Politika

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je danas izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima usvojene su glasovima 47 poslanika, dok je protiv glasalo 12, a uzdržanih nije bilo, prenosi agencija Mina.
Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je 47 poslanika, deset je bilo protiv, a uzdržanih nije bilo.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) najavili su da će poslanici te partije podnijeti ostavke na fukcije potpredsjednika Skup&scaron;tine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju, ako parlamentarna većina danas usvoji zakone o unutra&scaron;njim poslovima i o ANB-u.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović je, tokom rasprave o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, rekao da sve &scaron;to je sastavni dio predloga ni u jednom segmentu nije problematizovano.
&bdquo;Uprkos manipulacijama od pojedinih političkih subjekata da je EK kazala da parlament ne bi trebalo da usvoji ove zakone, oni su jasno kazali da Crna Gora može da izabere dvije opcije &ndash; ili da usvoji ove zakone pa da se u međuvremenu oni usklade sa GDPR i LED nakon &scaron;to budu usvojeni, ili da se prvo usvoje te direktive a da se nakon toga usvoje ovi zakoni&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
On je kazao da je bio u pravu i da nema ispunjenja zavr&scaron;nih mjerila bez izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.
&bdquo;Ako samo u dva zavr&scaron;na mjerila za poglavlje 24 EK kaže da samo do kraja ove godine moramo zaposliti 446 službenika policije, pri tome ne uzimajući u obzir da će najmanje toliko poći u penziju, onda je jasno da moramo promijeniti Zakon i omogućiti rje&scaron;enje jednog od najvećih problema u Upravi policije, a to je kadrovski deficit&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Lider DPS-a Danijel Živković optužio je &Scaron;aranovića da čiste bezbjednosni sistem sa ciljem da naprave od emancipovane i savremene Crne Gore policijsku državu, a &scaron;to je &Scaron;aranović odbacio.
Živković je rekao da da je onemogućavanje čovjeka da iznese argumente, nepo&scaron;tovanje presumpcije nevinosti i retroaktivno primijenjivanje zakona na prethodne slučajeve, kr&scaron;enje Ustava.
&bdquo;Očekujete od opozicije da pod navodnim evropskim integracijama provučete kroz sistem sve &scaron;to vam padne na pamet i da na tom putu budemo konstruktivni. Naravno da nećemo&ldquo;, rekao je Živković.&nbsp;
On je poručio da je to pogre&scaron;an put za Crnu Goru.
&bdquo;Ukoliko se ovo danas usvoji, ruka koja je bila pružena zajedničkom naporu na evropskom putu, je povučena. &Scaron;to se nas tiče, mi vi&scaron;e nećemo učestvovati u Odboru za izbornu reformu, ni potpredsjednik Skup&scaron;tine nema potrebe za učestvovanjem u simuliranju demokratije na mjestu predsjednika odbora za evropske integracije i antikorupciju&ldquo;, naveo je Živković.
Kako je dodao, za DPS je sa tim zavr&scaron;eno, uključujući i rad Anketnog odbora.&nbsp;
&bdquo;Ako ste naumili da ru&scaron;ite demokratski i ustavni sistem Crne Gore, u tome mi nećemo sudjelovati, nego ćemo se organizovati na ne&scaron;to drugačiji način i plan rada u Skup&scaron;tini&ldquo;, rekao je Živković.&nbsp;

Skupština usvojila zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u

GLASOVIMA 47 POSLANIKA, DOK JE PROTIV GLASALO 12

Poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) i ljekaru Nerminu Abdiću prijećeno je na radnom mjestu zato &scaron;to je u Skup&scaron;tini govorio o potencijalnoj korupciji u zdravstvenom sistemu, kazao je lider te stranke Danijel Živković.
Živković je, na sjednici Skup&scaron;tine, rekao da je ambijent i narativ iz prethodnih sedmica i godina urodio plodom.
"Pa su ohrabreni određeni pojedinci u Crnoj Gori da se odvaže do te mjere da odu na radno mjesto i da prijete ljekaru i poslaniku da će se obračunati sa njim zbog toga &scaron;to je govorio o potencijalnoj korupciji u zdravstvenom sistemu", kazao je Živković.
On je istakao da je to alarm, prije svega za službe bezbjednosti, Upravu policije i tužila&scaron;tvo.&nbsp;
Živković je kazao da je Abdić slučaj prijavio policiji i poručio da očekuju adekvatnu reakciju Uprave policije i nadležnog tužila&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Poslanici se zbog riječi progone, samo zbog toga &scaron;to ukazuju na korupciju koja se de&scaron;ava u zdravstvenom i drugim sistemima&ldquo;, rekao je Živković, prenosi agencija Mina.
Kako je naveo, to je rezultat i izjava o tome da je DPS organizovana kriminalna organizacija.
&bdquo;Od danas, sve &scaron;to se desi bilo kome od nas, ili članovima na&scaron;e porodice, smatraćemo odgovornim one koji nas targetiraju na taj način&ldquo;, poručio je Živkovića.&nbsp;
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da Skup&scaron;tina i svi u parlamentu treba da apeluju na institucije da rade svoj posao i da se utvrde činjenice.
Prema njegovim riječima, ono &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori i način na koji se radikalizuju prilike ne vodi ničemu. &nbsp;
&bdquo;Zato je potrebno da država bude efikasna, da se utvrde činjenice, da se stvari procesuiraju i da imamo zadovoljenje pravde&ldquo;, kazao je Mandić.

Živković: Abdiću prijećeno na radnom mjestu jer je govorio o potencijalnoj korupciji u zdravstvu

SAOPŠTIO NA SJEDNICI SKUPŠTINE

Na dana&scaron;njoj sjednici Zakonodavnog odbora na dnevnom redu, pored ostalog, bili su amandmani (pet) na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, koje je podnio poslanik PES-a Miodrag Laković.
Amandmani su izglasani sa &scaron;est glasova ZA, prenosi Antena M.
Za razliku od prethodnog puta, kada amndmani Lakovića nijesu dobili podr&scaron;ku poslanika većine, među njima ni njegovih kolega iz PES-a Jelene Nedović i Vasilija Črapića, ovoga puta podr&scaron;ku je dao Čarapić, &nbsp;Seid Hadžić i Darko Dragović.
Amer Smailović iz Bo&scaron;njačke stranke je takođe bio za, a protiv je bio jedino poslanik Demokrata Du&scaron;ko Stjepović.
Sjednica Skup&scaron;tine na kojoj bi trebalo da bude rasprava o zakonima o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima pomjerena je za 13 sati.

Na Zakonodavnom odboru prihvaćeni amandmani Lakovića, ovoga puta ih podržali i poslanici PES-a

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Kada je u pitanju prijem novih članica u EU, Evropska komisija ima jedan glavni prioritet: osigurati se da se nijedna država ne pretvori u novu Mađarsku.
Da bi se to postiglo, plan je da se Crna Gora, koja je blizu zavr&scaron;etka pregovora o članstvu, iskoristi kao pokusni kunić, pi&scaron;e POLITICO, prenosi Pobjeda.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za POLITICO da vodi razgovore o tome kako bi to sve izgledalo sa EU i zemljama članicama, a o tome je, kaže, bilo riječi i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će predsjedavati Savjetom EU u drugoj polovini ove godine.
Dugoročne za&scaron;titne mjere
Komisija želi uvesti &bdquo;dugoročne za&scaron;titne mjere&ldquo; u pristupni ugovor Crne Gore kako bi osigurala da blok može reagovati ako mala balkanska zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Evropske komisije za POLITICO.
Zvaničniku je, kako se navodi, data anonimnost da govori o osjetljivim pregovorima.
-Ovo će biti ugovor koji će definisati buduće ugovore o pristupanju- rekao je zvaničnik EU.
Crna Gora nije jedina zemlja koja se bori da se pridruži EU, podsjeća POLITICO. Ukrajina se zalaže za članstvo u EU 2027. godine kako bi bila uključena u mirovni sporazum s Kremljom, a Island će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU.
Milatović je za briselski POLITICO kazao da ipak &bdquo;niko zapravo ne zna&ldquo; kako će tekst ugovora na kraju izgledati.
Podgorica čeka da Komisija dostavi vi&scaron;e informacija, dodao je.
Debata u sjedi&scaron;tu Komisije u Berlaymontu vodi se o tome koje su &bdquo;lekcije koje smo naučili iz pro&scaron;irenja 2004. godine&ldquo;, rekao je zvaničnik Komisije, misleći na trenutak kada su se Mađarska, Slovačka i osam drugih zemalja pridružile bloku.
-Da li na&scaron;a Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Ne ba&scaron;- dodao je.
Mađarska se pokazala kao svojevrsna opomena za EU. Budimpe&scaron;ta pod Viktorom Orbanom bila je trn u oku bloka i pro&scaron;log mjeseca je blokirala 20. rundu sankcija EU protiv Rusije i 90 milijardi eura za Kijev.
Prioritet Komisije je sada osigurati da Crna Gora i druge nove članice ne postanu Mađarska 2.0.
Ugovor o pristupanju Crne Gore - efektivno pravila prema kojima zemlje pristupaju EU - izradiće radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih zemalja članica EU.
Radna grupa za nekoliko sedmica?
Portparol kiparskog predsjedni&scaron;tva odbio je reći kada će radna grupa biti formirana. Ali je zvaničnik Komisije rekao za POLITICO da će to biti u roku od "nekoliko sedmica", a dvojica evropskih diplomata potvrdila su da se to očekuje ovog mjeseca.
Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos izjavila je za POLITICO da se Komisija "trenutno nalazi u zavr&scaron;noj fazi pripreme nacrta ugovora", bez navođenja vremenskog okvira.
Francuska se jedino protivi, rekao je jedan od diplomata.
Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup pro&scaron;irenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, rekao je za POLITICO jo&scaron; jedan visoki diplomata EU.
-Svi poku&scaron;avaju uvjeriti Francusku da se složi s tim- rekao je treći diplomata.
Pitanje veta
Malo je jasno o tome kakav će oblik imati za&scaron;titne mjere EU.
-Kruže neke ideje, ali niko nije do&scaron;ao sa konkretnim prijedlogom- rekao je za POLITICO evropski diplomata koji je učestvovao u diskusijama.
Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekr&scaron;e temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Druga tema razgovora iza kulisa je koliko dugo bi za&scaron;titne mjere trebale ostati na snazi.
Postojale su za&scaron;titne klauzule za zemlje koje su se pridružile 2004. godine, o temama kao &scaron;to je neuspjeh u implementaciji pravila unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta, ali su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile ba&scaron; robusne, rekao je diplomata.
Jedina crvena linija za Crnu Goru su ograničenja njenog prava glasa, rekao je crnogorski zvaničnik za POLITICO.
Podgorica nema ni&scaron;ta protiv ako joj EU nametne druge za&scaron;titne mjere, ali ne bi željela odustati od svog glasa za stolom dono&scaron;enja odluka.
Na večeri u srijedu u Briselu, održanoj između ambasadora EU i &scaron;efa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjoerna Seiberta, razgovaralo se o pro&scaron;irenju. Međutim, prijedlog Komisije da se ubrza članstvo zemalja kandidata putem procesa nazvanog "obrnuto pro&scaron;irenje" - dodjeljivanje članstva u EU s ograničenim privilegijama i pravom glasa - snažno je odbijen, prema riječima trojice diplomata EU.
Domaći sukobi
Čitav proces zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti svoj ambiciozni cilj da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Da bi to postigla, mora usvojiti mnogo zakona kako bi se uskladila s pravilima EU, podsjeća POLITICO.
Ali, munjevito brz tempo reformi uzrokuje određene unutra&scaron;nje političke sukobe. Pro&scaron;log mjeseca, crnogorski predsjednik kritikovao je poslanike zbog usvajanja zakona bez pravilnog čitanja ili rasprave o njima, u početku odbijajući da ih potpi&scaron;e.
-Nije evropski standard da u osnovi samo podignete ruku i dobijete platu- rekao je Milatović za POLITICO, dodajući da čak i ako je zakonodavstvo neophodno za pridruživanje EU, zakonodavci bi ipak trebali voditi računa.
-Istina je da Crna Gora efektivno prepu&scaron;ta svoju demokratiju Briselu- rekao je drugi evropski diplomata.
-Ali ona nema izbora ako želi da se pridruži EU do 2028- dodao je.
Uprkos tempu kojim Crna Gora napreduje, veliko je pitanje da li se može pridružiti do 2028. godine, podsjeća POLITICO.
Podgorica ima jo&scaron; 20 od 33 pristupna poglavlja za zatvoriti i planira zatvoriti sledeće - Poglavlje 21, o transevropskim mrežama - u martu, rekao je crnogorski zvaničnik.
Očekuje se da će jo&scaron; četiri biti zatvorena u junu. To bi joj dalo &scaron;est mjeseci da ostvari svoj cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, kada bi svih 27 sada&scaron;njih zemalja EU - uključujući Mađarsku - trebalo da ratifikuje njeno članstvo, &scaron;to je samo po sebi dugotrajan proces.
Zvaničnik Komisije potvrdio je da je ambiciozni cilj članstva Crne Gore "tehnički moguć", posebno uz čvrstu posvećenost Podgorice.
-Ali postoji politika, a postoji i život- rekao je zvaničnik.
Milatović je saglasan da je pred državom veliki zadatak.
-Nije tako lako zavr&scaron;iti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci- rekao je crnogorski predsjednik.
-I tu zaista moramo raditi čak i vi&scaron;e nego &scaron;to se sada radi- naveo je.

Politico: Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

"CRNA GORA ĆE BITI POKUSNI KUNIĆ"

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) podnijeće ostavke na fukcije potpredsjednika Skup&scaron;tine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju, ako parlamentarne većina danas usvoji zakone o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
To je poručio lider DPS-a Danijel Živković ističući da nakon zvaničnog stava Evropske komisije (EK) u vezi sa prijedlogom ta dva zakona, nema dileme da je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović dvostruko obmanuo crnogorsku javnost.&nbsp;
Živković je napisao na mreži X, da nasuprot navodima &Scaron;aranovića, usvajanje ta dva kontroverzna zakonska rje&scaron;enja ne predstavlja uslov za zatvaranje poglavlja u procesu pregovora sa Evropkom unijom (EU), niti je u potpunosti usagla&scaron;eno sa EK.&nbsp;
Živković smatra da je jasno da je posrijedi želja parlamentarne većine da, protivno elementarnim demokratskim normama, uspostavi neograničenu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori.&nbsp;
&ldquo;Na katastrofalne posljedice koje bi mogle nastupiti usvajanjem pomenutih zakona, ukazale su, osim parlamentarne opozicije, i vodeće crnogorske NVO koje se bave problematikom ljudskih prava, istaknuti pojedinci, kao i predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost u Skup&scaron;tini Crne Gore, inače poslanik vladajuće većine&rdquo;, kazao je Živković.
On je poručio da će, &nbsp;ukoliko uprkos svemu koristeći brutalnu političku silu, poslanici parlamentarne većine danas ipak odluče da daju podr&scaron;ku ovakvim zakonskim rje&scaron;enjima, poslanici DPS podnijeti ostavke na funkcije koje pokrivaju u Skup&scaron;tini Crne Gore.
&ldquo;Poslanici DPS koji pokrivaju funkcije potpredsjednika Skup&scaron;tine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika Odbora za evropske integracije i predsjednika Odbora za antikorupciju podnijeće neopozive ostavke, a DPS će preispitati način budućeg djelovanja u crnogorskom Parlamentu&rdquo;, istakao je Živković.
DPS, kako je dodao, ostaje na stanovi&scaron;tu da je integracija Crne Gore u EU najvažniji cilj državne politike i najznačajniji politički zadatak sada&scaron;nje generacije.&nbsp;
&ldquo;Idealu Crne Gore kao punopravne države-članice EU ostajemo bezrezervno posvećeni. Sa druge strane, ne pristajemo da, u to ime, legitimi&scaron;emo nedemokratsko, antiustavno i, u sve većoj mjeri, anticivilizacijsko djelovanje aktuelne vlasti&rdquo;, zaključio je Živković.

Živković: Poslanici DPS-a podnijeće ostavke na funkcije u Skupštini, ako danas budu usvojeni zakoni

PORUKA LIDERA DPS-A

Parlamentarna opozicija iniciraće pred Ustavnim sudom ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njim poslovima ako taj pravni akt bude usvojen, poručeno je sa konferencije za novinare predstavnika opozicije.
Oni su kazali da Predlog izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njim poslovimataj, ali i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), treba povući iz skup&scaron;tinske procedure.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je jedan detalj iz mi&scaron;ljenja Evropske komisije (EK) ukazao na to da ta dva zakona ne igraju nikakvu ulogu u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 24.
On je najavio da će opozicija inicirati ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima pred Ustavnim sudom, ukoliko se istraje i parlamentarna većina usvoji "ovako nakaradno rje&scaron;enje&rdquo;.&nbsp;
&ldquo;Jer se ovim zakonom naru&scaron;ava vi&scaron;e ustavnih kategorija. Kr&scaron;i se član 35 Ustava - pretpostavka nevinosti, naru&scaron;en je i član 32, jer svako po Ustavu ima pravo na pravično suđenje, kao i član 33 &ndash; načelo zakonitosti&rdquo;, naveo je Zirojević.
On je rekao da se kr&scaron;i i član 147 Ustava, koji se odnosi na zabranu povratnog dejstva zakona.
&ldquo;Pozivam Vladu da zakon povuče iz procedure, isto važi i za zakon o ANB-u. Potrebno je i jedan i drugi zakon povući iz procedure&rdquo;, kazao je Zirojević.

Parlamentarna opozicija: Zakone o ANB-u i o unutrašnjim poslovima povući iz procedure

PORUČENO SA KONFERENCIJE ZA NOVINARE PREDSTAVNIKA OPOZICIJE

Evropska komisija (EK) primila je pismo &scaron;efova klubova poslanika opozicionih partija u Skup&scaron;tini Crne Gore i odgovoriće u dogledno vrijeme, poručeno je iz Brisela. U Komisiji očekuju da zapo&scaron;ljavanja u policiji budu na osnovu zasluga, i da se otpu&scaron;tanja zasnivaju na opravdanim razlozima.
Portparol Komisije poručuje da je EK upoznata sa predlozima amandmana Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u Crnoj Gori, kao i sa zabrinutostima koje su izrazili civilno dru&scaron;tvo i sindikati.
&bdquo;Komisija je konsultovana o dva nacrta zakona i smatra da odredbe o za&scaron;titi podataka oba zakona jo&scaron; uvijek nijesu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom EU, posebno sa Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED). U tom cilju, Crna Gora treba da uskladi ove odredbe sa pravnom tekovinom EU ili prije usvajanja zakona ili da usvoji zakon i uskladi odredbe prije zatvaranja pristupnih pregovora. Ovo je dodatni razlog da se brzo krene sa sveobuhvatnom reformom za&scaron;tite podataka u Crnoj Gori&ldquo;, navodi portparol EK.
U međuvremenu, Evropska komisija će, kako poručuju, pažljivo pratiti sprovođenje zakona.
&bdquo;EK posebno očekuje da vlasti sprovode zapo&scaron;ljavanja na osnovu zasluga u policiji i uspostave odgovarajuće proceduralne za&scaron;titne mjere. Takođe očekuje da Crna Gora obezbijedi da se svako razrje&scaron;enje zasniva na opravdanim razlozima i da lica na koja se to odnosi imaju pristup svim pravnim ljekovima&rdquo;, nagla&scaron;ava portparol Evropske komisije.
Podsjetimo, krajem februara Vlada je saop&scaron;tila da su nakon vi&scaron;emjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno za&scaron;titu podataka o ličnosti.
"S tim u vezi, Vlada je na sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutra&scaron;njim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod vi&scaron;emjesečnih konsultacija sa nadležnim direktoratima Evropske komisije. Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rje&scaron;enja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije", dodali su iz Vlade. &nbsp;

EK: Pažljivo ćemo pratiti sprovođenje zakona o MUP-u i ANB-u

PRIMILI PISMO ŠEFOVA KLUBOVA POSLANIKA OPOZICIONIH PARTIJA U SKUPŠTINI CRNE GORE

U Crnoj Gori su potvrđeni prvi slučajevi ptičjeg gripa, kod domaće živine na dva gazdinstva, u Nik&scaron;iću i Bijelom Polju, saop&scaron;tila je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Navodi se da je virus visoko patogene avijarne influence (ptičji grip) tipa H5N1 potvrđen u srijedu.
&ldquo;Virus je potvrđen na nekomercijalnim gazdinstvima sa slobodnim tipom držanja, u dvori&scaron;nim uslovima, sa manjim brojem jedinki&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Poja&scaron;njava se da je avijarna influence virusna bolest ptica koja se odlikuje visokom stopom smrtnosti kod domaće živine i divljih ptica.&nbsp;
&ldquo;Prenosi se direktnim kontaktom među pticama, kontaminiranom opremom, vodom, hranom i a primarni izvor bolesti su divlje ptice selice&rdquo;, kazali su iz Uprave.
Oni su govoreći, o znacima koji mogu upućivati na pojavu avijarne influence, kazali da je to naglo i povećano uginuće - najče&scaron;ći znak, kada u kratkom vremenskom periodu dolazi do velikih uginuća a često bez prethodno izraženih simptoma.
Op&scaron;ti znaci bolesti su izražena malaksalost, smanjen ili potpuno izgubljen apetit, nakostrije&scaron;eno perje, kao i ubrzano disanje, otvoreni kljun pri disanju, kijanje, ka&scaron;alj, iscjedak iz nosa, nekontrolisani pokreti, drhtanje, uvrtanje vrata (tortikolis), gubitak ravnoteže, paraliza krila ili nogu i promjene u proizvodnji (pad nosivosti, deformiteti ljuske).
Iz Uprave su, govoreći o obavezama vlasnika živine, kazali da je njihova dužnost da onemoguće bilo kakav kontakt svoje živine sa divljim pticama, tako &scaron;to živinu treba držati u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima.
Vlasnici su dužni da u slučaju držanja živine u spoljnim kavezima, pokriju živinu i ograde žicom sa otvorima ne većim od dva centimetra, spriječe kontakt svoje živine sa svim ostalim domaćim životinjama, kao i da živinu ne poje vodom sa otvorenog prostora (iz buradi, lokvi, bara, ki&scaron;nicom i sl.).
Kako su kazali iz Uprave, vlasnici su obavezni i da hranu za živinu drže u zatvorenom prostoru, za&scaron;tićenu od bilo kakvog kontakta sa spoljnom sredinom ili drugim životinjama ili glodarima, da onemoguće nezaposlenima ulazak na farmu i da primjenjuju sistem držanja živine &bdquo;sve unutra &ndash; sve van&ldquo;.
Obaveze vlasnika su i da, nakon zavr&scaron;etka držanja živine, objekat detaljno očiste, operu, dezinfikuju i izvr&scaron;e deratizaciju i dezinsekciju prije sljedećeg useljenja u objekat, đubre i prostirku da odlažu na posebno određenom mjestu i za&scaron;tite ga od kontakta sa drugim životinjama.
Vlasnici su obavezni i da redovno detaljno peru ruke, odjeću i obuću prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska iz objekta, da nose čista za&scaron;titna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom i da ne uvode nove jedinke u postojeće jato.
&ldquo;Da ne kupuju nove životinje od neprovjerenih prodavaca i bez urednog Uvjerenja o zdravstvenom stanju, ne posjećuju druge živinarske farme, ne koriste opremu ili bilo kakva druga sredstva sa neke druge farme, ne dozvoljavaju posjetiocima ulazak na farmu&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su naveli da je u slučaju bilo kakvih promjena zdravstvenog stanja u jatu živine ili primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica, potrebno odmah kontaktirati najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora.
Oni su naveli da je bolest kod domaće živine trenutno prisutna u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Če&scaron;koj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Rumuniji, &Scaron;paniji.
U saop&scaron;tenju se navodi da virus rijetko može preći na ljude, posebno na osobe koje imaju blizak i neposredan kontakt sa zaraženim pticama ili njihovim izlučevinama.
&ldquo;Apelujemo na sve držaoce i vlasnike živine da prijave svako uginuće i promjenu zdravstvenog stanja domaće živine i dosljedno sprovode mjere&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju Uprave.&nbsp;
Oni su apelovali i na &scaron;iru javnost da svaki uočeni le&scaron; divljih ptica prijave veterinarskom inspektoru ili veterinarskoj ambulanti.
Iz Uprave su kazali da će o daljim mjerama blagovremeno obavjestiti javnost.

Potvrđeni prvi slučajevi ptičjeg gripa kod domaće živine u Crnoj Gori

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA BEZBJEDNOST HRANE

Predsjednik države Jakov Milatović na vanrednoj press konferenciji, kazao je da predlaže Jelenu Ružičić kao kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda.
Milatović je istakao kako se na poziv prijavilo 10 kandidata: &nbsp;Amir Muratović, Ivan Adamović, Jelena Ružicić, Marija Bo&scaron;ković, Marko Blagojević, Milica Kovačević, Mirsad Mujević, Nata&scaron;a Radonjić, Nenad Đordjević i Nenad Vujanović.
"Ružičić je sutkinja sa 30 godina rada, od kojih 20 u pravosuđu. U periodu od 2013. do 2016. bila je angažovana i u sudu u Strazburu. Mislim da se u crnogorskom pravosuđu biografija nalik njenoj te&scaron;ko može naći", rekao je Milatović.
Ružičić, kaže Milatović, ima i najraznovrsnije iskustvo u poređenju sa ostalim kandidatima, s obzirom na to da je radila u Osnovnom, Upravnom i u Vrhovnom sudu.
Milatović o spornim zakonima: Građani obmanuti od strane Vlade Crne Gore
"Evropska komisija je juče ukazala da izmjene zakona nijesu i skladu sa praksom evorpske unije posebno kada je riječ o za&scaron;titi podataka pojedinaca..Građani su bili obmanuti od strane Vlade Crne Gore da su predložena rje&scaron;enja evropsog stansdarda, a nije tako", poručio je Milatović.

Milatović: Jelena Ružičić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda

NA POZIV SE PRIJAVILO DESET KANDIDATA

&nbsp;Zakon o unutra&scaron;njim poslovima može biti usvojen, uz obavezu usklađivanja dijela koji se odnosi na za&scaron;titu podataka o ličnosti, nakon dono&scaron;enja novog Zakona o za&scaron;titi podataka, kazao je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, dodajući da je to predviđeno i amandmanom Vlade.
&Scaron;aranović je rekao da je, uprkos poku&scaron;ajima blijedih manipulativnih tumačenja saop&scaron;tenja Delegacije Evropske unije (EU) povodom predloga zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, tim saop&scaron;tenjem dodatno potvrđeno sve ono &scaron;to je i prethodno rečeno.
&bdquo;Delegacija EU je potvrdila da su nacrti zakona usagla&scaron;avani sa Evropskom komisijom te da samo dio Zakona o unutra&scaron;njim poslovima koji se odnosi na za&scaron;titu podataka o ličnosti treba usuglasiti sa GDPR (Op&scaron;ta uredba o za&scaron;titi podataka) i LED (Direktiva o sprovođenju zakona) nakon njihovog dono&scaron;enja, &scaron;to je predviđeno amandmanom 12&ldquo;, kazao je &Scaron;aranović.
On je podsjetio da u saop&scaron;tenju Delegacije EU pi&scaron;e - &bdquo;Crnoj Gori smo ukazali na dvije opcije: ili usklađivanje ovih odredbi sa pravnim tekovinama EU prije usvajanja zakona ili usvajanje zakona i usklađivanje odredaba prije zavr&scaron;etka pregovora o pristupanju&rdquo;.&nbsp;
&bdquo;Dakle, jasno je rečeno da se zakon o unutra&scaron;njim poslovima može usvojiti uz obavezu usklađivanja koja je predviđena amandmanom 12 (član 214b), kojim je propisana obaveza usagla&scaron;avanja Zakona o unutra&scaron;njim poslovima nakon dono&scaron;enja novog Zakona o za&scaron;titi podataka, &scaron;to sam kazao na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Kako je kazao, 12 amandmana podnijetih na Zakon o unutra&scaron;njim poslovima su rezultat vi&scaron;emjesečnih usagla&scaron;avanja sa nadležnim direktoratima Evropske komisije, a &scaron;to se oslikava u saop&scaron;tenju Delegacije EU i koje svjedoči da se ne spori predlog zakona, već se ističe ono &scaron;to je propisano amandmanom 12, a to je potreba usagla&scaron;avanja sa GDPR i LED nakon njihovog dono&scaron;enja.
&Scaron;aranović je naveo da je nevje&scaron;ta manipulacija da je u Skup&scaron;tini kazao da je zavr&scaron;no mjerilo za poglavlje 24 dono&scaron;enje izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.&nbsp;
&bdquo;Sa druge strane, čvrsto stojim pri stavu da nema zatvaranja poglavlja 24 bez hitne izmjene Zakona, jer brojne obaveze propisane zavr&scaron;nim mjerilima ne mogu biti ispunjene bez usvajanja Zakona&ldquo;, kazao je &Scaron;aranović.&nbsp;
On je kazao da se na prvom mjestu misli na stvaranje zakonskih pretpostavki da se sa IV stepenom stručne spreme (srednja &scaron;kola) može zasnovati radni odnos u policiji.
&bdquo;Na&scaron;a obaveza je da samo u graničnoj policiji obezbijedimo 1,9 hiljada policijskih službenika. Danas ih imamo svega 900, od kojih će čak 600 ispuniti uslove za penziju u narednih 18 mjeseci&ldquo;, dodao je &Scaron;aranović.
Kako je naveo, svakome je jasno da to nije moguće sprovesti sa važećim zakonom koji propisuje da se radni odnos u policiji može zasnovati isključivo sa vi&scaron;om i visokom stručnom spremom.
&bdquo;Na kraju, nema ovdje bilo kakvih nejasnoća. Jasno je &scaron;ta je čija agenda, a onima koji misle da će se reformski procesi, snaženje sektora bezbjednosti i borba protiv kriminala zaustaviti, poručujem da su ni&scaron;ta drugo do sitan kamen na putu uspostavljanja apsolutne vladavine prava u Crnoj Gori&ldquo;, zaključio je &Scaron;aranović.

Šaranović: Zakon može biti usvojen, uz obavezu usklađivanja dijela koji se tiče zaštite podataka

PORUKA MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Formalizacija ostavke, koju je Miodrag Laković u vi&scaron;e navrata najavljivao, jo&scaron; jedan je dokaz da mi u praksi živimo demokratiju, pa je izražavanje drugačijeg mi&scaron;ljenja za Pokret Evropa sad (PES) normalna pojava, saop&scaron;teno je iz PES-a.
Laković podnio ostavku na mjesta u skup&scaron;tinskim odborima i Poslaničkom klubu PES-a: Nastavlja kao nezavisni poslanik "Kao i ranije, i u ovom trenutku cijenimo principijelnost gospodina Lakovića, koji je u ime Pokreta Evropa sad vodio Odbor za bezbjednost i odbranu, i čvrsto vjerujemo da ćemo u budućnosti, sa različitih pozicija, dati svoj maksimum u borbi protiv organizovanog kriminala", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Laković je ostavku podnio nakon usvajanja Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, a mandat će zadržati i angažman nastaviti kao nezavisni poslanik.

PES o ostavci Lakovića: Još jedan dokaz da mi u praksi živimo demokratiju