Politika

Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu najavio je da će sjutra u toj op&scaron;tini biti održan protest zbog najavljenih investicija iz UAE i sporazuma sa tom državom, tvrdeći da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na najavljen način, ne može dozvoliti.&nbsp;
Kako je najavljeno, protest počinje sjutra u 11 sati, u mjestu Kruče na ulazu u Ulcinj i u Sukobinu kod graničnog prelaza, prenosi portal RTCG.
Nimanbegu je rekao da su apelovali na Vladu da čuje njihov glas, ali se ispostavilo da je to bilo uzalud. Naveo je da su pisali i ambasadorima i EU zvaničnicima.&nbsp;
"Zabrinjava i čijenica da nijesu ispo&scaron;tovane preporuke koje je dao Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta. Podsjećam da je danas u Crnoj Gori predsjednik EU Antonio Ko&scaron;ta istakao važnost primjene evropskih standarda u vezi sa ovim sporazumima. O svemu ovome smo informisali ambasade i diplomatska predstavni&scaron;tva. Činjenicama i argumentima smo govorili na skup&scaron;tinskim tijelima ali smo i protestovali ispred parlamenta. Ipak, očigledno je da je Vlada odlučna da dođe do najavljenog sporazuma, &scaron;to potvrđuje i nedavna posjeta (Mohameda) Alabara Podgorici. I njemu smo jasno predočili na&scaron;e stavove putem otvorenog pisma i očekujemo od njega da uvaži opravdane primjedbe građana Ulcinja. Mi smo posvećeni da ovu stvar dovedemo do kraja.
Zbog toga, za sjutra u 11 sati svi subjekti koji participiraju u ulcinjskom parlamentu dogovorili su da organizuju jednosatni protest na GP Sukobin i u mjestu Kruče na putu ka Baru, kako bismo pokazali da su Ulcinj i njegovi građani protiv sporazuma i najavljenih investicija u ovom obliku", saop&scaron;tio je Nimanbegu.
&nbsp;

Nimanbegu: Sjutra novi protest u Ulcinju

U 11 SATI

Crna Gora je jedan od najboljih primjera pozitivnog zamaha pro&scaron;irenja Evropske unije (EU), ocijenio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta i poručio da je ključno da država održi fokus i da ne usporava impresivni napredak.
Ko&scaron;ta je, na konferenciji za novinare sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, kazao da je pro&scaron;irenje najvažnija investicija u stabilnost, mir i prosperitet u regonu i Evropi.
"Napredak Crne Gore je rezultat va&scaron;e ambicije, predanog rada i fokusa da postanete nova članica EU. Vi isporučujete rezulate i održavate potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom, prije svega podržavajući pravedan mir u Ukrajini&ldquo;, rekao je Ko&scaron;ta, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.
Crna Gora je, prema njegovim riječima, jedan od najboljih primjera pozitivnog zamaha EU kada je u pitanju pro&scaron;irenje.
Ko&scaron;ta je kazao da je Evropski parlament velikom većinom prepoznao važan napredak koji je Crna Gora ostvarila.
&bdquo;Sada je ključno da održite ovakav pristup, da održite fokus na cilju i da ne usporavate ovaj impresivan napredak&ldquo;, poručio je Ko&scaron;ta.
On je naveo da su politički konsenzus i institucionalna stabilnost ključne da se pristupanje EU ostvari.
&bdquo;Veoma je važno da održite dobre odnose sa susjedima, posebno sa onim državama koje su već članice EU&ldquo;, kazao je Ko&scaron;ta.
To je, kako je dodao, dio pristupnih kriterijuma i preduslov za članstvo.
Odgovarajući na pitanje da li u Evropskom savjetu smatraju da sporazumi poput onog između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, podrivaju pravne standarde EU, Ko&scaron;ta je kazao da je po&scaron;tovanje pravne tekovine EU osnovni uslov pristupanja.
On je naveo da je Evropska komisija (EK) već dala svoju procjenu sporazuma i da je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poslala pismo u kojem je jasno definisana pozicija EK.
&bdquo;A ova pozicija, mogu je rezimirati u nekoliko rečenica, zahtijeva da ovi sporazumi potpuno po&scaron;tuju evropsko zakonodavstvo, posebno kada su u piatnju javne nabavke i za&scaron;tita životne sredine&ldquo;, naveo je Ko&scaron;ta.
Upitan o koalicionom sporazumu na osnovu kojeg je formirana njemačka vlada i kako će se to odraziti na intergarcioni proces zemalja Zapadnog Balkana, on je rekao da je pro&scaron;irenje na taj region, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, obaveza EU i da ima punu podr&scaron;ku Njemačke.
&bdquo;Imao sam priliku da se sretnem sa kancelarom Mercom. Njemačka nastavlja da bude ključni podržavalac pro&scaron;irenja EU na Zapadni Balkan&ldquo;, rekao je Ko&scaron;ta.
Milatović je kazao da posjeta Ko&scaron;te predstavlja snažnu poruku podr&scaron;ke Crnoj Gori na evropskom putu.
&bdquo;Ovakvi susreti potvrđuju da evropska perspektiva regiona, a posebno Crne Gore, ostaje visoko na agendi EU&ldquo;, naveo je Milatović.
On je dodao da posjetu vidi kao jasan signal kontinuiranog političkog dijaloga na najvi&scaron;em nivou između Crne Gore i EU.
Crna Gora je, prema riječima Milatovića, ponosna na svoj status predvodnice u evropskim integracijama.
"I zaista smo odlučni da taj kurs zadržimo. Cilj je da postanemo naredna članica EU do 2028. godine. Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali zaista vjerujem da je ostvariv&ldquo;, rekao je Milatović.
On je kazao da se, u vremenima izazova na geopolitičkom planu, politika pro&scaron;irenja može pokazati kao jedna od ključnih politika EU i demonstracija snage Unije.
"Crna Gora može bit primjer uspje&scaron;ne priče za sve ostale zemlje kandidate. Saglasili smo se da Crna Gora može biti svjetlo na kraju tunela i dokaz da je proces pro&scaron;irenja živ&ldquo;, istakao je Milatović.
On je poručio da vjeruje da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti nova poglavlja i do kraja godine jo&scaron; vi&scaron;e napredovati na evropskom putu.
Crna Gora je, kako je naglasio Milatović, od početka posvećena regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima.
&bdquo;Crna Gora ostaje predana svojim evropskimm ambcijama, zahvalni smo na podr&scaron;ci EU, njenih institucija i svih država članica&ldquo;, poručio je Milatović..
Upitan o dolasku ukrajinskog predjsednika Volodimira Zelenskog, Milatović je kazao da je postojalo interesovanje Zelenskog da posjeti Crnu Goru, i da je potencijalni datum o kojem je razgovarano bio 15. maj.
&bdquo;Međutim, vidjeli ste da je do&scaron;lo do potencijalnih razgovora na najvi&scaron;em nivou između Ukrajine i Rusije u TursKoj, koji treba da se dese sjutra, tako da je definitivno taj datum otpao&ldquo;, naveo je Milatović.
On je rekao da su u daljoj komunikaciji dobili molbu da posjeta bude u subotu.
&bdquo;Bio sam spreman na to, ali iz kabineta premijera (Milojka Spajića) smo dobili odgovor da premijer je imao unaprijed predviđene obaveze i da nije u mogućnosti da potpi&scaron;u sporazume o saradnji između Crne Gore i Ukrajine&ldquo;, kazao je Milatović.
On je dodao da je iz tog razloga posjeta odgođena za neki drugi datum.

Košta: Standardi EU da budu u potpunosti primjenjeni na Sporazum sa UAE, Milatović: Cilj je da postanemo naredna članica

PORUČENO NA ZAJEDNIČKOJ KONFERENCIJI

Preduzeće Čistoća doo planira da uveća cijene usluga građanima Podgorice 40 odsto u 2025, objavio je odbornik DPS-a Andrija Klikovac.
"Ovo je jo&scaron; jedan efekat programa Evropa Sad 2 - rast cijena usluga Čistoće i Vodovoda", poručuje Klikovac na mreži X
<blockquote class="twitter-tweet">
Preduzeće Čistoća doo planira da uveća cijene usluga prema gradjanima Podgorice za 40% u 2025. godini. Ovo je jo&scaron; jedan efekat programa Evropa Sad 2 - rast cijena usluga Čistoće i Vodovoda. <a href="https://t.co/VYdkcmxRA8">pic.twitter.com/VYdkcmxRA8</a>
&mdash; Andrija Klikovac (@AndrijaKlikovac) <a href="https://twitter.com/AndrijaKlikovac/status/1922295310308557259?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2025</a></blockquote>
Odbornica DPS-a Ksenija Aranitović upitala je gradonačelnika Sa&scaron;u Mujovića koje je naredno poskupljenje.
"Gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović biće upamćen kao jedini gradonačelnik za čiji je mandat uvećana cijena vode za 41% i cijena usluga Čistoće doo za 40%. Koje je naredno poskupljenje gradonačelniče?" pita Aranitović.

Klikovac: Čistoća planira da građanima Podgorice uveća račune 40 odsto

"OVO JE JOŠ JEDAN EFEKAT PROGRAMA EVROPA SAD 2 - RAST CIJENA USLUGA ČISTOĆE I VODOVODA"

Posjetama evropskih zvaničnika Crnoj Gori se &scaron;alje poruka ohrabrenja na putu ka Evropskoj uniji, kaže za Antenu M poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović.
Podsjećamo, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta boraviće danas u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
"Generalno je takav momenat, kao &scaron;to vidimo, da bi svako vrlo rado vidio Crnu Goru kao sljedeću članicu EU. Međutim, pitanje je koliko ima kod nas energije i znanja, a prije svega političke volje da do toga dođe. Mislim na pojedine konstituente vlasti, na neke poslanike, na neke ministre u Vladi, koji, kao &scaron;to znamo, nemaju u fokusu evropske integracije, niti cilj za koji je 80% građana. I,&nbsp;na kraju krajeva, bez obzira &scaron;to deklarativno sad za to govore ili im odgovara, mi znamo da u programima partija nemaju evropske integracije već zalaganje za saveze sa Rusijom, Bjelorusijom... Tako da u su&scaron;tini treba biti po&scaron;ten, pa reći da je pitanje koliko ćemo uraditi jo&scaron; na ovoj etapi koja nam je ostala", poručuje Janović.
&Scaron;to se tiče opozicije tu je, ističe, maksimalna podr&scaron;ka EU integraciji:
"Kao i pružena ruka da do tog cilja dođemo, ali nisam siguran u samoj vlasti koliko je to moguće. Vidjeli smo i situaciju koja se desila kada zbog nekih lo&scaron;ih poteza nisu zatvorena dva poglavlja - vanjska politika i bezbjednost, gdje je Crna Gora&nbsp;uvijek bila pouzdan partner, sve do prije nekoliko godina."
Takođe, navodi, vidjeli smo pro&scaron;le godine da se najavljivalo zatvaranje osam poglavlja a zatvorena su samo tri.
"Tako da, nažalost, nema razloga da vjerujemo da će dinamika biti ne&scaron;to brža i ne&scaron;to bolja, bez obzira na to &scaron;to stvarno postoji taj momenat, u kojem svi Crnu Goru žele da vide u EU.&nbsp;Biće dobro da čujemo poruke predsjednika Evropskog savjeta Antonia Ko&scaron;te, koji će sigurno da kaže kako oni vide Crnu Goru na tom putu. I da vidimo da li ima nekih &scaron;umova ili je zaista tako bajno kao &scaron;to nam vlada svaki dan priča", kaže Janović.
Upitan za predstojeću sjednicu skup&scaron;tinskog Odbora za bezbjednost, na kojoj će se raspravljati&nbsp;o&nbsp;tragičnim događajima na Cetinju, Janović ističe da je time to tijelo trebalo da se pozabavi ranije.
"U svakom slučaju biće to prilika da čujemo gdje su bile eventualne gre&scaron;ke u nekim postupanjima. Nažalost, to će biti u sobi za razmatranje materijala označenog stepenom tajnosti, tako da javnost neće biti u mogućnosti da to čuje, ali u svakom slučaju biće prilika da članovi Odbora čuju, da postavimo pitanja, prije svega da vidimo da li je bilo gre&scaron;aka u postupanjima policije, da sagledamo cijelu tu situaciju. Sa druge strane nadam se da će se jasno uspostaviti procedure i da se vi&scaron;e nikad ne ponovi takva tragedija, jer znamo da smo u vrlo kratkom periodu u istom gradu imali dvije užasne tragedije koje su potresle Crnu Goru. I ono &scaron;to takođe jako važno je da vidimo da li će biti neke odgovornosti, po&scaron;to mislim da je, generalno, odgovornost deficitarna kategorija kod nove vlasti. Dakle, moramo svi da se naučimo, svi koji se bavimo politikom i koji smo na važnim državnim funkcijama, pogotovo kada ste na najvi&scaron;im državnim funkcijama, da morate da znate da se podnosi i odgovornost", zaključio je Janović.

Janović: Od Košte ćemo čuti ima li šumova ili je sve bajno, kako nam Vlada svakodnevno saopštava

PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA BORAVIĆE DANAS U PRVOJ ZVANIČNOJ POSJETI CRNOJ GORI

Maligni strani uticaji, mije&scaron;anje crkve u politiku, istorijski revizionizam, poku&scaron;aji izmjena zakona o državljanstvu&hellip; dug je spisak problema na koje Crnoj Gori ukazuje Brisel. Svi su se na&scaron;li i u poslednjem izvje&scaron;taju o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, koji je usvojio Evropski parlament. Jedan od evropskih parlamentaraca Tomislav Sokol smatra da je uticaj Srpske pravoslavne crkve možda i najveći problem u Crnoj Gori. Nije, kaže, riječ samo o instrumentu velikosrpske politike, već o njenom uzročniku i predvodniku.
- To se vidjelo na izborima 2020. godine, to se vidjelo na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću, gdje je SPC odradila praktično sve da bi velikosrpska opcija pobijedila. Mi jako dobro pratimo stanje i znamo &scaron;to se događa. Nas u Hrvatskoj i Evropskoj uniji ne možete prevariti da ne vidimo koji se procesi u Crnoj Gori događaju - kazao je Sokol za 24 sata Televizije E.
Dio vlasti u Crnoj Gori je, dodaje evropski parlamentarac, orjentisan vi&scaron;e ka Beogradu i Moskvi i jako je povezan sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Čak bih rekao da neki od političara u vladajućoj većini ne bi to ni bili, ne bi postigli svoje političke karijere, da nisu imali podr&scaron;ku SPC-a. Siguran sam i da mnogi u vlasti razumiju u čemu je problem. Ali, postoje oni koji to ne žele da rije&scaron;e, naprotiv, ovakvo im stanje odgovara - navodi Sokol.
Diferencijacija
Vjeruje, ipak, da će u vladajućoj koaliciji, odnosno, unutar samog PES-a, shvatiti da se tako dalje ne može.
- Da se ne može sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja gleda prema Moskvi, čiji patrijarh govori s Putinom o &bdquo;ruskom svetu&ldquo; i koji čini sve da destabilizuje Crnu Goru. U takvoj situaciji nema govora o nekoj integraciji Crne Gore, dok se taj problem ne rije&scaron;i. &Scaron;to se samog PES-a tiče moraće se napraviti jasna diferencijacija između ljudi koji su, s jedne strane, procrnogorski, prozapadno, proevropski orijentisani i onih koji su, s druge strane, proruski i prosrpski orijentisani. Mislim da te dvije opcije nikako ne idu skupa - kaže Sokol.
Ukoliko se takva promjena unutar PES-a ne dogodi, Sokol vjeruje da će doći do potpune marginalizacije ovog političkog saveza, &scaron;to bi moglo da dovede do situacije u kojoj nekada&scaron;nji Demokrastki front postaje glavna politička snaga u zemlji. Kaže da takav scenario ne bi mogao da bude spojiv sa bilo kakvom idejom evropskih integracija. Vjeruje da je integracija Crne Gore u Evropsku uniju moguća, ali samo sa procrnogorskim i proevropskim partijama koje će ispuniti sve evropske standarde i za koje će se zalagati, ne samo deklarativno, već djelima. Sokol podsjeća da je upravo on bio jedan od inicijatora amandmana u vezi sa Zakonom o državljanstvu i pitanja ratnih zločina.
- Vi&scaron;e puta smo istakli da bi promjene Zakona o državljanstvu, u smjeru koji bi omogućio da vi&scaron;e stotina hiljada ljudi koji žive u Srbiji de facto biraju crnogorsku vlast, dovelo do prestanka postojanja Crne Gore kao nezavisne države. To je za dugoročni opstanak Crne Gore najvažnije pitanje. Mi vidimo da se ponovo kroz medije pu&scaron;taju probni baloni i da se najavljuje moguće otvaranje tog pitanja. Jasno je da velikosrpske partije u vladajućoj većini, DF i Demokrate to itekako žele, samo poku&scaron;avaju to nekako provući ispod radara. Siguran sam da to neće uspjeti. Jako dobro pazimo na ono &scaron;to se događa, upozoravamo i evropske partnere, kolege iz Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije, iz država članica. Sigurno te stvari neće proći neopaženo.
Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu ili Moskvi, da postane neka nova verzija Bjelorusije na Mediteranu. To bi bilo izuzetno opasno i za samu Crnu Goru, predstavljalo bi njen kraj kao samostalne države. Tako ne&scaron;to predstavljalo bi i opasnost za susjedne zemlje, poput Hrvatske, jer bi se ponovo &scaron;irio destabilizirajući srpsko-ruski uticaj. To bi bila i opasnost za Evropsku uniju, jer se i dalje najvažnija pitanja poput budžeta, vanjske i odbrambene politike donose konsenzusom, a ukoliko bi neka prosrpska i proruska vlast uvela Crnu Goru u Evropsku uniju, to bi ugrozilo funkcionisanje same Evropske unije i mogućnost dono&scaron;enja odluka o tim ključnim pitanjima - objasnio je Sokol.
Mnoge su komparativne prednosti Crne Gore, napominje evropski parlamentrac. Riječ je o maloj državi, čiji ulazak u EU ne može poremetiti institucionalni odnos snaga, a i članica je NATO-a na Mediteranu.
- Apsolutni je interes Evropske unije da Crna Gora pristupi i postane članica, jer bi time dobila puno, učvrstila uticaj na području istočne Evrope. Dakle, mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, Evropska unija želi Crnu Goru kao članicu. Crna Gora je, u poređenju sa drugima, najdalje odmakla na evropskom putu, ali jo&scaron; puno toga treba uraditi. Ključni problem postoji unutar same vlasti, gdje su snage koje žele sve samo ne da Evropska unija zaista integri&scaron;e Crnu Goru i da Crna Gora usvoji evropske vrijednosti - zaključio je Sokol.

Sokol: Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu i Moskvi

"TO BI BILO IZUZETNO OPASNO ZA CRNU GORU, PREDSTAVLJALO BI NJEN KRAJ KAO SAMOSTALNE DRŽAVE"

Administrativni odbor naimenovao je magistra razvojne ekonomije Sima Barovića za savjetnika predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, objavljeno je na sajtu Skup&scaron;tine.
Odbor je, kako je saop&scaron;teno, utvrdio i Predlog odluke o imenovanju predsjednika i &scaron;est članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Odlučeno je, takođe, da Administrativni odbor Skup&scaron;tini predloži da za predsjednika žirija naimenuje Nikolu Rakočevića.
Kako je navedeno, za članove žirija predloženi su David Kalaj, Radoslav Stani&scaron;ić, Miodrag Živković, Danilo Marunović, Dragan Koprivica i Želidrag Nikčević.

Mandić dobio još jednog savjetnika, predložen sastav žirija za Trinaestojulsku nagradu

NA SJEDNICI ADMINISTRATIVNOG ODBORA

Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) ostvarljivo je tokom ovog mandata Evropskog parlamenta (EP), ukoliko se nastavi odlučno sa reformama, saop&scaron;tio je izvjestilac EP za Crnu Goru ispred Evropske narodne partije Rajnhold Lopatka.
<blockquote class="twitter-tweet">
Today the Foreign Affairs committee (<a href="https://twitter.com/EP_ForeignAff?ref_src=twsrc%5Etfw">@EP_ForeignAff</a>) of <a href="https://twitter.com/Europarl_EN?ref_src=twsrc%5Etfw">@Europarl_EN</a> gave strong approval for the Annual Report on <a href="https://twitter.com/hashtag/Montenegro?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Montenegro</a>, with 51 votes in favour, 7 against and 7 abstentions. As EPP Rapporteur for the country, I can see that Montenegro has made significant progress and&hellip; <a href="https://t.co/rcKrhzT5rF">pic.twitter.com/rcKrhzT5rF</a>
&mdash; Reinhold Lopatka (@ReinholdLopatka) <a href="https://twitter.com/ReinholdLopatka/status/1922218884410597538?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2025</a></blockquote>
Kako je naveo, Odbor za spoljne poslove EP podržao godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o Crnoj Gori sa 51 glasom za, sedam protiv i sedam uzdržanih.
Lopatka je kazao da je Vlada Crne Gore postigla značajan napredak i da država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u EU među zemljama Zapadnog Balkana.
&bdquo;Ukoliko se reforme nastave odlučno, posebno u oblastima vladavine prava, javne uprave i izborne reforme, pristupanje tokom ovog mandata EP ostaje ostvarljivo&ldquo;, napisao&nbsp; je Lopatka u objavi na mreži X.
Napominje da su politička volja i dosljednost ključne sa obje strane, i sa strane EU i sa strane Crne Gore.

Lopatka: Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat na Zapadnom Balkanu

ODBOR ZA SPOLJNE POSLOVE EP PODRŽAO GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O CRNOJ GORI

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić na kojoj će se potvrditi mandati odbornicima u novom sazivu biće održana 27. maja.
To je jednoglasno odlučeno na dana&scaron;njem kolegijumu predsjednika SO Nik&scaron;ić Nemanje Vukovića sa nosiocima izbornih listi koje ostvarile parlamentarni status.
&bdquo;Dogovorili smo zajedno i jednoglasno, usaglasili smo da sjednica bude 27. maja sa početkom u 10h u sali jedan Skup&scaron;tine op&scaron;tine. Čestitao sam nosiocima izbornih listi i na izbornom rezultatu. Vjerujem i da će ta sjednica proći u fer i korektnoj atmosferi i da ćemo na toj sjednici izabrati predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine i imati formiranu novu vlast&ldquo;, rekao je Vuković nakon kolegijuma.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13.aprila.
Na sastanku sa Vukovićem danas su bili nosilac liste &bdquo;Za budućnost Nik&scaron;ića&ldquo; i aktuelni predsjednik Op&scaron;tine Marko Kovačević, nosilac liste DPS-a Boris Muratović, nosilac liste PES-a dr Zoran Mrkić, predstavnik kolicije Demokrate- Plenum 083 Vidak Krtolica i nosilac liste Evropskog saveza Ivan Radojičić.
Sastanku je prisustvovala i sekretarka SO Nik&scaron;ić Ivana &Scaron;ljukić.
Kako je nakon lokalnih izbora najavljeno, novu vlast u nik&scaron;iću formiraće koalicije &bdquo;Za budućnost Nik&scaron;ića&ldquo; koja je osvojila 15 mandata, PES kojem je pripalo pet i koalicija Demokrate-Plenum 083 koja je osvojila tri odbornička mandata.
Na pitanje kada će biti održana sjednica na kojoj će se izabrati predsjednik Op&scaron;tine Vuković je danas ponovio ranije usagla&scaron;eni princip listi koje će formirati nik&scaron;ićku vlast &bdquo;da ni&scaron;ta nije dogovoreno dok sve ne bude dogovoreno&ldquo;.
&bdquo;Vjerujem da ćemo do 27. maja imati dogovorenu vlast, da ćemo na toj sednici izabrati predsjednika Skup&scaron;tine, a da će onda predsjednik Skup&scaron;tine sazvati sednicu na kojoj će biti biran predsjednik Op&scaron;tine, vjerujem i potpredsjednici Op&scaron;tine i da ćemo time zaokružiti formiranje vlasti, ali naravno ostajemo pri onom na&scaron;em stavu koji se 2021. godine pokazao kao ispravan da dok sve ne dogovorimo ne izlazimo u javnost sa pojedinostima iz pregovaračkog procesa&ldquo;, naglasio je Vuković.

Konstitutivna sjednica SO Nikšić 27. maja

JEDNOGLASNO DOGOVORENO

Ministar pravde Bojan Božović saop&scaron;tio je da uvode novo krivično djelo &ndash; te&scaron;ki govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Božović je to kazao na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost, na kojoj ministri pravde i kulture i medija Tamara Vujović, odgovaraju na pitanja poslanika u okviru kontrolnog saslu&scaron;anja na temu &bdquo;Sajber nasilje nad ženama u politici&ldquo;.&nbsp;
"Najavljene su nove sankcije i radi se na prevenciji onlajn nasilja. Prepoznajemo problem. Uveli smo krivično djelo seksualno uznemiravanje, shodno Istanbulskoj konvenciji. Realnost je uticala na pisanje novih pravnih propisa. Moramo da se trudimo da događaje oblikujemo kroz pisanje novih propisa. Opet, moramo da se trudimo i da adekvatno implementiramo te nove propise.Moja poruka je da ne želimo da samo gledamo i krijemo se iza onoga &scaron;to je napisano", istakao je on.
Kaže da žele da budu proaktivni.
"I da pratimo na pravi način ono &scaron;to se de&scaron;ava kako bismo zaista živjeli u jednom inkluzivnom, demokratskom dru&scaron;tvu", naveo je on.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ocjenjuje da je posebno važno formiranje Ženskog kluba.
"Važan korak naprijed, uz dalja legislativna unapređenja. Mi smo sada, i hoću da pohvalim sve te napore, ostvarili da je dru&scaron;tvena atmosfera bolja. Naravno, jasno je da će napada na žene i govora mržnje biti, ali stvara se jasna osuda napada na žene i niko nije na strani nasilnika. Ovo je emotivna tema gdje bi svaka žena političarka mogla da da doprinos, i svako se barem jednom zapitao za&scaron;to ovo radimo", istakla je.
Poručuje da su ti i da lo&scaron;e prakse ne mogu pobijediti.
"Ministarstvo radi na formiranju mreže koja bi radila na suzbijanju ovih pojava", kaže Vujovićeva.
Predsjednica Vrhovnog suda,Valentina Pavličić ohrabrila je sve da prijave nasilje.
"Institucije reaguju. Vidljivo je da se postupci pokreću i da imamo pomak. To se tiče ne samo novinara, nego i političara. U svemu tome vidim da je potrebna sinhronizacija svih etapa sistema. U Vrhovnom sudu imate saveznika na ovu temu i krenuli smo u analize sudskih praksi. Tema sudske prakse povodom nasilja nad ženama biće detaljno analizirana", poručila je.

Ministarstvo pravde planira da uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje

SAOPŠTIO MINISTAR TOKOM KONTROLNOG SASLUŠANJA

Poslanici Evropskog parlamenta u Odboru za spoljne poslove pozivali su danas na zajedničke napore svih aktera u Crnoj Gori kako bi se postigla politička stabilnost i nastavio značajan napredak u reformama na putu zemlje ka EU, konstatovano je na dana&scaron;njoj sjednici.
Odbor za spoljne poslove usvojio je nacrt izvje&scaron;taja izvjestioca EP za Crnu Goru Marjana &Scaron;areca o napretku na&scaron;e zemlje, sa 51 glasom za i 7 protiv, ukazujući na ogromnu podr&scaron;ku građana i većine političkih aktera za pridruživanje EU 2028. godine.
-Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pristupanja EU- poruka je koju su poslali europarlamentarci sa dana&scaron;njeg zasijedanja.
Pozdravljen je i napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera vezanih za EU, ali i konstatovana zabrinutost zbog stranog mije&scaron;anja.
Politička stabilnost je važna za daljnji napredak u reformama
Evroparlamentarci su pozvali državne institucije da koordiniraju napore kako bi se postigla politička stabilnost i nastavio značajan napredak u reformama, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Izvje&scaron;taj pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, između ostalog i one koje se odnose na ruski napad na Ukrajinu, i pohvaljuje Crnu Goru zbog njene podr&scaron;ke međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima na nivou Ujedinjenih nacija.
Borba protiv stranog mije&scaron;anja
Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog "zlonamjernog mije&scaron;anja zemalja van EU, napora za destabilizaciju, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja, uključujući poku&scaron;aje uticaja na političke procese i javno mnijenje u Crnoj Gori."
To, kako su naveli. diskredituje EU i potkopava napredak zemlje na putu pristupanja.
Napominju da se vjerske institucije mogu koristiti kao alat za uticaj spolja.
-Osuđuje se svako neprimjereno mije&scaron;anje Srpske pravoslavne crkve u tom pogledu i nagla&scaron;ava važnost izgradnje otpornosti na manipulaciju i mije&scaron;anje stranih informacija, navodi se.
Izborni pravni okvir bit će usklađen sa standardima EU
Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora nad kampanjama i medijima, te finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja.
Takođe, pozivaju crnogorske vlasti da uspostave sprovođenje lokalnih izbora u jednom danu, kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije. Ističu da je ovaj reformski korak uslov za buduću isplatu sredstava u okviru Instrumenta za reforme i rast .
&Scaron;arec: Crna Gora ostaje vodeća zemlja
Izvjestilac EP za na&scaron;u zemlju Marjan &Scaron;arec kazao je da pozdravlja jasan napredak Crne Gore na njenom putu ka Evropskoj uniji.
-Crna Gora ostaje vodeća zemlja kandidat među državama Zapadnog Balkana. Istovremeno, nagla&scaron;avamo važnost efikasnih reformi u ključnim oblastima kao &scaron;to su sloboda medija, izborno zakonodavstvo i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.Takođe, sa zadovoljstvom primjećujemo da građani Crne Gore i dalje prepoznaju prednosti evropskog puta, &scaron;to se ogleda u dosljedno visokoj javnoj podr&scaron;ci članstvu u EU. To potvrđuje da proces pristupanja EU nije samo politički cilj, već i &scaron;ira dru&scaron;tvena obaveza, utemeljena na povjerenju u evropske vrijednosti i standarde- naveo je &Scaron;arec.

Evroparlamentarci osudili miješanje SPC, pozvali na dalji napredak u reformi pravosuđa...

ODBOR ZA SPOLJNE POSLOVE EVROPSKOG PARLAMENTA USVOJIO NACRT IZVJEŠTAJ MARJANA ŠARECA O CRNOJ GORI

Predsjednik države Jakov Milatović kaže da će naredna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biti održana&nbsp; početkom juna i sigurno je da će biti tema novi načelnik General&scaron;taba.
"Ja bih volio da na čelu vojske vidim kapetana vojnog broda Darka Vukovića. To bi bio jako dobar signal vojsci da se kreće u pravom smjeru.Ja ću o svom stavu upoznati i druga dva člana Savjeta i ministra odbrane", poručuje Milatović.
Vuković, kaže, uživa ugled među vojnicima.
On je jedan od naj&scaron;kolovanijih ljudi u vojsci, dodaje Milatović.
Bio je na čelu Mornarice.
"Htio je da radi stvari kako treba pa je smijenjen od strane pro&scaron;log režima", istakao je Milatović.

Milatović: Volio da na čelu Generalštaba vidim kapetana Darka Vukovića