Politika

Na opredjeljenje Crne Gore ne mogu uticati bilo čije izjave, političke ili vjerske kalkulacije, već samo građani, koji su se jasno opredijelili za razvojni put države, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) reagovalo je na izjavu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija, koji je u razgovoru sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom zahvalio na podr&scaron;ci koju Rusija pruža Srbiji, a u vezi sa Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom.
<div class="clear-fix">
"Na&scaron; stav u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom, smatram i osjećam da zavisi i od stava ruske države, Ruske Federacije na globalnom nivou. Moja želja, i želja većine u na&scaron;oj Crkvi, jeste da u budućnosti, ako dođe do novog geopolitičkog pregrupisavanja, budemo bliski tom ruskom okruženju&ldquo;, rekao je Porfirije.
</div>
Iz MVP poručuju da je Crna Gora nezavisna, suverena i sekularna država, članica NATO-a i pouzdan partner evropske i evroatlantske zajednice, s prioritetnim ciljem da se u najskorijem roku pridruži Evropskoj uniji (EU).
&ldquo;Na to ne mogu uticati bilo čije izjave, niti političke, vjerske ili druge kalkulacije, već samo građani Crne Gore, koji su se jasno opredijelili za razvojni, prosperitetni put svoje države&rdquo;, kaže se u reagovanju.
Napominju da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore.
&ldquo;Pa izjave vjerskih poglavara, uključujući i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koje se odnose na unutra&scaron;nju ili vanjsku politiku, pored toga &scaron;to nijesu relevantne, smatramo neprimjerenim i nedopustivim&rdquo;, rekli su iz MVP.
Poručuju da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena putu ka članstvu u EU, njegovanju sekularnog karaktera države i jačanju stabilnosti i mira u region.
&ldquo;Očekujemo da takvo opredjeljenje po&scaron;tuju svi akteri, uključujući i vjerske poglavare&rdquo;, zaključili su iz MVP.

MVP: Izjave patrijarha Porfirija neprimjerene

REAGOVANJE

Potpredsjednik Vlade za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović na dana&scaron;njoj sjednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazao je da je iznenađen za&scaron;to se na tom mjestu poteže pitanje pucnjave koja se dogodila u Podgorici a gdje je sinovac Andrije Mandića osumnjičen za dvostruki poku&scaron;aj ubistva, prenosi Pobjeda.
Ivanovića je europarlamentarac Tomislav Sokol pitao da li smatra da Mandić nakon svega treba da podnese ostavku, jer je riječ o njegovom članu obezbjeđenja i članu porodice.
"Nemam komentar i malo sam iznenađen &scaron;to se ovi detalji potežu u Evropskom parlamentu", poručio je Ivanović.
Sokol je Ivanovića na sjednici Odbora za spoljne poslove pitao da prokomentari&scaron;e ovu činjenicu i kaže je li to u skladu sa evropskim vrijednostima - uzev&scaron;i i u obzir da se radi o glavnom koalicionom partneru u vlasti, pi&scaron;e Pobjeda.

Ivanović iznenađen i bez odgovora na pitanje o ostavci Mandića

EUROPARLAMENTARAC TOMISLAV SOKOL PITAO DA LI SMATRA DA MANDIĆ NAKON SVEGA TREBA DA PODNESE OSTAVKU

Kako je i najavljeno, poslije praznika u Nik&scaron;iću počinju pregovori o formiranju vlasti.
To je na svom Fejsbuk profilu povrdio i predsjednik Op&scaron;tine i nosilac liste &ldquo;Za budućnost Nik&scaron;ića&rdquo; Marko Kovačević.
&ldquo;Prijateljska kafica nosilaca pobjedničkih listi sa posljednjih izbora u Nik&scaron;iću&rdquo;, napisao je Kovačević uz opis fotografije na kojoj je sa nosiocima listi Demokrata i Plenuma 083 Nemanjom Vukovićem i &ldquo;Pokreta Evropa sad&rdquo; Zoranom Mrkićem.
Ove tri liste na izborima 13. aprila osvojile su ukupno 23 mandata i udružene mogu formirati vlast.
Lokalni parlament ima 41 mjesto.
Lista &ldquo;Za budućnost Nik&scaron;ića&rdquo; osvojila je 15 mandata, &ldquo;Pokret Evropa sad&rdquo; pet mandata, Demokrate tri.

Sastali se Kovačević, Mrkić i Vuković

POČELI PREGOVORI O FORMIRANJU  VLASTI U NIKŠIĆU

Pojedine tačke sporazuma koje je Crna Gora potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ne ukazuju na usagla&scaron;enost sa pravnim poretkom Evropske unije (EU), upozorio je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec.
On je u intervjuu agenciji Mina-business naglasio značaj po&scaron;tovanja principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog odlučivanja i vladavine prava u svim javnim infrastrukturnim i razvojnim inicijativama, nagla&scaron;avajući da bi one trebalo da budu usklađene sa nacionalnim zakonodavstvom i standardima EU.
Na pitanje da li bi sporazumi mogli na&scaron;koditi Crnoj Gori na putu ka EU, kao &scaron;to upozoravaju iz crnogorske opozicije i civilnog sektora, &Scaron;arec je odgovorio da su sporazumi privukli pažnju ne samo u Crnoj Gori, nego i u EU.
&bdquo;Nije moje da sudim o razlozima i svrsi samih sporazuma, ali svakako ne bi bilo dobro da projekte koji će proisteći iz tih sporazuma prati sjenka sumnje&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, uprkos odluci Skup&scaron;tine koja je u utorak ratifikovala sporazume, bilo bi dobro da se sve ra&scaron;čisti.
Na pitanje da li su stavke kojima se odstupa od primjene važećeg zakonodavstva u oblasti javnih nabavki, tendera i procedura nadmetanja, u suprotnosti sa direktivama EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, &Scaron;arec je rekao da te tačke ne ukazuju na usagla&scaron;enost sa pravnim poretkom EU.
&bdquo;Tačke koje ste pomjenuli svakako ne ukazuju na usagla&scaron;enost sa pravnim poretkom EU&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Kako je naglasio, potrebno je sve razjasniti kako ne bi bilo &bdquo;glavobolja kao kod kineskih kredita&ldquo;.
Govoreći o napretku Crne Gore u pregovorima, &Scaron;arec je rekao da je cilj da država do 2028. godine postane članica Unije ambiciozan, ali i da je jo&scaron; uvijek i ostvariv.
&bdquo;Cilj je u svakom pogledu ambiciozan, ali smatram, da je jo&scaron; uvijek ostvariv ako se uloži sva snaga&ldquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je ukazao i na to da na kraju procesa pregovora, svoj dio posla treba da odrade i institucije EU, kao i sve države članice.
&bdquo;Treba napomenuti da će na kraju procesa svoje morati da odrade i institucije EU, a na kraju krajeva zemlje članice. Ne smanjujem važnost crnogorskih aktivnosti, samo iznosim činjenice&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Upitan &scaron;ta su ključni izazovi Crne Gore u pregovorima u ovom trenutku, &Scaron;arec je rekao da je jedan od njih vrijeme.
&bdquo;Napredak se ne može poricati, bio je značajan, ali sada je novi period i novi izazovi, a neki su jo&scaron; ostali. Glavni izazov je vrijeme koje ističe, a poglavlja jo&scaron; ima dosta&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Kako je istakao, tu su i dnevno politička zbivanja koja mogu do neke mjere poremetiti proces, a ne pomažu ni lokalni izbori.
Upitan da li fokus političkih aktera na reforme i pregovore postoji, &Scaron;arec je rekao da smatra da postoji, bar kod onih koji su direktno angažovani u procesu pregovora.
&bdquo;Kada su u pitanju pohvale, treba biti pažljiv, ali ipak ću rizikovati i pohvaliti ministarku evropskih poslova Maidu Gorčević za njen rad u resoru koji je direktno uključen u proces&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, treba znati i da vladajuća većina nije monolitna tvorevina, nego je sastavljena iz vrlo različitih političara i partija.
&bdquo;Do sada, njihova djela u vezi približavanja ka EU nijesu dala do znanja da ne misle ozbiljno. Nije sve za peticu, ali rezultata ima&ldquo;, ocijenio je &Scaron;arec.
On je kazao da neće biti miran sve dok Crna Gora ne zatvori sva poglavlja.
&bdquo;Vro mi je stalo do toga i nadam se da moje nade nijesu uzaludne&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Komentari&scaron;ući potrebu izborne reforme, &Scaron;arec je rekao da uvijek nagla&scaron;ava značaj izbornog zakonodavstva i snagu op&scaron;tina.
&bdquo;Bez toga nećemo moći osigurati politički mir i stabilnost, koji su potrebni za ostvarivanje rezultata u procesu integracija&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, svaki izbori znače poremećaj, jer se u kampanji puno toga govori, prisutna su vrijeđanja, a emocije su na visokom nivou.
&bdquo;Ako bi izbori bili u jednom danu to se sve zavr&scaron;i tada, a poslije imamo četiri godine mira, da se može raditi, a &scaron;to je najbitnije &ndash; sarađivati&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Na pitanje da li su i posljednji lokalni izbori u Nik&scaron;iću i Herceg Novom značajno opet odvukli fokus države i dru&scaron;tva sa ključnog priortiteta &ndash; članstva u EU, &Scaron;arec je rekao da tog uticaja ima.
&bdquo;Crna Gora je mala zemlja, ima i malo op&scaron;tina, tako da de&scaron;avanja u jednoj op&scaron;tini brzo su tema cijele zemlje. To je sasvim logično, tako da uticaja sigurno ima. Nije tragično, ali bolje bi bilo bez toga&ldquo;, smatra &Scaron;arec.
Na pitanje da li postoji realna opasnost da EU izgubi interesovanje za članstvo Crne Gore usljed nedovoljno efikasnih reformi i drugih problema koji državu skreću sa EU puta, &Scaron;arec je rekao da ima i takvih aktivnosti, ali da u ovom trenutku stvari idu u pravom pravcu.
&bdquo;Ali, ni&scaron;ta nije zdravo za gotovo, svaki dan može donijeti nove prepreke. EU ima dosta pote&scaron;koća koje su se nagomilale uoči nove politike Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine, preostalog svijeta, vlastitih pote&scaron;koća u vezi proizvodnje&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Za sada je, kako je naveo, pro&scaron;irenje visoko na agendi.
&bdquo;Svi ćemo učiniti sve da tako ostane. Bio sam ministar odbrane pa ću koristiti riječi 'nema predaje'&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Komentari&scaron;ući zastoj koji je nastao u vezi sa Poglavljem 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, &Scaron;arec je naglasio da je tiha diplomatija po tom pitanju pravo rije&scaron;enje, jer se radi o pitanjima koja su prilično zahtjevna.
&bdquo;&Scaron;to se tiče blokade, htio bih da naglasim da Slovenija nikada nije blokirala Hrvatsku ni kod ulaska u EU, ni kod pristupanja &Scaron;engenu. A pitanja ostaju jo&scaron; danas nerije&scaron;ena&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
On, kako je naglasio, smatra da bilo kakva blokada po pitanju bilateralnih odnosa ne bi bila dobro rje&scaron;enje.
&Scaron;arec je rekao da su u toku usagla&scaron;avanja oko amandmana na Izvje&scaron;taj o Crnoj Gori koji je u martu predstavio Komitetu za spoljne poslove (AFET).
&bdquo;Sada smo u fazi pripreme, odnosno usugla&scaron;avanja oko amandmana, koje predlažu izvestioci iz sjenke i drugi parlamentarci, koji predstavljaju svoje političke grupe&ldquo;, rekao je &Scaron;arec, dodajući da će na plenarnoj sjednici biti usvojena konačna verzija izvje&scaron;taja.

Izvjestilac EP za CG: Pojedine tačke sporazuma sa UAE potencijalno u suprotnosti sa pravnim poretkom EU

"UPRKOS ODLUCI SKUPŠTINE KOJA JE  RATIFIKOVALA SPORAZUME, BILO BI DOBRO DA SE SVE RAŠČISTI"

Odgovornost Andrije Mandića je veća činjenicom da je on angažovao Danila Mandića za člana obezbjeđenja, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) na pres konferenciji u Skup&scaron;tini Crne Gore.
- Tema dana&scaron;nje press konferencije DPS-a je skandalozan događaj koji se desio prije nekoliko dana a gdje je član obezbjeđenja Andrije Mandića ranio dva lica. Dokazalo se da je koristio službeno vozilo Skup&scaron;tine Crne Gore - dodaje Živković.
Tu osobu, navodi on, angažovao je kao člana obezbjeđenja svjestan da se radi o povratniku kada su u pitanju krivična djela.
Živković kaže da veću sumnja na cio ovaj slučaj daje i sprega državnih organa i da MUP i tužila&scaron;tvo očigledno nisu odradili svoj posao.
- Tužilac nije bio prisutan te noci na licu mjesta. Ovdje žele da zata&scaron;kaju slučaj i postavljaju se pitanja: Kako je moguće da BIL lice bude u krugu &scaron;tićene licnosti. Demokratska partija socijalista tražiće kontrolno saslu&scaron;anje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i inicirati smjenu &scaron;efa parlamenta Andrije Mandića - kazao je Živković.
Kazao je da se postavljaju tri opravdana pitanja - kako je Uprava policije dozvolila da BIL bude obezbjeđenje &scaron;tićenog lica, ko je dozvolio upotrebu skup&scaron;tinskog vozila i za&scaron;to tužilac nije bio na licu mjesta.
Živković smatra da su očekivali da če Andrija Mandić sam podnijeti ostavku.

Živković: Iniciraćemo smjenu Andrije Mandića, tužilaštvo nije odradilo svoj posao

"ZAŠTO TUŽILAC NIJE BIO NA LICU MJESTA I KAKO TO DA BEZBJEDNOSNO INTERESANTA OSOBA BUDE U KRUGU ŠTIĆENE LICNOSTI"

Poslanik DPS Ivan Vuković komentarisao je sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji su rano jutros usvojeni u Skup&scaron;tini.
&bdquo;Na primjeru sporazuma s UAE, Vlada - podržana parlamentarnom većinom - je demonstrirala bahatost do sada neviđenu u crnogorskom političkom životu, vrijeđajući inteligenciju građana i targetirajući predstavnike civilnog sektora, medijske zajednice i čitave jedne lokalne zajednice&ldquo;, napisao je Vuković u objavi na mreži Iks.

Vuković: Vlada demonstrirala neviđenu bahatost sa sporazumima sa UAE, vrijeđaju inteligenciju građana

OCIJENIO POSLANIK DPS-A

Dok crnogorski, ali i evropski zvaničnici sve glasnije ponavljaju da je članstvo u Evropskoj uniji dostižno već 2028., praksa na terenu često govori suprotno.
Sporazumi sa UAE koji su uzburkali javnost, premijerova posjeta Italiji, gotovo izvjesni epilozi izbora u Nik&scaron;iću i Herceg Novom &ndash; samo su neke od tema koje je u intervjuu za Portal Analitiku komentarisala&nbsp; politikolo&scaron;kinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović.
U intervjuu za Portal Analitika govori o su&scaron;tinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom pona&scaron;anju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
Dok se rok za okončanje pregovora primiče nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp; Premijer Spajić tokom posjete Italiji sastao se i sa tamo&scaron;njom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja.&nbsp;
Shodno ohrabrujućim porukama, postavlja se pitanje imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.&nbsp;
&bdquo;Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena&ldquo;, ukazuje Đukanović.&nbsp;
Kao i ranije, kako nagla&scaron;ava, sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje.&nbsp;
&bdquo;Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi &scaron;to do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saop&scaron;tavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije&ldquo;, podvlači Đukanović.&nbsp;
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve vi&scaron;e pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gu&scaron;enje civilnog sektora, hajke protiv neistomi&scaron;ljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
Lideri u pridruživanju su manje lo&scaron;e države, a ne one koje bilježe zadovoljavajuće rezultate&nbsp; Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapo&scaron;ljavanje, uru&scaron;avanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
&bdquo;Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu&ldquo;, ukazuje Đukanović.&nbsp;
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način &scaron;to su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja na&scaron;eg dru&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i povr&scaron;nim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje lo&scaron;a, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate&ldquo;, podvlači Đukanović.&nbsp;
EU se suočava sa unutra&scaron;njim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp; Govoreći o budućnosti procesa pro&scaron;irenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutra&scaron;njih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
&bdquo;Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike pro&scaron;irenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteri&scaron;e neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata&ldquo;, ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
&bdquo;Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i te&scaron;ko efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao &scaron;to je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope&ldquo;, nagla&scaron;ava Đukanović.
Upitana da li se sporazumima sa UAE naru&scaron;ava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima kr&scaron;e međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
&bdquo;Prema onom &scaron;to čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono &scaron;to se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno ne&scaron;to &scaron;to opterećuje sada&scaron;nju vlast&ldquo;, poja&scaron;njava Đukanović.&nbsp;
Mi&scaron;ljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.&nbsp;
&nbsp;&bdquo;Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u dru&scaron;tvu. Međutim, ja smatram da premijer želi &scaron;to prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom&ldquo;, kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, &scaron;to on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
&bdquo;Imamo i izjavu biv&scaron;eg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sada&scaron;nji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema po&scaron;tovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rje&scaron;enje otežava rad, da ga ne mora po&scaron;tovati&ldquo;, napominje sagovornica Analitike.&nbsp;
Zato je, kako nagla&scaron;ava, i ovo ad hoc rje&scaron;enje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rje&scaron;enje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u dru&scaron;tvu u kojem žive.&nbsp;
&bdquo;Prema mom mi&scaron;ljenju, to nas udaljava su&scaron;tinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza na&scaron; proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog paso&scaron;a bili u pitanju, pa su na&scaron;i političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rje&scaron;avanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rje&scaron;enja, te mislim da na&scaron;e prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca&ldquo;, poručuje Đukanović.
Posao lo&scaron; po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom dru&scaron;tvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rje&scaron;enje.&nbsp;
&bdquo;Taj na&scaron; inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mi&scaron;ljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, &scaron;to smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković&ldquo;, nagla&scaron;ava Đukanović
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za dru&scaron;tvo, koji nas opet odaljavaju od onoga &scaron;to građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.&nbsp;
&bdquo;Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS zavr&scaron;eno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije dru&scaron;tvo u kojem će se ipak po&scaron;tovati zakoni jednako za sve&ldquo;, podvlači Đukanović.&nbsp;
Sagovornica Analitike uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako nagla&scaron;ava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispo&scaron;tuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovni&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mi&scaron;ljenju da je ovaj posao lo&scaron; po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince&ldquo;, ukazuje Đukanović.
Političari ne razumiju &scaron;ta znači meritokratija&nbsp;
Upitana da li je sporazum poslužio kao alat za pro&scaron;irenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE.
&bdquo;Ovaj aranžman meni najvi&scaron;e djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju, koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog trži&scaron;ta bez intervencionizma&ldquo;, ukazuje Đukanović.&nbsp;
Kako napominje, od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
&bdquo;Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo jo&scaron; prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skup&scaron;tini. To nam jasno govori koliko smo su&scaron;tinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU jo&scaron; 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapo&scaron;ljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda na&scaron;i političari očigledno ne razumiju &scaron;ta znači meritokratija&ldquo;, podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nama, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način, ocjenjuje, samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
Uvođenje vjeronauke uru&scaron;ilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;
 Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje &scaron;kole nakon burne skup&scaron;tinske debate ipak nije upućena Vladi, postavlja se pitanje koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i dru&scaron;tvo u cjelini.
&bdquo;Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta. Lično smatram da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje uru&scaron;io krhke temelje građanstva u Crnoj Gori, jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji dru&scaron;tva, a ne ka njegovom prosperitetu&ldquo;, poručuje Đukanović.&nbsp;
Akteri u Herceg Novom i Nik&scaron;iću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;
Sagovornica Analitike uvjerena je da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija.
Upitana kakav bi mogao biti krajnji epilog izbora u Nik&scaron;iću, te očekuje li da će vlast ostati nepromijenjena, Đukanović ističe kako je uvjerena da neće biti velikih promjena i turbulencija i da će se akteri koji čine većinu na nacionalnom nivou jako brzo i lako dogovoriti kada je u pitanju i podjela funkcija u Nik&scaron;iću.&nbsp;
&bdquo;Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mi&scaron;ljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izja&scaron;njavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo&ldquo;, ističe Đukanović.
Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu lo&scaron;ih odluka i propalih politika&nbsp;
 Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nik&scaron;ićkih izbora koalicija Za Budućnost Nik&scaron;ića.&nbsp;
&bdquo;A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogre&scaron;nih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne dru&scaron;tvenom interesu, &scaron;to očigledno građani jasno artikuli&scaron;u na svim posljednjim lokalnim izborima&ldquo;, zaključuje Đukanović.

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, vlast gasi požare improvizacijama, dok se retorički zaklinje u evropski put

"POLITIČKOJ STRUKTURI  SPAJIĆA GORI POD NOGAMA ZATO TRAŽI SREDSTVA DA ODRŽI EKONOMIJU ŽIVOM"

Stotinu minuta poslije ponoći u Skup&scaron;tini Crne Gore usvojen je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Za je glasalo 46 poslanika, protiv 10, četiri poslanika su bila uzdržana. Opozicija nije prisustvovala glasanju, prenosi Antena M.
Nekoliko sati ranije usvojen je i Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji. &nbsp;Za Zakon je glasalo 50 poslanika, protiv 10, uzdržanih nije bilo. &nbsp;Poslanici DPS-a napustili su salu u vrijeme glasanja.
Amandmani poslanika Milana Kneževića i Ilira Čapunija, kao ni amandmani poslanice Jevrosime Pejović, nijesu usvojeni.
Nije uvažen ni zahtjev poslanika Čapunija i Vuksanovića da se sjednica Skup&scaron;tine prekine jer bi, kako su naveli, usvajanjem Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE, bez saglasnosti manjinskih naroda, bio prekr&scaron;en Zakon o manjinskim pravima i slobodama.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić je oko 23:30 &nbsp;tražio od poslanika da glasaju da li su za to da se prije ponoći zavr&scaron;i sjednica Zakonodavnog odbora, na kojem će se raspravljati o jo&scaron; jednom amandmanu poslanice Pejović, i da se u 24 sata u plenumu glasa o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Poslanici su izglasali ovaj prijedlog.&nbsp;
Nakon pauze, poslanici su nastavili rad koji minut poslije ponoći. Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović saop&scaron;tila je da joj je na sjednici Odbora prijetio predsjednik Matičnog odbora Du&scaron;ko Stijepović.
"Zaista sam zaprepa&scaron;ćena pona&scaron;anjem mu&scaron;kih kolega, kada su suočeni sa nedostatkom argumenata. Drago mi je &scaron;to su to kamere zabilježile. Taj nivo agresije nije primjeren ovom domu. I ja sad treba da se vratim na taj odbor, gdje mi je prijećeno, rečeno mi je da targetiram nekoga, &scaron;to nije tačno", istakla je Pejović.&nbsp;
Stijepović je negirao optužbe.&nbsp;
Ranije danas poslanici su zavr&scaron;ili vi&scaron;esatnu raspravu o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji i o &nbsp;Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Akcente sa jučera&scaron;nje rasprave možete pročitati <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/adzovic-ukoliko-opstina-ulcinj-ne-zeli-investiciju-ona-se-nece-ni-desiti-22-04-2025-13-54-46">OVDJE.</a>

Skupština usvojila oba sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

OPOZICIJA NIJE PRISUSTVOVALA GLASANJU

Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je danas izvje&scaron;taj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za pro&scaron;lu godinu, kazao je predsjednik Odbora Miodrag Laković.
&ldquo;Konstatovali smo da su postignuti određeni značajni rezultati i da su njihove aktivnosti značajne kada je u pitanju djelovanje obavje&scaron;tajnih služi i jednoglasno usvojili izvje&scaron;taj o radu ANB-a&rdquo;, kazao je Laković novinarima u Skup&scaron;tini.
On je, nakon sjednice koja je bila zatvorena za medije, rekao da poslanici opozicije nijesu učestvovali u radu Odbora.
&ldquo;Njima ova tema nije bila dovoljno inspirativna a činjenica da u svakoj situaciji kritikuju rad Agencije&rdquo;, dodao je Laković.
On je naveo da danas nije bilo riječi o imenovanju vr&scaron;itelja dužnosti ANB Ivice Janovića, &scaron;to je u javnosti bilo kritikovano, jer to nije dio izvje&scaron;taja.
Laković je, odgovarajući na pitanje novinara o hap&scaron;enju bratanića i tjelohranitelja predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, kazao da vjeruje da će se Mandić na plenumu izjasniti o tome.
&ldquo;Državni organi treba da utvrde sve okolnosti tog slučaja. Državni organi u ovom trenutku rade poptuno nezavisno, niko ne može da ostvari bilo kakav uticaj, oni treba da utvrde sve činjenice&rdquo;, rekao je Laković.
On je kazao da ne smatra da je u ovom trenutku opravdan zahtjev opozicije o ostavci Mandića.
&ldquo;Ne mislim da bilo ko treba da odgovara za postupke drugih ljudi pa makar ako je neko ko je blizak u profesionalnom i porodičnom smislu. Ali to je na svakome od nas da ličnu odgovornost cijeni i da se sam odredi prema tome, ne bih svojom izjavom davao nikakve sugestije&rdquo;, rekao je Laković.

Laković: Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio izvještaj o radu ANB-a, nije opravdan zahtjev za smjenu Mandića

POSLANICI OPOZICIJE NIJESU UČESTVOVALI U RADU ODBORA

Skup&scaron;tinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mi&scaron;ljenje o predlogu Vlade da se Snežana Radović postavi za ambasadorku Crne Gore u Danskoj, koja će 1. jula preuzeti predsjedavanje Savjetom Evropske unije (EU).&nbsp;
Odbor je na dana&scaron;njoj sjednici dao pozitivno mi&scaron;ljenje i o predlozima da za ambasadora u Rumuniji bude postavljen Danilo Brajović, a za ambasadora u Poljskoj Veljko Milonjić.
Radović je na sjednici Odbora kazala da su veoma dobre vijesti da će Crna Gora veoma brzo, na osnovu odluke Vlade iz 2018. godine, otvoriti ambasadu u Danskoj, posebno iz razloga &scaron;to ta zemlja uskoro preuzima predsjedavanje Savjetom EU.
Ona je istakla da je Danska članica Nordijskog savjeta, koji je značajan jer se neke odluke donose zajednički.
&ldquo;Vanjska politika je jedna od oblasti koja je veoma usagla&scaron;ena, &scaron;to je za nas jako bitno jer pored glasa Danske, kad nam bude trebalo za članstvo u EU, ako tamo dobro odradimo posao, možemo računati da ćemo imati jo&scaron; dva glasa (&Scaron;vedska i Finska) kroz tu usagla&scaron;enu vanjsku politiku&rdquo;, rekla je Radović.
Ona je kazala da Danska podržava pro&scaron;irenje EU, ali ne prečicama, već traži potpunu reformu u zemljama kandidatima, navodeći da je za Crnu Goru to dobro.
&ldquo;Vodeća smo zemlja u procesu evropskih integracija, sva pregovaračka poglavlja smo otvorili, &scaron;est smo privremeno zatvorili i nadamo se tokom danskog predsjedavanja da će tih poglavalja biti jo&scaron; vi&scaron;e&rdquo;, navela je Radović.
Ona je kazala da je predsjedavanje Danske Savjetom EU za Crnu Goru značajno jer će tokom toga perioda Nacrt vi&scaron;egodi&scaron;njeg finansijskog okvira dobiti svoje predfinalne oblike i da će se u tom trenutku znati &ldquo;da li je njime na bilo koji način predviđeno pro&scaron;irenje u sedmogodi&scaron;njem periodu&rdquo;.
&ldquo;Zbog toga je veoma značajno aktivno raditi u toj zemlji, kako bismo mogli da konstantno da predstavljamo reformu koju smo postigli&rdquo;, rekla je Radović.
Kako je navela, sigurno je da Danska, prema izjavama zvaničnika, neće dozvoliti &ldquo;uvoz nestabilnosti&rdquo;, te da sve zemlje koje treba da budu članice EIU treba da budu stabilne demokratije sa doborussjedskim odnosima i stabilnom ekonomijom.
Brajović kazao je da Rumunija u kontinuitetu podržava evropske aspiracije Crne Gore, ali da će se tokom mandata zalagati da se ta podr&scaron;ka Bukure&scaron;ta intenzivira.
On je rekao da je Rumunija bila jako važna za učlanjenje Crne Gore u NATO-u i dodao da su počitički odnosi dvije države veoma dobri.
Milonjić je rekao da Poljska treba da bude dobar partner Crnoj Gori, te da je posao Ambasade u Var&scaron;avi da, u sinergiji sa crnogorskim institucijama, defini&scaron;e prioritete i, radeći na razvoju bilateralnih odnose, obrati pažnju na interese Crne Gore.
On je istakao da Poljska podržava pro&scaron;irenje EU na Zapadni Balkan i da to vidi kao geostrate&scaron;ku investiciju u jaču Evropu.
Kako je naveo Milonjić, stav Poljske je da evropske integracije zavise od kandidata, ali da EU mora uraditi dodatni napor da privuče nove članice.
&ldquo;Upravo u tome je na&scaron;a &scaron;ansa, da u ovoj poslednjoj fazi evropskih integracija učinimo dadatan napor za lobiranje i &scaron;to bolje privedemo proces kraju&rdquo;, dodao je Milonjić.
Predsjednik Odbora Du&scaron;ko Stjepović će predsjedniku države Jakovu Milatoviću uputiti mi&scaron;ljenje Odbora povodom predloga za naimenovanje ambasadora, čime se procedura dovodi do zavr&scaron;nog čina- dono&scaron;enja ukaza o postavljenju i potpisivanja akreditivnog pisma.

Odbor podržao predloge za ambasadore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Nezavisna poslanica u Skup&scaron;tini Crne Gore Jevrosima Pejović objavila je na svojoj Fejsbuk stranici da je sinoć dobila poruke uvrjedljive sadržine.
Poruke na aplikaciji &bdquo;Messenger&rdquo; na kojoj je izvjesni Dejan Radinović vrijeđa na najprizemniji način stigle su joj tokom sjednice Skup&scaron;tine na kojoj su poslanici razmatrali zakone o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o ekonomskoj i saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.
"Sram te bilo, kakva si u Skup&scaron;tini, k***vo jedna ti si sramota", napisao je u poruci izvjesni Dejan Radinović.
Pejović tvrdi da je to bilo samo nekoliko minuta nakon &scaron;to je kolega iz poslaničkih klupa aludirao da on može organizovati kampanju online napada na nju.
"Sigurna sam da zbog mojih obraćanja u parlamentu ni jedan kolega ne čita slične poruke. Riječi imaju odgovornost i posljedice", napisala je Pejović.

Pejović dobila uvredljive poruke