Izborni zakoni u Crnoj Gori su prevaziđeni i zastarjeli i zbog toga je neophodno sprovođenje izborne reforme, koja će biti sveobuhvatna i inkluzivna, ocijenjeno je danas na sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kazao je da je Zakon o izboru odbornika i poslanika 18 puta mijenjan i da je više puta bio predmet intervencija Ustavnog suda u smislu ukidanja određenih odredbi.

“To je sve doprinijelo da imamo pregršt pravnih praznina i kolizije sa drugim pravnim aktima u pravnom sistemu, tako da je vrijeme za izbornu reformu i te kako došlo”, smatra Mugoša.

On je poručio da je za izbornu reformu potrebno najmanje godinu intenzivnog rada.

DIK je, kako je dodao Mugoša, dao više od 30 predloga u cilju poboljšanja Zakona o izboru odbornika i poslanika.

On je poručio da pažnju treba obratiti i na Zakon o izboru predsjednika Crne Gore, jer je drugi izborni krug potpuno neregulisan.

“Vidim da su svi saglasni da ova izborna reforma bude sveobuhvatna, inkluzivna. Dobili smo prošireni sastav Odbora za izbornu reformu“, naveo je Mugoša.

Prema njegovim riječima, poseban kvalitet takvim procesima daju predstavnici civilnog društva i Univerziteta, jer posjeduju stručna znanja.

Mugoša je dodao da vjeruje da će to doprinijeti kvalitetnim zakonskim rješenjima.

„Imali smo priliku da čujemo informaciju iz Ministarstva javne uprave da je u toku izrada novog zakona o lokalnoj samoupravi, koji predviđa da će se predsjednici opština ponovo birati neposredno, kao što je to bio slučaj ranih 2000-ih“, kazao je Mugoša.

On smatra da na to, takođe, treba obratiti pažnju.

Mugoša je rekao da treba razmisliti o tome da li je potrebno napraviti komunikaciju sa Vladom ili Ministarstvom, u cilju dobijanja pravovremenih informacija u kojoj fazi izrade je taj zakonski tekst i kojim zakonskim aktom će ubuduće biti riješeno pitanje izbora gradonačelnika, odnosno predsjednika opština.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić poručio je da je veoma važno mapirati rad Odbora sa konkretnim temama i rokovima.

“Treba da utvrdimo način rada, odnosno organizaciju samog Odbora, da se obrazuju pododbori, odnosno radne grupe koje će se baviti određenom izbornom tematikom. Moramo da dođemo do metodologije rada pododbora“, kazao je Čarapić.

Prvi korak, kako je rekao, mora biti analiza postojećeg stanja.

„Ona može da obuhvata i skeniranje onoga što su dosadašnje preporuke i rad odbora u prethodnom sazivu“, dodao je Čarapić.

Čarapić je ocijenio da su tri izborna ciklusa održana 2022. i prošle godine – lokalni izbori u Podgorici, predsjednički, i parlamentarni izbori u dijelu odlaganja proglašenja konačnih rezultata, pokazali nedostatke izbornog zakonodavstva.

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je rok za sprovođenje izborne reforme kraj decembra.

On je naveo da je ideja da izborna reforma bude sveobuhvatna, što znači realizovanje preporuka OEBS-a, ODIHR-a, relevantnih nevladinih organizacija (NVO) i onoga što političke partije procijene da je interes građana i izbornog sistema.

Rakočević je kazao da je načelna ideja da u svakoj radnoj grupi budu po dva predstavnika vlasti i opozicije i ovlašćeni predstavnici pridruženih članova Odbora.

„Uz učešće predstavnika međunarodnih institucija i organizacija i državnih institucija, to ćemo koncipirati kroz odluku o osnivanju pododbora“, dodao je Rakočević.

On je, govoreći o situaciji u Šavniku, apelovao da se poštuje zakon, završi izborni proces i da onda „sve anomalije ispravljamo kroz izborno zakonodavstvo“.

Rakočević je kazao da opozicija na centralnom nivou insistira da se završe izbori, a ne da mandat odbornicima traje duže od četiri godine.

„Ako ovako čekate IBAR, kršenjem zakona i pravnom hajdučijom, tako što se, nakon što je u Službenom listu objavljena odluka o raspuštanju Skupštine opštine, uvodi prinudna uprava, dobro ćete se načekati IBAR-a“, rekao je Rakočević.

Vlada, kako je naveo, nije nezavisno tijelo, već politička institucija.

Rakočević je kazao da je „odluka parlamentarne većine i Vlade da krši zakon na ovaj način, rugajući se i ovom Odboru“

„Treba dobro da se zapitamo da li ovo doprinosi našem evropskom putu i dijalogu vlasti i opozicije, ili samo produbljuje razlike koje imamo, a koje će nesporno onda dovesti do kraha razgovora i o izbornom zakonodavstvu“, rekao je Rakočević.

On je poručio da nijedno pitanje u političkoj ravni neće uticati na opozciju i njen rad u Odboru, ali da će ona koja se tiču izbornog zakonodavstva i održavanja izbora optrerećivati Odbor.

„Zbog toga vas molim da se ponašate u skladu sa zakonom i Ustavom i da ne opstruirate rad Odbora. To je moja poruka vezano za Šavnik, uskoro ćemo izaći sa jasnim stavom i apelom prema institucijama da rade svoj posao i odbrane zakone i Ustav“, naveo je Rakočević.

Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko kazala je da se nada da će ova pokušaj izborne reforme biti uspješan, s obzirom na to da su, kako je rekla, okolnosti drugačije i da odnosi između političkih snaga idu u pravcu toga da se ovog puta zaista žele adekvatna rješenja.

„Jer je svima onima koji su ikada bili dio bilo kojeg izbornog procesa jasno da su izborni zakoni prevaziđeni, zastarjeli, da je toliko normi koje su u direktnoj koliziji da je vrlo teško ne samo realizovati izbore u Crnoj Gori, već i pratiti ih i nadzirati“, navela je Nenezić.

Ona je pitala da je je zauzet konačan stav povodom zahtjeva Centra za demokratsku tranziciju (CDT) da se proširi opseg rada Odbora, odnosno broj zakona kojima će se to skupštinsko tijelo baviti.

„Postoje brojni zakoni koji su ništa manje važni od onih za koje je već donijeta odluka. Tu prevashidno mislim na medijske zakone, jer to je komponenta koju u savremenom dobu ne možemo isključiti kao važan dio čitavog izbornog procesa“, dodala je Nenezić.

Ona je ocijenila da je kodifikacija izbornih zakona bio dobar predog i upitala da li su članovi Odbora razmišljali da idu u tom pravcu.

Nenezić je, govoreći o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kazala da bi bilo značajno pristupiti izradi tog zakona od samog početka, kako bi se neke stvari konačno uredile.

Ona je saglasna da je formiranje pododbora jedini način efikasnog rada.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović kazao je da podržava proširenje opsega rada Odbora, odnosno zakonskih tekstova koji bi trebalo da budu tretirani u radu Odbora.

“Dodao bih tu, bez obzira na to što zvuči preuranjeno, i Zakon o izboru predstavnika Crne Gore u Evropski parlament“, naveo je Vujović.

On je kazao da je Hrvatska usvojila takav zakon značajno ranije nego što je postala članica Evropske unije (EU).

Vujović je rekao da se taj zakon mora uraditi u skladu sa pravilima EU.

“To znači da mi nijesmo slobodni kao država da odredimo u potpunosti kako će se to sprovesti, već postoje jasni kriterijumi. Taj zakon otvara neka pitanja koja su vezana i za ovo čime se mi bavimo, ali i mimo toga”, naveo je Vujović.

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin smatra da je rok za sprovođenje izborne reforme, do kraja decembra, realan i optimalan.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se svjedoči nevjerovatnoj situaciji u Crnoj Gori.

“Možemo doći u situaciju da se raspišu izbori za opštinu u kojoj nijesu završeni postojeći”, rekao je Mugoša.

To je, prema riječima Mugoše, nevjerovatna stvar i vjerovatno će biti raritet u demokratskoj praksi.

„Zbog toga morate razmišljati da potencijalno i Zakon o lokalnoj samoupravi bude dio ovoga paketa, jer se pokazalo u cijelom ovom procesu da ima dosta nedorečenosti u tom zakonu”, naveo je Mugoša.

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj kazao je da ne samo da su zakoni zastarjeli, nego i sam izborni model.

„Mislim da je za sve najbitnije da novim izbornim zakonodavstvom povratimo povjerenje građana“, dodao je Camaj.

Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović kazao je da su se danas čule dobre stvari.

„Jasno je da da ova zakonska supstanca odavno traži reformu, to vidimo svakodnevno, vidimo da u pojedinim lokalnim samoupravama ne možemo sprovesti izborne procese“, rekao je Vuksanović.

Poslanik PES-a Boris Pejović podsjetio je da su lokalni izbori u Budvi raspisani za 26. maj, a u Andrijevici za 2. jun.

„Možemo očekivati da već 9. juna imamo izbore u Šavniku, a 16. juna u Kotoru. Hipotetički četiri vikenda zaredom možemo imati lokalne izbore“, naveo je Pejović.

On je rekao da je „predsjednik države imao prostor od 60 do 100 dana da iskalkuliše i upodobi te datume održavanja lokalnih izbora“.