Politika

Izjava predsjednika Milatovića izrečena na Parlamentarnoj skup&scaron;tini NATO-a povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dio je ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne odražava kompleksnost i težinu događaja u Bosni i Hercegovini devedesetih, navedeno je u saop&scaron;tenju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
"Od početka mandata predsjednik države u vi&scaron;e navrata jasno je isticao da u potpunosti prihvata i po&scaron;tuje odluke međunarodnih sudova, koji su nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao i karakter međunarodnog oružanog sukoba.
Takođe, predsjednik Milatović u kontinuitetu ističe da Crna Gora, kao dobar susjed, iskreno podržava razvoj i napredak BiH, uvažavajući njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. On je u vi&scaron;e navrata iskazivao pijetet prema nevinim žrtvama rata u BIH i pozivao da se utvrdi puna odgovornost za njihovo stradanje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/dps-pozivamo-milatovica-da-povuce-svoju-revizionisticku-izjavu-i-da-se-izvini-zrtvama-rata-i-njihovim-porodicama-27-05-2025-15-44-55">DPS: Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu i da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama</a>
Kako dalje navode iz Kabineta Milatovića, poku&scaron;aj da se predsjednik Crne Gore predstavi kao neprijatelj Bosne i Hercegovine te neko ko ne po&scaron;tuje žrtve ili negira bilo čiju odgovornost, predstavlja političku manipulaciju Demokratske partije socijalista
"Koja je bila aktivni učesnik ratnih de&scaron;avanja 90-ih, i koja iz prve ruke zna sve o karakteru tog rata, kome je doprinijela svojim politikama. Takođe, bilo bi moralno i opravdano da se predstavnici te partije napokon suoče sa posljedicama njenog istorijata, kada je u pitanju rat u BIH, i time iskažu po&scaron;tovanje prema žrtvama. Konačno, &scaron;to se tiče istorijskog revizionizma u odnosu na sukobe 90-ih - ne postoji očigledniji primjer od kontinuiranih nastojanja DPS-a da izbjegne odgovornost za ono &scaron;to su tih godina zastupali i u čemu su učestvovali", poručuju u saop&scaron;tenju.
Predsjednik Crne Gore bio je, ostaje i biće uvijek prijatelj Bosne i Hercegovine, i saveznik na evropskom putu, okrenut saradnji, stabilnosti i prosperitetu dvije države, ističe se u reagovanju iz Kabineta Jakova Milatovića.

Kabinet Predsjednika CG: Pokušaj da se Milatović predstavi kao neprijatelj BiH je politička manipulacija DPS-a

REAGOVANJE

Milica Lalatović Žižić iz Pokreta Evropa sad (PES) &nbsp;biće predsjednica Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, saznaje Pobjeda.
Kako prenosi Pobjeda, nosilac liste PES na izborima u Nik&scaron;iću Zoran Mrkić odustao je od funkcije predsjednika lokalnog parlamenta.
Lalatović Žižić &nbsp;bi trebalo da bude izabrana za predsjednicu u nastavku konstitutivne sjednice nik&scaron;ićkog parlamenta narednog ponedjeljka.
Potpredsjednik Op&scaron;tine biće iz redova Demokrata, dok će čelnik nik&scaron;ićke Op&scaron;tine ostati Marko Kovačević iz koalicije "Za budućnost Crne Gore"

Mrkić odustao, Lalatović Žižić biće predsjednica SO Nikšić?

NASTAVAK KONSTITUTIVNE SJEDNICE NIKŠIĆKOG PARLAMENTA NAREDNOG PONEDJELJKA

Milatovićeva kvalifikacija rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio devedesetih godina, kao građanskog, grubo je izvrtanje istorijskih činjenica, ignorisanje međunarodnih presuda i ruganje žrtvama genocida i sistematskih zločina koji su počinjeni na tlu Bosne i Hercegovine, saop&scaron;teno je iz DPS-a.&nbsp;
"U Bosni i Hercegovini se nijesu sukobili građani koji su do tada mirno i složno živjeli, već je taj rat predstavljao oružani sukob kojem je Srbija pod vođstvom Slobodana Milo&scaron;evića aktivno učestvovala &ndash; politički, vojno i logistički &ndash; sa ciljem stvaranja tzv. &bdquo;Velike Srbije&ldquo;. U to ime sprovedeno je masovno etničko či&scaron;ćenje, opsade gradova, masakri i, konačno, genocid u Srebrenici, &scaron;to je potvrđeno i presudama Međunarodnog suda pravde i Ha&scaron;kog tribunala", poručuju iz DPS-a.
Kako dalje navode, Milatovićevo tumačenje stvarnih uzroka rata u Bosni i Hercegovini i nazivanje rata &bdquo;građanskim&ldquo; ne samo da je negacija činjenica već opasno relativizuje odgovornost za ratne zločine i podriva temelje pravde i pomirenja u regionu.
"Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu, da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama, i da se jasno i nedvosmisleno distancira od svake vrste istorijskog revizionizma, koji je uzeo maha u Crnoj Gori i izbija iz gotovo svake institucije",, poručili su iz DPS-a.

DPS: Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu i da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama

"GRUBO IZVRTANJE ČINJENICA"

Izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da je Dejtonskim sporazumom okončan građanski rat u Bosni, u najmanju ruku je neprimjerena, kaže za Antenu M predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
"Smatramo da je ta izjava u najmanju ruku neprimjerena, kako sa stanovi&scaron;ta međudržavnih odnosa, dobrih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su ostvareni u prethodnom periodu, a isto tako i sa aspekta istorijskih činjenica", kaže Mustafić.
Predsjednik Milatović bi, kako dodaje, trebalo da zna da rat u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat.
"Već je to bila brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SRJ zajedno sa secionističkim snagama Vojske Republike Srpske i da su se u tom periodu desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici. Nažalost, tada&scaron;nja crnogorska vlast je u tome indirektno sudjelovala pomaganjem Milo&scaron;evićeve ratne ma&scaron;inerije, o čemu bi takođe trebalo predsjednik države znati kada su u pitanju činjenice, kada su u pitanju stvari koje su u vezi sa propagandističkim ratom koji se tada u Crnoj Gori odvijao preko medija i progona svih onih koji su drugačije mislili i koji su osuđivali agresiju na Bosnu i Hercegovinu u to vrijeme", navodi Mustafić.
Dodaje da je na jučera&scaron;nji dan obilježena godi&scaron;njica deportacije, "kada su na sraman način, neprimjeren bilo kakvom domaćinskom odnosu i etičnom odnosu, izručeni ljudi iz Crne Gore i poslati Vojsci Republike Srpske, a tačno se znalo &scaron;ta će biti njihova dalja sudbina".
Mustafić zaključuje da, u bilo kom trenutku, a pogotovo u trenutku kada se obilježava 30 godina od Dejtnoskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir i sačuvan teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kroz po&scaron;tovanje prava svih njenih naroda, a takođe u godini u kojoj će se obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici, davati takve izjave je u nemanju ruku neprimjereno i nije u duhu dobrih odnosa,niti u duhu onoga &scaron;to su istorijske činjenice.

Mustafić: Neprimjerena izjava Milatovića sa stanovišta međudržavnih odnosa i istorijskih činjenica

"PREDSJEDNIK BI TREBALO DA ZNA DA RAT U BOSNI I HERCEGOVINI NIJE BIO GRAĐANSKI RAT"

Nosilac liste DPS-a Boris Muratović na izborima u Nik&scaron;iću poručio je da koalicioni sporazum budućih konstituenata vlasti u gradu pod Trebjesom čista partitokratija.
Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić danas je prekinuta, jer budući koalicioni partneri- Za budućnost Nik&scaron;ića, PES i Demokrate-Plenum 083 nijesu dostavili predlog za predsjednika nik&scaron;ićke skup&scaron;tine. Danas su samo verifikovani mandati novim odbornicima, a sjednica će biti nastavljena 2.juna.
Muratović smatra da je Nik&scaron;ić u prethodne četiri godine, kako je rekao, imao &bdquo;nakaradnu vlast&ldquo;, i da će sada &bdquo;ta nakaradna vlast biti upotpunjena sa onim &scaron;to je njihov, izgleda prirodni partner, to je PES&ldquo;.
&bdquo;Vidjeli ste kako se tu pregovara. Dakle, ovdje se govori isključivo o podjeli plijena, ovdje se ne govori o bilo kakvom razvoju grada i ljudi su se sjetili da dan prije konstitutivne sjednice sjednu i poku&scaron;aju dogovarati funkcije.
Dakle, sami ste vidjeli, oni su kazali, prvo su tražili pauzu, pa onda prekid, dakle ne poznaju procedure, prekid traje pet dana, pauza može trajati do 45 minuta, dok potpi&scaron;u koalicioni sporazum. A znate &scaron;ta je koalicioni sporazum? Čista partitokratija. Dogovor po&scaron;to jedni drugima ne vjeruju, dakle da stave potpise na to &scaron;ta će kome pripasti i onda će, kažu, imati jednu stabilnu vlast i mora ih odmah ispraviti, vjerovatno u naredne dvije godine kada očekujemo izmjenu izbornog zakonodavstva.
Mi možemo stajati po strani, potpuno mirno posmatrati to, biti jedna odgovorna opozicija, jedna konstruktivna opozicija, kao &scaron;to smo bili i ranije. Nikada nećemo biti opozicija gradu, ali definitivno bićemo opozicija svim takvim strukturama koji devastiraju na&scaron; grad, devastiraju resurse na&scaron;e grade i države i na kraju ne po&scaron;tuju ono &scaron;to su državni simboli Crne Gore, niti himnu i sve ostalo, a to su pokazali na dijelima i u prethodnih 4-5 godina&ldquo;, naglasio je Muratović.
Ponovio je ono &scaron;to je ta partija govorila i u predizbornoj kampanji u Nik&scaron;iću.
&bdquo;Glas za Demokrate i glas za PES ujedno glas za DF, odnosno glas za to da Marko Kovačević i dalje bude predsjednik Op&scaron;tine. Iako su oni u nekoliko navrata to negirali, na dijelima je, ipak ne&scaron;to potpuno drugačije. Možemo reći da su zaveli jedan dio biračkog dijela, ali kažem mi nemamo nikakav problem sa tim, nijesmo upućivali bilo kakve neformalne ili formalne zahtjeve ka nekim od tih partija, jer zaista ne vidimo ih kao potencijalne partnere, niti kao neko ko može doprinijeti boljem razvoju na&scaron;e grada i države. Oni su i na državnom nivou pokazali koliko nemaju znanja, koliko nijesu odgovorni, koliko ne domaćinski se odnose prema resursima Crne Gore. Ne vjerujem da će ne&scaron;to drugačije biti u Nik&scaron;iću&ldquo;, rekao je Muratović, prenosi RTNK.
&nbsp;

Muratović: Koalicioni sporazum je čista partitokratija, ovdje se govori isključivo o podjeli plijena

KONSTITUTIVNA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE NIKŠIĆ DANAS JE PREKINUTA

Nosilac liste Za budućnost Nik&scaron;ića (ZBNK) Marko Kovačević kazao je danas nakon &scaron;to je data pauza na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić da je dogovoreno da predsjednik Op&scaron;tine bude iz redova koalicije ZBNK, predsjednik parlamenta biće iz Pokreta Evropa sad (PES), a potpredsjednik Op&scaron;tine iz Demokratske Crne Gore, javljaju dopisnici RTCG.
Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić, prva nakon nedavnih lokalnih izbora, prekinuta je na zahtjev nosioca liste "Za budućnost Nik&scaron;ića" Marka Kovačevića koji je tražio pauzu dok se ne potpi&scaron;e koalicioni sporazum. Na sjednici je trebalo da bude izabran predsjednik SO, međutim, nastavak je zakazan za 2. jun u 10 sati.
Nakon &scaron;to su potvrđeni mandati odbornicima, Kovačević je zatražio pauzu.&nbsp;
"Prvo želim da čestitam potvrđivanje mandata odbornicima. Želim da zatražim pauzu. Mi kao buduća većina imamo kandidata za predsjednika SO, ali na zahtjev na&scaron;ih kolega, sa kojim smo se mi usaglasili, dok ne potpi&scaron;emo koalicioni sporazum ne bismo da ulazimo u izbor", kazao je Kovačević, prenosi portal RTCG.
Odbornik DPS-a Rajko Perović zatražio je da mu se dostavi ko je od 10. maja na čelu Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, otkada je Kovačeviću prestao mandat, ko se od tada starao o budžetu, da li je bilo tro&scaron;enja op&scaron;tinskog novca, potpisivanja ugovora.
Perović je tražio da se uvede alko testiranje i testiranje na narkotike, a Kovačević je uzvratio da on traži psiho test za odbornike.&nbsp;
Sjednicom predsjedava najstariji odbornik iz reda Demokratske partije socijalista Miodrag Dragan Nikolić. Sjednici prisustvuje 38 odbornika i predsjednik Op&scaron;tinske izborne komisije (OIK) Nik&scaron;ić Rade Peri&scaron;ić.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13. aprila. Vlast u gradu pod Trebjesom, najavljeno je nakon izbora, formiraće partije koje su na vlasti i na državnom nivou, odnosno koalicija Za budućnost Nik&scaron;ića koja je osvojila 15 mandata, Pokret Evropa sad sa osvojenih pet i koalicija Demokrata i Plenuma 083 koji su osvojili tri mandata.
Najvi&scaron;e mandata, odnosno 16, osvojila je lista DPS-a, dok je Evropskom savezu pripalo dva mandata.

Kovačević: Gradonačelnik iz ZBNK, predsjednik SO iz PES a potpredsjednik opštine iz DCG

VERIFOKOVANI MANDATI ODBORNICIMA

Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić, prva nakon nedavnih lokalnih izbora, biće održana danas sa početkom u 10 sati.
Na sjednici, kako je najavljeno, biće potvrđeni mandati novim odbornicima, a u najavi za dana&scaron;nju sjednicu pod tačkom 2 je izbor predsjednika SO Nik&scaron;ić.
Dana&scaron;njom sjednicom predsjedavaće najstariji odbornik Miodrag Dragan Nikolić, odbornik DPS-a.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13. aprila. Vlast u gradu pod Trebjesom, najavljeno je nakon izbora, formiraće partije koje su na vlasti i na državnom nivou, odnosno koalicija Za budućnost Nik&scaron;ića koja je osvojila 15 mandata, Pokret Evropa sad sa osvojenih pet i koalicija Demokrata i Plenuma 083 koji su osvojili tri mandata.
Najvi&scaron;e mandata, odnosno 16, osvojila je lista DPS-a, dok je Evropskom savezu pripalo dva mandata.

Danas konstitutivna sjednica SO Nikšić

U 1O SATI

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović&nbsp; obratio se na zasijedanju Parlamentarne Skup&scaron;tine NATO-a na kojoj se raspravlja i o tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U svom obraćanju se dotakao važnosti uloge SAD-a u postizanju mira u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Milatović je kazao da je ta uloga dovela do kraja "građanskog rata u Bosni i Hercegovini" na taj način negirajući agresiju i svoje države, koja je tada bila u sklopu SR Jugoslavije, na BiH &scaron;to je potvrđeno nizom presuda u Hagu, <a href="https://n1info.ba/vijesti/jakov-milatovicdejton-je-okoncao-gradjanski-rat-u-bih/?fbclid=IwQ0xDSwKhnDRleHRuA2FlbQIxMAABHsZpnP04mV8arn90peiD44xlwHM-CWiU7D7b2jThdzWVPhhOm2J2K1_IBjvA_aem_5Y6HVyIxhqCEATIgE0quQg">pi&scaron;e N1 BiH.</a>
- Za region iz kojeg dolazim, ovaj grad na američkom Srednjem zapadu nosi duboko simbolično značenje. Upravo je ovdje prije tri decenije, odlučnim angažmanom međunarodne zajednice, a posebno Sjedinjenih Američkih Država, okončan razorni 'građanski' rat u Bosni. Rat koji je odnio bezbroj života, ugrozio budućnost generacija i ostavio za sobom razaranje toliko te&scaron;ko da čak i danas, na mnogim mjestima, ostaje neizliječeno. Dakle, koje smo lekcije naučili iz tog tragičnog poglavlja na&scaron;e kolektivne istorije? Iznad svega, shvatili smo da se diplomatija ne smije tretirati kao krajnja opcija, kojoj se treba pribjegavati tek nakon &scaron;to se otkrije besmislenost oružanog sukoba - rekao je Milatović.
Bramerc: U BiH je bio međunarodni oružani sukob
Podsjećaju, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc u emisiji Pressing na N1 potvrdio je kako je u Bosni i Hercegovini međunarodni oružani sukob.
- Jasno je iz presuda Tribunala Prliću i drugima da je Vlada iz Zagreba učestvovala u zločinima u Bosni i Hercegovini, a u predmetu Stani&scaron;ić i Simatović bilo je sasvim jasno da postoji povezanost sa vođstvom u Beogradu. Tako da niko ne može reći da ono &scaron;to se desilo u Bosni i Hercegovini je unutra&scaron;nji oružani sukob, to je međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu - kazao je Bramerc za N1.
Predsjednik Crne Gore je govorio i o tome da je politička volja spriječila da rat u Bosni i Hercegovini bude zavr&scaron;en jo&scaron; 1992. umjesto 1995. s potpisivanjem Dejtona.
- Umjesto toga, diplomatija mora biti najvažniji instrument za rje&scaron;avanje sporova, posebno i posebno kada se razlike čine nepobjedivim. A ako je mir u Bosni bio dostižan 1995. godine, čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine. Da su oni kojima je u to vrijeme povjereno političko vođstvo pokazali veću mudrost, predviđanje i pravi osjećaj odgovornosti. Međutim, danas me ohrabruje uvjerenje da sada&scaron;nje političko vodstvo &scaron;irom Balkana, vođeno bolnim lekcijama iz pro&scaron;losti, pristupa otvorenim pitanjima sa povećanom demokratskom zrelo&scaron;ću. I nepokolebljivom posvećeno&scaron;ću mirnom rje&scaron;enju - rekao je Milatović.
I upravo zbog toga moramo, dodaje on, u ovakvim prilikama, ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao kamena temeljca mira u Bosni, već i kao odlučujućeg trenutka za &scaron;iru stabilnost na&scaron;eg regiona.
- I s tim po&scaron;tovanjem, želim da se zahvalim, posebno kongresmenu Tarneru, &scaron;to nas je danas sve ovdje pozvao u Dejton - zaključio je Milatović

N1 BiH: "Istorija" po Milatoviću - sramna izjava predsjednika Crne Gore

ZA MEĐUNARODNI SUKOB U BIH REKAO DA JE BIO GRAĐANSKI RAT

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u obraćanju na zavr&scaron;noj sesiji Parlamentarne skup&scaron;tine NATO-a, poručio je da rat u Bosni i Hercegovini i danas izaziva ozbiljne posljedice u regionu, i da je iz tog užasnog iskustva potrebno izvući jasne lekcije.
Milatović je rekao da diplomatija ne smije ostati posljednje sredstvo za rje&scaron;avanje kriza, nego način da se dođe do trajnog mira.
"Za region iz kojeg dolazim Dejton nosi duboko simboličko značenje. Upravo ovdje, prije tri decenije, odlučnim angažovanjem međunarodne zajednice i posebno Sjedinjenih Američkih Država, razarajući građanski rat u Bosni je doveden do kraja.
Rat koji je odnio bezbroj života, ugrozio budućnost generacija i ostavio za sobom toliko te&scaron;ka razaranja da čak i danas na mnogim mjestima ostaju vidljiva. Dakle, koje smo lekcije naučili iz tog tragičnog poglavlja na&scaron;e kolektivne istorije? Prije svega, shvatili smo da se diplomatija ne smije tretirati kao opcija poslednjeg sredstva, kojoj se treba pribjegavati tek nakon &scaron;to se otkrije besmislenost oružanog sukoba. Umjesto toga, diplomatija mora biti najvažniji instrument za rje&scaron;avanje sporova, posebno kada se razlike čine nepremostivima. I jer ako je mir u Bosni bio dostižan 1995. godine, čvrsto sam uvjeren da je bio i dostižan 1992. godine, da su oni kojima je u to vrijeme povjereno političko vođstvo okazali veću mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti.
Danas me, međutim, ohrabruje uvjerenje da sada&scaron;nje političko vođstvo &scaron;irom Balkana, vođeno bolnim lekcijama pro&scaron;losti, pristupa otvorenim pitanjima sa povećanom demokratskom zrelo&scaron;ću i nepokolebljivom posvećeno&scaron;ću mirnom re&scaron;enju. I upravo zbog toga moramo, u prilikama poput ove, ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao kamena temeljca mira u Bosni, već i kao odlučujućeg trenutka za &scaron;iru stabilnost na&scaron;eg regiona", poručio je Milatović.
Duboko je obeshrabrujuće priznati da neprijateljske državne politike i oružani sukobi koje one neizbježno izazivaju nisu prepu&scaron;teni istoriji, dodao je Milatović.
"Naprotiv, svjedoci smo pojave novih i opasnih kriza koje prijete da destabilizuju međunarodni poredak kome smo svi posvećeni. Ruska agresija na Ukrajinu je hitno upozorenje, ono koje zahtijeva obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti. Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini stoga nije samo strate&scaron;ka nužnost, već moralni imperativ.
Zato sa ovog mjesta želim da izrazim svoju najsnažniju podr&scaron;ku svim naporima usmjerenim ka &scaron;to bržem postizanju takvog mira. Dragi prijatelji, &scaron;ta danas predstavlja NATO savez? U početku, odgovor se javlja kao bezbjednosni savez. Ali &scaron;to je jo&scaron; važnije, NATO predstavlja odbrambenu arhitekturu zajedničkih vrijednosti - demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.
Istovremeno, NATO služi kao nepokolebljivi garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku od svojih država članica. Temelji bez kojih nije moguć istinski ili trajan napredak, bilo ekonomski ili bilo &scaron;ta drugo, a s obzirom na duboke transformacije koje su u toku u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, imperativ je da nastavimo da jačamo na&scaron;u koheziju unutar saveza, pobolj&scaron;avajući njegovu operativnu efikasnost i osiguravajući njegovu spremnost da se suoči sa novim i stalno promjenljivim izazovima.
Dragi prijatelji, pristupanje Crne Gore NATO-u 2017. godine bila je važna odluka koja je učinila region Balkana stabilnijim i bezbjednijim. I u tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju na&scaron;ih odbrambenih kapaciteta, povećanju izdataka za bezbjednost i modernizaciji na&scaron;ih oružanih snaga. I potpuno smo svjesni da time ne samo da povećavamo kredibilitet na&scaron;eg članstva u NATO-u, već i direktno ulažemo u sopstvenu bezbjednost i sopstvenu budućnost", istakao je predsjednik države.
Na kraju, kako je kazao, imperativ je da otvoreni dijalog i zajednički radi na boljoj, mirnijoj i svjetlijoj zajedničkoj budućnosti svih.
"A Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj raskrsnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. I kao lider u tom pogledu, Crna Gora teži da predvodi ličnim primjerom. I kao dobar susjed, trudimo se da otvorimo put za cijeli region u EU. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuću budućnost za sve nas. I dok gledamo unaprijed, uvjeren sam da će predstojeći samit NATO-a u Hagu donijeti odluke koje će ojačati jedinstvo i otpornost na&scaron;eg velikog saveza", zaključio je Milatović.

Milatović u Dejtonu: Ne koristiti diplomatiju tek nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba

PORUČIO PREDSJEDNIK CRNE GORE

Ministarstvo odbrane tvrdi da nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće biti raspoređen na teritoriji Ukrajine, niti će učestvovati u bilo kakvim vojnim operacijama u toj zemlji.
To je saop&scaron;teno nakon jutro&scaron;nje informacije iz medija da će Crna Gora poslati u Ukrajinu do tri vojnika.
Kako su pojasnili, eventualno uče&scaron;će tiče se obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći EU za podr&scaron;ku Ukrajini (EUMAM UA) podrazumijeva da će, ukoliko ovaj prijedlog bude izglasan u Skup&scaron;tini, crnogorski instruktori, u okviru međunarodnog programa podr&scaron;ke, u jednoj od savezničkih zemalja, zajedno sa kolegama iz partnerskih država, učestvovati u obuci ukrajinskih vojnika.
"Ova aktivnost predstavlja doprinos Crne Gore zajedničkim naporima saveznika u pružanju pomoći Ukrajini, isključivo u vidu obuke i podr&scaron;ke, a sve u skladu sa na&scaron;im međunarodnim obavezama i načelima", navedeno je u saop&scaron;tenju resornog Ministarstva.

Ministarstvo odbrane: Nijedan crnogorski vojnik neće učestvovati u vojnim operacijama u Ukrajini

“EVENTUALNO UČEŠĆE TIČE SE OBUKE UKRAJINSKIH VOJNIKA U ZEMLJAMA EU”

Naredni samit Evropske unije (EU) sa Zapadnim Balkanom će biti održan u decembru, u glavnom gradu Albanije, Tirani, saop&scaron;tio je predsjednik Evropskog savjeta &Scaron;arl Mi&scaron;el.
"Održaćemo sledeći samit između EU i Zapadnog Balkana u regionu, 6. decembra u Tirani, da bismo ponovo potvrdili na&scaron;e pojačano angažovanje. Zapadni Balkan je ključni prioritet za Evropsku uniju. EU i Zapadni Balkan su potrebni jedni drugima", saop&scaron;tio je predsjednik EU Savjeta u svom nalogu na Twitteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
We will hold the next <a href="https://twitter.com/hashtag/EU?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#EU</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/WesternBalkans?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#WesternBalkans</a> summit in the region - on 6 December in Tirana, Albania 🇦🇱 to reaffirm our reinforced engagement. Western Balkans are a key priority for the European Union. The EU and the Western Balkans need each other.<a href="https://twitter.com/ediramaal?ref_src=twsrc%5Etfw">@ediramaal</a>
&mdash; Charles Michel (@CharlesMichel) <a href="https://twitter.com/CharlesMichel/status/1584236854575890433?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2022</a></blockquote>
Biće ovo prvi put da se samit EU-Zapadni Balkan održava u regionu, odnosno u jednoj zemlji koja nije punopravna članica evropskog bloka.
Kako se nezvanično saznaje, ponudu da se samit održava u albanskoj prijestonici je iznio premijer Albanije, Edi Rama u toku pra&scaron;kog samita koji je održan 6. oktobra.
Samit u Pragu je obilježio formalno lansiranje Evropske političke zajednice koja okuplja sve države evropskog kontineta koje, kako se kaže, dijele zajedničke demokratske vrijednosti. Na ovom samitu su bila 44 čelnika država Evrope, izuzev Rusije i Bjelorusije.
U posljednjim godinama EU praktikuje da se najmanje jednom godi&scaron;nje sastane sa državama regiona.
Prethodni samit sa Zapadnim Balkanom je održan 23. juna u Briselu.

Naredni samit EU-Zapadni Balkan 6. decembra u Tirani