Politika

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas oko 15.30 na putu Nik&scaron;ić-&Scaron;avnik, kod mjesta Vidrovan, poginula je V.V. (57) iz Podgorice, potvrđeno je iz Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić Portalu RTNK.
Do udesa je do&scaron;lo kada su se sudarila dva automobila, a tom prilikom jo&scaron; jedna osoba je povrijeđena, potvrđeno je iz Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić Portalu RTNK.
&nbsp;

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić-Šavnik, poginula jedna osoba

JEDNA OSOBA POVRIJEĐENA

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj saop&scaron;tio je da nije istina da je prijetio predsjednuku države Jakovu Milatoviću, te s indignacijom odbacuje kao grubu neistinu objavu "slučajnog predsjednika".
"Sa punom odgovorno&scaron;ću saop&scaron;tavam javnosti da je velika laž da sam prijetio, a poruke koje ostaju kao trag komunikacije, najbolje to mogu i da potvrde", naveo je Đeljo&scaron;aj.
Ističe da osnovano sumnja da je Milatović plasirao te lažne informacije kako bi skrenuo temu sa onoga &scaron;to je imao namjeru da objavi.
"A to je da je odbio da potpi&scaron;e navedeni zakon zbog kumovskih veza sa Neboj&scaron;om Vuksanovićem kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist", saop&scaron;tio je Đeljo&scaron;aj.
Napominje i da je svu komunikaciju sa Milatovićem sačuvao.
"I zato mu poručujem da ću je, ukoliko se ne izvini, javno objaviti kako bi cijela Crna Gora vidjela o kakvom se predsjedniku radi", zaključio je Đeljo&scaron;aj u izjavi dostavljenoj medijima.

Đeljošaj: Velika je laž da sam prijetio Milatoviću

"S INDIGNACIJOM ODBACUJEM KAO GRUBU NEISTINU OBJAVU SLUČAJNOG PREDSJEDNIKA"

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj uputio je niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, saop&scaron;teno je iz Milatovićevog kabineta.
Navodi se da je Đeljo&scaron;aj Milatoviću prijetio neposredno nakon &scaron;to je saop&scaron;teno da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje, uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju.
Iz Milatovićevog Kabineta su kazali da su o prijetnjama obavijestili direktora Uprave policije, Lazara &Scaron;ćepanovića, i da očekuju da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore.
Oni su zatražili od predsjednika Vlade Crne Gore, Milojka Spajića, da bez odgađanja smijeni Đeljo&scaron;aja.
"Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene", navodi se u saop&scaron;tenju Kabineta.
Oni su kazali da su, poslije prijetnji upućenih Milatoviću, veoma brzo do&scaron;li do informacija koje otkrivaju povod za, kako su naveli, neprimjereno reagovanje Đeljo&scaron;aja.
"Vi&scaron;egodi&scaron;nji sudski sporovi koje Op&scaron;tina Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemlji&scaron;te su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godi&scaron;njih poreza na nepokretnost koje je Op&scaron;tina Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa.
"Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i vi&scaron;e godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Kako se dodaje, ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sada&scaron;nji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Op&scaron;tine Tuzi, Đeljo&scaron;aj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom.
"Predloženim zakonskim rje&scaron;enjem, osim &scaron;to se ukidaju jedinstvene poreske olak&scaron;ice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je retroaktivno dejstvo zakona koje bi omogućilo Op&scaron;tini Tuzi da poni&scaron;ti tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul", navodi se u saop&scaron;tenju Kabineta.
Time bi se, kako su pojasnili, legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljo&scaron;aja, a kompanija bi ostala trajno finansijski o&scaron;tećena za vi&scaron;emilionski iznos i dodatno bi bila naru&scaron;ena njena likvidnosna pozicija.
"Kabinet Milatovića je već obavije&scaron;ten da ovo nisu prve prijetnje koje je Đeljo&scaron;aj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona", kazali su iz Kabineta.
Zato, kako su istakli, prijetnje Đeljo&scaron;aja nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najvi&scaron;ih državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore.
"Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa", naveli su iz Kabineta.
Kako su naveli, ako se danas prijeti predsjedniku države zato &scaron;to je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije.
"Milatovića neće upla&scaron;iti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen za&scaron;titi ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Kabinet predsjednika: Đeljošaj prijetio Milatoviću, obaviještena Uprava policije

ZATRAŽILI OD PREDSJEDNIKA VLADE  DA BEZ ODGAĐANJA SMIJENI MINISTRA

Dana&scaron;nja sjednica Anketnog odbora, na kojoj je predloženo saslu&scaron;anje na desetine osoba &ndash; od kojih se značajan dio nalazi u pritvoru u Spužu pod optužbama za te&scaron;ka krivična djela, poku&scaron;aj je parlamentarne većine da skrene pažnju sa jučera&scaron;njeg debakla koji su doživjeli u Skup&scaron;tini Crne Gore, kad se Andrija Mandić rugao premijeru Spajiću i poslanicima PES-a, saop&scaron;tio je Oskar Huter, poslanik DPS-a u Skup&scaron;tini Crne Gore.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/knezevic-anketni-odbor-da-saslusa-ivana-delica-damira-mandica-sasu-boretu-nikolic-gubimo-karakter-poslanika-a-parlament-postaje-sudnica-01-08-2025-11-23-20">Knežević: Anketni odbor da saslu&scaron;a Ivana Delića, Damira Mandića, Sa&scaron;u Boretu; Nikolić: Parlament postaje sudnica</a>
Smatra i da ovakva inicijativa ujedno predstavlja i poku&scaron;aj da se Anketni odbor pretvori u rijaliti.
"Nakon &scaron;to je prvobitni naum koji je imao za cilj kriminalizaciju prethodne vlasti i projekta crnogorske nezavisnosti, doživio apsolutno neuspjeh", ocjenjuje Huter.
Huter kaže i da ga vi&scaron;e ni&scaron;ta ne bi začudilo.
"Razumijevajući okolnost da su Mandić i Knežević, kao i ostatak parlamentarne većine, politički formatirani na konceptu Zadruge i Parove, ne bi nas iznenadilo ni da Skup&scaron;tinu Crne Gore preplave fantomkama i dugim cijevima zbog saslu&scaron;anja navedenih lica uz prenos uživo na Pinku, Prvoj i Adria televiziji.
Finalno, budući da smo svjedočili potpunom obesmi&scaron;ljavanju rada Anketnog odbora i nezapamćenim budala&scaron;tinama izvedenim u režiji ove aktuelne većine preostalo im je jo&scaron; samo da pozovu Milo&scaron;a Obilića da ga saslu&scaron;aju zbog kosovskog mita", zaključuje Huter, a prenosi Antena M.

Huter: Nebuloza da zatvorenici dolaze u Skupštinu, lansirana da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla većine

PORUČUJE POSLANIK DPS-a

Zamjenik predsjednika Anketnog odbora za "crne trojke" Milan Knežević (DNP/ZBCG) predložio je danas da to tijelo uputi dopis Ministarstvu pravde radi dobijanja mi&scaron;ljenja mogu li poslanici da saslu&scaron;aju vi&scaron;e pritvorenih osoba, koja se dovode u vezu sa ubistvima i zločinima kojima se odbor bavi. On je pomenuo kao potencijalno osobe koja treba saslu&scaron;ati Ivana Delića, Damira Mandića, Sa&scaron;u Boretu i Ljuba Bigovića, u kontekstu ubistva Du&scaron;ka Jovanovića ali i drugih zločina. O tom predlogu, po zahtjevu odbora, izjasniće se Ministarstvo pravde Crne Gore.
Knežević je rekao da treba saslu&scaron;ati i te osobe jer ako mogu da doprinesu rasvjetljavanju zločina, to je vrlo dragocjeno.&nbsp;
"Mislim da ne preuzimamo ulogu tužila&scaron;tva, a i da preuzimamo, nikakve &scaron;tete, jer ćemo bolje raditi nego tužila&scaron;tvo i crnogorski sudovi", saop&scaron;tio je Knežević na dana&scaron;njoj sjednici odbora.&nbsp;
On je rekao da je tačno da su ta lica u postupcima, ali nijesu u predmetima kojima se bavi Anketni odbor.&nbsp;
"Stoga predlažem da se obratimo Ministarstvu pravde, pa neka ono da mi&scaron;ljenje koga možemo saslu&scaron;ati", rekao je Knežević.&nbsp;
Njegov predlog kritikovao je Boris Mugo&scaron;a (SD), ističući da to prelazi mjeru dobrog ukusa.&nbsp;
"Karikirate politilčko djelovanje. Ne znam kako treba da saslu&scaron;amo pritvorena lica, da dolaze u parlament osumnjičeni za najteža krivična djela, pod policijskom pratnjom", rekao je Mugo&scaron;a.&nbsp;
On je naglasio da treba voditi računa da svojim djelovanjem parlament ne pretvaramo u cirkus.&nbsp;
Knežević je rekao da ne zna za&scaron;to ne bi Odbor saslu&scaron;ao Ljuba Bigovića, kada je u kontekstu ubistva Jovanovića u UIKS-u sa njim o tome već razgovarao Dritan Abazović, dok je bio premijer.&nbsp;
Knežević je rekao da, bez obzira na sve razlike, predlaže i da odbor saslu&scaron;a suvlasnika "Vijesti" Željka Ivanovića, povodom gnusnog napada na njega 2007. godine. &nbsp;
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da Anketni odbor saslu&scaron;a Milosava-Senča Sekulovića, istaknutog funkcionera policije o kome je već govorio Milan Paunović, Vladana Pavićevića, Mladena Stojovića, Veselina Veljovića, Miljana Perovića, Milana Vujanovića, Mihaila-Mi&scaron;ka Pejovića, Dragomira Ćalasana, Dejana Peruničića, Dragana Jovićevića, Predraga &Scaron;ukovića, Iliju Asasnovića, Vesnu Jovićević, Vesnu Medenicu, Željka Tomkovića, Mladena Ni&scaron;avića i da se opet pozove biv&scaron;i premijer Du&scaron;ko Marković.&nbsp;
"Dostavljam spisak da ga Odbor ima. To je predlog za plan rada", rekao je Mandić.&nbsp;
Odbor je odlučio da se obrati Ministarstvu pravde, radi dobijanja mi&scaron;ljenja koga od osoba koja su pomenuli Mandić i Knežević mogu da saslu&scaron;aju.&nbsp;
Andrija Nikolić rekao je da se postavlja pitanje &scaron;ta je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović imao kao namjeru kada je prije neki dan javno u parlamentu, pozivajući se na operativna saznanja, kazao da je Ivan Delić 2000.godine izvr&scaron;io ubistvo Gorana Žugića , tada savjetnika &scaron;efa države. On je rekao da kako god bilo, to je potez visokog rizika.&nbsp;
Govoreći o predlogu Kneževića, on je rekao da odbor nije sudnica i to ne treba da postane.&nbsp;
"Da li ovdje treba da saslu&scaron;amo osumnjičene za najteža krivična djela. Mislim da onda gubimo karakter poslanika, a parlament postaje sudnica. Ako neko misli da sud prenese u parlament, ja mislim da to nije dobar put. Da u duhu podjele vlasti u Crnoj Gori, ne ulazimo u ingerencije sudske vlasti", kazao je Nikolić.&nbsp;
Knežević je rekao da nema nikakav problem da na odboru bude saslu&scaron;an ministar Danilo &Scaron;aranović, uključujući i na temu ubistava o kojima je govorio prije neki dan u parlamentu.&nbsp;
"Nemam problem da lilčno potpi&scaron;em inicijativu Ministarstvu pravde da vidimo za mogućnost saslu&scaron;anja pritvorenih u Spužu. Ja sam kao Iguman Stefan u 'Gorskom vijencu', pro&scaron;ao sam sito i re&scaron;eto. Ali želim da vam kažem da ako Ministarstvo to odobri, da svi dođete ovdje i da se niko ne upla&scaron;i od tih ljudi iz spu&scaron;kih zidina i dugih cijevi u rukama onih koji ih sprovode. Ja ću da predsjedavam tom sjednicom, nemam ama ba&scaron; nikakav problem", konstatovao je Knežević.&nbsp;

Knežević: Anketni odbor da sasluša Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu; Nikolić: Parlament postaje sudnica

O TOM PREDLOGU, PO ZAHTJEVU ODBORA, IZJASNIĆE SE MINISTARSTVO PRAVDE

Međunarodni sekretar SD-a i funkcioner Evropskog saveza Milo&scaron; Đuričković podnio je ostavku na članstvo u Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skup&scaron;tine Glavnog grada.&nbsp;
"Ne želim da budem dio Savjeta koji je donio odluku da se ulica imenuje po Pavlu Bulatoviću, ministru unutra&scaron;njih poslova i ministru odbrane u režimu Slobodana Milo&scaron;evića, jednom od njegovih najbližih saradnika, i osobi koja je prepoznata kao jedan od odgovornih za deportaciju bo&scaron;njačkog stanovni&scaron;tva tokom devedesetih godina", naveo je Đuričković.
Ta odluka, kako ističe, duboko se kosi sa njegovim moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda.&nbsp;
"Smatram da je odgovornost svih nas, naročito onih koji učestvuju u javnim tijelima, da svojim djelovanjem ne doprinose revizionizmu i normalizaciji politike koja je dovela do te&scaron;kih posljedica za brojne nevine ljude.
Zbog svega navedenog, smatram da je moj dalji angažman u ovom Savjetu nespojiv sa mojim ličnim principima i uvjerenjima, te Vas molim da ovu ostavku primite na znanje", poručio je Đuričković.&nbsp;

Ðuričković podnio ostavku: Ne želim da budem dio Savjeta koji je donio odluku da se ulica nazove po Pavlu Bulatoviću

"ODGOVORNOST SVIH NAS DA SVOJIM DJELOVANJEM NE DOPRINOSIMO REVIZIONIZMU"

&nbsp;Vlada i parlamentarna većina povukli su iz skup&scaron;tinske procedure predloge zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i o unutra&scaron;njim poslovima.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da parlamentarna većina podržava te zakone, ali da su ocijenili da predloženi akti nijesu dobro iskomunicirani sa javno&scaron;ću.
&ldquo;Potrudićemo se da do sljedećeg stavljanja u proceduru tih akata bolje iskomuniciramo sa javno&scaron;ću i na&scaron;im međunarodnim partnerima&rdquo;, kazao je Mandić.
On je rekao da treba preispitati kolege iz Pokreta Evropa sad i sva partnerstva koja imaju u okviru koalicije.
&ldquo;Da vidimo ko je taj ko ne po&scaron;tuje dogovor parlamentarne većine. Ne možete da budete partner samo kada se ne&scaron;to dobija, nego i kad je ne&scaron;to neprijatno&rdquo;, rekao je Mandić.
Vi&scaron;e nevladinih organizacija (NVO) i predstavnika opozicije apelovalo je na Vladu da povuče Predlog zakona o ANB-u iz skup&scaron;tinske procedure i otvori prostor za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skup&scaron;tine.
Iz NVO sektora su upozorili da taj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i da ga je potrebno usaglasiti sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.
Oni su nagla&scaron;avali da je taj zakon neustavan i protivan međunarodnim standardima i tražili otvaranje inkluzivnog procesa javne rasprave.
Iz Evropske komisije (EK) su ranije rekli da Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o ANB-u i omogući EK da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi sa daljom procedurom.
U NVO sektoru su smatrali da predložene izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima sadrže bitne nedostatke i da onemogućavaju policijske službenike da se upoznaju sa onim &scaron;to im se stavlja na teret, iznesu odbranu i u postupku za&scaron;tite svoja prava.
Crnogorski parlament nije danas usvojio izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad (PES).
Izmjene zakona nije podržao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, a podr&scaron;ka poslanika izostala je i na plenumu. Za Predlog izmjena zakona glasalo je 28 poslanika, 14 ih je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv.
Nakon &scaron;to danas u parlamentu nije usvojen Zakon o amenstiji, koji je predložila koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), poslanik tog političkog saveza Milan Knežević najavio je da njegove kolege neće glasati za izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
Sastavni dio Predloga izmjena zakona je bio amandman poslanika PES-a kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.
Parlament je većinom glasova usvojio Zakon o igrama na sreću, kao i izmjene i dopune Zakona o &scaron;umama.
&nbsp;

Predlozi zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni; Mandić: Treba da preispitamo sva partnerstva u okviru koalicije

BEZ PODRŠKE ZAKON O AMNESTIJI I ZAKON O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA

&nbsp;Snage koje su na vlasti u Crnoj Gori su mahom socijalizovane u duhu obnove &ldquo;milo&scaron;evićevskog&rdquo; obrasca vladanja, a inspirisane prividom uspjeha &ldquo;vučićevskog&rdquo; modela dana&scaron;njej Srbije. To je, kaže Sini&scaron;a Vuković profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins&rdquo; u Va&scaron;ingtonu, već viđen scenario u mnogim državama &scaron;irom svijeta gdje su populisti pod pla&scaron;tom takozvane izborne volje demontirali demokratske sisteme.
Trenutna bezbjednosna situacija i politički haos, kaže, nijesu slučajnost već direktan odraz su&scaron;tine populizma koji je dominantan u posljednje vrijeme u Crnoj Gori i u njegovoj osnovi je izbjegavanje odgovornosti.
- To je mehanizam prebacivanja odgovornosti na neke druge, koji se po pravilu moraju pokazati kao su&scaron;tinska, egzistencijalna prijetnja poretku koji populistički lideri obećavaju da će ostvariti. Populizam i neodgovornost stupaju u jednu vrstu hronične simbioze i uspjeh populista je direktno uslovljen time koliko su njegovi lideri vje&scaron;ti u izbjegavanju političke, dru&scaron;tvene, zakonske i svake druge odgovornosti. Ta neodgovornost kod njih se manifestuje kao ogromna destruktivna snaga, kojom se potpuno ignori&scaron;e, ili, ako je moguće ru&scaron;i cijeli pravni i institucionalni okvir na kojem sistem počiva. Populistima je taj sistem potreban samo onoliko koliko služi da hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti - rekao je Vuković u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E.
Dodaje da je karakteristika populističkih pojava i pokreta njihova opsjednutost sudskom granom vlast. Matrica pona&scaron;anja svih populista je ista - sklonost da improvizuju i djeluju van sistema, uvođenja niza vanrednih privremenih mjera, a sve, kako kaže, pod izgovorom postizanja brzih rezultata.
- Brza rje&scaron;enja, zaobilaženje zakona, dono&scaron;enje nekih i liberalnih i neustavnih zakona, oslanjanje na v.d.stanje, to su sve potezi kojima oni obećavaju takozvanu bezbjednost naroda, pa su pored pravosuđa populisti opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, jer im to omogućava da sve prijetnje koje dolaze ka njima označe kao egzistencijalno bezbjednosne i da se sa njima bore vanrednim mjerama. Stra&scaron;no je važno razumjeti da populistima nije populizam cilj sam po sebi, već sredstvo da na perfidan način dođu do autoritarnog modela vladanja i to je ono &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori, gradi se sistem koji nije liberalan u su&scaron;tini, represivan u formi, autoritaran u namjeri i prije svega su&scaron;tinski hronično neodgovoran - istakao je Vuković.
PES - pokret koji je dozvolio, legitimisao i promovisao regresivne politike
Vuković navodi da se Pokret Evropa sad u javnosti i kod dijela međunarodnih partnera ne tretira kao ono &scaron;to zaista jeste, a to je, kako kaže, populistički pokret.
Sve &scaron;to je taj pokret uradio je, navodi on, dovelo crnogorski sistem do demokratske regresije i ekonomske neodrživosti, stvara se lažna slika njihove progresivnosti dok se istovremeno potkopavaju temelji na kojima sistem počiva.
- Često se PES tretira kao mogući, potencijalni partner svima koji žele da Crnu Goru oslobode upravo tih populističkih politika. To je jedna opasna zabluda, jer uvijek treba imati na umu da je upravo taj pokret dozvolio, legitimisao i promovisao sve te regresivne politike u prethodnom periodu. Nakon niza izbornih obećanja o njihovom takozvanom trećem putu, PES je uvijek i bez izuzetka zavr&scaron;avao u zagrljaju biv&scaron;eg Demokratskog fronta i to uvijek treba podcrtati - podsjeća Vuković.
Prema njegovim riječima PES je uvijek bio prvi da trivijalizuje sve ključne probleme u državi kad god neko poku&scaron;a da ukaže na njih, pogotovu ako dolaze iz biv&scaron;eg Demokratskog fronta, ili od Demokrata.
- Najveći paradoks u vezi PES-a jeste činjenica da su njihovi dosada&scaron;nji uspjesi, prije svega na vanjsko političkom planu zapravo samo politike kontinuiteta iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - naglasio je Vuković.
Sličan nastup imale su, podsjeća, i Demokrate, koje su na zapadu često viđeni kao neka snaga spremna za koaliciju čak i sa DPS-om, ali se ubrzo pokazalo da nijesu validan partner i da se ne može osloniti na njih. Kao partija koja upravlja bezbjednosnim sektorom daju sebi za pravo da uvode vanredne mjere koje su, kaže, u skladu sa njihovim političkim ciljevima.
- Demokrate u jednoj fenomenolo&scaron;koj terminologiji sekuritizuju bezbjednosni sektor, oni će od svakoga ko se sa njima nije usaglasio na političkom nivou napraviti bezbjednosnu prijetnju i odstraniti ih iz sistema, kako bi u sistemu ostali samo oni najlojalniji, koji će bespogovorno, prije svega, sprovoditi njihovu politiku pa onda vidjeti do koje mjere mogu sprovoditi zakon, pravo i pravdu - istakao je Vuković.
Istorijski revizionizam kao legitimacija nadolazećeg autoritarnog sistema
Komentari&scaron;ući nadolazeći istorijski revizionizam kaže da je projekat koji je direktna spona sa fundamentalnom potrebom populista da legitimi&scaron;u nadolazeći, kako tvrdi, autoritarni sistem kojem teže.
To se, dodaje Vuković, radi kroz populističku demagogiju, plasiranje nekih novih istorijskih &ldquo;činjenica&rdquo;, nuđenja alternativnog tumačenja istorijskih tokova i cilj je da se stvori poredak u kojem takozvana istorijska žrtva dobija &scaron;ansu da ostvari pravdu.
- Tu žrtvu u ovom slučaju poistovjećuju sa narodom, kako to oni vole da kažu, u čije ime i govore, ta žrtva dobija &scaron;ansu da ostvari pravdu i to je pravda koja je revolucionarnog karaktera, to nije pravda koja se oslanja na postojeće vrijednosti, pravila, procedure, na kojem počiva svako konsolidovano demokratsko dru&scaron;tvo. Ta revolucionarna pravda je u svojoj prirodi depresivna, isključiva i u krajnjem sklona je nekim totalitarnim sagledavanjima stvarnosti, to su oni principi &ldquo;ili mi, ili oni&rdquo;. Ni&scaron;ta se u Crnoj Gori ne de&scaron;ava novo, to je jedan talas populističkog revizionizma koji vidimo &scaron;irom svijeta - zaključio je Vuković.

Vuković: U Crnoj Gori se gradi sistem koji nije liberalan u suštini, represivan u formi, autoritaran u namjeri

OCJENJUJE PROFESOR NA UNIVERZITETU ,,DŽONS HOPKINS” U VAŠINGTONU

Delegacija Demokratske partije socijalista, predvođena predsjednikom Danijelom Živkovićem, sastala se sa ambasadorima zemalja Kvinte i &scaron;efom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Sastanak je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, bio prilika da učesnici razmijene stavove o ključnim političkim i dru&scaron;tvenim pitanjima, potvrdiv&scaron;i zajedničku posvećenost demokratskom dijalogu, stabilnosti i evropskoj budućnosti Crne Gore.
"Živković je kazao da je sastanak dobra prilika da se međunarodni partneri informi&scaron;u o stavovima i djelovanju Demokratske partije socijalista, posebno u svijetlu aktuelne političke situacije u zemlji. On je ponovio jasnu posvećenost DPS-a očuvanju nezavisne, građanske i antifa&scaron;ističke Crne Gore sa jasnim evropskim putem i podsjetio da je DPS imao konstruktivan pristup u ključnim dru&scaron;tveno-političkim procesima, posebno kada se radi o pitanjima od su&scaron;tinskog značaja za proces evropskih integracija. Živković je potvrdio spremnost na dijalog i doprinos konsenzusu u brojnim situacijama &ndash; od popisa stanovni&scaron;tva, preko usvajanja IBAR zakona i rje&scaron;avanja ustavno-pravne krize, do najaktuelnijeg seta zakona proisteklih iz izborne reforme", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Govoreći o djelovanju aktuelne parlamentarne većine, Živković je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, iskazao zabrinutost zbog stanja u dru&scaron;tvu, naročito u sektoru bezbjednosti te ocijenio posebno problematična dva aspekta: poku&scaron;aj revizije istorije i odnos Vlade prema Skup&scaron;tini, kojim se naru&scaron;ava uloga najvi&scaron;eg zakonodavnog tijela.
"Predsjednik DPS-a je naglasio da Demokratska partija socijalista neće dozvoliti uru&scaron;avanje temeljnih vrijednosti Crne Gore &ndash; njenog građanskog, sekularnog i antifa&scaron;ističkog identiteta &ndash; niti promjenu njenog državnog karaktera. Istakao je da će partija, kao odgovorna politička snaga, preduzeti konkretne političke mjere kako bi za&scaron;titila te vrijednosti i odlučno se suprotstavila svakom poku&scaron;aju njihovog naru&scaron;avanja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DPS.
Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković detaljnije je predstavio konkretne inicijative i postupke aktera vlasti koji, prema njegovim riječima, negativno utiču na proces evropskih integracija, uru&scaron;avaju demokratske standarde, vladavinu prava, te odstupaju od usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
&Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić osvrnuo se na djelovanje parlamentarne većine u Skup&scaron;tini.
"Ističući da je sve izraženije nepo&scaron;tovanje prema poslanicima i opoziciji", saop&scaron;teno je iz DPS-a.
Sastanku su, pored predsjednika DPS-a Danijela Živkovića, prisustvovali i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, &scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić, te član Predsjedni&scaron;tva DPS-a i potpredsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Nikola Rakočević. U ime međunarodne zajednice sastanku su prisustvovali: Johan Satler (ambasador EU), Džudi Rajzing Rajnke (ambasadorka SAD), Andreina Marsela (ambasadorka Italije), Anne-Marie Maske (ambasadorka Francuske), Peter Felten (ambasador Njemačke), kao i zamjenica ambasadorke Ujedinjenog Kraljevstva, gospođa Sarah Pilbeam", navode u saop&scaron;tenju iz DPS.

Sastanak DPS i Kvinte: Zaustaviti pokušaje promjene karaktera zemlje

"REVIZIJA ISTORIJE I ODNOS VLADE PREMA SKUPŠTINI POSEBNO PROBLEMATIČNI"

Povlačenje Predloga izmjena i dopuna zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, važna je i ohrabrujuća vijest, rekao je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, u objavi na mreži X, kazao da je povlačenje spornog zakonskog prijedloga rezultat pritiska građana, civilnog dru&scaron;tva i evropskih partnera, koji su jasno poručili da se temeljna prava ne smiju ugrožavati.
"Pozdravljam odluku parlamentarne većine da prihvati apel svih nas i razumijem to kao znak da se može i mora drugačije, kroz dijalog i po&scaron;tovanje demokratskih vrijednosti", rekao je Milatović.
Kako je naglasio, sloboda izražavanja i pravo na protest nijesu privilegije, već temelj svakog demokratskog dru&scaron;tva.
"Vjerujem da je ovo trajni zaokret i da vi&scaron;e neće biti poku&scaron;aja dono&scaron;enja zakona koji građane tretiraju kao prijetnju i kojim se ugrožavaju njihova Ustavom zagarantovana prava", istakao je Milatović, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da Crna Gora zaslužuje evropsku budućnost, dodajući da se ta budućnost ne gradi zakonima koji gu&scaron;e javni prostor i sputavaju građanski aktivizam.
"Evropske integracije znače po&scaron;tovanje ljudskih prava, otvorenost institucija i transparentnost vlasti, ne represiju i prijetnju", rekao je Milatović.
Kako je naglasio, ako Crna Gora zaista želi da bude dio Evropske unije (EU), moramo početi da se pona&scaron;amo kao Evropa.
"Da &scaron;titimo slobodu, gradimo povjerenje i sprovodimo reforme u skladu s evropskim pravilima", naveo je Milatović.
Onj je pozvao nadležne da u izradi novog zakonskog rje&scaron;enja aktivno uključe stručnu javnost, civilni sektor i Venecijansku komisiju, u skladu sa najvi&scaron;im evropskim standardima i u interesu svih građana.
"Evropa je odgovornost prema građanima, prema slobodi koju im dugujemo i boljoj budućnosti koju zajedno moramo izboriti", zaključio je Milatović.

Milatović: Povlačenje predloga zakona o javnim okupljanjima ohrabrujuća vijest

"POZDRAVLJAM ODLUKU PARLAMENTARNE VEĆINE DA PRIHVATI APEL SVIH NAS"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o progla&scaron;enju 28 zakona, koje je Skup&scaron;tina usvojila u prethodnih sedam dana.
Milatović je proglasio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog kabineta, progla&scaron;ene su i izmjene i dopune Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i izmjene Zakona o koncesijama.
Milatović je proglasio i izmjene Zakona o budžetu Crne Gore, Zakon o Kreditno-garantnom fondu, kao i Zakon o upravljanju, unutra&scaron;njoj kontroli i unutra&scaron;njoj reviziji u javnom sektoru i Zakon o željeznici.
Progla&scaron;ene su i izmjene Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, izmjene Zakona o ličnoj karti.
Milatović je potpisao i zakone o računovodstvu, o reviziji, o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, kao i izmjene i dopune Zakona o prevozu opasnih materija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zanatstvu, Zakon o kontroli državne pomoći.
On je proglasio izmjene i dopune zakona o za&scaron;titi lica i imovine, o stečaju i likvidaciji banaka, Zakona o vinu, Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko - pravnih odnosa u vazdu&scaron;nom saobraćaju, kao i Zakona o poreskim savjetnicima.
Milatović je potpisao i nekoliko zakona kojima se potvrđuju međunarodne konvencije, prenosi agencija Mina.

Milatović proglasio 28 zakona