Politika

U ovom sazivu Parlamenta od 13 premijerskih satova smo samo održali sedam, a posljednji pPemijerski sat je bio 27. marta, kazao je poslanik Socijaldemokratske partije (SD) Boris Mugo&scaron;a na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine.
"Danas je 25. jun i mi posljednjih tri mjeseca nismo imalini Premijerski sat, ni ministarski sat, pa opet ni premijerski sat, ni poslanička pitanja", istakao je Mugo&scaron;a.
Kazao je i da se u medijima pojavljuju informacije da se premijer neće pojaviti u Parlamentu u petak.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da su 24. juna dobili obavje&scaron;tenje da premijer ne može 27. da se odazove i predlaže ponedjeljak da se pojavi.
- Ja nisam odgovorio na to iz prostog razloga &scaron;to mi u ponedjeljak imamo posjetu evropskih parlamentaraca i čitav dan ćemo imati obaveze. Dakle, mi imamo na&scaron; plan u Parlamentu i ne možemo da odgovorimo pozitivno na taj zahtjev premijera. 27. premijer neće doći u Parlament, mi smo zakazali, sada se stiču uslovi da vi kao opozicija možete da postavitepitanje povjerenja i premijera i Vladi. Znači imate uslove, mi smo zakazali - kazao je Mandić.
Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore trebalo bi na dana&scaron;njoj sjednici, između ostalog, da raspravljaju o Predlogu odluke o dono&scaron;enju Prostornog plana Crne Gore.&nbsp;
- Od 18. juna je pro&scaron;lo nedjelju dana, mi nemamo zvanično obavje&scaron;tenjeo tome &scaron;to mislim da je nepremjereno, ako je razlog međuvladina konferencija, to se znalo i 18. i 19. i 20. i 22, 23. i 24. juna ,a nismo dobili nikakav formalni poziv - kazao je Mugo&scaron;a.
Kako je ocijenio krajnje je ponižavajuće za Parlament da danas ili eventualno sjutra dobiju dopis da se premijer preksjutra neće pojaviti.&nbsp;
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević tražio je da se sa dnevnog reda povuče Predlog odluke o dono&scaron;enju Prostornog plana Crne Gore.
- Dakle, javna rasprava o ovom zakonu, koja je neophodna da bi zakon bio u Parlamentu, zavr&scaron;ena je u julu 2024. godine. Tada je do&scaron;lo mi&scaron;ljanje Savjeta za reviziju prostornog plana. A Velje brdo, predstavljeno je u septembru 2024. godine. A projekt Buljarice, u saradnji, očigledno, sa investitorom iz UAE, tokom 2025. godine. Dakle, kad dođe do neusagla&scaron;enosti, između faktičkog i novonastalog stanja u planskim dokumentima, Vlada je dužna da zakaže, sazove i organizuje javnu raspravu - naveo je Rakočević.
Rakočević je kazao da je to odgovorno je, te da na to ne upozoravaju sma iz opozicije, već i stručna javnost koja je vrlo zainteresovana za na&scaron; prostor.
- A prostor je najvrjedniji resurs. Zbog toga, umjesto na brzinu &scaron;to ovo radimo, dopustite da se uvaže i činjenice - istakao je.
Rakočević je naglasio da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić u obavezi da zakaže posebu sjednicu Skup&scaron;tine na kojoj će premijer odgovarati na pitanja poslanika.
- Spajić i Vlada nijesu krivi &scaron;to ne dolaze u ovaj parlament, može im biti očigledno - naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se nikada ranije nije desilo da predsjednik parlamenta tri mjeseca ne zakaže Premijerski sat.
Rakočević je podsjetio da u Skup&scaron;tinu ne dolaze ni ministri i da zbog toga poslanici nemaju priliku da im postave pitanja.
- Građani u finalu nemaju uvid u rad Vlade - rekao je Rakočević.

Mandić: Spajić neće doći u petak, a mi ne možemo u ponedjeljak, Mugoša: Neprimjereno da poslanici nijesu ranje obaviješteni

"U OVOM SAZIVU PARLAMENTA OD 13 PREMIJERSKIH SATOVA SAMO SMO ODRŽALI SEDAM"

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević izabran je za potpredsjednika Skup&scaron;tine. Izbor Rakočevića, kojeg su za potpredsjednika parlamenta predložili poslanici DPS-a, na tajnom glasanju podržala su 54 poslanika, dok je jedan bio protiv.
Akcenti sa dana&scaron;nje sjednice:
Momčilo Leković (Demokrate) kazao je da ta partija neće podržati taj predlog.
Podr&scaron;ku su najavili Bo&scaron;njačka stranka, kao i Hrvatska građanska stranka.
&ldquo;Dobro je da opozicija ima svog predstavnika, ali se nećemo koristiti onim diskusom koji su koristili kolege iz opozicije kada se birao kolega Nurković i ostali potpredsjednici, kada se to predstavljalo kao borba za fotelje i izdaja interesa&rdquo;, istakao je Amer Ismailović, poslanik BS.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrian Vuksanović kazao je da će njegova partija podržati izbor Nikole Rakočevića.
PES će glasati dok god je DPS opozicija
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je kazao da će podržati izbor Rakočevića.
&ldquo;Svaki put ćemo podržati da se izabere neko iz DPS-a dok god je iz redova opozicije&rdquo;, istakao je Čarapić.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita &scaron;to je poslanicima DPS-a trebalo &ldquo;ono divljanje u Skup&scaron;tini prije nekoliko mjeseci&rdquo;.
&ldquo;Obećajte nam da se vi&scaron;e nikad tako nećete pona&scaron;ati, jer to nije dobro za Crnu Goru ni evropske vrijednosti kojima stremimo. Mi ne želimo da uđemo u EU bez vas. Možda ste vi i najgori, ali ste nam i najbliži. Ja, Vučurović i Mandić imamo najvi&scaron;e razloga da ne glasamo za Rakočevića. Vi&scaron;e mi je on puta skinuo imunitet i poslao me u zatvor, nego &scaron;to su me neke žene skidale&rdquo;, kazao je Knežević.
Kazao je da će, ipak glasati za Rakočevića.
&ldquo;Ja ću morati da vas zakunem na ovu svetu evropsku zastavu, da se zakunete da nikad nećete skrenuti sa na&scaron;eg briselskog puta&rdquo;, poručio je Knežević.
I Socijaldemokrate će glasati za izbor Rakočevića, poručio je poslanik Boris Mugo&scaron;a.
Poslanici će danas raspravljati i o Predlogu odluke o dono&scaron;enju Prostornog plana Crne Gore.
Pred poslanicima će se danas, u nastavku sjednice, naći vi&scaron;e akata - raspravljaće o Predlogu zakona o akvakulturi, Predlogu zakona o morskom ribarstvu, Predlogu zakona o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kao i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju.
&nbsp;

Nikola Rakočević izabran za potpredsjednika Skupštine

ZA JE BILO 54 POSLANIKA, JEDAN PROTIV

Predsjednik države Jakov Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a, koji danas počinje u u Hagu.
Iz Milatovićevog kabineta kazali su da je sastanak &scaron;efova država i vlada 32 članice Alijanse, partnerskih država i Evropske unije (EU) prvi samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
"Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podr&scaron;ke Ukrajini", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Milatović će, kako je saop&scaron;teno, na marginama Samita u Hagu, razgovarati sa brojnim evropskim liderima i ponoviti posvećenost Crne Gore ostvarenju strate&scaron;kog cilja - članstva u EU do 2028. godine.
&nbsp;

Počinje NATO samit u Hagu, Milatović predvodi crnogorsku delegaciju

PRVI SAMIT KOJIM PREDSJEDAVA NOVI GENERALNI SEKRETAR ALIJANSKE MARK RUTE

U trenutku degradiranja vrijednosti crnogorske kulture, sve intenzivnijeg vr&scaron;njačkoga nasilja i normalizovanja govora mržnje, mi smo dužni crnogorskoj mladosti predočiti da Draža Mihailović, Pavle Đuri&scaron;ić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić nijesu heroji, nego osuđeni ratni zločinci, koji nijednome pojedincu ili generaciji ne smiju biti uzori, poručila je poslanica iz redova Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč. Ona je za Pobjedu govorila o najavi Kluba poslanika najjače opozicione stranke da će uskoro predložiti zakon o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.
Kako su precizirali pro&scaron;le sedmice, nakon &scaron;to zvanično predstave prijedlog teksta, pozvaće sve zainteresovane dru&scaron;tvene aktere na javnu raspravu. Za rezultat očekuju sugestije &bdquo;u izradi zakona kojim bi se konačno stalo na put sve učestalijim poku&scaron;ajima falsifikovanja nasljeđa antifa&scaron;izma&ldquo;.
U tome su im do sada već pomogli pojedini profesori Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Udruženje pravnika Crne Gore, istoričari, nevladine organizacije koje tematizuju za&scaron;titu ljudskih prava i građansko obrazovanje, kao i Savez udruženja boraca NOR-a i antifa&scaron;ista (SUBNOR).
&ldquo;Cilj Prijedloga zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola je sprečavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima, a ne stvaranje podjela. Ukoliko Crna Gora želi da zauzme mjesto među civilizovanim državama Evropske unije, moraće dosljedno da primjenjuje zakone kojima će se uvesti zabrana za krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica, negiranje ratnih i zločina protiv čovječnosti, slavljenje osuđenih ratnih zločinaca i nepo&scaron;tovanje tekovina antifa&scaron;izma&rdquo;, naveli su ranije iz DPS-a.
Poslanica Vuković Kuč za Pobjedu naglasila je da su &bdquo;kao evropski i crnogorski orijentisana opozicija, pozvani da predlože zakon koji &scaron;titi građansko dru&scaron;tvo i vladavinu prava&ldquo;.
&ldquo;U momentu kad se u crnogorskom dru&scaron;tvu, i to sa adrese Srpske pravoslavne crkve, ratni zločinci progla&scaron;avaju herojima, a ideologije zla i etničkih či&scaron;ćenja poku&scaron;avaju standardizovati kao dru&scaron;tvena vrijednost, dok vladajuća elita ćuti ili odobrava takav narativ, odgovorno je i moralno, politički i intelektualno obavezujuće predložiti zakon koji sprečava istorijski revizionizam i promociju fa&scaron;ističke i nacističke doktrine. Mi smo dobro zapamtili &scaron;to je oživljavanje takvih tendencija donijelo regionu 90-ih godina XX stoljeća &ndash; rat, genocid, razor države&rdquo;, dodala je ona.
NAKNADNA PAMET
Uz novi prijedlog, nerijetko se pominje sličan pravni tekst koji je dva mjeseca prije parlamentarnih izbora 2020. godine bila najavila Liberalna partija i njen tada&scaron;nji lider Andrija Popović.
Prijedlog zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, neofa&scaron;ističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola najavljen je sa ciljem &bdquo;sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima&ldquo; i &bdquo;rastućeg političkog ekstremizma i nacionalizma te klerikalnih uticaja&ldquo;. Kao primjeri su navedene najistaknutije fa&scaron;ističke organizacije, poput četničke, usta&scaron;ke i one koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije tokom Drugog svjetskog rata, ali se zakonom ujedno zabranjuje svaka fa&scaron;istička i neofa&scaron;istička organizacija.
No, prijedlog ovog zakonskog rje&scaron;enja nije zaokružen dok je DPS jo&scaron; bio u vladajućoj većini. U skup&scaron;tinsku proceduru stigao je tek početkom oktobra, nakon &scaron;to je konstituisan novi saziv parlamenta, a za predsjedavajućeg izabran Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije. I pored dva poku&scaron;aja, ta verzija zakona nikada nije dobila podr&scaron;ku većine.
Vuković Kuč podsjeća da DPS tokom prvog plenarnog glasanja 13. decembra, nije bio u parlamentu.
&ldquo;Vladajuća većina je tada, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, raspravljala o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, zbog čega smo imali proteste ispred Skup&scaron;tine. Drugi put, u decembru 2022. godine, vladajuća većina nasilno je u dnevni red uvrstila neustavni Zakon o predśedniku, kad je izvr&scaron;en ustavni puč, &scaron;to se kasnije potvrdilo u mi&scaron;ljenju Venecijanske komisije i zbog čega smo toga dana bili na protestima &bdquo;Ima nas&ldquo;&rdquo;, precizirala je ona.
Ukazala je kako je DPS tokom oba glasanja bio van parlamenta kad se izja&scaron;njavalo o tome važnom zakonu.
&ldquo;Nema riječi o nedostatku volje da se ovakav zakon podrži. To pokazuje i na&scaron; ovogodi&scaron;nji prijedlog zakona, u vezi sa kojim smo se konsultovali i sa predstavnicima LP&rdquo;, istakala je sagovornica Pobjede.
LOV NA VJE&Scaron;TICE
Najava DPS-a da će Skup&scaron;tini uskoro predložiti tekst potencijalnog zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, iz dijela vlasti je dočekana izjavama kako će upravo taj dokument olak&scaron;ati zabranu rada najjače opozicione partije. O tome je proteklih nekoliko mjeseci govorio i nekada&scaron;nji poslanik i lider Pokreta za promjene Neboj&scaron;a Medojević, koji se, prema vlastitom priznanju, povukao iz politike u junu 2021. godine.
Za Vuković Kuč takve izjave su &bdquo;gaženje ustavnog poretka&ldquo; i &bdquo;lov na vje&scaron;tice&ldquo;, za koje kaže da nijesu strani dijelu ovda&scaron;nje vlasti.
&ldquo;Da su oni bili na vlasti u kriznim godinama razvoja crnogorskog dru&scaron;tva i obnove crnogorske države, takva politička represija i autoritarna praksa bi bila na&scaron;a svakodnevica. Politička diskriminacija je u osnovi nacionalističkih i &scaron;ovinističkih političkih struktura, koje su u na&scaron;em prijedlogu viđele mogućnost sankcije za svoje djelovanje, zato su tako brzo objavile željenu zabranu DPS-a, čiji je program zasnovan na antifa&scaron;izmu kao najvećem dostignuću Crne Gore&rdquo;, zaključila je Vuković Kuč u razgovoru za Pobjedu.
FCJK i crnogorski jezik podsjećaju na neuspjeh anticrnogorske ideje i politike
Posebnu pažnju opozicije izazvao je i poku&scaron;aj &bdquo;ućutkivanja&ldquo; Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) time &scaron;to je, na osnovu dezinformacija, prvo pauziran, a zatim na elektronskoj sjednici odobren upis studenata u ovu visokoobrazovnu instituciju.
Vuković Kuč ovakva de&scaron;avanja tumači dvostrukim strahom koji podstiču dio vlasti na ovakve postupke prema FCJK.
&ldquo;Prvi je ideolo&scaron;ko-politički. Oni koji su glasali protiv odluke da se FCJK-u omogući finansiranje, jo&scaron; nose traumu od crnogorske nezavisnosti i osvetnički impuls prema njenoj NATO i evropskoj sudbini, uprkos deklarativnoj podr&scaron;ci evroatlantskim vrijednostima. Crnogorski jezik, njegov naziv i ustavni status, podśeća ih na neuspjeh njihove ideje i politike, koja je bila i ostala anticrnogorska&rdquo;, kazala je ona.
Dalje je dodala kako ih sve to &bdquo;podśeća i na to da je crnogorskim jezikom zaokružen crnogorski identitet, građanski i evropski, na domaćem i međunarodnom planu&ldquo;.
Kako je precizirala, drugi strah od FCJK je intelektualni, jer je ta obrazovna institucija &bdquo;budna istraživačka i naučna misao i kritički odnos prema vlasti&ldquo;.
&ldquo;Produkcija djela koja su odbrana crnogorske kulturne i duhovne posebnosti, evropsko pozicioniranje same institucije FCJK i njen međunarodni ugled doprinose groznici onih koji se za goli opstanak bore radeći za drugu državu i lični interes. Kolumne u kojima se kritikuje (ne)rad vlasti, njeni propusti i skandali dodatno podstiču strah za opstanak vladajuće većine. Zato je jurnula na FCJK. Srećom, vox rationis Vlade, ministarka Anđela Jak&scaron;ić-Stojanović, dovela je stvari u red. FCJK je dobio svoja davno odobrena sredstva i bruco&scaron;i mogu da budu mirni. Podrazumijeva se, do sljedećeg ataka profitera u Vladi iz &bdquo;Srpske kuće&ldquo; i braniča svojih krupnih kapitala&rdquo;, zaključila je poslanica DPS-a.

Vuković Kuč: Dužni smo crnogorskoj mladosti predočiti da su Mihailović, Đurišić, Karadžić i Mladić ratni zločinci

PORUČUJE POSLANICA DPS-A

Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da nijesu tačni komentari u javnosti da se planiraju neka građevinska područja koja se tiču Velike plaže, Buljarice.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/vukovic-od-ulcinja-pa-do-na-kraj-boke-sve-planirano-za-betoniranje-24-06-2025-09-54-15">Vuković: Od Ulcinja pa do na kraj Boke - sve planirano za betoniranje</a>
- Plan se bavi op&scaron;tom namjenom povr&scaron;ina gdje su samo prikazane zone nekih generalnih urbanističkih razrada. Iz prethodne planske dokumentacije taj nivo razrade i detaljno određivanje građevinskih područja će raditi planovi nižeg reda - prostorni planovi op&scaron;tina i niža planska dokumentacija - rekla je ona na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem dnevnom redu je Prostoni plan Crne Gore koji je Vlada poslala Skup&scaron;tini na usvajanje.
O Prostornom planu koji je Vlada poslala Skup&scaron;tini na usvajanje, a koji daje zeleno svjetlo za betoniranje Buljarice, Komarnice, Velike plaže, Ćemovskog polja i drugih područja previđenih za najvi&scaron;i nivo za&scaron;tite, nakon dana&scaron;nje rasprave na matičnom odboru, naći će se već sjutra na dnevnom redu Skup&scaron;tine.
Na početku, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da mora da ide u 11 sati sa sjednice.
- Tada imam komisiju Vlade, prezentujem nekoliko dokumenata - rekao je Radunović.
Poslanica građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović kazala je da je ovakvo pona&scaron;anje ministra neodgovorno.
Na to je Radunović kazao da niko ne bježi od odgovornosti, te dodao da je ponosan na ovaj plan.
Radunović je, kako je i najavo, u 11 sati napustio sjednicu.
"Prostorni plan nevažan ako UAE i Vlada određeni dio proglase javnim interesom" Novaković - Đurović kazala je da Prostorni plan nije isključen iz Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i Vlada određeni dio proglasi javnim interesom, te da onda neće važiti ni planska dokumenta niti on.
- Ono &scaron;to je najvažnije je &scaron;to su parlamentarna većina i Vlada glasali za sporazum sa UAE u kome se planska dokumenta podređuju investitoru i koji podrazumijeva da kad se ne&scaron;to naziva javnim interesom na tom predjelu raditi bez obzira na planska dokumenta. Prostorni plan nažalost iz tog sporazuma nije isključen nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i na&scaron;a Vlada određeni predio proglasi javnim interesom, neće važiti ni zakon ni planska dokumenta, a ni ovaj Prostorni plan - istakla je ona.
Rekla je da se u hronologiji krije dosta toga - su&scaron;tinski odnos ove Vlade i prema prostoru i prema Prostornom planu.
- 43. Vlada je utvrdila Nacrt Prostornog plana. Krajem oktobra je formirana ova Vlada i tri mjeseca Nacrt sa programom javne rasprave stoji u fioci. Mislim da 44. Vlada onda mijenja pristup i da će odustati od Nacrta, ali onda na raspravu ide taj identični Nacrt. Dakle potro&scaron;eno vrijeme. Samo dono&scaron;enje plana čekamo godinama. Zavr&scaron;ena je javna rasprava u aprilu pro&scaron;le godine i danas u junu 2025. godine imamo prijedlog Prostornog plana za godinu i dva mjeseca u nekom smislu ideja i strate&scaron;kih opredjelenja ovdje nema novina. Moram reći da sam očekivala od ove Vlade i njihove najave i u sektoru energetike neke novine i inovacija i tehnologija. Tamo gdje se intervenisalo u tekstu se uradilo tako da se ode nekoliko koraka unazad. Mislim na političke odluke Vlade u ovojm prijedlogu - ocijenila je Novaković - Đurović.

Jovanović: Nije tačno da se Prostornim planom planira gradnja na području Buljarice i Velike plaže

SAOPŠTILA DRŽAVNA SEKRETARKA NA SJEDNICI SKUPŠTINSKOG  ODBORA ZA TURIZAM

Od Ulcinja pa do na kraj Boke - sve planirano za betoniranje (označeno nijansama žute) prijedlogom novog Prostornog plana Crne Gore, napisao je poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković u objavi na svom FB.
&ldquo;Plan &ndash; najvažniji dokument nakon Ustava &ndash; stiže u Parlament za dva dana nakon &scaron;to je, po okončanoj javnoj raspravi, pretrpio ozbiljne izmjene.
Tako npr. Buljarica nije bila predviđena za intenzivnu gradnju, pa je to 'u hodu' promijenjeno (plan B, ako 'ne prođe' Velika plaža). I, umjesto da se, kako zakon nalaže, ponovi javna rasprava, Vlada 'zavr&scaron;ava posao' &ndash; u ime evropske perspektive i naarodne volje, razumije se&rdquo;, naveo je Vuković.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fivanvukovicpg%2Fposts%2Fpfbid0YTioCvLywcKAyrbCK29XXw5kYeYMX2UAfitA6BBhGjaNo8jJgjzL9rVNy5WnB1iol&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="753" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;
&nbsp;

Vuković: Od Ulcinja pa do na kraj Boke - sve planirano za betoniranje

"NPR. BULJARICA NIJE BILA PREDVIĐENA ZA INTENZIVNU GRADNJU, PA JE TO 'U HODU' PROMIJENJENO"

&nbsp;Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP)&nbsp;upozorilo je građane na usložnjavanje bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, nakon posljednjih raketnih napada Irana na američke vojne baze u Iraku i Kataru.
"MVP poziva crnogorske državljane koji se nalaze u pomenutim državama na pojačan oprez i savjetuje preduzimanje svih mjera za očuvanje lične bezbjednosti, uključujući redovno praćenje zvaničnih informacija i po&scaron;tovanje uputa državnih institucija", saop&scaron;teno je iz MVP.
Pozivaju sve crnogorske državljane koji borave na Bliskom istoku, da se za sve potrebne informacije, kao i u slučaju potrebe za konzularnom pomoći ili podr&scaron;kom, obrate Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

MVP upozorava na usložnjavanje situacije na Bliskom istoku i poziva crnogorske državljane u tom regionu na oprez

NAKON POSLJEDNJIH RAKETNIH NAPADA IRANA NA AMERIČKE VOJNE BAZE U IRAKU I KATARU

Crna Gora mora brže da napreduje na evropskom putu, ako želi da do kraja 2026. zaokruži pregovarački proces i uđe u zavr&scaron;nu fazu pristupanja, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je to kazao na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejom Dudom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Milatović je rekao da ga raduje &scaron;to će tokom zavr&scaron;nice poljskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije (EU), Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji ove sedmice zatvoriti poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke.
&bdquo;To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno i odgovorno reći da to nije dovoljno. Ako želimo da do kraja 2026. godine zaokružimo pregovarački proces i uđemo u zavr&scaron;nu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže na svom EU putu&ldquo;, istakao je Milatović.
Predanost tom cilju, prema njegovim riječima, mora biti svakodnevna, opipljiva i mjerljiva.
&bdquo;Ja kao predsjednik uzimam svoj dio odgovornosti i nastavljam da radim ono &scaron;to je u mojoj moći &ndash; da obezbijedim podr&scaron;ku i ojačam povjerenje između Crne Gore i na&scaron;ih partnera&ldquo;, naveo je Milatović.
Milatović je istakao da Poljska i Crna Gora njeguju dugogodi&scaron;nje dobre odnose, zasnovane na povjerenju, otvorenom dijalogu i zajedničkim vrijednostima.
On je naveo da je Poljskoj posebno zahvalan na čvrstoj i dosljednoj posdr&scaron;ci na putu ka članstvu Crne Gore u EU.
&ldquo;U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih bezbjednosnih izazova, politika pro&scaron;irenja Unije mora ostati vjerodostojna i djelotvorna&rdquo;, kazao je Milatović, dodajući da je Poljska jedna od država koje to jasno demonstriraju i riječju i djelom.
Milatović je rekao i da Crna Gora i Poljska, kao saveznice u okviru NATO-a, dijele snažnu posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i očuvanju zajedničkih demokratskih vrijednosti.
On je ukazao na značajnu ulogu Poljske u očuvanju evropske bezbjednosne arhitekture, navodeći da je Poljska postala jedna od ključnih država kada je u pitanju bezbjednost Evrope.
Prema riječima Milatovića, bilateralni odnosi Poljske i Crne Gore odlični su u političkom smislu, ali ih treba ojačati kroz jo&scaron; veću ekonomsku saradnju.
&ldquo;Poljska za Crnu Goru je vi&scaron;e od partnera i saveznika, Poljska je prijatelj&rdquo;, poručio je Milatović, dodajući da je danas jo&scaron; jednom potvrđeno to prijateljstvo i zajednička volja i spremnost da se ono dodatno osnaži.
Duda je istakao da Poljska podržava put Crne Gore u EU i da vjeruje da je realno punopravno članstvo države u Uniji do 2028. godine.
On je ukazao na značaj crnogorskog članstva u NATO-u za evropske integracije, navodeći da se Crna Gora smatra bezbjednom.
Duda se osvrnuo na samt NATO-a koji će biti održan ove sedmice u Hagu, navodeći da će jedna od glavnih tema biti povećanje izdvajanja za odbranu.
&bdquo;Drago me je da imamo konsenzus oko izdvajanja za odbranu i podizanja na pet odsto BDP-a&ldquo;, rekao je Duda, podsjećajući da se on lično za to zagovarao i ranije.
On je ukazao i na značaj prisustva crnogorskih vojnika u NATO kontigentima u Letoniji i Bugarskoj, navodeći da je Milatoviću tokom sastanka zahvalio na ulozi koju Crna Gora ima u stvaranju bezbjednosti na Istočnom krilu.
Duda je rekao da se nada da će Samit NATO-a u Hagu biti miran, a ne buran.
&bdquo;Nadamo se da to neće biti buran samit i da ćemo imati jedinstvo u NATO-u. Svima nam je stalo do toga i mislim da bi trebalo da radimo sve da približavamo na&scaron;e veze&ldquo;, kazao je Duda.
Na pitanje novinara o eskalaciji konflikta na Bliskom istoku i napada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Iran, Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Bliskom istoku, podsjećajući da je ta regija već decenijama zapaljiva.
Prema njegovim riječima, ukoliko su se SAD uključile i intervenisale na taj način, to znači da je bilo jasno da Iran stvarno želi nuklearno oružje.
&bdquo;To bi bilo opasno za cijeli svijet&ldquo;, kazao je Duda, dodajući da se nada da će nakon američkih napada strane da sjednu i pregovaraju kako bi se smirili i zavr&scaron;ili konflikt u tom regionu.
Milatović je kazao da je Crna Gora zabrinuta kada je u pitanju eksalaciju sukoba na Bliskom istoku, dodajući da se nada da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije.
&bdquo;Sada bi najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se do&scaron;lo do rje&scaron;enja&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima spoljnu politiku koja je usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
&bdquo;To je tako već vi&scaron;e od deceniju i mi ćemo nastaviti sa svojim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU&ldquo;, naveo je Milatović.
Kako je dodao, Crna Gora to radi i prije nego &scaron;to je postala punopravna članica Unije, čime dodatno pokazuje posvećenost zajedničkim stavovima.
Na pitanje novinara &scaron;ta očekuje da nadležni urade nakon &scaron;to je stiglo mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije (VK) o penzionisanju sudija Ustavnog suda i nakon &scaron;to vladajuće partije nijesu preduzele konkretne korake, Milatović je rekao da je neophodna kredibilnost u implementaciji mi&scaron;ljenja.
On je podsjetio da je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, zajedno sa predstavniima pozicije i opozicije, uputio pitanje VK u vezi sa penzionisanjem sudija i da je stiglo mi&scaron;ljenje koje je vrlo jasno u stavu da je prekr&scaron;ena Ustvaom predviđena procedura.
&bdquo;Mislim da je važno pokazati kredibilnost u kontekstu implementacije mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije. Ukoliko je to neko uradio samo da bi vratio Demokratsku partiju socijalista u skup&scaron;tinske klupe, a ne imajući u vidu po&scaron;tovanje vladavine prava, onda to nije dobra poruka&ldquo;, rekao je Milatović.
On je ponovio poziv na po&scaron;tovanje vladavine prava u kontekstu implementacije mi&scaron;ljenja VK.

Milatović: Crna Gora mora brže da napreduje na EU putu

"AKO ŽELI DA DO KRAJA 2026. ZAOKRUŽI PREGOVARAČKI PROCES"

Dok građani sami plaćaju terapije i ljekove, dok čekaju mjesecima na refundacije za bolovanja, dok se roditelji snalaze da kupe ono &scaron;to im sistem duguje &ndash; Vlada Crne Gore tro&scaron;i skoro 700.000 eura na 30 novih vozila za državne službenike, saop&scaron;tila je Ana Leković, članica Odbora DPS Prijestonice.
"U zemlji u kojoj su ljudi u jednoj godini dali preko 60 miliona eura iz sopstvenog džepa za ljekove, vlast kupuje luksuzne limuzine. Toliko o prioritetima. Za narod &ndash; nema. Za njihove udobne fotelje i vozila &ndash; ima. Fond zdravstva nema novca za ono osnovno. A vlast ima obraza da se bahati novcem građana", ističe Leković.
Kako dalje navodi, ne mogu refundirati bolovanja, ne mogu obezbijediti terapije, već se neodgovorno razmeću novcem građana, slijedeći svoje tinejdžerske snove umjesto javnog interesa.
"Ovo nije samo finansijski skandal &ndash; ovo je politička poruka građanima: vi ste nam zadnji na listi. Kad zdravlje postane luksuz, a limuzine politička norma &ndash; to je jasan znak da vlast ne služi narodu, već sebi. A vlast koja izgubi dodir sa narodom &ndash; gubi i pravo da vlada", poručuje Leković.

Leković: Kad zdravlje postane luksuz, a limuzine politička norma – to je znak da vlast ne služi narodu

"DOK VLADA  TROŠI SKORO 700.000 EURA NA 30 NOVIH VOZILA ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Kabineta Milatovića.
Prenosimo integralno obrazloženje upućenog predloga:
&ldquo;Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i op&scaron;tih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili op&scaron;tem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
Ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.
Naime, odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovla&scaron;ćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili op&scaron;ti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vr&scaron;i &ldquo;dekonstitucionalizacija&rdquo; te ustavne odredbe.
Kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovla&scaron;ćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovla&scaron;ćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usagla&scaron;enosti sa Ustavom.
Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom.
Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o za&scaron;titniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o za&scaron;titniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i op&scaron;tih akata sa Ustavom i zakonom.
U konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom. Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga &scaron;to nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti.
Sa iznijetih razloga predlažem da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore&rdquo;.

Milatović podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore

SAPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Lideri Sjevernoatlantskog saveza (NATO) obavezali su se da će do 2035. članice Alijanse svake godine tro&scaron;iti pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu i bezbjednost.
To se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, navodi u zavr&scaron;noj deklaraciji sa NATO Samita u Hagu, koja je usvojena danas.
Deklaraciju su podržala 32 lidera država članica Alijanse.
"Saveznici se obavezuju da će do 2035. godine ulagati pet odsto BDP-a na godi&scaron;njoj osnovi u osnovne odbrambene potrebe i odbrambene i bezbjednosne tro&scaron;kove, kako bi osigurali ispunjenje na&scaron;ih individualnih i kolektivnih obaveza", pi&scaron;e u dokumentu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute prethodno je rekao da je jedna od 32 članice Alijanse, SAD, predugo nosila preveliki dio tereta finansiranja tog vojnog saveza i da će to danas biti promijenjeno.
Otvarajući dana&scaron;nji sastanak Sjevernoatlantskog savjeta (NAC), koji je centralni dio dvodnevnog samita NATO-a, Rute je istakao značaj odluke koja se odnosi na povećanje izdvajanja za odbranu i koja je bila očekivana za danas.

NATO članice dogovorile povećanje izdvajanja za odbranu