Politika

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da nije pristalica ideje da Crna Gora nakon članstva u EU bude bez prava glasa.
Spajić je u Londonu nakon Samita Berlinskog procesa učestovao na panelu "Zapadni Balkan i Evropska unija: Put ka članstvu&rdquo;, gdje je, odgovarajući na pitanja novinara o modelu članstva u EU bez prava glasa, kazao da je suverenitet "veoma bitan Crnogorcima"
-Znate, nečega se odreknete da biste ne&scaron;to dobili, zar ne? Dakle, ako nemate ravnotežu kao članica, onda to stvarno ne funkcioni&scaron;e. To je moje mi&scaron;ljenje. U tom slučaju postali bismo ne&scaron;to poput člana evropskog ekonomskog prostora, a to su Norve&scaron;ka, &Scaron;vajcarska, Lihten&scaron;tajn. U redu je da postoji taj model, ali to je pragmatična razmjena u kojoj niste primorani da se složite sa svime &scaron;to Evropska unija radi. Možete prihvatiti većinu toga, ali i dalje možete imati neke izuzetke i odstupanja. Mislim da čak i Velika Britanija poku&scaron;ava da uradi ne&scaron;to slično, rekao je Spajić.
Dodao je da je mi&scaron;ljenja da, ako Crna Gora ne pristupi po dosada&scaron;njem modelu članstva u EU, onda ona postaje ne&scaron;to poput navedenog.
-I onda se morate pomiriti sa time da Crna Gora bude neka vrsta &Scaron;vajcarske na Balkanu. Ne znam da li to žele, rekao je crnogorski premijer.
Rama: Neka nas prime kao članice sa drugačijim statusom
Za razliku od Spajića, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama kazao je na istom panelu da "na iznenađenje mnogih" podržava model članstva bez prava glasa.
-Na veliko iznenađenje mojih kolega ja se zalažem za to. Zalažem se za dvije stvari. Prva, da proces ne može biti sve ili ni&scaron;ta, pri čemu mislim, dok nijeste članica i dok ste kandidat, ne možete ni&scaron;ta. I kada 27 članica vidi nas reći će, o moj Bože, imamo jo&scaron; nevolje za stolom, tako da razumijem tu frustraciju i zalažem se za to da nas prime kao članice, sa drugačijim statusom, rekao je Rama.
Dodao je da je to za njega vi&scaron;e nego dobrodo&scaron;lo.
-Nemamo pravo na veto, nemamo pravo na glas, dok se Evropa ne reformi&scaron;e. Daćemo sebi pravo da kažemo &scaron;ta mislimo, ali na kraju pratimo ono &scaron;to je politika EU i NATO. Nije na nama da pravimo velike odluke i to je dobro. jer kad dođe do problema, niko neće nas kriviti, rekao je Rama.
Spajić: Pokazali smo da glasamo kao i EU
Premijer Spajić osvrnuo se ponovo na potencijalni ishod u kojem bi Crna Gora bila član EU bez prava na veto, rekav&scaron;i da smo kao država 100 odsto usklađeni sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom (CFSP) već 13 godina.
-On je takođe, ne znam da li zna, ali i on je već deceniju usklađen sa CFSP &ndash; zajedničkom spoljnom politikom Evropske unije, rekao je Spajić pokazujući na Ramu.
Dodao je da je Crna Gora sve to pokazala u praksi.
-Glasamo onako kako glasa i EU, čak i bez koristi koje imaju države članice. Zato sumnjati da ćemo se pona&scaron;ati drugačije kada postanemo članica EU jednostavno nema smisla- kazao je Spajić, ističući da male države pronalaze sigurnost u tom procesu glasanja, shvatajući da su i one bitne i da se njihov glas računa.
Rama mu je nakon toga kazao da ne istrajava na ovoj priči "jer onda vi&scaron;e Crna Gora neće biti prevodnik na putu ka EU."

Spajić: Nijesam pristalica ideje da nakon ulaska u EU budemo bez prava glasa

SAOPŠTIO PREMIJER

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nije danas usvojio Izvje&scaron;taj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužila&scaron;tva za pro&scaron;lu godinu.
Za usvajanje tog izvje&scaron;taja, o kojem će se poslanici danas izjasniti i na plenumu, glasala su četiri člana Odbora, protiv su bila takođe četiri, a tri su bila uzdržana.
Za usvajanje izvje&scaron;taja glasali su članovi odbora iz Pokreta Evropa sad i Demokrata, protiv su bili predstavnici Demokratske partije socijalista, a uzdržani poslanici Bo&scaron;njačke stranke, Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije.&nbsp;
Obrazlažući izvje&scaron;taj o radu tužila&scaron;tva, Vrhovni državni tužilac Milorad Marković &nbsp;rekao je da je na početku pro&scaron;le godine Državno tužila&scaron;tvo imalo 85 tužilaca, a na kraju godine 113.&nbsp;
&ldquo;Izbarana su 22 tužioca na mandat od četiri godine, tri specijalna tužioca, imenovana dva rukovodioca u osnovnim tužila&scaron;tvima u Bijelom Polju i Ulcinju i rukovodilac Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva u Bijelom Polju&rdquo;, rekao je Marković.
On je istakao da se bilježi porast interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, kao I da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.
&bdquo;Postupci izbora tužilaca su sprovođeni mnogo brže nego ranije, a unaprijeđen je i sistem ocjenjivanja i disciplinske odgovornosti državnih tužilaca&ldquo;, dodao je Marković.
On je rekao da su pro&scaron;le godine ocijenjena 34 tužioca i da je specifično &scaron;to ocjene nijesu sve bile odlične i prvi put je pet tužilaca ocijenjeno ocjenom &bdquo;dobar&ldquo;, a prvi put je jedan tužilac ocijenjen ocjenom &bdquo;ne zadovoljava&ldquo;.
Prema riječima Markovića, poseban problem ostaju nepovoljni prostorni kapaciteti, kao i nedovoljna oprema.
On je naveo da izvje&scaron;taj pokazuje da su sva državna tužila&scaron;tva ostvarila napredak u gotovo svim ključnim segmentima rada &ndash; povećan je broj rije&scaron;enih predmeta, potvrđen visok broj optužnica i ujednačena praksa.&nbsp;
&bdquo;Ovi rezultati jasno pokazuju da Državno tužila&scaron;tvo, uprkos izazovima, funkcioni&scaron;e kao stabilan i profesionalan sistem koji iz godine u godinu pokazuje sve vi&scaron;i nivo efikasnosti, integriteta i povjerenja javnosti&ldquo;, rekao je Marković.
On je kazao da je u odnosu na 2023. godinu zabilježeno povećanje broja formiranih predmeta za oko deset odsto.
&bdquo;U Državnom tužila&scaron;tvu u izvje&scaron;tajnom periodu formirano je 22.225 predmeta i, sa predmetima iz ranijeg perioda, ukupno je u radu bilo 35.317&ldquo;, rekao je Marković.
On je istakao da je efikasnost rje&scaron;avanja predmeta bila gotovo 96 odsto, pa je tokom pro&scaron;le godine ukupno rije&scaron;eno 21.315 predmeta.
Marković je naveo da su državni tužioci pro&scaron;le godine pristuvovali na vi&scaron;e od 17 hiljada glavnih pretresa i sjednica pred sudovima &scaron;irom Crne Gore.

Odbor nije usvojio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva

POSLANICI ĆE SE DANAS IZJASNITI NA PLENUMU

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, poručio je danas tokom sjednice Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, da Skup&scaron;tina ne može preuzimati nadležnosti pravosudnih organa i organizovati javna suđenja.
Marković je to kazao u kontekstu toga &scaron;to se on i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, nijesu odazvali na kontrolno saslu&scaron;anje o aferi &bdquo;Telekom".
&bdquo;Uvijek ću se odazvati pozivu Skup&scaron;tine kada za to postoji zakonski osnov&ldquo;, kazao je Marković.
Marković je podsjetio na ustavna ograničenja koja onemogućavaju raspravu o konkretnim predmetima.
&bdquo;Pitanje zastare u predmetu &bdquo;Telekom&ldquo; odnosi se na period kada ni ja, ni glavni specijalni tužilac, ni postupajuća tužiteljka nijesmo bili u Državnom tužila&scaron;tvu. Javnost je blagovremeno obavije&scaron;tena o svim činjenicama koje je bilo moguće saop&scaron;titi. Zastara je nastupila po sili zakona, a u međuvremenu je pokrenut prekr&scaron;ajni postupak protiv tužioca koji je tada postupao&ldquo;, naveo je Marković.
S druge strane, predsjednik Odbora Vladislav Bojović poručio da smatra da su tužioci bili dužni da se odazovu pozivu radnog tijela Skup&scaron;tine.
On je insistirao da su tužioci imali obavezu da se odazovu na poziv Odbora na kontrolno saslu&scaron;anje.
Istakao je da će se Odbor dodatno odrediti prema činjenici da se tužioci nijesu pojavili na ranije zakazanom saslu&scaron;anju, te najavio mogućnost preduzimanja drugih koraka u okviru poslovnika Skup&scaron;tine.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/kR9cBiO6ShM?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Marković: Skupština ne može da organizuje javna suđenja, odazvaću se kada za to bude postojao zakonski osnov

PORUČIO VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC

Državna revizorska institucija (DRI) je u Izvje&scaron;taju o reviziji Godi&scaron;njeg finansijskog izvje&scaron;taja i reviziji pravilnosti poslovanja Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2024. dala pozitivno mi&scaron;ljenje na finansijski izvje&scaron;taj i uslovno mi&scaron;ljenje na usklađenost poslovanja sa propisima.
Kako je navedeno, reviziju Godi&scaron;njeg finansijskog izvje&scaron;taja i pravilnosti poslovanja Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2024. godinu obavio je nadležni Kolegijum DRI u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac) i dr Milan Dabović (član).
"Na osnovu sprovedene revizije, Kolegijum je stekao razumno uvjerenje da je finansijski izvje&scaron;taj u svim materijalnim aspektima sastavljen u skladu s važećim okvirom finansijskog izvje&scaron;tavanja.
Međutim, revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su neusklađenosti u odnosu na Zakon o radu, Zakon o javnim nabavkama, Pravilnik o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji te Uputstvo o radu državnog trezora. DRI je izdalo dvanaest preporuka Agenciji, koje treba da implementira do 21. novembra 2025. godine, a o preduzetim radnjama izvijesti DRI do 21. aprila 2026. godine", pi&scaron;e u Izvje&scaron;taju.
Kako je navedeno, utvrđeno je da se u Agenciji ne vodi evidencija prisustva zaposlenih u svim organizacionim jedinicama, da prilikom zapo&scaron;ljavanja i raspoređivanja zaposlenih nijesu u svim slučajevima ispunjeni propisani uslovi za sistematizovana radna mjesta, te da ugovori o dopunskom radu ne sadrže podatke o radnom vremenu, mjestu rada i načinu obavljanja poslova.
"Takođe, izdaci plaćeni poslovnom platnom karticom nisu pravdani fiskalnim računima.
Agenciji je preporučeno da vodi dnevnu evidenciju prisustva, dosljedno primjenjuje Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji pri zapo&scaron;ljavanju i raspoređivanju, uključuje obavezne elemente u ugovore o dopunskom radu i da sredstva s platnih kartica budu pravdana isključivo fiskalnim računima", navedeno je u Izvje&scaron;taju.
Konačni izvje&scaron;taj o reviziji dostavljen je Odboru za bezbjednost i odbranu Skup&scaron;tine Crne Gore, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane.

DRI: Poslovanje ANB nije usklađeno sa nekoliko zakona

"NE VODE EVIDENCIJU PRISUSTVA ZAPOSLENIH, IZDATKE KOJE SU PLAĆALI KARTICOM NIJESU PRAVDALI FISKALNIM RAČUNIMA..."

Evropska unija očekuje da Crna Gora naimenuje troje sudije Ustavnog suda, bez daljih odgađanja, kroz transparentan i na zaslugama zasnovan proces izbora, poručili su iz Evropske komisije (EK).
Iz EK su Vijestima, povodom neizbora sudija u Skup&scaron;tini pro&scaron;le sedmice, rekli da je potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od su&scaron;tinskog značaja za za&scaron;titu prava građana i očuvanje vladavine prava i demokratske stabilnosti.
&ldquo;Takođe je od ključne važnosti za put Crne Gore ka pristupanju Evropskoj uniji&rdquo;, kazali su iz EK.
Iako su ovakve poruke iz EK i ranije slali, niko od troje kandidata pro&scaron;le sedmice u Skup&scaron;tini nije dobio potrebnu dvotrećinsku podr&scaron;ku poslanika.
Poslanici su 14. oktobra glasali za kandidate Ustavnog odbora - zamjenicu za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Vi&scaron;eg suda u Podgorici Jovana Jovanovića. Predsjednik države Jakov Milatović za sutkinju Ustavnog suda predložio je advokaticu Mirjanu Vučinić.
Za izbor Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije (Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate) i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, dok su 44 predstavnika vlasti bila uzdržana. Poslanici GP URA nijesu učestvovali u glasanju za sudije. Dio poslanika vlasti zamjerao je Vučinić &scaron;to je bila advokat Bemaksa.
Izbor Jovanovića podržalo je 45 poslanika većine, protiv je bio Admir Adrović iz Bo&scaron;njačke stranke (BS), dok je pet njegovih partijskih kolega bilo uzdržano.
Za Radović, koju su neki kritikovali da nema pravosudni ispit, su glasala 44 poslanika većine, jedan je bio protiv (Adrović), a pet uzdržanih (BS).
Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina u Skup&scaron;tini, odnosno 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podr&scaron;ka poslanika (49). S obzirom na to da kandidati nijesu dobili potrebnu većinu u prvom krugu, drugi će se održati najranije za mjesec.
U Ustavnom sudu trenutno je četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima.

Evropska komisija pozvala na hitno popunjavanje Ustavnog suda

"IZABERITE SUDIJE BEZ ODGAĐANJA"

Podaci iz najnovijeg istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) ukazuju na pad podr&scaron;ke prozapadnoj orijentaciji Crne Gore. Podsjetimo, članstvo u EU podržava 71,3 odsto građana, dok 11,3 odsto nema stav o ovom pitanju.
U poređenju sa istraživanjem iz 2024. Godine, pad podr&scaron;ke evropskim integracijama je evidentan, budući da je tada, članstvo u EU podržavalo preko 78 odsto građana.
S druge strane, NATO članstvo podržava 42 odsto građana, protiv članstva je njih 41 odsto, dok 17 procenata nemaju nikakav stav. U odnosu na prethodno istraživanje, podr&scaron;ka članstvu u alijansi bilježi pad od čak 10 odsto.
Politikolog Marko Savić, komentari&scaron;ući rezultate istraživanja za Antenu M ocjenjuje da postoji nekoliko faktora koji utiču na ovakve rezultate kada je u pitanju povjerenje građana i građanki u EU i NATO.
Prije svega, nagla&scaron;ava da su se prve naznake pada podr&scaron;ke ostanku u NATO-u pojavile jo&scaron; prije četiri godine.
&ldquo;Tada je to pripisivano zaludnim bavljenjem nekakvom dubokom analizom nas koji, jelte, ne bismo time trebali da se bavimo i da su te fluktuacije moguće. Međutim, neki od nas smo tada najavljivali takav trend&rdquo;, napominje sagovornik Antene M.
Ukazuje da je NATO ostaje pitanje koje polarizuje javnost.
&ldquo;Međutim, ovogodi&scaron;nji rezultati govore da je uspostavljen balans između onih koji su za i protiv, odnosno, onih koji imaju ili nemaju povjerenje. Takva polarizacija se može uvidjeti i kada je u pitanju označavanje onih koji su krivi za agresiju Rusije na Ukrajinu i u tim postotcima se zapravo vidi približavanje procenata onih koji krivca vide u Rusiji i onih koji krivca vide u Americi i NATO-u&rdquo;, &scaron;to govori da je percepcija oblikovana i polarizovanim medijskim izvje&scaron;tavanjem, ali sve vi&scaron;e i polarizovanim istupima nosilaca vlasti&rdquo;, poja&scaron;njava Savić.
&Scaron;to se tiče EU, kaže sagovornik Antene M, ovi podaci jesu zabrinjavajući.
&ldquo;Prvi, generalni faktor bi bio da postoji određeni zamor od integracija, odnosno, zamor od tema koje su u uskoj vezi sa integracijama. Međutim, to je ne&scaron;to &scaron;to možemo pratiti komparativno, jer se de&scaron;avalo i u drugim državama kandidatkinjama pred učlanjenje&rdquo;, obja&scaron;njava Savić.
Kada se ovi podaci stave u crnogorski kontekst, situacija je znatno drugačija.
&ldquo;Međutim, kada ove podatke stavimo u crnogorski kontekst, mi zapravo govorimo o potpunom, ili u velikoj mjeri odsustvu komunikacije evropskih integracija prema građanima i građankama. To potvrđuju i lo&scaron;i rezultati gotovo svakog ministarstva, gdje se ni njihova osnovna djelatnost &ndash; reforme koje rade ili ne rade, zapravo ne komunicira prema građanima&rdquo;, navodi politikolog.
Crnogorski kontekst nam, ističe Savić, govori da je ovo zapravo odgovor javnosti na cjelokupnu atmosferu u kojoj se, umjesto tog vrhovnog spoljnopolitičkog cilja nameću teme koje su polarizujuće, koje produbljuju podjele i direktno dolaze od nosilaca vlasti.
&ldquo;Ono &scaron;to dodatno možemo da čitamo u podacima, a potvrđuje ovu tezu o nekomuniciranju i nedovoljnom insistiranju na integraciji kao dobrobiti i procesu koji je u krajnjem u interesu građana i građanki, govore i podaci da gotovo svaki četvrti ispitanik ne može da da ocjenu kada je u pitanju povjerenje EU i NATO-u. To su podaci koji, usljed ovih fluktuacija koje moramo analizirati govore da jedan dobar dio građana i građanki ne zna kako da procijeni, ili nema dovoljno informacija, ili je prosto izvan krugova do kojih bi ovakve informacije trebalo da dođu&rdquo;, ukazuje politikolog.
Odgovornost za percepciju građana na vladajućoj eliti
Upitan imaju li antizapadni narativi vladajućih i crkvenih krugova, koji se često guraju ispod radara uticaja na stavove građanki i građana, Savić navodi i da je ogromna odgovornost za percepciju građana i građanki na vladajućoj eliti, iz razloga &scaron;to su, kako ističe, oni ti koji bi trebalo da plasiraju teme od značaja za evropski put i evropske integracije.
&ldquo;Oni su ti koji bi trebalo zapravo da nameću određene teme i da one teme koje nemaju dovoljno prostora u javnosti podstaknu kao najvažnije. Tako da oni, i u teoriji i u praksi imaju itekako važnu ulogu kada je u pitanju oblikovanje percepcije građana. I ovo nije ne&scaron;to novo &scaron;to se nije moglo predvidjeti promjenama i personalnim pokrivanjem određenih važnih funkcija u posljednjih pet godina. Moram iskreno reći da pojedinci iz vladajuće elite, koji pokrivaju vrlo važna mjesta u javnoj upravi prosto nijesu kadri da iznose reforme koje zahtijeva integracija u EU i to ne pokazuju kroz menadžerisanje institucijama na čijem čelu se nalaze&rdquo;, izričit je sagovornik Antene M.
Kako ističe, jedan podatak u tom kontekstu posebno je indikativan.
&ldquo;Jedan podatak iz ovog istraživanja je posebno indikativan, koji potvrđuje ovu tezu, bez obzira na deklarativna zalaganja &ndash; da ne&scaron;to malo preko 50 odsto ispitanika u ovom istraživanju kaže da se nikako, ili u manjoj mjeri treba oslanjati na EU kada je u pitanju spoljnopolitička orijentacija&rdquo;, nagla&scaron;ava Savić.
Prijemom vrijednosno okrnjene Crne Gore EU bi dobila novi vid male Mađarske
Upitan da li je ulazak prosrpskih i proruskih partija doprinio porastu antizapadnog raspoloženja, te da li bi, njihovo buduće &scaron;tetno djelovanje moglo rezultirati nastavkom pada prozapadne orijentacije, a u krajnjem i negativnim posljedicama po integracioni proces koji je u ključnoj fazi, Savić navodi da je neophodno staviti u kontekst dvije stvari.
&ldquo;Jedna je, taj, nama iz ove perspektive nedokučivi pogled zvaničnog Brisela na Crnu Goru kao sljedeću članicu EU i kao zemlju koja nema (a sad vidimo da ih ima i dalje) otvorena pitanja sa susjedima i koja vodi jednu mirnodopsku politiku. Dakle, to je, moram reći, onaj vrlo rizičan narativ &ndash; dobro je dok je stabilno, dok se ne puca, dok nema nasilja&rdquo;, izričit je sagovornik Antene M.
Kako dodaje, nigdje nije zagarantovano ili upisano da samo izrazito prodemokratske, osvije&scaron;ćene Vlade uvode državu u jedan ovakav nadnacionalni okvir.
&ldquo;I po svemu sudeći, može se desiti da, ne zato &scaron;to je Crna Gora spremna, nego &scaron;to je takva odluka zvaničnog Brisela i geopolitička kretanja bude na neki način dio EU. Sad smo vidjeli da to može biti i nekakvo okrnjeno članstvo ili članstvo bez punog prava glasa. Ako ovaj vid stabilnosti potraje, ali stabilnosti iz perspektive Brisela, ne nas koji svakodnevno živimo ovu ponižavajuću, polarizujuću, negativnu, desničarsku i nekad i fa&scaron;ističku politiku od većine koja sačinjava vlast u Crnoj Gori, onda je vrlo moguće da i ova, ili vidimo po istraživanjima ako se ne&scaron;to krucijalno ne desi, ista ili sa manjim modifikacijama buduća vlast bude ona koja će uvesti Crnu Goru u EU&rdquo;, ocjenjuje Savić.
Ključno pitanje je, nagla&scaron;ava sagovornik Antene M &ndash; &scaron;ta to znači u vrijednosnom smislu.
&ldquo;Kakva Crna Gora će ući. Dakle, ne sa kojom Vladom, nego sa kojim vrijednostima, sa kakvim stanjem u dru&scaron;tvu, a vjerujem da po ovome &scaron;to možemo pratiti u proteklih pet godina, Crna Gora kao država, sa svojim antifa&scaron;ističkim, demokratskim utemeljenjem bi u ovakvoj konstelaciji stvari u&scaron;la u EU vrlo oslabljena, sa dru&scaron;tvom koje klizi ka jednom ekstremističkom, gdje je polarizacija vrlo prisutna, produbljena, gdje se ne po&scaron;tuje pravo na dijalog, na slobodu mi&scaron;ljenja, na slobodu okupljanja, na medijske slobode i zapravo bi EU sebi olak&scaron;ala dobar dio posla u geopolitičkom smislu, ali bi na duže staze imala neki vid male Mađarske kao članice&rdquo;, kategoričan je Savić.
Delegacija EU izostankom adekvatnih reakcija na nepočinstva vlasti izgubila dio povjerenja
Komentari&scaron;ući podatak da se delegacija EU nalazi među institucijama kojima građani najmanje vjeruju, na&scaron; sagovornik ističe da je povjerenje u delegaciju EU vrlo uvezano sa padom podr&scaron;ke učlanjenju ili padom podr&scaron;ke za spoljnopolitičko oslanjanje ili orijentaciju na EU.
&ldquo;Oni su prva, najisturenija institucija koja predstavlja tu nadnacionalnu organizaciju i da kažemo prvi su na udaru. Međutim, opet kažem, kontekst je vrlo važan. Vrlo često, većina stvari koje se de&scaron;avaju u Crnoj Gori iz na&scaron;e perspektive, potpuno se drugačije shvataju iz perspektive zvaničnog Brisela. I razumijevajući sva ograničenja diplomatskog rada predstavni&scaron;tva EU u Crnoj Gori, važno je zapravo u sklopu crnogorskog konteksta da je ovo negdje i viđenje građana i građanki koji jesu prozapadno i proevropski orijentisani &ndash; da delegacija EU ne reaguje na način na koji je to očekivano od nje, kada su u pitanju bila mnoga nepočinstva nekoliko zvaničnih Vlada u proteklih nekoliko godina&rdquo;, ukazuje Savić.
Ističe da je to jedno bazično nerazumijevanje konteksta.
&ldquo;I da mi zapravo o onome &scaron;to bismo trebali da gradimo kao dru&scaron;tvo znanja, vrijednosti i antifa&scaron;izma treba da radimo iznutra i sami &ndash; da te po&scaron;asti s kojima se mi borimo, da taj legat istorije kroz odbranu od istorijskog revizionizma, gotovo da ne znači ni&scaron;ta za većinu onih koji donose odluke u Briselu. I zato je delegacija EU zbog izostanka ili neadekvatnog reagovanja vrlo vjerovatno i izgubila jedan dio povjerenja. Ovdje bi kroz istraživanje, ako je moguće, bilo jako zanimljivo vidjeti od onih ispitanika koji ocjenjuju prozapadnu orijentaciju kao ključnu &ndash; koji postotak njih je dao lo&scaron;u ocjenu delegaciji EU, pa bismo tu zapravo mogli da pravimo neka poređenja i da vidimo odakle dominantno dolaze ti negativni tonovi&rdquo;, zaključuje Savić.

Savić: Uzrok pada podrške EU odsustvo komunikacije vlasti prema građanima o integracionim temama

UKAZUJE I DA NATO OSTAJE PITANJE KOJE POLARIZUJE JAVNOST

Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, kazao je premijer Milojko Spajić, dodajući da će to ubrzati integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU).
Spajić je, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, to kazao danas na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na kojem se&nbsp; diskutuje se o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu.
"Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, a njeno vođstvo ovom diplomatskom inicijativom naredne godine ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU", rekao je Spajić.
On je istakao da je naredna godina posebno važna za Crnu Goru jer, između ostalog, planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja i formalno zaključi pristupne pregovore.
&bdquo;Naredne godine ne samo da obilježavamo 20 godina od obnove državne nezavisnosti, već ćemo biti domaćini Samita EU&ndash;Zapadni Balkan i preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope", naveo je Spajić, prenosi agencija Mina.
Kako je dodao, u tom duhu, i s obzirom na značaj koji Berlinski proces ima za Crnu Goru, objavljuje da je država spremna da preuzme i predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine.
Prema riječima Spajić, Crna Gora tu odgovornost prihvata sa odlučno&scaron;ću i čvrstom posvećeno&scaron;ću da nadograđuje ovogodi&scaron;nje uspjehe.
&bdquo;S na&scaron;im vođstvom, zalagaćemo se za ubrzanu implementaciju Zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija&ldquo;, rekao je Spajić.
On je istakao da je vrijeme da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona.
"Dopustimo da na&scaron;e političke riječi prate ekonomska djela &ndash; kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u blagostanje koje će svaki građanin na&scaron;eg regiona osjetiti&ldquo;, naveo je Spajić.
On je zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu na izuzetnoj organizaciji i vođstvu ovogodi&scaron;njeg Samita Berlinskog procesa, ističući da je to potvrdilo trajnu važnost te platforme za regionalnu saradnju, ekonomsku integraciju i zajedničku evropsku budućnost.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora napravila značajan korak naprijed pristupanjem SEPA-i, navodeći da je to je približilo na&scaron;e kompanije i građane punom uče&scaron;ću u evropskom finansijskom sistemu.
&bdquo;Ove godine smo vidjeli da, kada Zapadni Balkan i EU djeluju sa ambicijom i strate&scaron;kom vizijom, napredak je stvaran i mjerljiv. Od održivih investicionih okvira do usvajanja standarda za zelene obveznice i Regionalne platforme za inovacije, ova godina je bila godina opipljivih rezultata", rekao je Spajić.
Kako je istakao, jednako snažan simboličan i praktičan korak naprijed predstavljalo bi ukidanje roming naknada između EU i Zapadnog Balkana.
"Ostvarivanje &bdquo;Rominga kao kod kuće&ldquo; poslalo bi snažnu poruku jedinstva i ravnopravnosti, povezalo na&scaron;e građane na najdirektniji mogući način i ojačalo jedinstveno digitalno trži&scaron;te koje nas sve povezuje&ldquo;, reako je Spajić.
On je, govoreći o bezbjednosti, naglasio značaj Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana &mdash; WB3C u Crnoj Gori.
&bdquo;Ova inicijativa, koju podržavaju Francuska, Slovenija i Crna Gora, predstavlja svijetli primjer kako regionalna i evropska saradnja mogu ojačati na&scaron;u kolektivnu odbranu u digitalnoj sferi", kazao je Spajić.
On je pozdravio planove Ujedinjenog Kraljevstva da se pridruži toj inicijativi i pruži finansijsku podr&scaron;ku, kao dio regionalnog programa sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu vrijednog pet miliona funti.
Prema riječima Spajića, odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, energetska, kao i bezbjednost hrane i otpornost na klimatske promjene, takođe su dio strate&scaron;ke agende Crna Gore.
&bdquo;Zapadni Balkan ne može sebi dozvoliti da bude ranjiv &mdash; ni usljed spoljnih &scaron;okova, ni usljed unutra&scaron;njih podjela. Zato podržavamo inicijative poput Zelene agende za Zapadni Balkan i saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta, koje jačaju i ekonomsku i strate&scaron;ku otpornost", naglasio je Spajić.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa, a balkanski i evropski lideri u okviru ove diplomatske inicijative sastajali su se do sada u Berlinu, Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Spajić: Crna Gora spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom

Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je na dana&scaron;njoj sjednice Skup&scaron;tine da su pojedini ministri &nbsp;predmet istrage, te da su "ucijenjeni da bi glasali za Izvje&scaron;taj o tužila&scaron;tvu".
Živković je to saop&scaron;tio uoči sjutra&scaron;nje rasprave o Izvje&scaron;taju o radu tužila&scaron;tva.
&bdquo;Pouzdano znam, a to će biti predmet rasprave sjutra u parlamentu, da postoje predmeti o kojima javnost apsolutno ni&scaron;ta ne zna, da su predmet istraga tih predmeta predstavnici vlasti, čak i neki ministri u ovoj vladi koji su se na&scaron;li kao okrivljeni u određenim postupcima, a da javnost o tome apsolutno ni&scaron;ta ne zna. Da bi bili ucijenjeni da glasaju za izvje&scaron;taj o tužila&scaron;tvu tokom sjutra&scaron;njeg dana&ldquo;, kazao je Živković.
<blockquote class="twitter-tweet">
🎥 <a href="https://twitter.com/danijel_cg?ref_src=twsrc%5Etfw">@danijel_cg</a> objelodanio: Pojedini ministri, koji su predmet istrage za koje javnost ne zna, su ucijenjeni da bi glasali sjutra za Izvje&scaron;taj o tužila&scaron;tvu<a href="https://twitter.com/hashtag/DPSCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DPSCG</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/PolitikaCG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#PolitikaCG</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/CrnaGora?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#CrnaGora</a> 🇲🇪<a href="https://twitter.com/hashtag/Danijel%C5%BDivkovi%C4%87?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DanijelŽivković</a> <a href="https://t.co/EHXTDEdevS">pic.twitter.com/EHXTDEdevS</a>
&mdash; DPS - Crne Gore (@DPSCrneGore) <a href="https://twitter.com/DPSCrneGore/status/1981059516432015465?ref_src=twsrc%5Etfw">October 22, 2025</a></blockquote>

Živković: Neki ministri pod istragom, ucijenjeni da glasaju za Izvještaj o tužilaštvu

"JAVNOST O TOME APSOLUTNO NIŠTA NE ZNA"

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec kazao je&nbsp;da su Vlada i Skup&scaron;tina Crne Gore u proteklom periodu ubrzano radile na procesu integracija, &scaron;to je, dodaje, za svaku pohvalu, ali upozorava da "sporedna zbivanja u dru&scaron;tvu predstavljaju ozbiljan problem."
-Ono &scaron;to nije za pohvalu u cjelokupnoj situaciji zemlje jesu, kako da kažem, sporedna zbivanja. Priče koje slu&scaron;amo i gledamo u vezi nacionalnosti, crkve, istorijskog revizionizma, vode Crnu Goru od ideala koji bi trebalo da bude moderna evropska građanska država - rekao je &Scaron;arec u intervjuu za Dan.
Ocijenio je da Crna Gora ima realnu &scaron;ansu da ubrzo zaključi proces pregovora sa Evropskom unijom, ali da ključni izazovi nijesu samo tehničke prirode već i dru&scaron;tvene.
Kako je istakao, pitanja vezana za vladavinu prava, po&scaron;tovanje državnih simbola, te odnos prema crkvi i nacionalnim pitanjima, u velikoj mjeri određuju tempo evropskog puta zemlje.
-Crna Gora, odnosno njene institucije, trenutno rade na zatvaranju poglavlja. Ne možemo reći da se već može govoriti o postizanju cilja, jer ipak mnogo toga jo&scaron; predstoji na tom putu. Lično mislim da svaki nosilac vlasti treba da po&scaron;tuje državu u kojoj je tu poziciju postigao. To znači po&scaron;tovanje simbola, obraćanje građanima povodom svih praznika koje Crna Gora slavi i po&scaron;tovanje evropskih vrijednosti &ndash; rekao je &Scaron;arec, dodajući da su pitanja vladavine prava, nezavisnosti institucija i po&scaron;tovanja zakona i dalje centralni izazovi.
Na pitanje kada bi mogao biti potpisan Sporazum o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, &Scaron;arec je rekao da "jo&scaron; nije vrijeme za konkretne rokove", ali da bi, ako trenutni tempo reformi bude održan, priprema sporazuma mogla početi i prije formalnog zavr&scaron;etka pregovora.
"Ako budu pregovori i&scaron;li ovakvim putem, kako idu sada, i da ne eskaliraju pitanja koja sam maloprije napomenuo, priprema sporazuma bi mogla početi već prije samog zavr&scaron;etka pregovora. Jer sve nas čeka sljedeća bitka, koja se zove podr&scaron;ka procesu integracije u pojedinim zemljama članicama", istakao je &Scaron;arec.
Evropski poslanik nagla&scaron;ava da Crna Gora ima podr&scaron;ku institucija Evropske unije, ali da "na evropskom putu ne može postojati dvostruki identitet &ndash; jedan za domaću politiku i drugi za Brisel". Kako kaže, "autentičnost i dosljednost u evropskim vrijednostima" biće presudni faktor za konačni uspjeh.

Šarec: Evropska unija ne trpi dvostruku politiku

PORUČUJE STALNI IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Predsjednik države Jakov Milatović pokrenuo je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, u susret obilježavanju 20 godina nezavisnosti Crne Gore, inicijativu za obnovu istorijskog lokaliteta Žabljak Crnojevića, jednog od najvažnijih simbola crnogorske državnosti i kulturnog identiteta.
&bdquo;Milatović će pokrenuti proceduru da nadležne institucije, uključujući Prijestonicu, Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, započnu aktivnosti na ovom projektu&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Kabineta predsjednika države.&nbsp;
Projekat će, kako su naveli, imati i obrazovni karakter, kroz &scaron;kolske posjete i tematske programe koji će učenike upoznati sa istorijom dinastije Crnojevića i razvojem crnogorske državnosti.
&bdquo;Kabinet predsjednika Crne Gore uputiće i formalnu inicijativu nadležnim institucijama radi pokretanja aktivnosti na sprovođenju ovog projekta, kako bi bio realizovan tokom naredne godine i uvr&scaron;ten u program obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove crnogorske nezavisnosti&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Milatović pokrenuo inicijativu za obnovu Žabljaka Crnojevića

U SUSRET OBILJEŽAVANJU 20 GODINA NEZAVISNOSTI CRNE GORE

&Scaron;ef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić okarakterisao je jučera&scaron;nju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića o mitropolitu SPC Amfilohiju "suicidnom".
"To je suicidna politička avantura. On je izjavio da je mitropolit Amfilohije zaslužan za demokratizaciju Crne Gore. Zamislite tu epohalnu glupost", kazao je on tokom sjednice Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Milatović je, dodao je, time govorio o političkoj ulozi crkvenih velikodostojnika.
"I daje hvalospjev njihovom zasluzi za navodnu demokratizaciju dru&scaron;tva. Iako znamo svi da je crkva po definiciji konzervativna institucija. A u Crnoj Gori ne samo konzervativna, već i nacionalistička, anticrnogorska, a da ne govorim o tome da su njeni velikodostojnici i prije i danas podržavali genocidne politike koje su dovele do onoga &scaron;to se desilo u Srebrenici. Da ne govorim o onome &scaron;to se desilo prema određenim narodima koji žive u Crnoj Gori", naveo je Nikolić, a prenosi Portal Analitika.

Nikolić: Milatovićeva izjava je epohalna glupost