;avanja dodatno je pro&scaron;iren i na: lica koja obavljaju poslove pripreme i sprovođenja projekata finansiranih iz fondova ili programa Evropske unije i lica koja su korisnici stipendija jedinice lokalne samouprave i koja su, na osnovu ugovora o stipendiranju, u obavezi da određeno vrijeme rade u organima lokalne uprave, posebnim ili stručnim službama.
- Uvođenjem mogućnosti angažovanja lica specijalizovanih za EU projekte, zakonodavac je odgovorio na realnu potrebu lokalnih samouprava da blagovremeno i kvalitetno učestvuju u povlačenju evropskih sredstava. Projekti koji se finansiraju iz EU fondova imaju strogo definisane rokove i zahtijevaju stručna znanja iz oblasti projektnog menadžmenta, javnih nabavki, finansijskog izvje&scaron;tavanja i monitoringa.
Većina jedinica lokalne samouprave ne raspolaže dovoljnim brojem zaposlenih sa tim kompetencijama, a sprovođenje javnog oglasa u ovim slučajevima često nije izvodljivo zbog kratkih rokova za prijavu i realizaciju projekata. Iz tog razloga, omogućeno je da se stručnjaci za EU projekte angažuju na određeno vrijeme, najduže do &scaron;est mjeseci, čime se obezbjeđuje potrebna fleksibilnost i sposobnost jedinica lokalne samouprave da koriste dostupne izvore finansiranja i ostvaruju razvojne ciljeve &ndash; kazali su iz Ministarstva javne uprave.
Uređena su i pitanja trajnog i privremenog raspoređivanja u isti organ, kao i privremenog raspoređivanja u drugi organ lokalne uprave, stručnu ili posebnu službu.
Novina kod trajnog raspoređivanja jeste da se potrebe službe moraju obrazložiti, odnosno da se u svakom pojedinačnom slučaju mora jasno navesti za&scaron;to su vje&scaron;tine i kompetencije konkretnog lokalnog službenika od posebnog značaja za trajno raspoređivanje na određeno radno mjesto. Ovim se uspostavlja dodatni mehanizam kontrole i transparentnosti, čime se sprečavaju moguće zloupotrebe u primjeni ovog instituta i obezbjeđuje da trajna preraspodjela bude zasnovana na stvarnim potrebama službe.
Stipendiranjem do stručnog kadra
Članom 74 se omogućava da privredno dru&scaron;tvo ili ustanova čiji je osnivač op&scaron;tina može preuzeti lokalnog službenika iz organa lokalne uprave, stručne ili posebne službe, uz obavezno obrazloženje. Takođe, službenik, uz njegovu saglasnost i na osnovu sporazuma predsjednika dvije jedinice lokalne samouprave, može se rasporediti na odgovarajuće radno mjesto u drugoj lokalnoj upravi.
Lokalna samouprava, na osnovu procjene potreba za ljudskim resursima, može zaključiti ugovor o stipendiranju studenata koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacione profile. Ti profili utvrđuju se na osnovu analize stanja u oblasti ljudskih resursa, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.
&ndash; Razlozi za uvođenje ovog rje&scaron;enja vi&scaron;estruki su. Pored ostalog: prevencija nedostatka stručnog kadra &ndash; lokalne samouprave se sve če&scaron;će suočavaju sa manjkom kadra u specifičnim profesijama (npr. urbanizam, arhitektura, informatika, finansije, socijalna za&scaron;tita), &scaron;to otežava obavljanje poslova i pružanje usluga građanima.
Zatim, blagovremeno reagovanje na nepovoljne trendove &ndash; unutra&scaron;nje migracije, odliv mladih i nepovoljno stanje na trži&scaron;tu rada ugrožavaju mogućnost lokalnih zajednica da obezbijede kvalitetan stručni kadar. Takođe, stipendiranjem se obezbjeđuje da se nakon zavr&scaron;etka obrazovanja kandidati vrate i zaposle u lokalnoj upravi, gdje će moći da primijene stečena znanja &ndash; pojasnio je zakonodavac.
Novinu predstavlja rje&scaron;enje kojim se reguli&scaron;e radno-pravni status izabranih, naimenovanih i postavljenih lica.
Pravo na mirovanje radnog odnosa, koje je do sada bilo priznato predsjedniku op&scaron;tine, predsjedniku skup&scaron;tine i starje&scaron;ini organa lokalne uprave, pro&scaron;ireno je i na glavnog administratora, menadžera i sekretara skup&scaron;tine.
&ndash; Na ovaj način dodatno se učvr&scaron;ćuje status ključnih funkcionera lokalne samouprave i obezbjeđuje da, nakon isteka mandata, ne ostanu bez radno-pravne sigurnosti. Pored toga, prava glavnog administratora, menadžera i sekretara skup&scaron;tine izjednačena su sa pravima imenovanih i postavljenih lica iz kategorije starje&scaron;ina organa lokalne uprave i lica iz kategorije visokog rukovodnog kadra.
Nakon prestanka mandata, ova lica imaju pravo da se, uz njihovu saglasnost, rasporede u okviru organa lokalne uprave, čime se obezbjeđuje kontinuitet njihove profesionalne karijere i iskori&scaron;ćavanje njihovih kompetencija u službi javnog interesa &ndash; konstatuje predlagač.

Čelnici opštine kojima se odredi pritvor duži od 30 dana biće suspendovani

NACRT ZAKONA O LOKALNIM FUNKCIONERIMA, SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA DONOSI NOVINE

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da se članstvu u Evropskoj uniji može težiti samo kroz usvajanje zajedničkih evropskih vrijednosti, a ne kroz formalno ispunjavanje mjerila.
To je Živković saop&scaron;tio na Konferenciji o Zapadnom Balkanu pod nazivom &bdquo;EU pro&scaron;irenje &ndash; evropski mirovni projekat&ldquo;, u organizaciji poslaničke grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu u Opatiji.
Živković je naglasio da proces evropskih integracija ne smije postati birokratizovan.
&bdquo;Evropska unija je prije svega zajednica vrijednosti i to je osnovni parametar koji svaka država koja teži članstvu mora imati u vidu. Nažalost, u Crnoj Gori danas imamo situaciju da veći dio parlamentarne većine zapravo radi sve kako bi promovisao fa&scaron;izam, nacionalizam i omogućio &scaron;irenje ruskog uticaja u regionu, dok se retorički zalažu za članstvo u EU. Zbog toga ne smije da nas začudi da je podr&scaron;ka članstvu opala za skoro 15% u posljednjih godinu i po dana&ldquo;, smatra Živković.
Istakao je da aktuelna većina ne može uvesti Crnu Goru u EU.
&bdquo;Za takvo, istorijsko ostvarenje neophodna nam je istinska proevropska većina i ljudi koji će su&scaron;tinski raditi na ostvarenju tog ključnog spoljnopolitičkog prioriteta. Ipak, potrebna nam je i podr&scaron;ka Evropske unije upravo tim snagama, jer trulim kompromisima, kakvih smo se nagledali i u Crnoj Gori i u regionu, rizikujemo da prevagnu antievropske strukture koje region vide kao poligon za razigravanje lokalnih autokrata na daljinskom upravljaču Moskve, a ne kao dio ujedinjene Evrope i zajedničke evropske budućnosti&ldquo;, zaključio je Živković

Živković: Aktuelna većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

„ZA TAKVO, ISTORIJSKO OSTVARENJE NEOPHODNA NAM JE ISTINSKA PROEVROPSKA VEĆINA"

Povodom skandalozne objave koja kruži na dru&scaron;tvenoj mreži X, u čijim okvirima je, između ostalog, objavljen privatni broj telefona potpredsjednice i poslanice DPS-a Aleksandre Vuković Kuč, zahtijevamo hitnu reakciju Uprave policije, navode u saop&scaron;tenju poslanice Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović, Sonja Popović, Aleksandra Despotović i Drita Llolla.
"Tražimo od Uprave policije da hitno i bez odlaganja sprovede sve radnje iz svoje nadležnosti, identifikuje i procesuira lice koje stoji iza ovog profila, koje svjesno i namjerno crta metu poslanici Vuković Kuč, besramno naru&scaron;ava njenu privatnost i u krajnjem ugrožava njenu sigurnost.&nbsp;
Mi znamo da je Aleksandra Vuković Kuč politička prijetnja pristalicama četničke ideologije i negatorima Crne Gore, otuda i ova doza straha i kukavičluka koji se manifestuju kroz ove i ovakve jadne objave koje imaju za cilj da je upla&scaron;e i zaustave u namjeri da svim silama brani ovu državu od svih nedobronamjernih prema njenim vitalno važnim interesima. Međutim, neka im bude jasno &ndash; cijeli im je taj trud uzalud", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ističu da su nadležni organi u Crnoj Gori brzi onda kad treba za&scaron;titi predstavnike vlasti, &scaron;to se, dodaju, vidjelo na primjeru odnosa prema gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću.
"Zahtijevamo i njihov ažuran, savjestan i profesionalan odnos prema ovom slučaju u kojem se targetira političarka koja je beskompromisna borkinja za Crnu Goru", zaključuju u saop&scaron;tenju poslanice Demokratske partije socijalista.&nbsp; &nbsp;

Poslanice DPS-a: Skandalozna objava na mreži X, Uprava policije da zaštiti Vuković Kuč

"TARGETIRA SE POLITIČARKA KOJA JE BESKOMPROMISNA BORKINJA ZA CRNU GORU"

Djela aktuelne Vlade nijesu uvijek u skladu sa reformskim procesom u okviru pristupanja države Evropskoj uniji (EU), kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatovič.&nbsp;
On je, na To Be Secure Forumu u Budvi podsjetio da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU, da je zatvorila sedam i da vjeruje da će do kraja godine biti zatvoreno jo&scaron; nekoliko.
Podsjećajući na ključni plan da Crna Gora postane članica Unije do 2028. godine, Milatović je rekao da se osjeća talas energije i &scaron;irom EU.
&bdquo;Na nama je da se intenzivnije krećemo kroz ove posljednje korake&ldquo;, naveo je Milatović.
On je kazao da je usvajanje IBAR-a bila potvrda da je država dovoljno napredovala u oblasti vladavine prava i da je to omogućilo napredak i u drugim poglavljima.
Prema riječima Milatovića, važan korak pro&scaron;le godine bila je konsolidacija pravosudnih institucija i postizanje većine u parlamentu za ključne pozicije u pravosuđu.
To je, kako je rekao, činjenica koja je omogućila zemlji da napreduje.
&bdquo;Zato uvijek pozivam sve političke aktere u zemlji, a očigledno je da su odgovornosti veće kod onih na vlasti, da se u potpunosti fokusiraju i usmjere energiju na proces pristupanja EU&ldquo;, rekao je Milatović.
Na pitanje da li je aktuelna crnogorska Vlada usklađena u potpunosti sa evropskim vrijednostima, Milatović je rekao da su formulacije usklađene.
&bdquo;Mislim da je da su riječi koje dolaze od Vlade dobre, ali djela dijela Vlade nijesu uvijek usklađena sa reformskim procesom EU. Djela moraju biti vi&scaron;e usklađena sa riječima&ldquo;, rekao je Milatović.
On je naglasio da bi akcenat trebalo vi&scaron;e da bude na reformama, &nbsp;ne samo na riječima o članstvu i pristupanju Uniji.
&bdquo;Kada govorim o EU, uvijek govorim o reformama u pogledu ekonomije, vladavine prava, institucija&ldquo;, kazao je Milatović.
Milatović je podsjetio da Crna Gora i dalje nema funkcionalan Ustavni sud, i da nema zakone o vladi i o parlamentu.
&bdquo;I dalje imamo Vladu i parlamentarnu većinu koji žele da kontroli&scaron;u institucije&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je naveo, često nijesu zadovoljni onim &scaron;to on kaže jer žele da kontroli&scaron;u instituciju Predsjednika.
&bdquo;Žele da kontroli&scaron;u predsjednika, medije, Centralnu banku&ldquo;, naveo je Milatović.
Komentari&scaron;ući podr&scaron;ku javnosti članstvu, Milatović je rekao da zbog toga uvijek podsjeća političke aktere da se fokusiraju na pristupanje EU.
Prema njegovim riječima, pristupanje EU je vizionarska odluka lidera da se investira u stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta.
On je kazao da je to bilo tako i u prethodnim pro&scaron;irenjima EU, navodeći da su tada lideri Unije donijeli odluku da investiraju u stabilnost i prosperitet.
Milatović je kazao da Crnu Goru treba vidjeti kao uzora u procesu pro&scaron;irenja i pokazatelj da se reforme isplate.
On je, govoreći o značaju članstva u NATO-u, rekao da je to definitivno najefikasniji način za Crnu Goriu da obezbijedi jak bezbjednosni okvir.
&bdquo;Ako uporedite vojnu potro&scaron;nju Crne Gore u odnosu na neke zemlje susjedstva koje prate neutralnu vanjsku politiku, one plaćaju vi&scaron;e nego mi&ldquo;, rekao je Milatović.
On je kazao da se zalaže za multilateralizam i poredak zasnovan na pravu.
&bdquo;Ne treba kriviti UN za djela članica koje nijesu uvijek usklađene sa principima&ldquo;, kazao je Milatović.
On je poručio da, kako bi UN bile bolje, svaka članica bi trebalo da tome doprinese.
&bdquo;Vjerujem da bi svijet bez UN bio svijet gdje bi nam svima bilo gore, stanje nije savr&scaron;eno, ali svi moramo raditi da ga popravimo&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Nemamo funkcionalan Ustavni sud, niti zakone o Vladi i Skupštini, ali imamo vlast koja bi da kontroliše institucije

PORUKA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Skupt&scaron;inski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatrao je prijedlog da se obavi kontrolno saslu&scaron;anje na temu: &bdquo;Aktivnosti tužila&scaron;tva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje biv&scaron;eg državnog preduzeća &bdquo;Telekom&ldquo;".
Inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa Sad Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković poručio je da su predlagači krenuli u opasnu igru i preuzeli ulogu tužilaca i sudija.
"Previ&scaron;e ste se zaigrali, bolje bi bilo da se bavite predmetima koji nijesu dobili ni tužilački ni sudaski epilog. Vidjeli smo danas &scaron;ta se desilo i sa ovom takozvanom aferom Tunel, gdje se usred Podgorice desilo prokopavanje tunela do sudskog depoa i eventualno uni&scaron;tavanje dokaza. Svi osumnjičeni su pu&scaron;teni na slobodu", podsjetio je Eraković.
Eraković je rekao da je Telekom 2005. godine prodat za 115 miliona eura, &scaron;to je tada predstavljalo ne&scaron;to iznad 23 odsto budžeta Crne Gore. Tvrdi da je to jedna od najuspje&scaron;nijih privatizacija u Crnoj Gori.
"U ovom trenutku, ukoliko bi se prodavao Telekom pod istim uslovima, to bi bilo oko milijardu eura, posmatrajući budžet Crne Gore u ovom trenutku. Bilo je i žestokih proma&scaron;aja, ali ovo je jedna od najuspje&scaron;nijih privatizacija", ocijenio je Eraković.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao da njihova ocjena nije da je bilo korupcije. Neko, tvrdi Čarapić, nije htio da učini ni&scaron;ta "kako bi se sproveo na&scaron; dio pravde".
"To je bila ocjena američkih istražnih organa. Dojče Telekom i Mađar telekom ne bi platili skoro 100 miliona dolara, koliko je približno ko&scaron;tala privatizacija Telekoma u kaznama, da nijesu bili krivi, odnosno da nije bilo korupcije. Na na&scaron;im organima pravosuđa je bilo da prikupe dokumentacija i da sa na&scaron;e strane koje mogu da gone zbog korupcije na osnovu dokaza koje su dostavili partneri iz SDT-a", rekao je Čarapić.
On ističe da nismo dobili sudski epilog, ne iz razloga &scaron;to nije bilo dokaza, već zato &scaron;to ih je držao u fioci, ili ih je uni&scaron;tio, ili nije postupao po njima.
"Pitamo se samo za&scaron;to dokazi nijesu ugledali svjetlost dana, već je do&scaron;lo do zastare slučaja", dodao je Čarapić.
Eraković ga je savjetovao da se bolje pripremi sljedeći put kada se nađe u ulozi predlagača.
"Niste se informisali da je američki sud 2013. godine utvrdio da se kazna nije odnosila na Crnu Goru. Dojče i Mađar Telekom su platili određene kazne, informi&scaron;ite se i vidite taj predmet gdje je sudija Saliven presudio da nema nikave kazne za Crnu Goru", poručio je Eraković.
Čarapić je odgovorio Eraković da sljedeći put poku&scaron;a da ne brani neodbranjivo.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin smatra da treba održati kontrolno saslu&scaron;anje i ukrstiti argumente.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović rekao je da treba ići redom i vidjeti da li je bilo zata&scaron;kavanja u ovom slučaju.
"Ne daj bože da presuđujemo, ali da vidimo da li je bilo zata&scaron;kanja. Neka i tužioci odgovore za&scaron;to se nije pokretalo rje&scaron;enje i istraga u ovom predmetu. Važno je da ova afera dobije epilog, upravo zato &scaron;to je u njoj bio prvi čovjek države. Razotrktivanje ove afere može biti prelomna tačka u naporima da Crna Gora postane država vladavine prava", kazao je Vučurović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da je parlament odavno postao sudili&scaron;te.
"Traje to skoro deset godina. U početku sam bila upla&scaron;ena jer sam znala &scaron;to znači kada sprovodite linč na ljudima čija će krivica možda biiti nedokazive i neće biti sudskih presuda, ili će biti u njihovu korist", naglasila je Vuković-Kuč.
Prema njenim riječima, Crna Gora je danas veliki tunel koji proki&scaron;njava, u kojem vlada mrak i vidi se samo "ono &scaron;to politički marketing želi da predstavi kao svoje uspjehe, kako u bezbjednosnom, tako i u drugim sektorima".
"Kao neko ko vjeruje u moralnost dru&scaron;tva, pla&scaron;i ta ćeranija i va&scaron;a potrebe da držite afere u produženom trajanju kako bi političku nestposobnost pokrili time &scaron;to ćete organizovanjem raznih anketnih odbora, produživanjem afera koje su dobile sudski epilog, produžavati svoj politički život. Nema ni&scaron;ta gore nego živjeti hajku, sprovoditi je, ili biti njen objekat", poručila je Vuković Kuč.
Ona je rekla da će kontrolno saslu&scaron;anje biti neuspjeh vladajuće većine, navodeći da oni žele da kroz razne anketne odbore produžavaju agoniju u kojom se nalazi Crna Gora.

Dogovoreno kontrolno saslušanje o slučaju „Telekom“, biće pozvani Marković, Novović i Perović Vojinović

SKUPTŠINSKI ODBOR ZA POLITIČKI SISTEM, PRAVOSUĐE I UPRAVU

Zapadni Balkan ne smije biti prepu&scaron;ten sebi ili trećim akterima, poručio je predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera, navodeći da Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU) treba da iskoriste trenutak i ubrzaju integraciju svih država regiona.
Kentera je danas u Budvi, na otvaranju To Be Secure Foruma (2BS Forum), kazao da su prije 15 godina imali viziju da Crna Gora, iako teritorijalno mala država, može postati mjesto gdje se raspravlja ne samo o regionalnom, nego i o globalnim pitanjima.
&ldquo;Svijet se u tih petnaest godina dramatično promijenio. Suočavamo se sa povratkom otvorenog rata na tlu Evrope, globalnim geopolitičkim trvenjima i pojavom novih bezbjednosnih prijetnji &ndash; od sajber napada do hibridnog ratovanja i dezinformacija&rdquo;, rekao je Kentera.
On je ukazao i na to da region prolazi kroz turbulentna vremena.
&ldquo;Jedno ostaje nepromijenjeno: na&scaron;a odlučnost da očuvamo mir, stabilnost i slobodu zajedničkim snagama na&scaron;ih saveznika&rdquo;, kazao je Kentera.
Prema njegovim riječima, jedna od glavnih poruka 2BS Foruma i ranije je bila da Balkan ne smije biti prepu&scaron;ten samom sebi, ili trećim akterima.
&ldquo;Danas to ponavljamo jo&scaron; snažnije: ako Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) ne iskoriste ovaj trenutak i ne ubrzaju integraciju svih država Zapadnog Balkana, neko treći će zauzeti taj prostor &ndash; a to ne smijemo dozvoliti&rdquo;, poručio je Kentera.
On je poručio da se budućnost regiona mora uzeti u svoje ruke. &ldquo;Čvrsto vezani uz Evropu i transatlantsku zajednicu&rdquo;.
Kentera je istakao da je EU sljedeći ključni cilj Crne Gore.
&ldquo;Na&scaron; evropski put traje već duže od decenije &ndash; ponekad trnovit, ponekad usporen &ndash; ali sada u velikoj mjeri postoji snaga i jedinstvo da ga privedemo kraju&rdquo;, rekao je Kentera.
On je istakao da je cilj da Crna Gora 2028. godine postane punopravna članica Unije, dodajući da to nije samo politička odluka, već vizija drustva u kom želimo da živimo.
&ldquo;To je obećanje da će na&scaron;a djeca odrastati u zemlji u kojoj se po&scaron;tuje pravo, u kojoj se korupcija kažnjava, u kojoj se po&scaron;ten rad cijeni vi&scaron;e od političke veze. To je obećanje da će se svaka mlada osoba moći obrazovati kod kuće, ali i putovati i raditi &scaron;irom Evrope, a da ne napu&scaron;ta svoj identitet&rdquo;, rekao je Kentera.
Kako je dodao, to je i obećanje da obavljanje državnog posla vi&scaron;e neće biti unosno, već veoma zahtjevno i nepopularno &ndash; &ldquo;jer treba zasukati rukave i raditi&rdquo;.
Kentera je rekao da to neće biti lako i da će biti stranih uticaja koji žele da Crna Gora ostane podijeljena, nesigurna i nesposobna da napravi iskorak, ističući da je važno poručiti da Crna Gora neće stati.
&ldquo;Svima onima, bilo da su u Vladi ili van nje, koji računaju da će radikalnim potezima ili opstrukcijama zaustaviti na&scaron; evropski put, poručujem da im to neće uspjeti&rdquo;, poručio je Kentera.
On je poručio da nikome neće biti dopu&scaron;teno da ugrozi evropsku perspektivu Crne Gore.
&ldquo;Na&scaron;e članstvo u EU i NATO je strate&scaron;ki izbor, i svaki napad na te vrijednosti država mora odlučno odbiti&rdquo;, naglasio je Kentera.
On je ukazao i na značaj dobrosusjedskih odnosa i, u tom kontekstu, posebno odnosa Crna Gore sa Hrvatskom.
&ldquo;Crnu Goru i Hrvatsku ne povezuje samo granica na Jadranu, povezuju nas vijekovi borbe za slobodu i isti evropski horizont kojem težimo&rdquo;, naveo je Kentera.
Prema njegovim riječima, primjer prijateljskih odnosa sa Hrvatskom pokazuje da stabilan region nije samo interes Balkana, već i interes cijele Evrope.
&ldquo;A upravo u toj viziji stabilne i ujedinjene Evrope prepoznajemo i na&scaron;eg zajedničkog strate&scaron;kog partnera preko okeana &ndash; SAD&rdquo;, poručio je Kentera.
Prema njegovim riječima, svaka generacija ima svoj trenutak odluke.
&ldquo;Ovo je na&scaron;. Ako sada posustanemo, Crna Gora će ostati mala, zarobljena u podjelama i čekanju. Ali ako se uspravimo, ako ujedinimo snagu i hrabrost, možemo ući u Evropu kao narod koji je dokazao da veličina države ne zavisi od broja stanovnika, već od snage vizije i veličine duha&rdquo;, poručio je Kentera.
On je zaključio da Crna Gora ostaje vjerna saveznicima i da će birati slobodu, dostojanstvo i budućnost.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da napredak Crne Gore u vladavini prava i modernizaciji vojske pokazuje posvećenosti države da punopravno doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti.
Rajzing Rajnke je, ukazujući na bezbjednosne prioritete SAD-a u Crnoj Gori, kazala da Crna Gora, kao 29. članica NATO-a, ispunjava svoje obaveze sa jasnoćom i odlučno&scaron;ću.
&ldquo;U vremenu kada Alijansa postavlja vi&scaron;e standarde, Crna Gora je oti&scaron;la korak dalje. Ona se oslonila na koncept potpune podjele tereta unutar Alijanse&rdquo;, navela je Rajzing Rajnke.
Ona je podsjetila da je Crna Gora postavila jasan plan povećanja ulaganja u odbrambene i infrastrukturne kapacitete na pet odsto BDP-a do 2035. godine, navodeći da će NATO biti snažniji &scaron;to su snažnije sve pojedinačne članice.
&ldquo;Crna Gora je dokaz toga. Crna Gora ulaže u stvarne kapacitete, od modernizacije snaga do sprovođenja specijalizovane obuke &ndash; od planina oko Kola&scaron;ina i Pljevalja do voda Jadranskog mora&rdquo;, kazala je Rajzing Rajnke.
Kako je rekla, crnogorske dokazane sposobnosti prevazilaze kopnenu oblast.
&ldquo;Nedavno sam svjedočila naporima vazdu&scaron;nih snaga da za&scaron;tite građane i zemlju od požara&rdquo;, navela je Rajzing Rajnke.
Ona je podsjetila i na ulaganja u regionalnu sigurnost na moru.
&ldquo;U partnerstvu sa drugim NATO članicama, Crns Gora igra veliku ulogu u za&scaron;titi svoje obale i &scaron;ire u Jadranskom moru &ndash; ključnom koridoru za trgovinu, energiju i odbranu&rdquo;, navela je Rajzing Rajnke.
Kako je kazala, dokazana vi&scaron;estrana sposobnost Crne Gore pokazuje dublju istinu: Crna Gora se transformi&scaron;e u platformu za interoperabilnost i spremnost NATO-a.
&ldquo;Napredak Crne Gore u upravljanju &ndash; u vladavini prava i u modernizaciji vojske &ndash; svjedočanstvo je posvećenosti države da punopravno doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti&rdquo;, kazala je Rajzing Rajnke.
Prema njenim riječima, da bi se ta transformacija u potpunosti zavr&scaron;ila, Crna Gora mora nastaviti sa reformama i sprovoditi svoje planove u pogledu izdvajanja za odbranu, obezbjeđujući potpunu usklađenost sa NATO standardima.
Rajzing Rajnke je poručila da je doprinos Crne Gore važan za Balkan, za Evropu, ali i za SAD.
Ona je istakla da su u globalnom, nepredvidivom bezbjednosnom okruženju važni sposobnost i posvećenost, dodajući da Crna Gora ima rezultate u oba segmenta.
&ldquo;To se može vidjeti kroz sve veće angažovanje Crne Gore u okviru NATO-a i kroz njene brojne infrastrukturne projekte &scaron;irom zemlje, koji obezbjeđuju bolju uslugu građanima Crne Gore i vi&scaron;e standarde odbrane za Alijansu&rdquo;, zaključila je Rajzing Rajnke.
Ona je poručila da dana&scaron;nji Forum u Budvi treba da bude i podsjetnik da male nacije mogu dati ogromne i nesrazmjerno velike doprinose.
&ldquo;Kada su njihove tradicionalne vrijednosti snažne, njihova volja nepokolebljiva, a njihova posvećenost narodu, suverenosti i saveznicima postojana&rdquo;, zaključila je Rajzing Rajnke.

Kentera: Zapadni Balkan ne smije biti prepušten sebi ili trećim akterima

POČEO 2BS FORUM U BUDVI

Nema nikakvog dogovora vlasti sa opozicijom, kaže za Antenu M poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a, komentari&scaron;ući zakazivanje sjednice Ustavnog odbora za sedmi oktobar.
Kako ističe, vlast je, očigledno 15 mjeseci nakon isteka mandata sudiji Miloradu Gogiću i devet mjeseci nakon neustavnog prestanka funkcije sutkinje Dragane Đuranović odlučila da održi sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj će, napominje sagovornik Antene M, bez ikakvog dogovora sa opozicijom predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda.
Mugo&scaron;a nagla&scaron;ava i da su poslanici opozicije na juče održanom Kolegijumu dobili informaciju da je glasanje za izbor dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar.
&ldquo;Kao &scaron;to sam vi&scaron;e puta rekao, očigledno je da se de&scaron;ava trgovina unutar većine i da su se oni vjerovatno dogovorili oko toga. Naravno, kao i uvijek, bez ikakvog dogovora sa opozicijom, iako je su&scaron;tina kvalifikovane većine u Ustavu da postoji dijalog sa opozicijom, zakazali su te sjednice i jo&scaron; jednom pokazali da konstantno manipuli&scaron;u Evropskom unijom da razgovaraju sa opozicijom, a iza zatvorenih vrata, međusobno trguju sa pozicijama u raznim institucijama&rdquo;, podvlači poslanik SD-a.
Govoreći o nepo&scaron;tovanju preporuka Venecijanske komisije, Mugo&scaron;a navodi da je to takođe jedna stvar sa kojom je većina manipulisala unazad 15 dana.
&ldquo;Sjećate se da im je bila priča kako neće da glasaju za izbor kandidata kojeg je predložio predsjednik, jer opozicija opstruira formiranje radne grupe za izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, u skladu sa dijelom preporuka Venecijanske komisije. Mi smo tek juče dobili zahtjev da delegiramo svog predstavnika u tu famoznu radnu grupu, &scaron;to samo po sebi potvrđuje da su i po tom pitanju manipulisali, ali to se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, a to je samo dio preporuka VK&rdquo;, poja&scaron;njava Mugo&scaron;a.
Ukazuje da vlast namjerno prećutkuje dio preporuka vezanih za osvrt VK na neustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, zbog čega je i zatraženo mi&scaron;ljenje.
&ldquo;I prave se da se VK uop&scaron;te time nije bavila, iako su u svom mi&scaron;ljenju konstatovali da nije ispo&scaron;tovana Ustavom utvrđena procedura prilikom prestanka funkcije sutkinje Đuranović. Tako da većina po ko zna koji put su&scaron;tinski pokazuje svoje antievropsko djelovanje. Puna su im usta na verbalnom nivou priče o dijalogu sa opozicijom i EU, a očigledno je su&scaron;tina njihovog djelovanja da se, iza zatvorenih vrata samo međusobno dogovaraju o funkcijama i da je funkcija njihov jedini kohezioni factor&rdquo;, kategoričan je Mugo&scaron;a.
Sve drugo je, kaže, manje bitno. &ldquo;Sve nesuglasice između njih rije&scaron;e se raspodjelom funkcija&rdquo;, ističe Mugo&scaron;a.
Činjenica je, napominje, osvrćući se na najave predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića i predstavnika većine o izboru sudija Ustavnog suda tokom oktobra da 15 mjeseci nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, nemamo izabranog sudiju koji bi popunio to mjesto.
&ldquo;Da je većina željela da imamo funkcionalne institucije i da ih vladavina prava interesuje, oni bi, jo&scaron; prije 15 mjeseci taj proces zavr&scaron;ili. Ali naravno, kalkuli&scaron;u, trguju, gledaju odnos snaga u Ustavnom sudu i na taj način usmjeravaju svoju politiku&rdquo;, nagla&scaron;ava Mugo&scaron;a.
Podsjeća i da nakon tri mjeseca od prestanka mandata sudiji Budimiru &Scaron;ćepanoviću, većina neće da se izjasni o prijedlogu kandidata za tu funkciju od strane predsjednika države.
&ldquo;Vidjeli ste i da Tužilački savjet ponovo apeluje da se popuni mjesto u Tužilačkom savjetu, a to je mjesto upražnjeno već godinu dana. Većina takođe i sa tim kalkuli&scaron;e, kao i sa upražnjenim mjestom u Sudskom savjetu&rdquo;, izričit je Mugo&scaron;a.
Kako ističe, jasno se pokazuje kako funkcioni&scaron;e ova parlamentarna većina.
&ldquo;Koristi jedan geopolitički momenat i jasno izraženu volju Evropske unije kada je pro&scaron;irenje Crne Gore u pitanju, ali s druge strane su&scaron;tinski zloupotrebljava podr&scaron;ku od strane EU&rdquo;, podvlači na&scaron; sagovornik.
Podsjeća i na opstrukcije većine kada je u pitanju izbor viceguvernera i članova savjeta Centralne banke, te članova Fiskalnog savjeta, jer sve te institucije, ukazuje Mugo&scaron;a, nemaju dva mjesta isključivo zbog pomenutih opstrukcija.
&ldquo;Dok god ova parlamentarna većina, ovako interesno skrojena i fotelja&scaron;ki nastrojena funkcioni&scaron;e, de&scaron;avaće se ove stvari koje govore o nužnosti &scaron;to hitnije promjene konstelacije snaga na političkoj sceni. Mi svi vjerujemo da je neophodno da do toga dođe i prije 2027. Godine, na vanrednim izborima. A ako se ovako skrojena većina i održi, vođena isključivo interesima fotelja do 2027. godine, ja sam ubijeđen da će građani 2027. odlučiti da Crnom Gorom upravljaju oni politički subjekti koji imaju jasnu ideolo&scaron;ku evropsku i euroatlantsku profilaciju&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Parlamentarna većina manipuliše EU da razgovara sa opozicijom, a iza zatvorenih vrata, međusobno trguju sa pozicijama

OCJENJUJE POSLANIK SD-A

Aktuelnoj parlamentarnoj većini uop&scaron;te ne odgovara usvajanje zakona o Skup&scaron;tini i vladi jer bi se dono&scaron;enjem tih akata smanjio prostor za političke kalkulacije, ocijenio je za Radio Crne Gore poslanik SD-a Nikola Zirojević. Ni u vladajućoj većini, kako su kazali za jo&scaron; ne znaju kada bi ti zakoni mogli doći na dnevni red parlamenta, ali kako napominje Jasmin Ćorović iz Bo&scaron;njačke stranke, zasigurno je da i skorije neće ni biti.
Dugo već se govori o neophodnosti dono&scaron;enja zakona o Skup&scaron;tini i Vladi. Međutim, zaključujemo da za sada nema političke volje da se taj proces privede kraju.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Jasmin Ćorović kaže da tih akata nema na dnevnom redu jesenjeg zasjedanja Skup&scaron;tine.
&ldquo;Nisam siguran kada ćemo moći očekivati da se oni nađu na dnevnom redu Skup&scaron;tine, ja se nadam da možda do Nove godine budemo raspravljali o tim zakonima. Ono &scaron;to bi svakako bilo dobro jeste da se ti zakoni &scaron;to prije usvoje, da imamo i Zakon o Skup&scaron;tini, Zakon o Vladi&rdquo;, kaže on.
A &scaron;ta će biti sa zakonima zavisi, podvlači Ćorović, od političke volje vladajuće većine.
&ldquo;Generalno od vlasti, naravno, tu su važni stavovi opozicije, ali ono &scaron;to sada vidim, mislim da nažalost u nekom bližem periodu neće biti raspravljano o ovim zakonima&rdquo;, kaže Ćorović.
Poslanik SD-a i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević konstatuje da odugovlačenje procesa pokazuje nedostatak želje da se posao finalizuje. Ukoliko bi se donijeli zakoni o Skup&scaron;tini i Vladi, mnoge stvari bile bi, ističe Zirojević, jasnije i preciznije definisane, &scaron;to, kaže, ne odgovara vladajućoj većini.
&ldquo;Ne bismo imali brojne situacije koje možemo da vidimo danas, poput toga da se broj ministarstava i ministara u vladi mijenja shodno političkim potrebama koalicionih partnera, da se razne procedure u Skup&scaron;tini de&scaron;avaju i razrije&scaron;avaju na razno razne načine, proizvoljnim tumačenjem, da li Poslovnika, da li nekih drugih akata. I tako dalje&rdquo;, navodi Zirojević.
Tako da u tom smislu meni djeluje da aktuelnoj parlamentarnoj većini itakako odgovara ovako stanje, da oni uop&scaron;te nisu su&scaron;tinski zainteresovani za usvajanje ova dva zakona&rdquo;, kazao je Zirojević.
Radio Crne Gore je poku&scaron;ao da dobije odgovore u Ministarstvu javne uprave &scaron;ta je sa zakonom o vladi, odnosno da li je usagla&scaron;en, međutim bez uspjeha.

Zakoni o Skupštini i Vladi do kraja godine?

DUGO VEĆ SE GOVORI O NEOPHODNOSTI DONOŠENJA  TIH ZAKONA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je danas pritužbu na rje&scaron;enje Osnovnog državnog tužila&scaron;tva (ODT) u Podgorici o nepostojanju bića krivičnog djela u slučaju prijetnji koje mu je uputio potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj.
Iz Kabineta predsjednika države saop&scaron;tili su da će, osim pritužbe, Milatović tražiti od Tužilačkog savjeta (TS) preispitivanje rada tužioca. &nbsp;
Oni su kazali da je ODT odbacilo krivičnu prijavu protiv Đeljo&scaron;aja, iako su njegove poruke sadržale otvorene prijetnje Milatoviću.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta su rekli da je on na takvu odluku danas podnio pritužbu jer su, kako su ocijenili, prijetnje uslijedile upravo kao reakcija na njegovo odbijanje da proglasi zakon koji je neustavan.
&bdquo;U porukama koje su nakon prijetnji potpredsjednika Vlade uslijedile i bile javno upućene predsjedniku Crne Gore, stajale su prijetnje poput &ldquo;izbio bih te prutom kao djecu&rdquo;, psovke upućene njegovoj majci i upozorenje da &ldquo;nije dobrodo&scaron;ao u Malesiji&rdquo;&ldquo;, navedno je, između ostalog&nbsp;u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Milatović podnio pritužbu na odluku ODT-a