Politika

Vlada Crne Gore saop&scaron;tila je juče da je Ministarstvo vanjskih poslova 27. septembra verbalnom notom obavijestilo Sjedinjene Države da raskida bilateralni sporazum o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda (ICC/MKS).
&ldquo;U vezi sa ovim bilateralnim sporazumom o imunitetu, u cilju usagla&scaron;avanja sa smjernicama Evropske unije u vezi sa ovim pitanjem, Ministarstvo vanjskih poslova je preduzelo diplomatske aktivnosti u cilju raskida ovog sporazuma na osnovu modela predviđenog bilateralnim sporazumom koji je prihvatljiv za obje strane: ugovor se raskida obavje&scaron;tavanjem druge strane o namjeri raskida putem verbalne note, a raskid stupa na snagu godinu dana nakon navedenog obavje&scaron;tenja&rdquo;, navodi se u dokumentu Vlade.
Crnogorske vlasti su navele da je sporazum raskinut da bi se zatvorilo poglavlje 31 u pregovorima sa Evropskom unijom &ndash; vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
&ldquo;Razmjenom verbalne note sa SAD-om, Crna Gora je ispunila zavr&scaron;no mjerilo u poglavlju 31. Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i Zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom&rdquo;, navode u vladi i dodaju da je Crna Gora &ldquo;100 odsto usklađena sa svim izjavama, odlukama i restriktivnim mjerama EU&rdquo;.
Iz Vlade je saop&scaron;teno i da je Evropskoj komisiji 1. oktobra predata kopija verbalne note, &ldquo;kako je ranije dogovoreno&rdquo;.
Na pitanje Glasa Amerike da prokomentari&scaron;e odluku crnogorske vlade, te koliko bi ona mogla da utiče na odnose dvije zemlje, američki Stejt department saop&scaron;tio je da &ldquo;SAD snažno podržavaju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;.
&ldquo;O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji&rdquo;, navodi se u reagovanju portparola Stejt departmenta.
Imajući u vidu savezničke i partnerske odnose dvije zemlje, za očekivati je da pitanje sporazuma tretiraju diplomatskim putem, &ldquo;bez velikih tenzija&rdquo;, ocjenjuje za Glas Amerike profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Sini&scaron;a Vuković.
&ldquo;Nema sumnje da su SAD svjesne tereta koji Sporazum o članu 98, kojim se predviđa izuzeće američkih državljana od krivičnog gonjenja pred Međunarodnim krivičnim sudom, ima za Crnu Goru kao zemlju koja pretenduje ka punopravnom članstvu u EU&rdquo;, ističe Vuković, direktor programa za globalne politike na &Scaron;koli za napredne međunarodne odnose (SAIS) pri Džons Hopkinsu.
Vuković, međutim, dovodi u pitanje tajming oduke crnogorske vlade, uoči izbora u Americi u novembru. Smatra da postoji mogućnost da se to pitanje ispolitizuje i &ldquo;kratkoročno&rdquo; zakomplikuje odnose Crne Gore i SAD &ldquo;ako postane dio diskursa koji se plasira u jeku izborne kampanje&rdquo;.
&ldquo;Za kritičare ovog poteza veoma je lako istaći da ovim SAD gubi svoj diplomatski kredibilitet i strate&scaron;ku relevantnost, jer jo&scaron; i saveznici navodno okreću leđa time &scaron;to raskidaju bilateralne sporazume. Ukoliko bi ova tema iza&scaron;la iz okvira diplomatskih pregovora, i postala politička tema u izbornom ciklusu bojim se da se ovim najvise &scaron;tete može nanijeti upravo Crnoj Gori i njenim vezama sa zapadnim partnerima.
A to najvi&scaron;e koristi upravo onima koji ni ne žele kredibilnu Crnu Goru na Zapadu&hellip; Za ovako osjetljivu odluku je bilo potrebno izabrati bolji termin koji nije podložan mogućim političkim raskusuravanjima u SAD&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković.
Evropska unija nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar odluke crnogorske vlade.
Crna Gora je članica Rimskog statuta, kojim je 1998. godine uspostavljen Međunarodni krivični sud, od 2001. kada je stupio na snagu zakon o potvrđivanju statuta.
Bilateralni sporazum sa SAD o izuzeću državljana te zemlje iz nadležnosti MKS zaključen je razmjenom verbalnih nota između Ministarstva vanjskih poslova i američke ambasade u Podgorici, a stupio je na snagu 19. aprila 2007, podsjetili su iz crnogorske vlade.
Sjedinjene Države ne priznaju jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda, iako su učestvovale u pregovorima o Rimskom statutu. U američkom Kongresu je 2002. godine, takođe, usvojen zakon kojim se strogo ograničava američka saradnja sa sudom.
Evropska unija, pak smatra Međunarodni krivični sud &ldquo;osnovom borbe protiv nekažnjivosti i pomoći žrtvama zločina da ostvare pravdu&rdquo;.
&ldquo;EU je rije&scaron;ena da nastavi da &scaron;titi nezavisnost suda i integritet Rimskog statuta. EU promovi&scaron;e nacionalnu implementaciju statusa i njegove principe, naročito jačanjem nacionalnih pravosudnih sistema. EU takođe ohrabruje univerzalnu ratifikaciju Rimskog statuta i punu saradnju sa sudom&rdquo;, navodi se na vebsajtu EU.
U izvje&scaron;tajima Evropske komisije o napretku u pristupanju EU vi&scaron;e puta je navedeno da zbog sporazuma sa SAD, Crna Gora nije usklađena sa pozicijom unije o integritetu Rimskog statuta i da je neophodno da to uradi.

Vuković: Crna Gora nije trebalo da raskida sporazum sa SAD pred američke izbore

OCIJENIO PROFESOR NA AMERIČKOM UNIVERZITETU DŽONS HOPKINS

Države članice EU na Odboru Instrumenta pretpristupne podr&scaron;ke (IPA) dale su pozitivnu odluku o Reformskoj agendi Crne Gore, saznaje RTCG u Briselu.
Nakon pozitivne odluke IPA odbora, Evropska komisija (EK) odobriće reformske agende, a potom i zaključiti ugovore o olak&scaron;icama i kreditima sa svakim od korisnika.
Iz Evropske komisije prethodno je objavljeno da će Crna Gora dobiti 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koji će zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Od ukupnog iznosa, 110 miliona će biti bespovratna sredstva, a ostatak se obezbjeđuje kroz povoljne kredite.
Usvajanje reformske agende uslov je za isplatu prve rate od 29 miliona eura, &scaron;to je sedam odsto ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Crnoj Gori, dok će se ostatak isplaćivati u &scaron;est polugodi&scaron;njih tran&scaron;i i biće uslovljen rezultatima u sprovođenju reformi.
Osim Crne Gore, zemlje članice EU dale su zeleno svjetlo za reformske agende Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, dok Bosna i Hercegovina jo&scaron; nije dostavila potpunu agendu.
Reformski programi obuhvataju socio-ekonomske aspekte i oblast temeljnih prava.

Članice EU dale zeleno svjetlo za reformsku agendu Crne Gore

NA ODBORU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE PODRŠKE

"Sjedinjene Države duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi predloženi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobode izražavanja i udruživanja&rdquo;, pi&scaron;e u odgovoru Stejt departmenta na upit Glasa Amerike povodom najava da će prosrpska i proruska članica Vlade Milojka Spajića, koalicija "Za budućnost Crne Gore", predložiti usvajanje zakona o stranim agentima čija bi meta bile nevladine organizacije.
U odgovoru se navodi da bi u Crnoj Gori, saveznici u NATO-u i kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji, takav zakon mogao ograničiti građanski prostor.
&ldquo;Stigmatizovati organizacije civilnog dru&scaron;tva koje rade na pobolj&scaron;anju života građana Crne Gore i ometati kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvje&scaron;tavaju na osnovu činjenica. Ti elementi izrazito su značajni za sve demokratske institucije i sisteme&rdquo;, istaknuto je u odgovoru portparola Stejt departmenta Glasu Amerike.
Prethodno je Vlada Crne Gore saop&scaron;tila da ostaje na evropskom putu i da neće razmatrati eventualni takav prijedlog.
&ldquo;Vlada je u potpunosti posvećena putu Crne Gore ka EU. Eventualni takav predlog zakona se ne može naći na njenom dnevnom redu&rdquo;, saop&scaron;teno je Glasu Amerike iz Vlade.
&nbsp;

Sjedinjene Države duboko zabrinute zbog mogućih posljedica zakona o stranim agentima u Crnoj Gori

"TAKAV ZAKON MOGAO BI OGRANIČITI GRAĐANSKI PROSTOR"

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost na kojoj se raspravlja o načelniku General&scaron;taba crnogorske Vojske brigadnom generalu Zoranu Lazareviću pauzirana je, saop&scaron;teno iz Kabineta Predsjednika Crne Gore.
"Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biće nastavljena kada to dozvole agende članova Savjeta&rdquo;, saop&scaron;teno je kratko iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Nije saop&scaron;teno vi&scaron;e detalja.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/evuBc6TyLVs" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je dana&scaron;nju sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Ministar odbrane Dragan Krapović uputio je ranije dopis za hitno zakazivanje sjednice Savjeta.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu predlog o smjeni načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u Vojsci, ali je Milatović to zaustavio.
Milatović je poručio da nije saglasan sa odlukom da Lazarević bude smijenjen i poručio da neće dozvoliti politizaciju VCG.
Lazarević je uputio zahtjev Milatoviću da &ldquo;prihvati i potpi&scaron;e&rdquo; odluku o njegovom razrje&scaron;enju sa čela VCG.
Lazarević je uputio pismo članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, Milatoviću, predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i premeriju Milojku Spajiću u kojem obja&scaron;njava koje probleme ima u saradnji sa Krapovićem i kakve &scaron;tetne posljedice iz toga proističu.
Lazarević je poručio da Krapović uru&scaron;ava borbenu gotovost VCG.
Prema Zakonu o VCG načelnika General&scaron;taba postavlja i razrje&scaron;ava Savjet, na predlog ministra vojnog.

Danas bez odluke o Lazareviću: Pauzirana sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

"BIĆE NASTAVLJENA KADA TO DOZVOLE AGENDE ČLANOVA SAVJETA”

Poslanici crnogrskog parlamenta su danas usvojila Zakon o autorskom i srodnim pravima kao i Zakon o elektronskim komunikacijama.
Od 54 poslanika svi su bili za Zakon o autorskom i srodnim pravima. Taj zakon važan &nbsp;je za zatvaranje Poglavlja 7 &ndash; Intelektuala svojina, prenosi Pobjeda.
Zakon o elektronskim komunikacijama potreban za zatvaranje Poglavlja 10 &ndash; Informatičko dru&scaron;tvo i medja. Od 53 poslanika svi su bili za.
Na sjednici su prihvaćeni i amandmani.

Poslanici usvojili Zakon o autorskom i srodnim pravima i Zakon o elektronskim komunikacijama

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI SKUPŠTINE

Načelnik General&scaron;taba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, kazao je da je tačno da je pisao članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, jer je ministar odbrane Dragan Krapović zabranio da se komunicira sa kabinetima predsjednika Vlade i Skup&scaron;tine, ne i sa predsjednikom.
"Nisam imao želju da slu&scaron;am Krapovića, ali svjedočimo orkestriranom napadu pred sjednicu Savjeta. Neka pogledaju snimak sa Dana Vojske sa RTCG gdje nema načelnika General&scaron;taba... To je bio politički skup Demokrata. Tačno je da sam poslao pismo članovima Savjeta, jer je on zabranio da se komunicira sa kabinetima predsjednika Vlade i Skup&scaron;tine, nije sa predsjednikom", rekao je Lazarević novinarima ispred sjedi&scaron;ta Ministarstva odbrane.
Kaže kako je ubijeđen da Krapović i "neko jo&scaron; uz njega" smi&scaron;ljeno uru&scaron;ava sistem odbrane i bezbjednosti.
"Vojskom mogu da komandujem ja i Savjet. Na vojnom savjetu EU, stolica Crne Gore će biti prazna. Kad je riječ o motoru, i Krapović je htio da ga kupi zbog razlike u cijeni. Neka objasni za&scaron;to nije ni&scaron;ta učinjeno povodom postavljanja radara na Zekovoj glavi. Ne bih sebi dozvolio da političke prilike u Crnoj Gori dijelim sa generalima drugih država", rekao je Lazarević.
Kaže da je Krapović zahtjev za njegovu smjenu prvo pravdao podmlađivanjem, sada drugim razlozima.
"Ne bi smio da laže. On podriva sistem sa partijskim drugovima", kazao je Lazarević.&nbsp;

Lazarević: Tačno je da sam pisao članovima Savjeta, Krapović smišljeno urušava sistem

"SVJEDOČIMO ORKESTRIRANOM NAPADU PRED SJEDNICU SAVJETA"

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao da je jutros obavijestio vrhovnog državnog tužioca da je ima saznanja o nezakonitim radnjama načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore brigadnog generala, Zorana Lazarevića.
&bdquo;VDT-u sam uputio obrazloženje sa detaljnim informacijama - kako bi se preuzele potrebne mjere za krivičnu odgovornost Lazarevića&ldquo;, kazao je on na pres konferenciji.
Podsjetimo, Lazarević je nedavno uputio pismo članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, predsjednicima Crne Gore, Skup&scaron;tine i Vlade Jakovu Milatoviću, Andriji Mandiću i Milojku Spajiću u kome ih je informisao o problemima koje ima u saradnji sa Krapovićem i kakve &scaron;tetne posljedice iz toga proističu i ustvrdio da aktuelni ministar odbrane uru&scaron;ava borbenu gotovost Vojske Crne Gore.
Krapović je kazao da se Zoran Lazarević obratio kabinetima predsjednika, premijera, a ne Savjetu za odbranu i bezbjednost, zbog čega je &nbsp;neodređen broj osoba imao uvid u podatke, a nije stavio oznaku tajnosti.
"Po svojoj sadržini, pismo sadrži vi&scaron;e podataka koji se po Zakonu o vojsci ne smiju javno iznositi bez odobrenja i ovla&scaron;ćenja ministra odbrane. U pismu polemi&scaron;e o izradi plana VCG, o dnevnim de&scaron;avanjima, o realizaciji budžeta, o izradi sistemskih propisa, o popuni vojske, borbenoj gotovosti, komandovanju, kadriranju, disciplinskim postupcima... Polemi&scaron;e i sa odlukama ministra uz opasku da je krajnje vrijeme da se sa ovakvim pona&scaron;anjem prestane", naveo je Krapović.
On je istakao da postoji sumnja da je Lazarević dokument proslijedio medijima.&nbsp;
"Ovakvo postupanje generala Lazarevića je protivno svim zakonskim normama imajući u vidu da ovo lice obavlja funkciju načelnika general&scaron;taba posebno se mora imati u vidu da se na ovaj način &scaron;alje jako te&scaron;ka i opasna poruka cjelokupnom sastavu VCG i to da kada nijesu saglasni sa zakonskim normama, sa naredbama i i odlukama, mogu na&scaron;e naredbe i odluke objaviti, &scaron;to čini vojci &scaron;tetu", kazao je on.&nbsp;
On je istakao da je posebno problematično da kada se ovakve poruke &scaron;alju iz general&scaron;taba, to može da vodi anarhiji u vojsci.&nbsp;
Rekao je da, zbog očuvanja vladavine prava, očekuje da tužila&scaron;tvo sprovede istragu da li u postupcima Lazarevića ima elemenata krivičnog djela zloupotreba položaja, neizvr&scaron;enja i odbijanja izvr&scaron;enja naređenja, samovla&scaron;ća, pozivanja na otpor ili drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti.
"Očekujem da se lično involvira VDT, te da su moguće nesagledive &scaron;tetne posljedice ukoliko se ovakvo pona&scaron;anje nastavi ili ukoliko druga lica sa službom u vojsci pođu istim putem i budu kr&scaron;ili zakon, naredbe ui odluke organa. Dok sam ja ministar odbrane, niko se neće igrati sa ovim sistemom i državom, pa ni načelnik General&scaron;taba", kazao je Krapović.&nbsp;
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost zakazana je za petak, a njena glavna tema biće pismo Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom optužuje Krapovića za djelovanje koje &scaron;teti VCG i uru&scaron;ava njenu borbenu gotovost.
Na sjednicu su pozvani i Lazarević i Krapović.
Iz Kabineta predsjednika najavljeno je da će se sjednica održati u Vili Gorica, sjutra, u 11 sati.

Krapović: Predao sam VDT-u saznanja o nezakonitim radnjama Lazarevića

SAOPŠTIO MINISTAR ODBRANE

Poslanica PES-a Jelenka Andrić u nastavku sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore protestovala je zbog istupa funkcionera Socijaldemokrata Milo&scaron;a Đuričkovića na dru&scaron;tvenim mrežama. Ona je ustvrdila da se Đuričković na seksistički način obratio ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević.
&ldquo;Na jučera&scaron;nje ogla&scaron;avanje ministarke, Đuričković je napisao, citirajući je &ndash; &ldquo;dragi građani, sagnite se Mandiću malo jače kao mi&rdquo;, kazala je ona.
<blockquote class="twitter-tweet">
Da vam prevedem na crnogorski. Dragi građani, prije svih Crnogorci, sagnite se Mandiću malo jače, kao mi, jer &ldquo;&hellip;ključni za ispunjavanje mjerila u poglavljima 7 &ndash; Pravo intelektualne svojine i 10- Informatičko dru&scaron;tvo i mediji biće usvojeni sjutra i time će se omogućiti&hellip; <a href="https://t.co/pu6mMihwHh">https://t.co/pu6mMihwHh</a>
&mdash; Milo&scaron; Đuričković 🇲🇪 (@milosdj) <a href="https://twitter.com/milosdj/status/1844032639524593743?ref_src=twsrc%5Etfw">October 9, 2024</a></blockquote>
&ldquo;Ministarka ono &scaron;to radi očigledno radi vrlo kvalitetno čim politički oponenti koriste takve izraze za obračune sa njom, nije prvi ali nadam se jeste posljednji put. Takođe, htjela bih gospodinu Đuričkoviću da poručim da nema potrebe da prevodi crnogorske političarke jer vrlo jasno izražavamo svoje stavove i nikada se nije desilo u istoriji crnogorskog parlamentarizma da su žene puzale, klečale ili se saginjale pred bilo kim a ponajmanje pred predsjednicima skup&scaron;tine, vlade ili bilo kojih zvaničnika&rdquo;, kazala je Andrić.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da ne zna o čemu se radi, ali da smatra da je Skup&scaron;tina svoj odnos prema Gorčević pokazala u ovom parlamentu.
&ldquo;Ako je to ne&scaron;to &scaron;to treba da osudi ovaj parlament i upereno je protiv žena, svakako da mi kao parlament nećemo pobjeći od toga&rdquo;, kazao je Mandić.
Na to je žustro reagovao poslanik Boris Mugo&scaron;a iz SD-a.
&ldquo;Dodirnih tačaka sa istinom nema ovo &scaron;to je rekla koleginica. Floskula &lsquo;saginjati neće&rsquo; postoji 35 godina na javnoj sceni i zna se &scaron;to je su&scaron;tina tog narativa. To znači da neko neće savijati kičmu i da će &scaron;tititi svoj integritet. I vrlo je nekorektno da koristite ovu vrstu manipulacije&rdquo;, poručio je Mugo&scaron;a.

Andrić: Gorčević izložena seksističkom napadu; Mugoša: To nema veze s istinom

NASTAVLJENA SJEDNICA SKUPŠTINE CG

Uprkos snažnim političkim i dru&scaron;tvenim turbulencijama u Crnoj Gori u proteklih pet godina, koje su pogor&scaron;ane uticajem spoljnih aktera, Crna Gora ostaje posvećena manjinskim pravima, defini&scaron;ući se kroz svoju različitost i interkulturalizam i ostajući aktivna u promovisanju kultura, identiteta i uče&scaron;ća nacionalnih manjina u te&scaron;kim dru&scaron;tvenim uslovima, navodi Savjetodavni komitet Okvirne konvencije za za&scaron;titu nacionalnih manjina Savjeta Evrope (FCNM) u danas objavljenom mi&scaron;ljenju.
Kako, međutim, ističu u dopisu na engleskom jeziku, potrebni su istinski napori da se stabilizuju i unaprijede međunacionalni odnosi koji su uzdrmani posljednjih godina. U tom tekstu koji je Anteni M proslijeđen iz SE, takođe se pominje da spoljni akteri mogu nastojati da instrumentalizuju različitost kako bi uticali na političku i dru&scaron;tvenu situaciju u zemlji.
Period monitoringa u Crnoj Gori, kako napominju, obilježen je političkim turbulencijama i nestabilno&scaron;ću, pri čemu su zemlju u periodu od pet godina vodile četiri različite vlade. Tokom velikog dijela tog perioda, ističu, te vlade upravljale su zemljom dok su bile u tehničkom mandatu. Nova vlada naimenovana je 31. oktobra 2023.,&nbsp;sedmicu prije posjete Savjetodavnog komiteta.
"Dio pomenutih turbulencija proiza&scaron;ao je iz pandemije Covid-19, ali je njihov veći dio rezultirao iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je na kraju izmijenjen na način da su nakon protesta velikog obima i promjene vlasti uklonjene osporavane odredbe.
Imajući u vidu multietnički i multivjerski sastav Crne Gore, politička pozicija Srpske pravoslavne crkve i uticaj susjednih zemalja djeluju kao destabilizujuće snage. Uz nestabilnu političku situaciju, pomenute snage karakteri&scaron;e i rizik da će kreirati neravnotežu u međuetničkim i interkulturnim odnosima koji su ostali relativno harmonični, ali su se pogor&scaron;ali tokom perioda monitoringa. U tom smislu, element koji treba istaći je pritisak koji je vr&scaron;en u odnosu na pravo na slobodno samoodređivanje tokom popisa 2023. godine", ističe se u Izvje&scaron;taju.
Dok vlasti Crne Gore rade u nadi da će se situacija s vremenom stabilizovati, i sa stabilnom vladom koja je sada na snazi, ima posla na evaluaciji efekata proteklih pet godina i osmi&scaron;ljavanju mjera politike za sveobuhvatno rje&scaron;avanje ovih pitanja, takođe angažovanje sa civilnim dru&scaron;tvom, predstavnicima manjina i drugima na (ponovnoj) izgradnji povjerenja, kaže Komitet.
Pravni okvir za za&scaron;titu pripadnika nacionalnih manjina, uglavnom nepromenjen, ostaje čvrsta osnova za unapređenje manjinskih prava, koja se dobro po&scaron;tuju, posebno u pogledu obrazovanja na albanskom jeziku manjine, navodi se u Izvje&scaron;taju.&nbsp;
Situacija Roma i Egipćana i dalje je zabrinjavajuća i zahtijeva hitnu pažnju vlasti na svim nivoima kako bi se rije&scaron;ila lokalna pitanja u vezi sa stanovanjem, dokumentacijom i pristupom zdravstvenoj za&scaron;titi, pi&scaron;e Komitet SE.

Komitet Savjeta Evrope: Primijećen pritisak tokom popisa u Crnoj Gori, međunacionalni odnosi uzdrmani zadnjih godina

DANAS OBJAVLJENO MIŠLJENJE

Prijedlog zakona o agentima stranog uticaja zasnivaće se na američkom modelu i njime neće biti zabranjeno djelovanje bilo koje nevladine organizacije, saop&scaron;tili su iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
&ldquo;Koncept na kojem će se zasnivati predlog ovog, za Crnu Goru izuzetno važnog zakona jeste Zakon o registraciji stranih agenata u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da taj zakon zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u američkom Ministarstvu pravde (Department of Justice).
&ldquo;Njegov cilj je da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutra&scaron;nju politiku i zakonodavne procese zemlje&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz ZBCG su rekli da osobe ili organizacije koje potpadaju pod taj zakon moraju redovno podnositi izve&scaron;taje o svojim aktivnostima, prihodima i tro&scaron;kovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa.
Oni su dodali da vjeruju da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi streme, o tom zakonu razgovarati na civilizovan i svrsishodan način, jer građani imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju sud o brojnim stvarima od javnog interesa.
Iz ZBCG su dodali da im je žao je &scaron;to taj zakon očigledno neće imati podr&scaron;ku parlamentarne većine.
Kako su naveli, ne vide za&scaron;to bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog dru&scaron;tva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta.
"Ne razumijemo upla&scaron;enost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome nije bilo niti jednog slova u na&scaron;em prethodnom saop&scaron;tenju, a svakako ga neće biti ni u predlogu zakona", poručili su iz ZBCG.
Oni su naveli da bi, ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni trebalo da prvi pozdrave ovakav zakon.
"Ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučera&scaron;njim reakcijama sve postalo kristalno jasno", zaključili su iz ZBCG.
Iz ZBCG su rekli da su predstavnici NVO i opozicije ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog utiacaja, a da isti nijesu imali prilike ni da vide.
&ldquo;Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogrije&scaron;ili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva&rdquo;, kazali su iz ZBCG.
&nbsp;

ZBCG: Prijedlog zakona baziran na američkom modelu, žao nam je što nema podršku većine

"NE RAZUMIJEMO UPLAŠENOST I ZABRINUTOST"

Demokratska kultura nalaže da se čestita pobjedniku izbora, &scaron;to je DPS uradila 30. avgusta 2020, napisao je na X mreži Andrija Nikolić, &scaron;ef poslaničkog klub DPS-a.
Tu svijest, nažalost, nemaju svi politički subjekti u Crnoj Gori, konstatuje Nikolić.
&ldquo;Izuzetak je, međutim, demokratski gest Laković Miodrag &ldquo;, napisao je Nikolić u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X.

Nikolić: Demokratski gest Lakovića