Politika

Prijetnje poslanicima i funkcionerima Demokratske partije socijalista (DPS), Ivanu Vukoviću i Oskaru Huteru i njegovoj porodici, odraz su poražavajući nezdrave armosfere koja je kreirana u crnogorskom dru&scaron;tvu, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
&bdquo;Svakodnevne prijetnje na&scaron;im funkcionerima nas neće zastra&scaron;iti niti zaustaviti u naumu da zaustavimo moralno posrnuće dru&scaron;tva i propadanje Crne Gore.
Kritiku smatramo legitimnom, jer vjerujemo da se na bazi zdrave kritike može samo rasti, ali jasno podvlačimo da prijetnje, uvrede, govor mržnje u digitalnom prostoru nijesu ne&scaron;to &scaron;to treba da prihvatimo kao normalnost i redovnost, naročito ne onda kad se prijetnjom otvoreno targetiraju i porodice funkcionera&ldquo;, poručili su iz DPS-a.&nbsp;
Kako su ocijenili, trenutni ambijent u Crnoj Gori &scaron;alje poruku da je sve dozvoljeno.
&bdquo;A nije i ne smije biti, naročito ne onda kad se poku&scaron;ava utjerati strah u kosti nečijoj djeci.
Nadležni organi zbog toga moraju pokazati veću efikasnost na polju utvrđivanja identiteta i adekvatnog sankcionisanja &bdquo;onih koji prostor na dru&scaron;tvenim mrežama koriste na način &scaron;to prijete da će ugroziti nečiju bezbjednost i, u krajnjem, život&ldquo;, poručili su iz DPS-a.

DPS: Prijetnje našim funkcionerima odraz nezdrave atmosfere, nadležni organi da pokažu efikasnost

"NEĆE NAS ZAUSTAVITI U NAUMU DA ZAUSTAVIMO MORALNO POSRNUĆE DRUŠTVA I PROPADANJE CG"

Zbog pasivnosti većine (parlamentarne većine i Vlade), njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne dru&scaron;tveno-političke izazove, do&scaron;li smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skup&scaron;tini i Vlada iza&scaron;li sa konkretnim alternativnim rje&scaron;enjem&rdquo;, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a
Iako je, ističe, Ustavni sud jo&scaron; u novembru podsjetio Vladu i Skup&scaron;tinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene, kako kaže "(ne)ustavnost neradne nedjelje", nijesu preduzeli neophodne aktivnosti.
&ldquo;Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog jo&scaron; jednom ukazati na neophodnost &scaron;to hitnijeg predlaganja i usvajanja rje&scaron;enja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje.
Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo &scaron;est godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa vi&scaron;e neće de&scaron;avati&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

OCJENJUJE POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA

Potrebno je dodatno ulagati u Žabljak, naročito u modernizaciju skija&scaron;ke infrastrukture kako bi se spriječile tragedije kakva se pro&scaron;le&nbsp; pro&scaron;le godine desila na Savinom Kuku kada je mladić preminuo nakon &scaron;to je ispao iz korpe ski-lifta tokom vožnje na žičari Savin Kuk 2. To je, između ostalog, rečeno na Odboru za antikorupciju tokom kontrolnog saslu&scaron;anja ministarke turizma Simonide Kordić.
Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić rekao je da je rekonstrukcija tog dijela žičare jako zahtjevna, ali da to treba učiniti. Naveo je da treba čekati nalaz istrage, te da je dokumentacija koju su imali bila čista. Instalacije su, kaže, bile ispravne.
Osim Kordić, na saslu&scaron;anju su ministarka javnih radova Majda Adžović, direktor Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković, predsjednik Op&scaron;tine Žabljak Rado&scaron; Žugić i direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić.&nbsp;
Obrazlažući inicijativu pred Administrativnim odborom, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da konačno treba obratiti pažnju na Žabljak i investirati u grad.
Prema njenim riječima, niko neće da rekonstrui&scaron;e jer će rezultate tog posla i benefite prigrliti neka naredna Vlada, a to je neodgovorno prema budućim generacijama.
"Oni ljudi koji su podnijeli moralnu odgovornost treba da objasne kakva je situacija bila na skijali&scaron;tu&ldquo;, rekla je ona.
Pejović je dodala da je ovo prilika da predstavnici Vlade prezentuju planove i izazove sa kojima se suočavamo.
Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da je nakon nesreće tražena vanredna provjera stanja žičara u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se spriječilo da se sličan incident ikada ponovi.
Ona je navela da je urađena dupla provjera postojećih postrojenja na Savinom kuku 1, dok je žičara Savin Kuk 2 stavljena van prometa.
&bdquo;Skijanje je nastavljeno na liftovima koji su dobili pozitivne nalaze vanrednog pregleda i bez učestvovanja korpi. To jeste nanijelo udarac skijanju, ali ne tako snažan da se Žabljak ne može oporaviti&ldquo;, kazala je Kordić.
Ona je dodala da je važan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem održan jer ovo pitanje prevazilazi ingerencije Ministarstva turizma i da je ključno otvoriti pitanje dugoročnijeg ulaganja u skijali&scaron;ta na Žabljaku.
&bdquo;To nije za nas novo jer smo se bavili pitanjem skija&scaron;kih i turističkih kapaciteta na Savinom kuku. U tom smislu je vrlo bitno otvarati dodatne sadržaje koji su se pokazali korisnim&ldquo;, istakla je Kordić.
Rekla je da su prvi sniježni topovi stigli na Savin Kuk, da postoji postojeća infrastruktura i da je ovo pravac u kojem treba ići, imajući u vidu da su skija&scaron;ki dani u svijetu upitni.
&bdquo;Da bi se efektivno moglo upravljati turizmom, važno je imati ove kapacitete. To je prvo značajno ulaganje u te kapacitete&ldquo;, rekla je Kordić.
Ona je podsjetila i da je ranije nabavljena žičara, ali da se tokom planiranja ispostavilo da nije u skladu sa odredbama UNESCO-a, zbog čega je kasnije premje&scaron;tena na drugu lokaciju, jer nije bila adekvatna za Žabljak.
Tripković je rekao da se tog tragičnog, 20. decembra sve zaustavilo, da se radio uviđaj i da se blokirao rad cijelog turističkog centra.
Do tog trenutka poslovao je centar, kako navodi, u skladu sa zakonima i dozvolama koje su bile potrebne.
"Pored korpi postoje i sidra koja se koristi, a tražili smo kompletnu analizu, dvije firme smo angažovali i ponosan sam na sve koji su preuzeli odgovornost i osigurali da ovaj centar proradi u skladu sa zakonom. Sto procentnu sigurnost za ostali dio skijali&scaron;ta smo dobili, a povjerenje jeste poljuljano i odavde treba da krene inicijativa i da svi preuzmemo dio zadatka i ovo nije ničiji projekat već je projekat svih nas", ukazao je Tripković.&nbsp;
IRF je ukupno za 12 godina, kako kaže, uložio oko četiri miliona eura u centar Durmitor.
Purić je rekao da od 2021. godine nije dobio upozorenja o ispravnosti žičare, te da nije bilo ni upitno da li je sigurna za upotrebu.
"Tehnički pregled koji smo radili je potvrdio ono &scaron;to sam tvrdio, a to je da nemamo sumnju u tehničku ispravnost inastalacija. U granicama je prihvatljivog i sve instalacije su bile spremne za eksploataciju. Žičara Savin Kuk dva je stavljena van pogona odmah nakon nesreće, upitna je za ljetnju sezonu i ta instalacija je na vrlo, vrlo, nepristupačnom terenu i rekonstrukciju je te&scaron;ko uradit", istakao je on.
Rekao je da to nije nemoguće ali da je te&scaron;ko.
"Nalazi se na velikoj litici, između stijena i jako je te&scaron;ko rekonstruisati. Mi smo 19. decembra pustili u rad žičare posle jesenjeg remonta i uradili smo sve pripreme koje su propisane i dobili smo dokumentaciju koja je potrebna i ona je slična ili ista i nijesmo imali propusta u dokumentaciji dok sam ja na čelu turističkog centra Durmitor. Istraga je jo&scaron; u toku, vje&scaron;tačenje tog dijela, ali tvrdim da nijesmo napravili propust mi u centru", rekao je Purić.
Kaže da se de&scaron;avaju nesreće i da moraju sačekati da se finalni proces u istrazi uradi.
"Treba da čujemo i povrijeđenu go&scaron;ću. Trebala je odavno rekonstrukcija da se uradi. Gledajući region - Srbiju i Sloveniju tamo su pri ministarstvima i vladi formirana tijela koja se bave sa žičarama i to je moj predlog da Vlada formira takav tim da rade nadzore i tehničke predloge. To se tako radi u svim zemljama", naveo je Purić.
Žugić je istakao da je Žabljak nekad bio popularno mjesto i imao pet ili &scaron;est skijali&scaron;ta, a da je danas sve dotrajalo.
"Ja iskazujem veliko po&scaron;tovanje prema ljudima koji rade u turističkom centru i svemu &scaron;to oni rade ali nijesmo konkurentni sa prestižnim centrima u regionu. Poljuljano je povjerenje kada je infrastruktura Žabljaka u pitanju. Nije na nivou sezona, smanjen je broj noćenja i nažalost ovo je događaj koji nas opominje da nam rekonstrukcija treba", poručuje Žugić.&nbsp;

Purić: Rekonstrukciju Savinog Kuka 2 teško uraditi, još čekamo šta će pokazati istraga

U SKUPŠTINI KONTROLNO SASLUŠANJE ZBOG NESREĆE NA SKIJALIŠTU

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đura&scaron;ković reizbaran je danas na tu funkciju glasovima 17 odbornika Skup&scaron;tine Prijestonice.
Podr&scaron;ku Đura&scaron;koviću dali su odbornici kluba Socijaldemokratska partija i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba &ldquo;Za Evropsku Prijestonicu&ldquo; i Socijaldemokrata, prenosi RTV Cetinje.
Odbornici Demokratske partije socijalista i dva nezavisna odbornika njesu prisustvovala sjednici lokalnog parlamenta, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s dana&scaron;njeg zasijedanja.
Đura&scaron;ković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu će mandat biti produžen do juna naredne godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim op&scaron;tinama.

Đurašković reizabran za gradonačelnika Cetinja

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

U analizama koje su ovog mjeseca objavili vodeći zapadni mediji i istraživački instituti, kako prenosi Dan, provlači se gotovo jedinstven zaključak: Crna Gora je trenutno jedina država Zapadnog Balkana "koja ne poku&scaron;ava da bude pametnija od Brisela".
Upravo ta "dosadna" dosljednost, kako je neformalno nazivaju pojedini autori, postaje njen najjači politički kapital.
Za razliku od većine zemalja regiona, koje istovremeno traže oslonac u Va&scaron;ingtonu, Pekingu, Moskvi ili drugim centrima moći, Podgorica je, prema ocjenama stranih analitičara, svjesno izabrala put strogog tehničkog i institucionalnog usklađivanja sa Evropskom unijom &ndash; bez geopolitičkih improvizacija i bez "prečica".
Ovu tezu razrađuju analize uticajnih platformi kao &scaron;to su Atlantic Council, The Parliament Magazine, kao i specijalizovani regionalni portali poput European Western Balkans, koji pitanje pro&scaron;irenja EU posmatraju kroz prizmu sve izraženijeg geopolitičkog takmičenja između Brisela i Va&scaron;ingtona.
Dok se druge zemlje regiona sve če&scaron;će bave "velikom diplomatijom", Crna Gora je, kako navode analitičari, koncentrisana na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja i tehničke reforme. Kao primjer u stranim medijima se navodi i nedavno zatvaranje poglavlja 32, koje se odnosi na finansijski nadzor, &scaron;to se u Briselu čita kao signal institucionalne zrelosti.
Posebno se ističe i činjenica da Podgorica ne poku&scaron;ava da "igra na dvije stolice". U analizama se nagla&scaron;ava da je spoljna i bezbjednosna politika Crne Gore u potpunosti usklađena sa zajedničkom politikom EU, &scaron;to joj u evropskim institucijama donosi status najpredvidljivijeg i najlak&scaron;eg kandidata za dalju integraciju.
Za&scaron;to je crnogorski model najuspje&scaron;niji?
Zaključak koji se u januaru 2026. godine sve če&scaron;će pojavljuje u zapadnim analizama glasi: Brisel ne voli prečice. Pod pritiskom da proces pro&scaron;irenja ostane strogo zasnovan na zaslugama, Evropska komisija traži primjere koji potvrđuju da pravila i dalje važe.
U tom kontekstu, Crna Gora se profili&scaron;e kao "evropsko dijete" &ndash; država koja ne poku&scaron;ava da nadmudri sistem, već ga dosljedno sprovodi. Albanija, Srbija i drugi regionalni akteri, naprotiv, u tim analizama se opisuju kao zemlje koje vjeruju da im bilateralni odnosi sa velikim silama mogu donijeti vi&scaron;e koristi nego iscrpljujuće usklađivanje sa hiljadama stranica evropskih propisa.
Jo&scaron; jedan element koji izdvaja Crnu Goru jeste unutra&scaron;nji politički konsenzus: uprkos čestim podjelama na domaćoj sceni, u strate&scaron;kom smislu ne postoji spor oko toga da je Evropska unija jedini prioritet.
Za razliku od crnogorskog pristupa, pojedini zapadni analitički krugovi ukazuju da su druge države regiona sklonije traženju dodatnih političkih oslonaca. U tom kontekstu, u tekstovima i analizama Atlantic Council-a, kao i u medijima koji se bave američkom spoljnom politikom, Albanija se često pominje kao država koja održava izrazito intenzivne i bliske odnose sa SAD.
Albanski premijer Edi Rama se u tim osvrtima opisuje kao politički akter koji nastoji da snažno partnerstvo sa Va&scaron;ingtonom iskoristi za jačanje međunarodne pozicije svoje zemlje. Pri tome se ukazuje na visok stepen političke i bezbjednosne saradnje Albanije sa SAD, kao i na spremnost Tirane da aktivno podrži američke inicijative u regionalnom i globalnom kontekstu.
Sličan obrazac prisutan je i kod drugih aktera Zapadnog Balkana. Srbija se u međunarodnim analizama najče&scaron;će opisuje kao najkompleksniji slučaj, država koja istovremeno vodi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, ali paralelno razvija i snažne bilateralne odnose sa SAD, Kinom i Rusijom. Takav pristup se u stranim komentarima često tumači kao poku&scaron;aj očuvanja &scaron;ireg manevarskog prostora u spoljnoj politici, uz svjesno prihvatanje činjenice da ta strategija usporava napredak ka članstvu u EU.Kosovo se najče&scaron;će posmatra kroz prizmu izrazite oslonjenosti na Va&scaron;ington kao ključnog bezbjednosnog i političkog partnera. Istovremeno se ukazuje da odnos Pri&scaron;tine sa Evropskom unijom ostaje opterećen brojnim izazovima, posebno u kontekstu dijaloga sa Beogradom i sprovođenja dogovorenih obaveza.
Bosna i Hercegovina se, u većini zapadnih analiza, i dalje opisuje kao država u kojoj su unutra&scaron;nje političke podjele i institucionalne blokade glavna prepreka evropskom napredovanju, zbog čega se stabilnost zemlje i dalje u znatnoj mjeri posmatra u &scaron;irem okviru međunarodnog, prije svega američkog i evropskog, diplomatskog angažmana.

Zapadni mediji: Crna Gora ne pokušava da bude pametnija od Brisela

ANALIZE SVJETSKIH MEDIJA

NVO "Centar za građanska prava" podnio je prijavu protiv Radovana Savatovića (Hrvatska) zbog, kako navode, prijetnji smrću, javnog podsticanja na nasilje, govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti putem dru&scaron;tvene mreže Facebook, usmjerenih prema poslaniku Oskaru Huteru i njegovoj porodici.&nbsp;
Kako su naveli prijava se odnosu na objavu od 15.01.2026, na zvaničnoj FB stranici Demokratske partije socijaista Crne Gore.
"Civilizovanost se mjeri načinom na koji izražavamo neslaganja i različitosti, na ovu i ovakvu mjeru ne pristajemo", poručuju iz NVO Centar za građanska prava.

CGP podnio prijavu zbog prijetnji Oskaru Huteru i porodici

"CIVILIZOVANOST SE MJERI NAČINOM NA KOJI IZRAŽAVAMO NESLAGANJA"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je od Tužilačkog savjeta dobio mi&scaron;ljenje prema kojem je medijskom objavom u vezi sa prijetnjama koje su mu bile upućene od&nbsp; potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljo&scaron;aja izvr&scaron;io neprimjeren pritisak na tužila&scaron;tvo, saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika države.
"Smije li se kritikovati (ne)rad tužil&scaron;tva", upitali su iz Milatovićevog kabineta u reagovanju na mi&scaron;ljenje TS.
&bdquo;Milatović u cjelosti po&scaron;tuje nezavisnost tužilačke organizacije, kao i doprinos koji profesionalni i odgovorni pojedinci unutar te institucije, a posebno Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT), daju borbi protiv svih vidova kriminala&ldquo;, navodi se u reagovanju Milatovićevog kabineta, prenosi agencija Mina.
Oni su pozdravili iskazanu ažurnost TS u tom slučaju u odnosu na pritužbu osnovnog državnog tužioca Marka Ivanovića, koji se &bdquo;nije ni udostojio da lično saslu&scaron;a Milatovića u predmetnom slučaju".
Kako su dodali, Ivanović jeste stigao da se obrati TS u vezi sa navodima iz pritužbe Milatovića na njegov rad koji su mediji prenijeli.
&bdquo;Sigurno postoje i brojni drugi predmeti od znatno većeg dru&scaron;tvenog značaja u kojima javnost godinama očekuje jasne i konačne odgovore tužila&scaron;tva i pravosuđa&ldquo;, kazali su iz Milatovićevog kabineta.
Tu, kako su pojasnili, prije svega misle na sumnjivo sticanje imovine brojnih pojedinaca u Crnoj Gori, uključujući i biv&scaron;eg predsjednika države i njegovo blisko okruženje.
&bdquo;Kabinet predsjednika očekuje da se ista efikasnost takođe pokaže i u postupcima koji decenijama opterećuju crnogorsko dru&scaron;tvo, kako se vi&scaron;e nikada ne bi ponovili slučajevi zastarjelosti poput Telekoma i Limenke&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Oni su pozvali TS da, u skladu sa svojim nadležnostima, doprinose kako bi javnost dobila odgovor da li je do takvih ishoda do&scaron;lo usljed tužilačkih propusta i da li će i ko će odgovarati za iste.
Iz Kabineta su kazali da je Milatović javno saop&scaron;tio razloge za podno&scaron;enje pritužbe na odluku Osnovnog državnog tužila&scaron;tva (ODT).&nbsp;
&bdquo;Javna komunikacija razloga iz pritužbe ne može se tumačiti kao pritisak na institucije, jer bi u suprotnom svaka pritužba, ali i javna izjava zvaničnika i političara o radu institucija mogla biti dovedena u pitanje&ldquo;, kazali su iz Milatovićevog Kabineta.&nbsp;
Kako su istakli, tom logikom bi se i skoro svako skup&scaron;tinsko zasijedanje moglo tumačiti kao neprimjeren uticaj na rad tužila&scaron;tva.
&bdquo;Uključujući i nedavno izlaganje predsjednika Skup&scaron;tine (Andrije Mandića) i o&scaron;tre kritike brojnih poslanika koje su na kraju rezultirale neusvajanjem izvje&scaron;taja o radu Tužila&scaron;tva&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Milatovićevog Kabineta su kazali da se nadaju da ni ostali akteri, poput nezavisnih intelektualaca, nevladinog sektora i stručne javnosti, koji takođe svakodnevno, javno upućuju opaske i kritike na račun tužila&scaron;tva, u odnosu na konkretne postupke koje sprovodi taj organ, ne vr&scaron;e neprimjeren uticaj na njegov rad.&nbsp;
&bdquo;Građani Crne Gore očekuju odlučne i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala&ldquo;, kazali su iz Kabineta, dodajući da se vladavina prava gradi ispravljanjem vi&scaron;edecenijske nepravde.&nbsp;
To je, kako su istakli, obaveza prema građanima i temelj povjerenja u pravni poredak.&nbsp;
&bdquo;U ostvarivanju navedenih ciljeva svaka institucija u Crnoj Gori će, kao i do sada, imati čvrstog i pouzdanog saveznika u predsjedniku države&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

TS: Milatović vršio neprimjeren pritisak; Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

PREDSJEDNIK DRŽAVE DOBIO MIŠLJENJE OD TUŽILAČKOG SAVJETA

Predsjednik Crne Gore, u skladu sa svojim ustavnim ovla&scaron;ćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda: drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda, saop&scaron;teno je iz Kancelarije za odnose sa javno&scaron;ću.
Podsjećaju da je jo&scaron; u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
"Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodi&scaron;nji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skup&scaron;tina Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skup&scaron;tina Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vr&scaron;i funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navr&scaron;ila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda,&nbsp; od ključnog je značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga za&scaron;tita ustavno-pravnog poretka Crne Gore
"Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skup&scaron;tina Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović traži vanrednu sjednicu Skupštine o izboru sudije Ustavnog suda

DESETOG FEBRUARA

Crna Gora je danas, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, zatvorila Poglavlje 32 &ndash; Finansijski nadzor.
Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos kazala je na konferenciji za novinare da je Crna Gora dobro započela godinu iz perspektive procesa pro&scaron;irenja, ali da ima jos posla.
&ldquo;Mnogo toga tek slijedi i samo zajedno možemo ostvariti ono &scaron;to planiramo&rdquo;, istakla je Kos.
Ona je naglasila da je Crna Gora na dobrom putu da ostvari ambiciozan cilj &ndash; zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine.
&ldquo;Ne vidim nijednu drugu godinu bolju za to, jer ove godine Crna Gora slavi 20. godi&scaron;njicu nezavisnosti. Dakle, možemo naporno raditi, ali i slaviti&rdquo;, rekla je Kos.
Ona je istakla važnost međupartijske saradnje i zajedničkog djelovanja svih političkih aktera.
&ldquo;Računam na kontinuiranu posvećenost svih političkih aktera parlamentarnom radu, bez prekida, na brojnim zakonima koje jo&scaron; treba usvojiti. Nema vremena za propu&scaron;tene prilike niti za odlaganja&rdquo;, dodala je Kos.
Ona je stakla da dana&scaron;nji napredak Crne Gore može poslužiti kao inspiracija i drugim kandidatima za članstvo u EU.
&bdquo;Uz političku volju i odlučnost moguće je postići rezultate, ali biće neophodno da se održi tempo reformi i njihova primjena. Jo&scaron; je potrebno zavr&scaron;iti veliki obim posla kako bi se zatvorila preostala poglavlja, počev od najvažnijih koja se tiču vladavine prava&rdquo;, istakla je Kos.
Prema njenim riječima, preostali zadaci uključuju prioritetna imenovanja, usklađivanje zakonodavstva i njegova primjena kako bi se osiguralo nezavisno i profesionalno pravosuđe, jačanje policijskih struktura, borbu protiv korupcije i potpuno usklađivanje sa viznom politikom EU.
&bdquo;Ovaj posao mora biti dobro isplaniran i strukturiran, a pravovremena i kvalitetna realizacija je ključna. Sigurna sam da će Crna Gora nastaviti da isporučuje rezultate. Evropska komisija i ja lično spremni smo da pratimo va&scaron;u ambiciju i pružimo podr&scaron;ku u poslu koji predstoji&rdquo;, poručila je Kos.
Premijer Milojko Spajić kazao je da je Vlada u posljednjem periodu intenzivno radila na svim pregovaračkim poglavljima, nagla&scaron;avajući da su postignuti rezultati dali osnovu za samopouzdanje da će Crna Gora ispuniti sve preostale obaveze.
On je čestitao ministarstvima finansija, evropskih i vanjskih poslova, ali i svih onih koji su doprinijeli tom, kako je rekao, izuzetnom rezultatu, uključujući i evropske partnere.
Spajić je naglasio da je privilegija &scaron;to se proces odvija u saradnji sa kiparskim predsjedavanjem EU, te da Crna Gora dijeli viziju jače, &scaron;ire i ujedinjene Evrope zasnovane na reformama i zaslugama.
On je kazao da punopravno članstvo u EU ne podrazumijeva &bdquo;preskakanje puta&ldquo;, već disciplinovan, transparentan i reformama utemeljen proces.
&bdquo;Uspjeh dolazi samo kroz posvećenost i zatvaranje zahtjevnih pregovaračkih poglavlja. Dana&scaron;nji evropski lideri imaju istorijsku priliku da jačanjem politike pro&scaron;irenja dodatno osnaže kredibilitet i snagu Evropske unije&ldquo;, kazao je Spajić.
U vremenu geopolitičkih izazova i nesigurnosti, EU, kako je naveo, ostaje ključni stub mira, demokratije, saradnje i vladavine prava, dok politika pro&scaron;irenja predstavlja najjači dokaz toga.
Spajić je istakao da dinamika kojom Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja jasno pokazuje da je politika pro&scaron;irenja EU &bdquo;živa i snažna&ldquo;, te da ponovo ubrzava.
&bdquo;Dragi Evropljani, nema većeg ideala od ideala ujedinjene Evrope. Crna Gora se kreće ka tom cilju sa samopouzdanjem. Na&scaron;a država je svakim danom stabilnija, odlučnija i uspje&scaron;nije reformisana. Spremni smo da u potpunosti prihvatimo i doprinesemo zajedničkim evropskim vrijednostima koje jačaju EU&rdquo;, poručio je Spajić.
Ministarka evropskih poslova Kipra Marilena Rauna kazala je da je Crna Gora danas načinila jo&scaron; jedan značajan iskorak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji zatvaranjem Poglavlja 32, koje se odnosi na finansijsku kontrolu.
&bdquo;Ovo je važno i zasluženo postignuće. Ovom odlukom Crna Gora je sada privremeno zatvorila ukupno 13 pregovaračkih poglavlja&ldquo;, kazala je Raouna, ističući da taj rezultat potvrđuje jasan, mjerljiv i kontinuiran napredak zemlje ka evropskoj integraciji.
Prema riječima Raoune, napredak Crne Gore pokazuje snažnu odlučnost zemlje da sprovede reforme.
&ldquo;Ovaj napredak jasno pokazuje posvećenost Crne Gore reformskom putu i njenu sposobnost da postepeno i stabilno napreduje na evropskom putu, ali potvrđuje nepokolebljivu posvećenost Evropske unije politici pro&scaron;irenja&rdquo;, dodala je Rauna.
Ona je istakla da napredak Crne Gore zasnovan na zaslugama jača strate&scaron;ku autonomiju Unije, učvr&scaron;ćuje vladavinu prava, jača dobro upravljanje javnim finansijama i gradi institucionalnu otpornost.
&bdquo;Pro&scaron;irenje jača bezbjednost i stabilnost Evrope i predstavlja strate&scaron;ku investiciju u zajedničku evropsku budućnost&ldquo;, kazala je Rauna.
Kiparsko predsjedavanje, dodala je, ostaje snažno posvećeno saradnji sa državama članicama, Evropskom komisijom i zemljama kandidatima kako bi se proces pro&scaron;irenja vodio na kredibilan i odgovoran način.
Rauna je poručila da je Crna Gora prepoznata kao predvodnik procesa pro&scaron;irenja, ali da sada ulazi u najzahtjevniju fazu pregovora.
&bdquo;Ova godina biće presudna za dinamiku i kredibilitet napretka Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji&ldquo;, zaključila je Rauna.

Crna Gora zatvorila Poglavlje 32- Finansijski nadzor

NA MEĐUVLADINOJ KONFERENCIJI U BRISELU

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da hitno stvore formalne uslove za nastavak njegovog rada i da konačno počnu ozbiljno i kvalitetno da rade na nastavku te reforme, u skladu sa međunarodnim preporukama.
Izvr&scaron;ni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da će se vrlo brzo doći do tačke bez povratka, ukoliko političari nastave sa stalnim prolongiranjem ozbiljnog i posvećenog rada i nastave da tro&scaron;e dragocjeno vrijeme sa sprovođenje izborne reforme.&nbsp;
On je podsjetio da je izborni standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora.&nbsp;
&bdquo;Budući da su op&scaron;ti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun naredne godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora, reforma mora biti zavr&scaron;ena u junu ove godine&ldquo;, naveo je Koprivica, prenosi agencija Mina.
To, kako je rekao Koprivica, znači da bi tekstovi izmjena zakona morali biti kompletirani najkasnije do 15. aprila ove godine.&nbsp;
&bdquo;Kako bi se ispravila velika gre&scaron;ka koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mi&scaron;ljenja od relevantnih međunarodnih institucija, za &scaron;ta je, prema ustaljenoj praksi, potreban duži vremenski period&ldquo;, dodao je Koprivica.&nbsp;
On je istakao da je za formulisanje svih preostalih rje&scaron;enja ostalo samo tri mjeseca.&nbsp;
&bdquo;Ono &scaron;to je u julu saop&scaron;tavao CDT, Evropska komisija nam je potvrdila u novembru kada je u svom izvje&scaron;taju saop&scaron;tila da je izborna reforma sprovedena bez su&scaron;tinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, i uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona, i to u inkluzivnom i transparentnom procesu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa &ndash; od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rje&scaron;avanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i za&scaron;tite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima.&nbsp;
&bdquo;Tek kada se sve ove mjere &ndash; koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći &ndash; uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
U CDT-u, kako je kazao Koprivica, vjeruju da je svima jasno da vi&scaron;e nema ni dana za gubljenje i da bi eventualni neuspjeh nastavka te reforme značio novi udarac partitokratije demokratiji i demokratskim procesima u Crnoj Gori.&nbsp;
&bdquo;Nadamo se da će političari konačno prekinuti politiku relativizacije značaja ove reforme, nerada i stalnog prolongiranja jedne od najvažnijih obaveza ovoga dru&scaron;tva&ldquo;, rekao je Koprivica.

Koprivica: Hitno stvoriti uslove za nastavak rada Odbora za izbornu reformu

PORUČUJE IZVRŠNI DIREKTOR CGO

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao je za 10. februar vanrednu sjednicu crnogorskog parlamenta, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, prenosi agencija Mina.
Mandić je sjednicu, koja je zakazana za 11 sati, sazvao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević uputio Skup&scaron;tini Crne Gore 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podr&scaron;ku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podr&scaron;ka, odnosno najmanje 49 glasova.

Poslanici 10. februara o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda