Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti djelova Zakona o Vojsci Crne Gore (VCG), kojima se ministru odbrane daju ovlašćenje da odlučuje o upotrebi VCG i vrši poslove postavljenja, razrješenja i unapređivanja oficira.

U saopštenju iz Milatovićevog Kabineta navodi se da je važno ispitati ustavnost pojedinih odredbi Zakona o VCG kojima se derogiraju ustavne nadležnosti Savjeta, ali i predsjednika države. 

Kako su podsjetili, Ustav utvrđuje da Skupština odlučuje o upotrebi VCG u međunarodnim snagama i proglašava ratno i vanredno stanje, vrši nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim službama.

Iz Kabineta su naglasili i da predsjednik države komanduje VCG na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, da je Vojska pod demokratskom i civilnom kontrolom, kao i da Savjet odlučuje o komandovanju VCG i postavlja, unapređuje i razrješava oficire. 

Odredbama Zakona o VCG se, kako su kazali iz Kabineta, propisuje da ministar odlučuje o upotrebi VCG i drugim aktivnostima u zemlji, predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira, kao i imenovanje i razrješenje oficira za vojno-diplomatskog predstavnika.

Iz Kabineta su kazali da ministar odbrane, prema osporenim odredbama, određuje i vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu. 

U saopštenju se dodaje i da je Zakonom o VCG propisano da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, a na formacijsko mjesto podoficira određuje podoficir, ali i da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.

„Imajući u vidu citirane odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o VCG, jasno je da su osporene odredbe Zakona (član 38 stav 1 tačka 2, 6, 7, 9 i 11 i član 103 st. 2 i 5) u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 95 tačka 2 (način komandovanja Vojskom), člana 130 tačka 1 (komandovanje Vojskom Crne Gore) i člana 130 tačka 3 Ustava Crne Gore (postavljanje, unapređivanje i razrješenje oficira)“, kaže se u saopštenju Milatovićebog kabineta.

Oni su istakli da se, osporenim odredbama Zakona o VCG, suprotno ustavnim određenjima, daju ovlašćenja ministru odbrane da donosi odluke o upotrebi Vojske i da vrši poslove kadrovskog upravljanja oficirima u dijelu postavljenja, razrješenja i unapređivanja. 

„Ovakva rješenja dodatno su sporna imajući u vidu da je jedan od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednik Vlade Crne Gore, koji je neposredno nadređen ministru odbrane“, dodali su iz kabienta.

Prema njihovim riječima, shodno toj činjenici, postavlja se opravdano pitanje da li je predsjednik Vlade nalazi u povoljnijem položaju od predsjednika države i Skupštine, kada je u pitanju rad Savjeta.

„Odnosno, da li je narušen ustavni balans u strukturi i djelovanju Savjeta, koji se ogleda kroz jednaku zastupljenost tri najznačajnije institucije u državi“, naveli su iz kabineta.

Oni su naglasili da je način komandovanja VCG u cjelosti uređen Ustavom na način što je utvrđeno da predsjednik države komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, dodajući da Zakon o VCG, nasuprot tome, propisuje da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji. 

„Takvo normiranje objektivno daje ministru ovlašćenje koje po svojoj prirodi, de facto, predstavlja element komandovanja, odnosno odlučivanja o upotrebi vojnih snaga, što je osnovna i nedjeljiva nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, utvrđena Ustavom“, kazali su iz Milatovićebog kabineta.

Osporenom normom se, kako su dodali, ministru ne daje ovlašćenje da organizuje logističku i tehničku podršku, već eksplicitno da odlučuje o upotrebi Vojske. 

„To po svojoj prirodi predstavlja odlučivanje o angažovanju vojnih snaga“, kazali su iz kabineta.

Prema njihovim riječima, odluke o upotrebi VCG su integralni element komandovanja, pa zakonsko davanje ovlašćenja ministru da samostalno odlučuje o upotrebi VCG u „drugim aktivnostima u zemlji“ predstavlja prenošenje dijela ustavne nadležnosti Savjeta.

To je, kako su naglasili, suprotno Ustavu.

Kada je u pitanju odličivanje o kadriranju, iz kabineta su kazali da Zakon o VCG ne predviđa mogućnost da Savjet ostvaruje svoju nadležnost mimo predloga koje daje ministar odbrane.

Iz Milatovićevog Kabineta su ocijenili da se na taj način obesmišljava ustavni položaj Savjeta i to tijelo operativno svodi na izbor između predloga koje je ministar prethodno filtrirao.

Podsjećajući da je kadrovsko upravljanje oficirima povjereno Savjetu u skladu sa Ustavom, iz kabineta su ocijenili da se propisivanjem ministra odbrane kao obaveznog predlagača Savjet svodi na organ formalne potvrde.

Iz Kabineta su naveli da je Zakonom o VCG normiran institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, kao i da ministar odbrane određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira postavljenih na formacijskim mjestima u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu. 

„Ustavna norma člana 130 Stav 1 tačka 3 predstavlja jasnu ustavnu garanciju da pitanje oficirskog statusa, uključujući postavljenje oficira na dužnosti, nije administrativna odluka izvršne vlasti, već materija koja je povjerena Savjetu kao kolektivnom organu civilne kontrole nad Vojskom“, istakli su iz Milatovićevog Kabineta.

Oni su naglasili da sve osporene norme zajedno pokazuju da Zakon o VCG, u osporenom dijelu, derogira Ustav, uvodi paralelne statusne institute kojima se zaobilazi ustavna nadležnost Savjeta i uzrokuje sistemsku ustavnu devijaciju. 

„Time se dovodi u pitanje ustavna arhitektura komandovanja i civilne kontrole Vojske, koja je zasnovana na Savjetu kao tijelu koje ima vrhovnu i neprikosnovenu ulogu u sistemu odbrane“, poručili su iz Milatovićebog Kabineta.

Kako su dodali, takva zakonska rješenja ugrožavaju profesionalni karakter VCG, podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja i dovode u podređenu ulogu načelnika Generalštaba, kao profesionalca na čelu Vojske, u odnosu na ministra odbrane, kada je u pitanju sistem vojnog odlučivanja i kadriranja. 

Oni su kazali da je Milatović predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredbe Zakona o VCG, koje se odnose na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti, nijesu u saglasnosti sa Ustavom.