Politika

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić uvažio je zahtjev predsjednika Crne Gore Jakov Milatović i zakazao vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o prijedlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
Sjednica je zakazana za 15. septembar, s početkom u 11 sati, saop&scaron;teno je iz Skup&scaron;tine.
Na dnevnom redu je, kako su naveli, prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
&nbsp;

Mandić zakazao sjednicu: Skupština o sudiji Ustavnog suda naredne sedmice

UVAŽIO ZAHTJEV PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je da je crnogorska Vlada "u permanentnoj sezoni rekonstrukcije, tako da se ona može desiti sjutra, za mjesec ili za dvije godine.
On je to kazao odgovarajući na pitanje novinara nakon pres konferencije sa premijerom Bugarske Rosenom Željazkovim, prenosi Antena M.
Spajić je govoreći o spomeniku četničkom vojvodi Pavlu Đuri&scaron;iću, rekav&scaron;i da misli da su se oko toga već oglasili na vrijeme.
-Te&scaron;ko je ogla&scaron;avati se na svaki potez koji se desi u Crnoj Gori. Imamo istorijsku &scaron;ansu da uđemo u EU, ekonomija raste. Trebalo je fokusa na to a ne na neke seoske teme- poručuje Spajić.
Govoreći o &scaron;ansi Crne Gore za članstvo u EU, Spajić je napravio paralelu sa Bugarskom.
-Ovo je istorijski momenat za Crnu Goru kao &scaron;to je bilo za Bugarsku. Do kraja sljedeće godine težimo da zatvorimo poglavlja i da postanemo članica EU- ističe Spajić.
Sa Željazkovim je, kaže, razgovarao ne samo o diplomatiji već i o ekonomiji.
-Do&scaron;lo je vrijeme da unaprijedimo odnose Bugarske i Crne Gore- poručuje Spajić.
Željazkov napominje da Bugarska gleda u istom smjeru ka Crna Gora, kako u regionalnom tako i u međunarodnom aspektu.
-Mi smo uvijek podržavali zemlje koje pristupaju u EU na osnovu njihovih zasluga. Crna Gora je tom pravcu zemlja uzor i mi ćemo podržati Crnu Goru da &scaron;to prije postane članica EU-ističe Željazkov.
Dvojica premijera potpisala su ugovor o načnoj i tehnolo&scaron;koj saradnji, a resorni ministri potpisali su izjavu o saradnji u oblasti vazdu&scaron;nog saobraćaja.

Spajić o rekonstrukciji Vlade: Možda sjutra, možda za mjesec ili dvije godine

PREMIJER KAZAO DA FOKUS TREBA BITI STAVLJEN NA EU A NE NA "SEOSKE TEME"

Na putu eurointegracija Crna Gora nije postigla ono &scaron;to je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje članstvu u Evropskoj uniji odvija sporijim tempom od deklarisanog, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjetilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula. U prethodnom mandatu bio je&nbsp;izvjestilac za Crnu Goru.
On je kazao da je mnogo razloga zbog kojih je Crna Gora propustila da ubrza ka Briselu, a kao kočnicu vidi i revizionističke poteze u pravcu rehabilitacije ratnih zločinaca.
Picula ističe da je za državu kandidata za skorije članstvo u EU neophodno snažno suprotstavljanje revizionističkim agitatorima.
&ldquo;To je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne&rdquo;, poručuje sagovornik Pobjede.
Za početak da se osvrnemo na uvijek aktuelne relacije između Crne Gore i Hrvatske i posljednje poruke zvaničnog Zagreba koje su donekle ohrabrujuće. Kako mislite da će se dalje odvijati odnosi na&scaron;e dvije države?
PICULA:&nbsp;Očito se ovih dana događa tzv. tiha diplomatija inicirana od strane Crne Gore, koja je i sama svjesna da pogor&scaron;anim odnosima sa Hrvatskom ne može ni korak bliže EU, nego upravo suprotno.
Pozdravljam, naravno, svaki poku&scaron;aj relaksiranja odnosa, ali biće to dug put jer &scaron;teta pričinjena u proteklih nekoliko godina nije minorna. Ova zadnja provokacija sa značkom je eklatantan primjer destrukcije odnosa. Upravo zato, smatram da jednostrani potezi, ali i provokativne izjave prave velike probleme Crnoj Gori i u potpunosti su nepotrebni.
Oko broda &bdquo;Jadran&ldquo; sam svoje rekao već vi&scaron;e puta. Smatram da se tu aktuelna vlast u Crnoj Gori ponijela nekorektno i problematično, uz plasiranje takvih izjava. Premijer je naravno &scaron;ef te vlade i on odlučuje o političkim prioritetima države, a ja vjerujem da bi to i dalje trebali biti dobrosusjedski odnosi i ulazak u Evropsku uniju.
Iz EU se u posljednje vrijeme čuju pozitivni signali u vidu izjava zvaničnika da Crna Gora može uskoro postati članica. Koliko je to realno ako izbliza imamo priliku da vidimo da su rezultati ispod zadovoljavajućeg nivoa, o čemu govori sve lo&scaron;iji procenat ispunjenosti obaveza iz EU agende, kao i znatno manji iznos novčanih sredstava koje je Crna Gora povukla iz Plana rasta usljed neispunjavanja zadataka?
PICULA:&nbsp;Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos je, pretpostavljam, htjela početi svoj mandat sa optimističnim i motivacionim političkim porukama, ali na nama je da realno procijenimo stanje stvari nakon godinu dana novog mandata Evropskog parlamenta i Komisije.
Bojim se da Crna Gora nije postigla ono &scaron;to je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje EU odvija sporijim tempom od deklarisanog. Na kraju krajeva, prije se govorilo samo o Crnoj Gori kao predvodniku politike pro&scaron;irenja EU, a sad se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU.
Dakle, o novom couplingu. Mislim da je Crna Gora propustila veliku priliku za brži napredak u posljednjih par godina, najvi&scaron;e zbog unutarpolitičke situacije, a &scaron;to je velika &scaron;teta.
Koliko ozbiljnu kočnicu na evropskom putu Crne Gore predstavlja istorijski revizionizam koji je sveprisutan, o čemu nam govori slavljenje ratnih zločinaca i podizanje spomenika istima?
PICULA:&nbsp;To su apsolutno nepotrebni i &scaron;tetni potezi koji podstiču političku patologiju, te jedino proizvode iritacije kod susjeda i značajnog dijela građana sopstvene države. Takve provokacije nisu spontane, to je svima jasno, i od njih se sve crnogorske proevropske političke opcije, kao i ukupna javnost, trebaju snažno ograditi.
Suprotstavljanje revizionističkim agitatorima je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne.
Pogre&scaron;ne politike, bilo da je riječ o identitetskim pitanjima, provociranjem susjeda ili nedostatku reformi svakako udaljavaju Crnu Goru od EU. Da li u svemu tome premijer Spajić snosi odgovornost i djeluje li da on gubi konce posljednjim (ne)činjenjima u kontekstu adekvatne reakcije, koja bi se mogla ogledati i u potezima u pravcu rekonstrukcije Vlade?
PICULA:&nbsp;Igre prijestola proteklih mjeseci u Crnoj Gori mi ne ulivaju ba&scaron; previ&scaron;e povjerenja u uspje&scaron;an nastavak saradnje u okviru trenutne vlade. Pitanje je koliko može biti efikasna pod sve jačim pritiskom.
Očito je da neke političke stranke, dio vladajuće koalicije, ba&scaron; i nemaju ulazak zemlje u EU kao prvi na listi prioriteta. Ne mogu procijeniti kako će se ovdje postaviti premijer Spajić. Ono &scaron;to znam iz pro&scaron;lih situacija, jeste da je obično poku&scaron;avao sklapati lo&scaron;e kompromise.
On, ako istinski želi u EU, ne smije sebi dopustiti da mu koalicioni partneri otvoreno ili iza leđa opstruiraju ili usporavaju taj put.
Kako komentari&scaron;ete situaciju u susjednoj Srbiji, i da li djeluje da se režimu Aleksandra Vučića polako bliži kraj, kada uzmemo u obzir sve ono &scaron;to se de&scaron;ava na ulicama &scaron;irom zemlje u posljednje vrijeme, ali i reakciju vlasti na to?
PICULA:&nbsp;Prilike u Srbiji su izuzetno problematične i sve kompleksnije. Kao izvjestitelj EP-a pratim stanje i izuzetno sam zabrinut oko mogućeg daljeg zao&scaron;travanja situacije. Te&scaron;ko mi je predvidjeti kako će izgledati politička jesen u Srbiji, pogotovo u vrijeme prve godi&scaron;njice pada nadstre&scaron;nice željezničke zgrade u Novom Sadu. Svjedočimo dnevnoj eskalaciji nasilja represivnog aparata Vučićevog režima nad protestantima i naelektrisanoj atmosferi sve dubljih podjela u dru&scaron;tvu.
Sve to vlast podstiče i svojim medijskim manipulacijama i neodgovornim ekonomskim potezima, s primarnim ciljem da sačuva dominaciju u svim sferama. Smatram da bi novi, ali svakako fer izbori bili optimalno rje&scaron;enje izlaska iz ovog neprogla&scaron;enog vanrednog stanja, iako ih je te&scaron;ko zamisliti u ovakvoj toksičnoj atmosferi.
Vučić se nedavno u Pekingu sastao sa Vladimirom Putinom. Govorio je tom prilikom o strate&scaron;kom partnerstvu i o tome kako će Srbija nastaviti da bude jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Da li je ovo novi &scaron;amar Evropi i poruka da su u Briselu nemoćni da ozbiljnije disciplinuju lidera Srbije i da li će se ponovo izvući politički neokrznut?
PICULA:&nbsp;Predsjednik Vučić je sada već ozbiljno kompromitovani političar, u kojeg su veoma razočarani čak i neki njegovi biv&scaron;i zagovornici iz Evropske pučke stranke. Trenutno je jedino popularan kod dijela političara krajnje desnice. A to ne&scaron;to govori. Vučić poku&scaron;ava svojim vanjskopolitičkim izletima skrenuti pažnju od sve težih unutarpolitičkih problema, uz već viđene i sad već izlizane poteze balansiranja između različitih političkih polova.
Nažalost, napredak Srbije prema EU je nikakav i u ovim okolnostima će takav i ostati. &Scaron;to se tiče Brisela, paradoksalno je uvoditi 19 generacija sankcija ruskom režimu, a ignorisati državu kandidatkinju za članstvo u EU čiji &scaron;ef javno odbija uvođenje sankcija agresorskim režimu.

Picula: Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU, bili oni živi ili ne

"NA PUTU EUROINTEGRACIJA CRNA GORA NIJE POSTIGLA ONO ŠTO JE MOGLA"

Na Cetinju je kod Biljarde, u blizini Cetinjskog manastira, održan skup u znak sjećanja na demonstracije na Belvederu iz 2021.kada su građani protestovali protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija.
Skup u organizaciji nevladine organizacije (NVO) Centar za građanska prava, počeo je minutom ćutanja za 22 žrtve dva masakra u Prijestonici, kao i zbog smrti vojnika prilikom ga&scaron;enja požara u Kučima. Sa skupa je poručeno da je Belveder bio i ostao simbol zajedni&scaron;tva i otpora.
"Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome &scaron;to se de&scaron;avalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo", poručila je urednica M portala Danica Nikolić,a prenosi portal RTCG.
Alek Barović kazao je da su do&scaron;li da odaju počast Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog.
"Do&scaron;li smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ni&scaron;ta, a spram nas su sve sile male i ni&scaron;tavne. Ajmo da se skupimo opet. Ajmo da na&scaron;oj lovćenskoj misli na&scaron;a sloga da krila. Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a na&scaron;a ideja i na&scaron; cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora", kazao je Barović.
Rajo Čelebić je poručio da je ponosan &scaron;to može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, nagla&scaron;avajući da je &bdquo;Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri&ldquo;.
"Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju", kazao je Čelebić, dodajući da im to služi na čast.
Skup u organizaciji nevladine organizacije (NVO) Centar za građanska prava, počeo je oko 17 sati, a najavljen je kao miran i dostojanstven.

Završen skup na Cetinju: "Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora"

OBILJEŽENA ČETVRTA GODIŠNJICA PROTESTA POVODOM USTOLIČENJA MITROPOLITA SPC JOANIKIJA

Evropska komisija se priprema za budućnost većeg saveza, ili bar postavlja temelje za rasprave među državama članicama. Predlog reformi za pro&scaron;irenje EU trebalo bi da bude razmatran i predstavljen od strane Kolegijuma komesara 29. oktobra 2025. godine, sa ciljem da se Unija pripremi za integraciju novih članica.
Prema najnovijem objavljenom dnevnom redu Kolegijuma, tačka pod nazivom &bdquo;EU spremna za pro&scaron;irenje: revizije politika i reforme&ldquo; zakazana je za isti dan kada i Paket o pro&scaron;irenju za 2025.
Na osnovu trenutnih informacija, predlog reformi EU u ovoj oblasti biće nelegislativne prirode, kako je navedeno u radnom dokumentu koji je Komisija objavila u februaru. Kao i često u slučaju tačaka sa dnevnog reda Kolegijuma, datum objave je i dalje okviran, &scaron;to znači da može biti pomjeren unapred ili odložen za nekoliko nedjelja. Tačan format jo&scaron; uvijek nije potvrđen&mdash;najvjerovatnije će to biti smjernice&mdash;ali predlog će se nadovezati na Komunikaciju iz 2024. godine o reformama i revizijama politika prije pro&scaron;irenja, koja je naglasila da, iako su reforme EU &bdquo;i ranije bile potrebne&ldquo;, sa pro&scaron;irenjem Unije &bdquo;one postaju neophodne&ldquo;.
Ovo je prvi pregled sadržaja predstojećeg predloga reformi u vezi sa pro&scaron;irenjem EU, za koji se očekuje da će se fokusirati i na unutra&scaron;nju i na spolja&scaron;nju dimenziju, &bdquo;jer i buduće članice i EU moraju biti spremne u trenutku pristupanja, a oba procesa treba da napreduju paralelno.&ldquo;
Dok se čeka predlog Komisije, bitno je pomenuti da Evropski parlament radi na izvje&scaron;taju o potrebi unutra&scaron;njih reformi.
U suprotnom, pro&scaron;irena EU &bdquo;rizikovala bi paralizu&ldquo;, a postojeći problemi efikasnosti, demokratije i funkcionisanja &bdquo;sigurno bi se dodatno povećali&ldquo;, izjavio je izvjestilac Sandro Gozi (Renew Europe) u intervjuu za The New Union Post.
Nacrt izvje&scaron;taja očekuje se da bude stavljen na glasanje u Odboru za ustavna pitanja (AFCO) 23. septembra
Ne treba zaboraviti ni predstavljanje Paketa o pro&scaron;irenju&mdash;zakazano za 29. oktobar&mdash;godi&scaron;njeg seta dokumenata koji predstavljaju pristup Evropske komisije integraciji potencijalnih novih članica.
Paket će obuhvatiti zemlje koje su zvanično priznati kandidati&mdash;trenutno Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija, Turska i Ukrajina&mdash;kao i potencijalne kandidate, među kojima je za sada samo Kosovo.
Paket o pro&scaron;irenju sastoji se od komunikacije i izvje&scaron;taja specifičnih za svaku zemlju. Komunikacija o pro&scaron;irenju je strate&scaron;ki dokument koji razmatra ključna de&scaron;avanja u protekloj godini, uključujući preporuke za unapređenje procesa.
Izvje&scaron;taji po zemljama pružaju detaljnu procenu napretka i nedostataka svakog kandidata, posebno u kritičnim oblastima kao &scaron;to je vladavina prava, nudeći dubinske analize reformi potrebnih da bi se nacionalno zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU.

Evropska komisija će do jeseni predstaviti interne reforme u pripremi za proširenje EU

S CILJEM DA SE UNIJA PRIPREMI ZA INTEGRACIJU NOVIH ČLANICA

Odbrana strate&scaron;kih resursa pitanje je nacionalne bezbjednosti i dostojanstva jedne države, a ne trži&scaron;ne cijene, kazao je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Savo Kentera.
On je to rekao na okruglom stolu pod nazivom &bdquo;Kritična infrastruktura kao instrument meke moći&ldquo;, koji je organizovao ASCG.
Kentera je poručio da je odbrana strate&scaron;kih resursa pitanje nacionalne bezbjednosti, a ne trži&scaron;ne cijene.
&bdquo;To je pitanje dostojanstva jedne države&ldquo;, istakao je Kentera.
On je kazao da su male zemlje, poput Crne Gore, posebno ranjive, jer im se često nude investicije koji u su&scaron;tini znače gubitak suvereniteta.
&bdquo;Ne smijemo dozvoliti da ono &scaron;to je kičma na&scaron;e države postane alat u rutkama tuđe politike. Moramo imati jasnu crvenu liniju. Strate&scaron;ki resursi se čuvaju, &scaron;tite i razvijaju u interesu građana Crne Gore, a ne prodaju na rasprodaji pod pritiskom, ili iz kratkoročnih interesa&ldquo;, naveo je Kentera.
On je naglasio da ovo nije pitanje samo ekonomije, već pitanje identiteta i slobode.
&bdquo;Ako predamo kontrolu nad na&scaron;om infrastrukturom, predali smo i kontrolu nad samim sobom&ldquo;, kazao je Kentera.
On je rekao da Crna Gora jeste geografski mala država, ali da ima ne&scaron;to &scaron;to mnogi veći nemaju.
&bdquo;Imamo jasnu svijest o tome ko smo i &scaron;ta smo, gdje pripadamo i za &scaron;ta se borimo. Na&scaron;a snaga nije u veličini, već u jasnoj viziji&ldquo;, naveo je Kentera.
On je kazao da &bdquo;na&scaron;a budućnost nije u zavisnosti, već u savezni&scaron;tvu sa onima koji dijele na&scaron;e vrijednosti&ldquo;.
&bdquo;Sa pravim, iskrenim prijateljima i partnerima. I zato želim da poručim: Ko kontroli&scaron;e na&scaron;u infrastrukturu, kontroli&scaron;e na&scaron;u zemlju. A Crna Gora to ne smije nikada nikome dozvoliti&ldquo;, istakao je Kentera.
Kako je kazao, kada se govori o kritičnoj infrastrukturi, nije riječ samo o dalekovodima, lukama, telekomunikacijama.
&bdquo;Mi govorimo o srcu jedne države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da di&scaron;e&ldquo;, dodao je Kentera.
Kritična infrastruktura, kako je istakao, vi&scaron;e nije samo tehničko pitanje, ona je postala političko oružje i instrument meke moći.
&bdquo;Danas neprijatelj ne mora da &scaron;alje vojsku. Dovoljno je da zavrne ventil gas&ldquo;, kazao je Kentera.
On je dodao da tu ne misli na Crnu Goru, već globalno.
&bdquo;Dovoljno je da isključi mreže, dovoljno je da presječe tok informacije. I mi ostajemo automatski paralizovani&ldquo;, rekao je Kentera.
On je ocijenio da se u Crnoj Gori to osjeća na vi&scaron;e nivoa.
&bdquo;Mi nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Istina, u nekim mjesecima imamo i za izvoz. Ali generalno, nemamo stabilnost. Jedan poremećaj na trži&scaron;tu i cijela ekonomija postaje talac&ldquo;, naveo je Kentera.
On je kazao da na&scaron;a digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije se odluke donose daleko od Podgorice.
&bdquo;Neke dalje od Podgorice, neke bliže, a možda te koje su bliže, možda su i opasnije. Na&scaron;a saobraćajna i energetska mreža često je u rukama aktera koji ne dijele uvijek na&scaron;e interese&ldquo;, rekao je Kentera.
Kako je naveo, ko kontroli&scaron;e infrastrukturu, kontroli&scaron;e i budućnost, i to je nova realnost.
Kentera je poručio da za Crnu Goru postoje tri imperativa, a prvi je energetska nezavisnost.
&bdquo;Moramo graditi obnovljive izvore, ulagati u sunce, vjetar, more, vodu. Energetika mora ostati u rukama države i njenih građana&ldquo;, kazao je Kentera.
On je poručio da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije samo kompanija
&bdquo;Ona je krvotok na&scaron;e privrede i na&scaron;eg dru&scaron;tva. Ako EPCG ikad dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili bismo sposobnost da sami odlučujemo o sopstvenoj budućnosti&ldquo;, naveo je Kentera.
EPCG, kako je istakao, ne smije nikad postati moneta za političku trgovinu, niti predmet kratkoročnih finansijskih kalkulacija.
Kentera je naglasio da EPCG mora ostati nacionalni stub i garant stabilnosti i sigurnosti.
&bdquo;Drugo, digitalni suverenitet. Ko kontroli&scaron;e na&scaron;e podatke, taj kontroli&scaron;e i nas. Zato moramo čuvati na&scaron;e mreže, razvijati kapacitete i povezivati se sa partnerima kojima vjerujemo i koji dijele iste one vrijednosti za koje se mi zalažemo&ldquo;, naveo je Kentera.
Treći prioritet, kako je kazao, odnosi se na za&scaron;titu strate&scaron;kih resursa.
&bdquo;Na&scaron;e vode, luke, na&scaron;e energetske kompanije - to nijesu samo preduzeće. To nijesu robe koje se iznose na trži&scaron;te kao svaka druga&ldquo;, rekao je Kentera.
On je poručio da je &bdquo;to temelj na&scaron;eg opstanka&ldquo;.
&bdquo;Ako luke i aerodromi pređu u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, gubimo kontrolu nad svojim morem i nad svojom ekonomijom&ldquo;, kazao je Kentera.
On je rekao da, ako energetska preduzeća postanu predmet političkih igara i stranih kalkulacija, &bdquo;gubimo sposobnost da sami odlučujemo o svjetlu i toplini u na&scaron;im domovima&ldquo;.
&bdquo;Ako dopustimo da se na&scaron;i izvori vode pretvore u privatnu imovinu, jednog dana na&scaron;i građani mogu plaćati najskuplje cijene za resurse koji su rođeni u na&scaron;oj zemlji&ldquo;, naveo je Kentera.
&nbsp;

Kentera: Odbrana strateških resursa pitanje nacionalne bezbjednosti

"TO JE PITANJE DOSTOJANSTVA JEDNE DRŽAVE“

Komisija koju je formirala Agencija za&nbsp;životnu sredinu već je&nbsp;pripremila&nbsp;pozitivno mi&scaron;ljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u&nbsp;Botunu, tvrdi predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.
 Knežević je pozvao Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mi&scaron;ljenje na, kako je naveo, ekolo&scaron;ki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom pona&scaron;anju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti.

Knežević: Komisija već pripremila saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu, SDT da provjeri ima li elemenata koruptivnosti

TVRDI PREDSJEDNIK DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatovića zatražio je od predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da zakaže vanrednu sjednicu za 15.septembar na kojoj će se raspravljati o predlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
"Imajući u vidu da Skup&scaron;tina Crne Gore u toku redovnog proljećnog zasijedanja nije razmotrila prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, koji je Parlamentu sredinom maja uputio Predsjednik Crne Gore, on je uputio zahtjev za vanredno zasijedanje Skup&scaron;tine za 15. septembar 2025. godine sa početkom u 11 sati u skladu sa članom 90 Ustava Crne Gore i članom 128 Poslovnika Skup&scaron;tine, na kojem će biti razmotren predmetni prijedlog", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz&nbsp; Kabineta Milatovića.
Kako dalje navode, dosada&scaron;njim pasivnim odnosom Skup&scaron;tine Crne Gore, kada je u pitanju potreba popune svih upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu, dodatno se produbljuje ustavna kriza, ugrožava vladavina prava i usporava evropski put Crne Gore.
"U tom smislu, predsjednik Milatović nastoji da, kori&scaron;ćenjem svojih ustavnih nadležnosti, doprinese kompletiranju Ustavnog suda i postizanju njegove pune funkcionalnosti.
Takođe, podsjećamo da je u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima predsjednik Milatović raspisao Javni poziv za izbor jo&scaron; jednog sudije Ustavnog suda i da je postupak u toku. Pozivaju poslanike da, kako navode, pokažu odgovornost i omoguće kompletiranje Ustavnog suda kao prve linije odbrane pravnog i institucionalnog poretka u zemlji", poručuju iz Kabineta.

Milatović traži od Mandića da zakaže vanrednu sjednicu 15. septembra i raspravu o kandidatkinji za sudiju Ustavnog suda

"DOSADAŠNJIM PASIVNIM ODNOSOM SKUPŠTINE DODATNO SE PRODUBLJUJE USTAVNA KRIZA"

Crna Gora će susjednoj Hrvatskoj, uz brojne druge zahtjeve, ispuniti i taj da isplati vi&scaron;e od 17 miliona od&scaron;tete osobama koje su bile zatočene u objektu nekada&scaron;nje Vojske Jugoslavije u kotorskom naselju Morinj, koji je početkom devedesetih godina služio kao logor, pi&scaron;e Pobjeda.
Sudski spisi vezani za slučajeve iz logora &bdquo;Morinj&ldquo;, koji je radio od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, pominju različit broj logora&scaron;a koji se kreće od 160. Na spomen-ploči na ulazu u taj objekat sada stoji kako su u logoru bile zatočene 292 osobe iz Dubrovačke regije. Međutim, prema saznanjima Pobjede, iz Hrvatske se sve če&scaron;će pominje broj od 300 pa i vi&scaron;e onih koji tvrde da su žrtve iz logora u Morinju.
Kada je riječ o isplati &scaron;tete, Crna Gora je do 2018. godine na ime nematerijalne od&scaron;tete već dala oko 1,43 miliona eura.
Kako podaci nijesu cjeloviti, zna se da je novac primilo između 145 do 200 biv&scaron;ih logora&scaron;a, a pojedinačni iznosi kretali su se od 20.000 do 30.000 eura.
Po&scaron;to su postupci za naknadu &scaron;tete i dalje u toku, krajnji iznos ostaje nepoznanica, jer, uz novac koji će biti dat direktno onima koji su bili zatočeni, nadovezuje se i onaj dio koji pripada državi Hrvatskoj.

Hrvatska traži najmanje 17 miliona zbog logora „Morinj“

RASTE IZNOS ODŠTETE ZATOČENICIMA IZ BIVŠE KASARNE JNA

Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković u emisiji &bdquo;Budimo budni &ndash; pitajte Vladu&ldquo; komentarisao je nedavno održani kongres SNP-a, na kojem je treći put izabran za predsjednika tog političkog subjekta.
&ldquo;Za budućnost SNP-a nijesam zabrinut. Neko ko hoće da bude predsjednik SNP-a mroa da shvati da se ne može postati predsjednik SNP-a lobiranjem u poslednjih četiri mjeseca ili prethodnih godinu dana&rdquo;, kaže Joković.
To se, kako poja&scaron;njava,zavrjeđuje radom u partiji, unazad dvadesetak godina.
&ldquo;Mislim da iz ovoga svi možemo da izvučemo neke pouke. Pitanje je za&scaron;to Dragaoslav &Scaron;ćekić nije ostao do kraja da vidi kakvu bi podr&scaron;ku imao. Ja nikad ne bih rekao, da sam na drugoj strani, rekao ni&scaron;ta lo&scaron;e o SNP-u. &Scaron;ćekić je bio poslanik, predsjednik Op&scaron;tine Berane, ministar, potpredsjednik partije&hellip;I nikad mi nije rekao da ne&scaron;to ne valja za sve ove godine&rdquo;, istakao je Joković.
Kaže da zbog godina provedenih u SNP-u neće ni&scaron;ta lo&scaron;e govoriti o &Scaron;ćekiću.
Joković je odgovarjući na pitanje kako će se &Scaron;ćekićev izlazak iz SNP-a odraziti na njegovu ministarsku funkciju, nagla&scaron;ava da je logično po&scaron;tovati koalicioni sporazum, i da &Scaron;ćekić ne može obavljati funkciju ministra u ime SNP-a.
&ldquo;Niko neće moći obavljati nijednu funkciju koju je SNP dobio, a da nije u SNP-u&rdquo;, naglasio je Joković.
Predviđa da od formiranja nove stranke Dragoslava &Scaron;ćekića &ldquo;nema ni&scaron;ta&rdquo;.
&nbsp;

Joković: Niko neće moći obavljati nijednu funkciju koju je SNP dobio, a da nije u stranci

PORUČIO LIDER TE PARTIJE

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova(MUP) saop&scaron;tilo je da je nakon kontrole spiska osoba koji je Upravi policije dostavio lider i poslanik Demokratske partije socijalista &nbsp;Danijel Živković,utvrđeno da je pet osoba u birački spisak upisano nakon 31. decembra 2020.
U saop&scaron;tenju MUP-a je navedeno da su četiri osobe upisane 2021. i jedna osoba 2022.&nbsp;
Iz MUP-a su saop&scaron;tili da je u mandatu 44. Vlade sa spiska koji je Živković dostavio "ukupno upisano 0 lica".
"Ministarstvo će tokom sjutra&scaron;njeg dana dostaviti sve ostale informacije. Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova u okviru svojih zakonom definisanih nadležnosti dužno je da vodi birački spisak na tačan, ažuran i pouzdan način, odnosno da garantuje zakonitost biračkog prava za svako lice koje ostvaruje biračko pravo u Crnoj Gori. Za eventualne upise van na&scaron;e zemlje i zakonitost upisa na teritoriji druge zemlje, Ministarstvo nije nadležno", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju MUP-a.
Živković je, podsjetimo, juče dao izjavu u CB i predao spisak sa 2.300 imena "osoba koja biračko pravo ostvaruju u tri države"

MUP: Sa spiska koji je dostavio Živković samo pet osoba upisano nakon 31. decembra 2020.