Netrpeljivost i isključivost su u Crnoj Gori postali normalizovani elementi javnog govora a digitalni prostor je često okidač govora mržnje koji se prenese u realni svakodnevni život, ocijenjeno je na otvaranju Nacionalne platforme za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).  

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da stanje u našem društvu u različitim oblastima nije dobro, ali da društvena polarizacija nije samo problem našeg društva.  

„Vidimo svakodnevno da je to jedan narastajući globalni trend. Očigledan je i u zemljama koje su institucionalno stabilnije i razvijenije demokratije od današnje Crne Gore i u tom smislu nije zaobišla ni Crnu Goru.  Digitalni prostor je često okidač jednog neprihvatljivog govora mržnje, koji se kao takav prenese u realni svakodnevni život. Da se razumijemo – to nije dobro. Kao predsjednik države koja ima taj problem, želim da o tome i govorim i iskoristim ovaj skup kako bi kao društvo došli do rješenja koja bi svima bila poželjna“, rekao je Milatović.   

Heterogenost i različitost crnogorskog društva je, kako je naveo, sigurno plodno tlo za određene nedobronamjerne društvene i političke aktere koji tu različitost eksploatišu.

„I mislim da to treba jasno reći. Često se naša raznolikost koristi u cilju političke instrumentalizacije, mislim da je to negdje svima očigledno“, naveo je predsjednik.  

Dodao je da u Crnoj Gori u ovom specifičnom trenutku „imamo neznanje, netransparentnost i nedostatak opipljivih rezultata u smislu i ekonomskog razvoja i institucionalne nadogradnje i konsolididacije“.

„I onda se skreće tema na neke ove stvari koje se lako eksploatišu u smislu političke eksploatacije“, kazao je Milatović.  

Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da su u Crnoj Gori netrpeljivost i i isključivost postali normalizovani elementi javnog govora te da pitanje – kako obnoviti povjerenje među građanima i institucijama postaje ključno.  

„Ekstremizam ne počinje eksplozijom nasilja već erozijom povjerenja, kada ljudi izgube osjećaj da ih institucije štite, kad politički procesi ne funckionišu i kad izgube osjećaj da imaju neki zajednički prostor za dijalog i za pripadnost. Ekstremizam ne stanuje na marginama, on je prisutan na vrhu politike, među nekim nosiocima vlasti i u državnim institucijama koje bi trebalo da budu brana ekstremizmu“, navela je Kovačević. 

Dodala je i da se pod izgovorom političkog pomirenja produbljuju najozbiljnije društvene podjele a da se retorika pomirenja koristi za nekažnjivost. „U institucionalnom krugu je napravljen zatvoreni krug zaštite, štićenja i blokiranja odgovornosti. Primjer je slučaj Marka Kovačevića u kojem Skupština aktivno koči njegovo procesuiranje za govor mržnje. Imamo i revidiranje istorije i veličanje ratnih zločinaca u kontinuitetu, juče smo dobili jasnu poruku Evropskog parlamenta na tu temu. Imamo i zloupotrebu religijskih narativa i vjerskih zajednica u funkciji političke mobilizacije“, navela je Kovačević. 

Podsjetila je i da  Nacionalni operativni tim za sprječavanje ekstremizma u posljednje četiri godine makar polovinu vremena nije funckionisao, da su promijenjena četiri nacionalna koordinatora, što je, kako kaže,  značilo vrlo malo realnih aktivnosti.  

Ambasador Holandije Martajn Elhersma ističe da Holandija pokušava da na svoj način podrži Crnu Goru, od podrške pitanjima vezanim direktno za pristupanje EU, kao što je napredak u vladavini prava, ali i prevenciji radikalizacije, što je, kako je naveo, takođe pitanje gdje EU ima ulogu.  

„Dobra stvar kod EU je što ste dio grupe zemalja koje na jedan ili drugi način imaju posla sa ovakvim pitanjima. Crna Gora nije jedina zemlja koja se suočava sa polarizacijom, vidimo to i u holandskom društvu, takođe i druge članice EU su to iskusile. EU pruža okvir da se sjedne i da se sagledaju najbolje prakse. Niko od nas ne zna najbolja rješenja, ne znamo tačne uzroke, poznati su nam neki faktori koji doprinose i imamo iskustva gdje smo zabilježiili uspjehe u prevenciji radikalizacije i prepoznavanju radikalizacije u ranoj fazi“, rekao je Elersma. 

Istakao je da je važno da sve relevantne institucije u Crnoj Gori sjednu i zajedno sagledaju problem.

„U holandskom društvu smo imali brojne podjele, ali razne grupe su sjele zajedno, razgovarale i došle do kompromisa sa kojim nijesu svi bili kompletno srećni, ali je bio prihvatljiv za sve. To je bio uspješan model i tako EU funkcioniše“, poručio je ambasador Holandije. 

Milatović je kazao da se o temama kao što su ekstremizam, polarizacija i temama od svakodnevne važnosti za razvoj društva ne može smisleno razgovarati kad imamo Vladu koja organizuje elektronske sjednice i Skupštinu koja je izgubila nadzornu ulogu nad Vladom. 

„Pored toga mislim da je u kontekstu biranja represivnih mjera u odnosu na preventivne, sasvim sigurno da to zavisi u odnosu na generaciju koju targetirate. Mislim da kod ljudi srednjeg doba treba ići kroz neko kažnjavanje, a što se tiče naše omladine i budućnosti sasvim sigurno da je tu potrebna prevencija. Više puta sam govorio na temu građanskog obrazovanja, mislim da je važno uvođenje građanskog obrazovanja u kurikulume starijih razreda osnovne škole i nižih razreda srednje škole. Mislim da je važna i medijska pismenost u dobu digitalnog prostora, u dobu kad je svaka druga informacija dezinformacija, mislim da je važno naučiti mlade ljude kako da razliku informacije od dezinformacija“, kazao je Milatović.  

Ambasador Holandije ukazao je da se svima mora pružiti osjećaj da su dio društva i to jednak dio društva.

„Ali upravo zbog toga svi pričamo o problemima sa vladavinom prava, jer sve počinje tako što se zakon za sve primjenjuje na isti način i da su svi jednaki pred zakonom. Crna Gora ima ogromnu šansu da preuzme najbolje prakse od EU“, zaključio je Elersma.