Politika

Radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom biće osnovana do kraja ove godine, navodi se u nacrtu zaključaka Savjeta EU o pro&scaron;irenju, ukoliko Crna Gora bude napredovala planiranom dinamikom i zatvori dodatnih pet pogavlja na narednoj međuvladinoj konferenciji.
Ti zaključci trebalo bi da budu usvojeni na sastanku Savjeta za op&scaron;te poslove u Briselu 16. decembra.
U verziji zaključaka, koja je podložna izmjenama, a u koju je dopisnik RTCG imao uvid, dodaje se da Savjet EU pozdravlja činjenicu da je Crna Gora napredovala u pregovorima o pro&scaron;irenju. Očekuje se da do trenutka njihovog usvajanja bude zatvoreno 12 poglavlja.
"Na osnovu toga, Savjet odlučuje da će Ad hok radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom biti osnovana 2025. godine&ldquo;, navodi se u nacrtu zaključaka.
Ocjenjuje se, da kada se uslovi ispune, Savjet očekuje privremeno zatvaranje daljih poglavlja &scaron;to je prije moguće.
Takođe, u dijelu zaključaka koji se odnose na Crnu Goru Savjet ohrabruje zvaničnu Podgoricu da dalje napreduje u ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila, posebno u poglavljima 23 i 24.
Ističe se da Crna Gora sada mora da nastavi napredovanje na reformskom putu, posebno u oblasti slobode izražavanja, medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne administracije.
U nacrtu zaključaka u koji smo imali uvid, dodaje se da EU očekuje od Crne Gore da pobolj&scaron;a administrative kapacitete u svim oblastima. Uz to, Savjet konstatuje da &ldquo;broj konačnih sudskih presuda sa slučajeve visoke korupcije ostaje nizak, i nagla&scaron;ava potrebu Crne Gore da pobolj&scaron;a rezultate u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, obezbjeđivanje pravosnažnih osuđujućih presuda, odvraćajućih kazni, zapljene i konfiskacije imovine stečene kriminalom&ldquo;.
Osim ovih ocjena, Savjet apeluje na Crnu Goru da nastavi usagla&scaron;avanje svog izbornog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU (acquis) i evropskim standardima, posebno u finansiranju političkih partija i izbornih kampanja.
Savjet u nacrtu zaključaka ohrabruje Crnu Goru da obezbijedi kontinuirano funkcionisanje glavnih pravosudnih tijela, i da ubrza i produbi implementaciju ključnih pravosudnih reformi, kako bi se obezbijedilo dalje jačanje nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti sudstva.
Uz to, nagla&scaron;eno je da Crna Gora treba da brzo zavr&scaron;i imenovanja na upražnjene pozicije kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija, kao i procedure zasnovane na zaslugama.
Nadalje, Savjet priznaje dobar napredak postignut u oblasti azila i upravljanja migracijama, istovremeno potvrđujući potrebu za brzim i potpunim usklađivanjem sa viznom politikom EU.
&Scaron;to se tiče ekonomskih kriterijuma, Savjet pozdravlja stabilan rast ekonomije, stabilnost bankarskog i finansijskog sektora i pobolj&scaron;anje trži&scaron;ta rada. Savjet ističe važnost za&scaron;tite nezavisnosti Centralne banke i nastavka transparentnih, nepristrasnih imenovanja članova upravnog odbora.
Uz to, Savjet podstiče Crnu Goru da ubrza sprovođenje neophodnih strukturnih reformi, smanji javni dug i nastavi napore za jačanje fiskalnog upravljanja i transparentnosti.
U dijelu koji se odnosi na saradnju sa susjedima napominje se da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju su&scaron;tinski elementi procesa pro&scaron;irenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja.
U zaključcima Savjet snažno pohvaljuje Crnu Goru zbog njene dosljedne saradnje po pitanjima vanjske politike i njenog čvrstog i dugogodi&scaron;njeg potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere EU &ndash; &scaron;to predstavlja snažan signal strate&scaron;ke posvećenosti Crne Gore njenom putu ka EU.
Takođe pozdravlja se kontinuirano aktivno uče&scaron;će Crne Gore u misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike.

Radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju do kraja godine

NAVODI SE U NACRTU ZAKLJUČAKA SAVJETA EU O PROŠIRENJU

Radna grupa EU za pro&scaron;irenje razmatrala je zajedničke pozicije Unije vezano za pet pregovaračkih poglavlja u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom. Mada zvanično jo&scaron; nema potvrde o odlukama u EU, kako pi&scaron;e Portal RTCG, izvjesno je da će na Međuvladinoj konferenciji narednog mjeseca biti zatvoreno pet poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Radna grupa EU je razmatrala pozicije za poglavlja &ndash; pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih dru&scaron;tava (&scaron;est), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, u&scaron;la sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno vi&scaron;e od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful kazao je početkom ove sedmice u Podgorici kako postoje realni izgledi da Crna Gora ostvari svoj strate&scaron;ki cilj &ndash; punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine.
&nbsp;
Poručio je da su najnoviji nalazi Evropske komisije ohrabrujući, te da postoje realni izgledi da Crna Gora to i ostvari. Ministar je naglasio da Njemačka ima jasan interes da ojača povjerenje u proces pro&scaron;irenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, ističući Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata i primjer konstruktivnog pristupa evropskim vrijednostima.
Premijer Milojko Spajić kazao je 19. novembra nakon sastanka sa komesarkom EU za pro&scaron;irenje Martom Kos da se točak reformi ubrzava kako bi se na&scaron;i ambiciozni ciljevi ostvarili.
&ldquo;Crna Gora ne kalkuli&scaron;e kada je u pitanju evropska integracija i sa punim pravom očekujemo fer tretman u odnosu na ono &scaron;to je svrha ovog procesa &ndash; punopravno članstvo. Na tu temu održali smo vrlo konstruktivan sastanak sa komesarkom za pro&scaron;irenje Martom Kos. Za ne&scaron;to manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao &scaron;to smo i obećali, zatvorimo vi&scaron;e pregovaračkih poglavlja i jo&scaron; odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja. A 2026. biće godina velikih odluka &ndash; EU, Crna Gora je spremna&rdquo;, rekao je Spajić.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos je komentari&scaron;ući ovo pitanje rekla da vjeruje da će dalji dijalog, vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rje&scaron;avanje bilateralnih pitanja i da će poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno.
Kos je, takođe, nedavno kazala da postoji mogućnost da se primi Crna Gora, a da se ne dese unutra&scaron;nje promjene u Uniji.
&ldquo;Znate li kako je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili &Scaron;tutgart&hellip;Naravno da možemo da integri&scaron;emo Crnu Goru. Recimo, 2004. godine 70 miliona stanovnika je u&scaron;lo u EU i uspjeli smo da ih integri&scaron;emo&rdquo;, navela je komesarka.
Inače, &scaron;ef crnogorske misije pri EU Petar Marković naglasio je da bi članstvo Crne Gore ko&scaron;talo svakog građanina Unije 0,27 eura godi&scaron;nje.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ranije je posebno naglasila važnost jačanja vladavine prava i reformi u pravosuđu, jer će to, kako kaže, biti ključni test za ocjenu spremnosti Crne Gore na putu ka EU.
Tokom nedavne debate u parlamentu, rekla je da Brisel otvara prostor da se do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, i time ostvari punopravno članstvo, čime se najbolje pokazuje kakav odnos imaju prema Crnoj Gori.
Kako je navela, komesarka Marta Kos rekla joj je da nema građana EU prvog i drugog reda.
&ldquo;Crna Gora 2028. godine ulazi kao punopravna članica, sa punim pravom glasa&rdquo;, kazala je Gorčević.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.
Nakon &scaron;to su neka pogavlja na početku zatvorena, proces je počeo da tapka u mjestu.
Međutim, krajem 2024. godine, prvi put nakon sedam godina čekanja, Crna Gora je zatvorila pregovaračka poglavlja. Postojale su spekulacije da je EU ranije odlučila da ne otvara pogavlja dok ne dođe do opipljivog napretka u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije.

EU razmatra zajedničke pozicije, izvjesno zatvaranje pet poglavlja

POLOVINOM DECEMBRA BIĆE ODRŽANA MEĐUVLADINA KONFERENCIJA U BRISELU

Lideri Zapadnog Balkana usvojili su, na samitu u Tirani, zajedničku Deklaraciju kojom potvrđuju snažnu posvećenost bržoj integraciji regiona u Jedinstveno trži&scaron;te Evropske unije i sprovođenju Plana rasta.&nbsp;
Taj proces, kako je saop&scaron;teno na skupu, donosi konkretne koristi za građane i privredu, jača regionalnu povezanost i ubrzava evropski put svih ekonomija Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je da Cran Gora ostaje čvrsto posvećena sprovođenju Plana rasta i Reformske agende, kao ključnih puteva ka konvergenciji, konkurentnosti i članstvu u EU.
Kao lider u procesu pristupanja, Crna Gora, istakao je Spajić, pristupa tim inicijativama sa odlučno&scaron;ću i jasnim fokusom na isporučivanju mjerljivih rezultata.
&ldquo;Zapadni Balkan vi&scaron;e nema luksuz postepenosti. Globalno okruženje zahtijeva bržu konvergenciju, dublju integraciju i snažniju sposobnost isporučivanja reformi koje donose konkretne koristi na&scaron;im građanima i privredi&rdquo;, rekao je Spajić.
On je, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, kazao da Reformska agenda nije samo tehnički dokument, već predstavlja centralnu političku posvećenost Vlade Crne Gore, njenu mapu puta za stvaranje jače, konkurentnije i otpornije ekonomije u skladu sa standardima i slobodama Jedinstvenog trži&scaron;ta EU.&nbsp;
&ldquo;Kroz nju sprovodimo strukturne reforme kojima se unapređuje vladavina prava i upravljanje, jačaju institucije, pobolj&scaron;ava poslovno okruženje i modernizuje javna uprava. Ove reforme se ne sprovode zato &scaron;to se to od nas zahtijeva, već zato &scaron;to su jedini način da se obezbijedi dugoročna stabilnost i prosperitet&rdquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da je Crna Gora u potpunosti posvećena regulatornoj harmonizaciji i tehničkoj spremnosti kako bi se osigurala pravovremena implementacija režima Roming kao kod kuće između EU i Zapadnog Balkana do naredne godine.&nbsp;
&ldquo;Smanjenje cijena rominga ne samo da će olak&scaron;ati komunikaciju, već će ojačati mobilnost, prekogranično poslovanje i digitalnu integraciju. Za nas, ova mjera simbolizuje ne&scaron;to mnogo veće: pokazuje da integracija u Jedinstveno trži&scaron;te EU vi&scaron;e nije daleki cilj, već stvarnost koju na&scaron;i građani mogu praktično da osjete u svakodnevnom životu&rdquo;, naveo je Spajić.
Podjednako strate&scaron;ki važno je, kako je dodao, uspostavljanje regionalne inicijative za AI fabrike.&nbsp;
&ldquo;Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, podr&scaron;kom inovacionim ekosistemima i usklađivanjem sa evropskim etičkim i regulatornim okvirima, cilj nam je da pozicioniramo na&scaron;u ekonomiju unutar nove tehnolo&scaron;ke arhitekture Evrope&rdquo;, dodao je Spajić.&nbsp;
On je kazao da je Crna Gora u&scaron;la u novu fazu ekonomskog razvoja, obilježenu potrebom za diversifikacijom i dugoročnom održivo&scaron;ću.&nbsp;
&ldquo;Pitanje pred nama danas nije da li je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji. Pravo pitanje je koliko brzo i odlučno možemo sprovesti reforme koje ovu integraciju čine nepovratnom. Za Crnu Goru, odgovor je jasan: na&scaron;a Reformska agenda je motor na&scaron;e transformacije, garancija na&scaron;e kredibilnosti i najjači izraz na&scaron;e političke posvećenosti članstvu u EU. Na&scaron;i građani očekuju rezultate, a ne samo riječi. Kroz ove procese, ojačane regionalnom saradnjom i usklađene sa strate&scaron;kim prioritetima Evropske unije, namjeravamo da ostvarimo te rezultate&rdquo;, poručio je Spajić.
Evropska komesarka Marta Kos istakla je da Evropa ne može biti u potpunosti bezbjedna bez Zapadnog Balkana.&nbsp;
&ldquo;Želimo da Evropska unija već postane stvarnost za va&scaron;e građane i da Plan rasta uspije. Na poluvremenu smo, kada je u pitanju ispunjavanje ovog Plana. Imamo dosta razloga za slavlje, ali istovremeno, jo&scaron; mnogo posla nas čeka. Paket vrijedan &scaron;est milijardi eura, od pro&scaron;le do 2027. godine, koji je dodijeljen regionu, govori nam da zajedno možemo i moramo uraditi vi&scaron;e&rdquo;, kazala je Kos.
Ona je rekla da Crna Gora ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta do kraja njegove realizacije 2027. godine.
Ona je dodala da je ambicija EU da sve države regiona napreduju i postanu ravnopravne članice EU.
Danas usvojenom zajedničkom Deklaracijom se ističu ključni prioriteti: uvođenje režima Roming kao kod kuće do naredne godine, pokretanje AI fabrika kao centara za inovacije i digitalni razvoj, stvaranje Autoputa jedinstvenog trži&scaron;ta za povezivanje kompanija sa evropskim lancima vrijednosti, te uspostavljanje Akademije jedinstvenog trži&scaron;ta radi jačanja standarda kvaliteta i potpune usklađenosti sa pravilima EU.
Lideri su naglasili važnost ubrzanog pristupanja SEPA području, pokretanje inicijative WiFi4WB za besplatan internet u javnim i ruralnim sredinama, modernizaciju granica kroz Zelene koridore, kao i punu primjenu Akcionog plana Zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta 2.
Ovi napori, navedeno je, imaju za cilj da Zapadni Balkan postane naredna investiciona destinacija Evrope, da poveća konkurentnost regiona i pobolj&scaron;a svakodnevni život građana.&nbsp;
Kako je istaknuto na Samitu, Plan rasta predstavlja jasan politički i strate&scaron;ki okvir za evropsku budućnost čitavog regiona.
Domaćini Samita bili su predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos, a osim Spajića, učestvovali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Bojana Kri&scaron;to, predsjednik Vlade Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, &nbsp;kao i premijeri Sjeverne Makedonije i Srbije, Hristijan Mickoski odnosno Đuro Macut.

Kos: Želimo da EU već postane stvarnost za vaše građane, CG ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta

USVOJENA ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA O DUBLJOJ INTEGRACIJI U JEDINSTVENO TRŽIŠTE EU

Najnovija inicijativa koja dolazi od gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića je jo&scaron; jedan poku&scaron;aj koji ima za cilj da skrene pažnju sa onih su&scaron;tinskih stvari, a to su projekti koje su obećali za razvoj Podgorice, ocjenjuje za Antenu M međunarodni sekretar Socijaldemokrata i odbornik Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Đuričković, komentari&scaron;ući prijedlog o postavljanju spomen-ploče koja će prikazivati susret nekada&scaron;njeg mitropolita SPC Amfilohija Radovića i Podgoričanina Halita Đečevića.
O tom prijedlogu, odbornici bi trebalo da se izjasne na sjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada koja je zakazana za ponedjeljak.
Ponovo, ističe Đuričković, "klizimo u neke teme" koje ne bi trebalo da budu prioritetne.
&bdquo;Kao &scaron;to je i nedavno, prije ovoga, bila inicijativa o davanju imena ulice po Pavlu Bulatoviću koja je takođe problematična&ldquo;, napominje sagovornik Antene M.
&Scaron;to se tiče konkretno ove inicijative, ukazuje Đuričković, ona je pogre&scaron;na sa vi&scaron;e aspekata.
&bdquo;Inicijativa, sama po sebi pod broj jedan ne odražava ono &scaron;to je realno stanje. U Crnoj Gori građani nemaju kratko pamćenje. Svi smo svjesni uloge Amfilohija Radovića u devedesetim godinama, ali i onim godinama koje su do&scaron;le nakon toga&ldquo;, podvlači predstavnik ES.
Njegova uloga je, kako nagla&scaron;ava bila sve, sem pomiriteljska.
&bdquo;Postoje brojne izjave koje svjedoče da on upravo nije bio neko ko je bio pomiritelj između vjera, etničkih skupina itd, već naprotiv. On je taj koji je svojim izjavama potpirivao vjersku i nacionalnu mržnju u Crnoj Gori&ldquo;, izričit je Đuričković.
To je, kaže, jedna stvar.
&bdquo;A druga stvar, koja je posebno problematična je to &scaron;to gradonačelnik sa ovom inicijativom poku&scaron;ava da prikrije istinu. Računa na kratko pamćenje građana i poku&scaron;ava da prikrije istinu na način &scaron;to inicijativa, sama po sebi, onako kako je koncipirana navodno predstavlja odraz ukupnog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, tj. u Podgorici i ukupnog življa islamske vjeroispovijesti&ldquo;, ukazuje sagovornik Antene M.
Inicijativa je, kako dodaje i u tom osnovu pogre&scaron;na.
&bdquo;Jer smo s jedne strane imali izjave i predstavnika Islamske zajednice, koji nijesu saglasni sa ovom inicijativom, prvo Reisa, pa i drugih sudionika te vjerske zajednice. A ako pogledamo i ovu drugu stranu, tj pravoslavno življe u Podgorici i sa te strane je problematično, jer sveukupno pravoslavno življe u Podgorici i u Crnoj Gori nijesu vjernici SPC, već jedan dio. 
A kao &scaron;to smo imali prilike da vidimo, inicijativa je predstavljena i koncipirana na taj način da ona predstavlja simbol suživota između te dvije vjerske skupine u Crnoj Gori, &scaron;to je samo po sebi paradoksalno. Samo ako uzmete tu skup&scaron;tinsku salu u Glavnom gradu, vi imate barem pola te sale gdje odbornici jednostavno nijesu po&scaron;tovaoci i pripadnici SPC&ldquo;, podvlači Đuričković.
Kako dodaje, pola jeste.
&bdquo;I kad samo po tom osnovu pogledate, vidite pogre&scaron;nost ove inicijative, tj njenu besmislenost. Ova inicijativa, kao takva, jedino &scaron;to može da predstavljaje navodno neki suživot i po&scaron;tovanje između jedne porodice i Sa&scaron;e Mujovića, ili u konkretnom slučaju Amfilohija Radovića. Ali, svakako, po svojoj biti i onome &scaron;to su predstavljali lik i djelo Amfilohija Radovića, ali i bezmalo da kažem onoga &scaron;to predstavlja lik i djelo gradonačelnika Podgorice &ndash; oni ne mogu biti simbol suživota i pomirenja&ldquo;, nagla&scaron;ava odbornik ES.
Đuričković podsjeća na izjave Amfilohija Radovića, poput one da su pripadnici islamske vjeroispovijesti lažni ljudi, lažne vjere.
&bdquo;To nijesu poruke pomirenja i ti ljudi nikad ne mogu biti simbol pomirenja u Crnoj Gori. A kad pričamo o pomirenju, tu je i taj treći paradoks o kojem možemo da govorimo, a to je da mi, koji smo pravoslavci &ndash; da tako kažem, nikad nijesmo bili ni u zavadi sa pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori&ldquo;, izričit je Đuričković.
Ovo je, kako navodi, inicijativa koja je poprilično ograničena i može da predstavlja simbol jedne ideologije i poku&scaron;aja mirenja sa jednom malom grupom ljudi.
&bdquo;A i to je problematično, imajući u vidu njihov životni lik i djelo, a i ono &scaron;to oni danas simbolizuju i predstavljaju &ndash; da tu nema ni govora o pomirenju, nego je upravo suprotno&ldquo;, ističe sagovornik Antene M.
Podsjeća na jo&scaron; jedan paradoks ove inicijative, a to je činjenica da se ta tabla poku&scaron;ava postaviti u Podgorici samo mjesec&nbsp; nakon poku&scaron;aja da se imenuje ulica po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je, kako ukazuje, poprilično kontroverzna i koja je upravo vodila ratove u biv&scaron;oj Jugoslaviji na etničkom i vjerskom ključu.
&bdquo;To je pod broj jedan. A pod broj dva, gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović itekako nema pravo da inicira ovu vrstu aktivnosti, ako ni&scaron;ta drugo, barem zbog toga &scaron;to u redovima vladajuće većine, odnosno među njegovim koalicionim partnerima postoje ljudi koji su zagovornici najmračnijih ideologija devedesetih godina, koje su donijele krv i razaranje i čije je stavove gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović branio različitim mi&scaron;ljenjem. To nije različito mi&scaron;ljenje. To je osnovni vrijednosni princip i ne možemo prihvatiti da je normalno da jedan gradonačelnik inicira ovakva obilježavanja, ako je svega mjesec dana prije toga zažmurio na izjave njegovih odbornika o tome da u Podgorici treba postavljati spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću i veličanju četničke ideologije&ldquo;, izričit je sagovornik Antene M.
Đuričković ističe da Evropski savez neće podržati ovu inicijativu, iz svih navedenih razloga.
Nadamo se da ćemo i među drugim odbornicima imati podr&scaron;ku za ovakav stav&ldquo;, zaključuje Đuričković.

Đuričković: ES neće podržati inicijativu za postavljanje spomen-ploče u Podgorici, uloga Amfilohija Radovića bila sve sem pomiriteljska

O TOM PRIJEDLOGU, ODBORNICI BI TREBALO DA SE IZJASNE NA SJEDNICI  U PONEDJELJAK

Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana (ZB), poručila je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos, navodeći da je državama regiona mjesto u Evropskoj uniji (EU), kao punopravnim članicama.
Kos je danas u Tirani, na sastanku sa liderima ZB posvećenom Planu rasta, kazala da je danas bezbjednost jedna od najvažnijih tema.
&ldquo;A Evropa ne može biti sigurna bez ZB&rdquo;, istakla je Kos. 
Kako je navela, to je jedna gre&scaron;ka iz pro&scaron;losti koju EU mora ispraviti.
&ldquo;Evropa vas čeka, već ste dio Evrope, ali sada bi trebalo u institucionalnom smislu da se to ostvari kroz članstvo u EU&rdquo;, rekla je Kos.
Ona je, govoreći o dosada&scaron;njoj implementaciji Plana rasta za ZB i planovima za naredni period, kazala da ima dosta razloga za slavlje.
&ldquo;Ali istovremeno, moramo biti iskreni i reći da dvije od &scaron;est zemalja jo&scaron; nijesu počele s usvajanjem reformi&rdquo;, kazala je Kos, prenosi agencija Mina.
Kako je navela, dvije države koje najbolje sprovode reforme, ostvarile su oko 50 odsto.
Prema riječima Kos, na tim primjerima najbolje se vidi jasna veza između napredovanja u procesu pristupanja i reformi.
Ona je poručila da Evropska komisija želi da Plan rasta uspije, navodeći da je važno susjede EU integrisati &scaron;to vi&scaron;e u različite oblasti i politike Unije, u djelove jedinstvenog trži&scaron;ta, u energetsko trži&scaron;te, ali i u dio koji se odnosi na evropske vrijednosti.
&ldquo;Želimo da EU već postane stvarnost za va&scaron;e građane&rdquo;, poručila je Kos, dodajući da želi da to donese prosperitet, sigurnost i stabilnost za cijeli evropski kontinent u vremenima kada ima spoljne oponente koji bi željeli da vide neuspjeh.
Ona je poručila da u EU žele da sve države ZB napreduju i da nijedna ne zaostaje, dodajući da je svim državama regiona mjesto u EU kao ravnopravnim članicama.
&ldquo;I nagla&scaron;avam članicama sa punim pravima, jer je to preporuka za potpuno usklađivanje sa EU zakonima i vrijednostima&rdquo;, istakla je Kos.
Ona je kazala da je potrebno fokusirati se na drugu polovinu realizacije Plana rasta, navodeći da je to važno za građane svih država.
Kos je kazala da je važno raditi na projektima za pobolj&scaron;anje transporta, infrastrukture, digitalne inovacije, za&scaron;titu potro&scaron;ača i turizam.
&ldquo;Suočili smo se s nedostatkom napretka u regionalnoj ekonomskoj integraciji. To rezultira nižim ekonomskim rastom&rdquo;, rekla je Kos, navodeći da bi potpuno zajedničko regionalno trži&scaron;te povećalo ekonomije za oko deset odsto.
Ona je kazala da zna da reforme nijesu uvijek lake, ali da one omogućavaju ubrzanje pristupanja EU.
Kos je poručila da države ZB treba da pripreme svoje ekonomije za jedinstveno trži&scaron;te.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&ldquo;Oni vam daju pristup tretmanu države članice u nekim politikama EU. Pokažite državama članicama da ste spremni za veću i dublju integraciju u EU&rdquo;, poručila je Kos.

Kos: Državama Zapadnog Balkana mjesto u EU kao punopravnim članicama

PORUČILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Crna Gora u narednom periodu nastavlja strate&scaron;ki fokus na punopravno članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje NATO obaveza, uz prioritet jačanja dobrosusjedskih odnosa, multilateralne saradnje i usklađivanje prava radnika sa standardima EU, pokazuje, prenosi Portal RTCG.
Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO. dokument Vlade pod nazivom &ldquo;Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025 &ndash; 2026&rdquo;
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i &scaron;iroke regionalne saradnje.
- Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100 odsto. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma - navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako pi&scaron;e, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz uče&scaron;će u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
- Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 31, raskinuvi&scaron;i bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024 - pi&scaron;e u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta.
- Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapo&scaron;ljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku - ističe se u dokumentu.
Kako je nagla&scaron;eno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, &scaron;to je važan faktor ostvarivanja unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na trži&scaron;nu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na za&scaron;titu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana trži&scaron;na privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih dru&scaron;tava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
- U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za za&scaron;titu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu - navodi se u dokumentu.

Ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 31

TO POGLAVLJE OTVORENO JE 2014.

U intervjuu za Euronews, crnogorski premijer Milojko Spajić govorio je o ulasku zemlje u EU do 2028. i važnosti usklađivanja spoljne politike sa Briselom.
Crna Gora će poo&scaron;triti vizna pravila za ruske državljane kako bi bila usklađena sa politikom EU, kojoj se zemlja nada pridružiti do 2028.&nbsp;
Crna Gora&nbsp;namjerava da uvede odgovarajuće mjere &bdquo;veoma uskoro&ldquo;, rekao je Spajić u emisiji The Europe Conversation na Euronewsu, nakon prvog Foruma o pro&scaron;irenju Evropske komisije u Briselu.
Ranije ovog mjeseca, EU je najavila stroža vizna pravila za ruske državljane kako bi se pobolj&scaron;ala bezbjednost nakon hibridnih dron napada pripisanih Rusiji.
Od sada, ruski državljani vi&scaron;e neće imati pravo na vize za vi&scaron;e ulazaka u EU. Umjesto toga, moći će da dobiju samo jednokratne vize, &scaron;to zahtjeva novu aplikaciju za svaku posjetu.
Međutim, u Crnoj Gori je situacija drugačija: ruski državljani mogu da putuju u zemlju bez vize do 30 dana uz važeći paso&scaron;, &scaron;to dovodi do velikog broja ruskih posjeta.
Spajić je istakao da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP) &mdash; ključni uslov za članstvo u EU &mdash; uključujući i u ovom pitanju.
CFSP je okvir EU za koordinaciju spoljne politike i bezbjednosnih aktivnosti, koji uključuje sankcije EU protiv Rusije.
&bdquo;Čak i prije nego &scaron;to imamo status i benefite članstva, pona&scaron;amo se kao država članica&ldquo;, rekao je crnogorski premijer.
Očekuje se da Crna Gora prilagodi svoju viznu politiku onoj EU kako bi se pridružila bloku od 27 članica.
Zemlja je takođe ukinula bezvizne režime za državljane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta u oktobru, kako bi se uskladila sa politikom EU.
Vlada se nada da će zemlja postati 28. članica EU do 2028.&nbsp; Spajić je priznao da je postignut brz napredak, ali da se može učiniti jo&scaron; vi&scaron;e.
&bdquo;Potrebno je da svih 27 država članica osjete i istinski veruju da je u njihovom nacionalnom interesu da vide Crnu Goru kao dio EU&ldquo;, rekao je Spajić.
&bdquo;Moramo da ih u to ubjedimo. Ne smijemo da se opu&scaron;tamo.&ldquo;
Spajić&nbsp;vjeruje da bi se Crna Gora sada trebalo fokusirati na izgradnju i jačanje odnosa sa drugim državama članicama.
&bdquo;Postoje države članice koje su malo konzervativnije prema pro&scaron;irenju kao konceptu. Zato moramo veoma naporno da radimo sa tim zemljama.&ldquo;
Na ovom mjestu, Spajić je naglasio značaj vladavine prava: &bdquo;Zemlje Balkana tradicionalno su bile fokus u pogledu ovog aspekta.&ldquo;
Dodao je da je Crna Gora sprovela reforme na ovom polju, &scaron;to dokazuje zatvaranje poglavlja 5 o javnim nabavkama. Ovo se odnosi na skup zakona i propisa EU koje zemlje kandidati moraju da usvoje prije nego &scaron;to mogu postati članice.
&bdquo;Opet, moramo uraditi mnogo vi&scaron;e. Moramo pokazati da radimo odličan posao kada je riječ o vladavini prava.&ldquo;
Generalno, sa tehničke strane, Spajić je rekao da Crna Gora treba da obavi &bdquo;svoj dio zadataka i bude spremna za pristupanje&ldquo;.
&bdquo;To je u na&scaron;em interesu, u interesu cijele unije, jer očigledno, kada se pridružimo EU, želimo da dodamo vrijednost. Ne želimo da oduzimamo vrijednost.&ldquo; &nbsp;

Spajić: Vrlo brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

NAJAVIO PREMIJER

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je da postupanje crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova prema ambasadoru Ruske Federacije u Podgorici Aleksandru Luka&scaron;iku predstavlja oblik progona, nakon njegovih javnih komentara o angažovanju crnogorskih vojnika u NATO strukturama koje pružaju podr&scaron;ku ukrajinskim oružanim snagama.
&bdquo;Ruski predstavnici u tom smislu zaista predstavljaju izvor koji Zapad želi da &lsquo;osu&scaron;i&rsquo;. To je u osnovi pogre&scaron;an i opasan pristup, prije svega za same Zapadnjake. Živjeti u takvom simulatoru istine, u svijetu laži i post-istine, opasno je za one koji se nalaze unutra&ldquo;, poručila je Zaharova na brifingu, prenosi TASS.
Kako je navela, pritisci na ruske diplomate predstavljaju otvoreno kr&scaron;enje međunarodnih standarda.
&bdquo;Ova hajka na diplomate protivriječi klasičnoj međunarodnoj praksi, demokratskim normama, uključujući Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine, i, naravno, u suprotnosti je sa relevantnim Bečkim konvencijama o diplomatskim i konzularnim odnosima&ldquo;, istakla je portparolka ruskog Ministarstva.
Zaharova je naglasila da svaki javni nastup ruskih diplomata na Zapadu izaziva pretjerano burne i emotivne reakcije.
&bdquo;Svako izgovoreno slovo istine tamo se doživljava kao direktna prijetnja. Čini mi se da to ru&scaron;i nametnutu predstavu o navodno agresivnoj su&scaron;tini Rusije, kao i sve &lsquo;narative&rsquo; koji, kako oni tvrde, kvare umove zapadnih Evropljana i Anglosaksonaca, ionako već zatrovane informacionim otpadom&ldquo;, rekla je Zaharova.
Dodala je da se stiče utisak kako se protivnici Rusije gotovo nadmeću u pojačavanju rusofobne retorike.
&bdquo;U tom cilju oni kriju istinu, izvrću činjenice, iskrivljuju podatke, i uskraćuju sopstvenom stanovni&scaron;tvu zakonsko pravo na objektivne informacije i alternativna gledi&scaron;ta&ldquo;, kazala je Zaharova.
Takođe je istakla da su ruski diplomate ovla&scaron;ćene, i obavezne, da javnosti prenose stavove svoje države, bez upliva u unutra&scaron;nja pitanja drugih zemalja:
&bdquo;Ako se neko ne slaže s iznesenim stavom, borba se mora voditi u okviru diskusije, argumentima, a ne &lsquo;čupanjem&rsquo; intervjua sa novinskih strana, brisanjem tekstova sa interneta, izmi&scaron;ljanjem neistina o &lsquo;nedostatku prostora na serverima&rsquo; i vrijeđanjem govornika&ldquo;, navela je Zaharova, dodajući da ruska strana u slučajevima neslaganja redovno objavljuje zvanične demantije.
Osvrnula se i na, kako je rekla, problematičan postupak italijanskog dnevnog lista Corriere della Sera, koji je odbio da objavi intervju ruskog &scaron;efa diplomatije Sergeja Lavrova.
&bdquo;Ministar je u intervjuu priložio napomenu da bi iznesene činjenice mogle biti korisne italijanskoj javnosti za razumijevanje situacije, ali je čak i taj dio redakcija odlučila da ukloni&ldquo;, zaključila je Zaharova.

Zaharova: Optužbe Crne Gore protiv ruskog ambasadora predstavljaju progon

PORUKA PORTPAROLKE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA RUSIJE

Crna Gora je na dobrom putu da do kraja naredne godine zatvori poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), ali postoje oblasti u kojima je potreba pomak i određeno ubrzanje, ocijenio je ambasador EU u Podgorici Johan Satler.
 On je, na Forumu vladavine prava organizovanom u Podgorici, kazao da je jasno da će Crna Gora biti najbrža u procesu ulaska u EU i poručio da se treba fokusirati na zadatke iz poglavlja 23 i 24 koje treba ispuniti do kraja ove godine.
Satler je, na panel diskusiji &bdquo;Zavr&scaron;ni koraci: Put ka zatvaranju Poglavlja 23 i 24&ldquo;, kazao da je ostvaren napredak u pogledu ustavnih promjena i dobri rezultati u saradnji sa međunarodnim pravosudnim institucijama, Europolom i Eurodžastom.
&ldquo;Ali postoje oblasti u kojima je potreba pomak i određeno ubrzanje&rdquo;, rekao je Satler navodeći da se Ustav mora dopuniti i izmijeniti, da EU očekuje jo&scaron; rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, presude za djela visoke korupcije, ali i usklađivanje vizne politike.
Na pitanje da li je Crnoj Gori progledano kroz prste prilikom dobijanja IBAR-a, Satler je istakao da je to bio preduslov da država zatvori četiri poglavlja, ali da je izvje&scaron;taj Evropske komisije pokazao da je je Crna Gora na dobrom putu da zatvori poglavlja sljedeće godine.
Upitan &scaron;ta bi bilo političko &ldquo;zeleno svjetlo&rdquo; i &ldquo;crveni karton&rdquo; u procesu pristupanja, Satler je rekao da EU želi da Crna Gora ima parlament koji će usvajati evropske zakone i opoziciju koja će glasati za takve zakone, ali da ne žele da vide identitetska pitanja i podjele u dru&scaron;tvu.
&ldquo;Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim napredak. Dalja polarizacija dru&scaron;tva bila bi "crvena zastavica"&rdquo;, poručio je Satler.
On je rekao da postoji dobra &scaron;ansa da poglavlja 23 i 24 budu zatvorena krajem naredne godine.
&ldquo;Ako budu ispunjena zavr&scaron;na mjerila, uspostavljene institucije, usvojene izmjene zakona, zavr&scaron;ena sva imenovanja, Crna Gora će biti na dobrom putu vladavine prava. Proces će se, naravno, nastaviti&rdquo;, rekao je Satler.

Satler: Crna Gora na dobrom putu da naredne godine zatvori poglavlja 23 i 24

"DALJA POLARIZACIJA DRUŠTVA BILA BI CRVENA ZASTAVICA"

Danas su građani Nik&scaron;ića svjedočili bahatosti, osionosti, neprofesionalizmu i neodgovornosti lokalne vlasti u Nik&scaron;iću, poručuju iz DPS Nik&scaron;ić, nakon &scaron;to nije održana jutros sjednica SO Nik&scaron;ić zbog nedostatka kvoruma.
Kako su istakli, nedolazak na sjednicu odbornika vlasti, i to na sjednicu koju su zakazali prije vi&scaron;e od 20 dana, jasno pokazuje odnos vlasti prema građanima, ali i prema temama koje su bitne za funkcionisanje op&scaron;tine.
"Da li su, problemi u raju, zbog podjele kolača vlasti ili je vlast ogrezla u svojoj bahatosti i neodgovornosti, ili je pak nespremnost da se suoče sa katastrofalnim rezultatima, na koje ih iz sjednice u sjednicu podsjećaju odbornici opozicije, pitanja su na koja ćemo uskoro dobiti odgovore.
Mi ostajemo da radimo u interesu grada, kao opozicija ovoj nakaradnoj vlasti, i da pratimo i upozaravamo na sva njihova nepočinstva koja će doći na naplatu kad-tad&rdquo;, zaključuju iz DPS Nik&scaron;ić.

DPS Nikšić: Bahato ponašanje odbornika vlasti prema građanima, nijesu došli na sjednicu koju su sami zakazali

"MI OSTAJEMO DA RADIMO U INTERESU GRADA, KAO OPOZICIJA OVOJ NAKARADNOJ VLASTI"

Premijer Milojko Spajić odgovaraće u četvrtak na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj premijerskom satu.
Na dnevnom redu sjednice su i poslanička pitanja ministrima.
Posebna sjednica Skup&scaron;tine zakazana je za 12 sati.

Premijerski sat u četvrtak