Sjednica Skupštine Crne Gore, koja je bila posvećena Premijerskom satu, prekinuta je kada su poslanici opozicije izašli iz svojih klupa.

Opozicija je stala ispred predsjednika parlamenta Andrije Mandića i saopštila da se krši Ustav, uz poruku da oni to neće da dozvole.

Pošto Premijerski sat nije održan zbog blokade opozicije, iz Kabineta premijera su poslali pisane odgovore, prenosimo ih integralno:

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić uputio je poslaničko pitanje premijeru Milojku Spajiću.

On je pitao da li kod svih članica Vlade postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju, i šta je on kao Premijer spreman da promijeni u postupanju Vlade prema susjedima, kako se put Crne Gore u EU ne bi nepotrebno usporavao ili blokirao?

Uvaženi poslaniče Nikoliću,

Jasno mi je na šta referirate Vašim pitanjem, ali dozvolite mi da, prije konkretnog odgovora, napravim jednu digresiju, u stvari možda i dvije.

Prva je očigledna svima, pa i Vama. Ova Vlada je za godinu uradila na evropskom putu više, nego prethodne za 12 godina. Zatvorila jednak broj poglavlja, a napravila iskorak u poglavljima 23 i 24 vrijedan pohvala sa svih međunarodnih adresa. Za to je bila potrebna podrška Skupštine, ali i puna posvećenost svih članova Vlade.

Druga digresija, u stvari je pitanje, koliko ste vi kao dugogodišnja vladajuća partija, zaista željeli da vidite Crnu Goru u Evropskoj uniji? Hvalite se odnosima sa zemljama EU, što navodi da, kad već tvrdite da nijeste imali bilateralnih problema, onda ste sami birali da zarobite građane Crne Gore i ne dozvolite im ni da se približe Evropskoj uniji. Blokada, koju ste vi nametnuli, ne da je usporila Crnu Goru, nego je toliko unazadila, da se i dalje od tih udara konsolidujemo kao društvo.

Da se vratim sada i na vaše konkretno pitanje. Republika Hrvatska je prijateljska susjedna država i saveznica sa kojom dijelimo zajedničke evropske i evroatlantske vrijednosti. Mi znamo da Hrvatska iskreno želi Crnu Goru u EU, da joj je prijatelj i veliki zastupnik unutar Unije. Vlada je apsolutno posvećena daljem razvijanju iskrenih dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebom, pogotovo imajući u vidu da  su određena otvorena pitanja prisutna još od disolucije bivše Jugoslavije.

U prilog tvrdnji posvećenosti svih članova Vlade, svjedoči i Barometar 26, platforma, koja je ponuđena svima koji žele da Crnu Goru vide u Evropskoj uniji 2028. U Platformi su jasno naglašeni i dobrosusjedski odnosi, kao i promovisanje regionalne saradnje i jačanje bilateralnih odnosa sa državama regiona i državama članicama Evropske unije. S tim u vezi svi članovi parlamentarne većine, preuzeli su obavezu koja predviđa uzdržavanje od bilo kakvih postupaka koji bi mogli da uzdrmaju bilateralne odnose.

Dakle, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore kojem smo u potpunosti posvećeni. Crna Gora je prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu i kao jedina od zemalja kandidata koja nema teška otvorena pitanja sa susjedima. To smo čuli od svih sagovornika u EU i NATO tokom upravo završene posjete Briselu. Posvećeni smo tome da i dalje unaprjeđujemo odnose sa svim susjedima, jer prostora za to uvijek ima.

Prioritet Vlade je da uradi sve da se ne potenciraju pitanja koja mogu da ugroze bilateralne odnose sa susjedima koji su nam se pokazali kao pouzdani podržavaoci i prijatelji u našoj evropskoj i evroatlantskoj integraciji. Ne zaboravljamo bezuslovnu podršku Hrvatske na našem putu ka NATO, kao i dosadašnju političku i ekspertsku pomoć tokom pregovora sa EU. Sva otvorena pitanja želimo da rješavamo kroz bilateralni dijalog i direktnu komunikaciju, vodeći se principima dobrosusjedstva, uz puno međusobno uvažavanje, na ravnopravnim osnovama i uz poštovanje međunarodnog prava, kao strateški NATO saveznici i pravi evropski partneri.

Na ovoj liniji, sa zadovoljstvom mogu da kažem da su se, vezano za neka pitanja od značaja, napravili određeni pomaci i postigao konsenzus u vidu određivanja pravca daljih aktivnosti.

Sa druge strane, želim da istaknem, da je posebna odgovornost na svim političkim akterima u zemlji, koji moraju pokazati svijest i puno razumijevanje da ulaska u EU nema ako mu nismo svi do kraja posvećeni, i ako se prema svim državama, a naročito susjedima, ne odnosimo iskreno i prijateljski.

Zato, ukoliko zaista želite prosperitet za naše građane, iskoristite dobre relacije kojima se hvalite, i pomognite našem evropskom putu. Članstvo u EU neće ni Milojko Spajić, ni ova Vlada privatizovati po završetku mandata, već će to biti dokaz da smo mislili na budućnost naše djece, jer smo im omogućili da budu dio velike evropske porodice".

Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović postavio je pitanje premijeru Milojku Spajiću u vezi sa evropskim putem.

"Udvostručili smo broj zatvorenih poglavlja sa tri na šest i parlamentarnavećina i Vlada je postigla ono što su prethodnici ostvarili za 12 godina. Šta možemo očekivati sledeće 2025. godine i da li možemo zatvoriti poglavlja do kraja 2026. godine?" pitanje je poslanika Vučurovića.

"Uvaženi poslaniče Vučuroviću,

Evidentna postignuća u procesu evropske integracije svjedoče o snažnoj posvećenosti, viziji i odlučnosti 44. Vlade Crne Gore, a to je da nepokolebljivo korača ka članstvu u Evropskoj uniji.

U godini za nama ostvarili smo rezultat koji, s pravom, možemo nazvati istorijskim.Oživjeli smo pregovore dobijanjem Izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) i privremeno zatvorili 3 pregovaračka poglavlja. Ovaj rezultat postignut u proteklih 12 mjeseci u poređenju sa prethodnih 12 godina pokazuje ne samo političku zrelost i odlučnost, već i administrativnu sposobnost da u kratkom roku odgovorimo na obaveze iz evropske agende. To je, između ostalog, prepoznato i od strane naših partnera u Briselu.

Ipak, jedan od ključnih koraka koji je obilježio rad ove Vlade jeste kreiranje jasne i sveobuhvatne mape puta za sva otvorena pregovaračka poglavlja, koja sadrži strateški pristup za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.

Na liniji sa tim, a u saglasnosti s Evropskom komisijom, pripremili smo plan privremenog zatvaranja za sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, pa shodno procjenama već tokom 2025. godine očekujemo zatvaranje dodatnog seta pregovaračkih poglavlja.

Na temelju platforme „Barometar 26“ koju je Vlada ponudila svim političkim i društvenim akterima koji dijele našu ambiciju da Crna Gora pstane članica EU do 2028. godine - očekivanja smo da će se sva preostala poglavlja zatvoriti do kraja 2026, što po našem uvjerenju realan i ostvariv cilj.

Za to vrijeme, naša namjera je da pored posvećenosti zatvaranju poglavlja uspješno implementiramo najbolje evropske standarde u ovim oblastima, što je uostalom u najvećem interesu naše države i društva.

Poštovani poslaniče,

Dozvolite da ukažem da je neophodno da intenzivan tempo izvršne bude podržan jednako dinamičnim aktivnostima zakonodavne i sudske vlasti, kao i svih aktera uključenih u proces donošenja odluka.

Zato posebno naglašavam potrebu za postizanjem snažnog konsenzusa između svih političkih subjekata o pitanjima koja se tiču evropskog puta Crne Gore. Ako ništa drugo, jasno nam je da evropska budućnost zahtijeva usaglašen pristup u odnosu na njene vrijednosti koje želimo da dosegnemo punopravnim članstvom. Sa tom idejom, ne treba i ne smijemo praviti kompromise.

Na kraju, dozvolite mi da još jednom istaknem da Vlada ostaje predana saradnji sa svim relevantnim akterima, kako na nacionalnom tako i na evropskom nivou, uvjeren da ćemo, uz zajednički rad, ostvariti ovaj cilj na dobrobit svih građana Crne Gore."

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore Nikola Zirojević pitao je premijera na osnovu kojih stručnih referenci je predložio v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i da li smatra da je takav prijedlog adekvatan imajući u vidu krajnje zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju?

"Poslaniče Zirojeviću,

Zahvaljujem na postavljenom pitanju i cijenim Vaše interesovanje za bezbjednosnu situaciju u zemlji.

Takođe, imajući u vidu aktuelni status bivšeg tandema direktora Uprave policije i direktora ANB-a iz perioda u kome je Vaš politički subjekt bio u izvršnoj vlasti, posebno razumijem i Vašu zabrinutost i (nadam se) iskrenu želju da se ne ponove iste greške.

Iskustvo nas, dakle, uči da čak ni veoma bogata karijera i usmjereno obrazovanje nijesu garant profesionalnog i u interesu države uspješnog obavljanja ovih važnih funkcija.

Svejedno, dozvolite da pojasnim okolnosti koje se tiču imenovanja novog vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), gospodina Ivice Janovića, kako bih razjasnio sve eventualne nedoumice.

Najprije, gospodin Janović je imenovan u skladu sa svim zakonskim procedurama koje regulišu rad i organizaciju ANB-a i prošao je sve neophodne bezbjednosne provjere, uključujući dobijanje nacionalne bezbjednosne dozvole za pristup tajnim podacima. Ovaj proces je sproveden u skladu s važećim zakonima i standardima Crne Gore, pri čemu nije bilo nepravilnosti.

Napominjem i da su kriterijumi koji se koriste prilikom provjere za nacionalnu dozvolu, a na osnovu kojih se stiče ili gubi pravo na posjedovanje dozvole za pristup tajnim podacima u potpunosti usklađene sa NATO regulativama (AC/35-D/2000, kao i C-M(2002)49).

Nadalje, kompletan proces je vođen u skladu sa odgovornošću koju država Crna Gora ima prema partnerskim državama i obavezama koje proističu iz našeg članstva u Alijansi.

Samim tim, raduje me što upravo sa partnerskih adresa stiže pozitivan signal i namjera da kroz dodatan angažman doprinesu jačanju institucionalnih kapaciteta ove ključne institucije za sistem nacionalne bezbjednosti Crne Gore.

No, da ne zanemarimo i ono što je najvažnije kada je u pitanju rukovođenje ovakvim organom, a što je ujedno i veoma česta praksa i neformalan standard i u zapadnim demokratijama - gospodin Janović uživa moje apsolutno lično povjerenje koje je ključ za ostvarivanje funkcionalnog sistema nacionalne bezbjednosti u čijoj strukturi je predsjednik Vlade ključni korisnik obavještajnih podataka.

Uvjereni smo da će gospodin Janović profesionalno obavljati svoju funkciju, imenujući ga na ovu poziciju, Vlada je pokazala povjerenje u njegov integritet i sposobnost.

I budite bez brige, uvaženi poslaniče, nacionalna bezbjednost ostaje jedan od prioriteta Vlade Crne Gore, a nedavne promjene u bezbjednosnom sektoru ključan su korak u tom pravcu, a nove tek slijede.

Još jednom, hvala na interesovanju za ovo važno pitanje".

Poslanik HGI-ja Adrijan Vuksanović uputio je pitanje premijeru Milojku Spajiću: Kakav je Vaš stav po pitanju činjenice da lokalna samouprava Nikšić finansira, nemalim sredstvima svih poreskih obveznika svojih građana, seriju „Tvrđava“ u produkciji Radiotelevizije Srbije, a koja se bavi ratnim dešavanjima u Republici Hrvatskoj devedesetih godina?

"Uvaženi poslaniče Vuksanoviću,

Hvala na Vašem pitanju. Na samom početku želim da kažem da, kao predsjednik Vlade, podržavam sve kulturno-umjetničke projekte koji unaprjeđuju društvo, promovišu kulturne vrijednosti i služe javnom interesu, ali i da očekujem da se sredstva poreskih obveznika koriste na transparentan i odgovoran način.

U vezi s finansiranjem serije „Tvrđava“ od strane lokalne samouprave Nikšić, važno je naglasiti da lokalne samouprave u okviru svojih nadležnosti imaju pravo odlučivanja o projektima koje finansiraju, sve dok su te odluke u skladu sa zakonom i interesima njihovih građana. Dodatno, decentralizacija i nezavisnost lokalnih samouprava predstavljaju ključne principe demokratizacije društva, koje promoviše i Evropska unija kao osnovne postulate funkcionalnog upravljanja, koji su ključni za proces evropskih intergracija.

Shodno zakonskoj proceduri i postupku koji je sprovelo resorno ministarstvo prilikom izdavanja odobrenja za snimanje ove TV serije na teritoriji Crne Gore, a na osnovu dostavljenog materijala od strane producentske kuće ”Režim” d.o.o, procijenjeno je da se snimanjem i javnim prikazivanjem ovog kinematografskog djela ne zagovara ili podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, vjeri, naciji, etničkoj grupi, polu, zbog njihove seksualne opredijeljenosti ili nekog drugog ličnog svojstva.

Po mišljenju Ministarstva kulture i medija ovo kinematografsko djelo ne može ni da naškodi ili ugrozi moralni, fizički ili mentalni razvoj maloljetnika. Takođe, po njihovoj ocjeni, ovim kimenatografskim djelom se ne zagovara niti podstiče nasilje i otvoreno vrijeđa ljudsko dostojanstvo. Nadalje, ocijenili su i da dostavljeni scenario za snimanje ove TV serije, izražava život junaka u turbulentnoj Jugoslaviji devedesetih godina, čiji se fokus bazira na temama moralnih dilema, borbi za opstanak i očuvanje ljubavi i vrijednosti porodice.

Serija pruža istorijski kontekst Jugoslavije kako bi inspirisala razmišljanje o globalnim temama kroz emotivnu priču i univerzalne moralne dileme. Likovi odražavaju borbu za svijetlo usred tamnih vremena ljudske egzistencije. Ljubav između dvoje mladih ljudi, koja uprkos dešavanjima u Jugoslaviji, uspijeva da opstane i sačuva najveću i najčvršću tvrđavu, a to je porodica.

Dodatno, važno je istaći da, u skladu sa odredbama važećeg Zakona o kinematografiji, nijesu propisani kriterijumi ili uslovi u skladu sa kojima se može odbiti zahtjev za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, u smislu sadržine scenarija ili označenih djelova teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, već isto Ministarstvo kulture i medija cijeni u svakom konkretnom slučaju, štiteći osnovna ljudska prava i slobode zagarantovane Ustavom Crne Gore.

Naglašavam da, kao predsjednik Vlade, očekujem da se sredstva poreskih obveznika koriste za projekte koji afirmišu univerzalne kulturne vrijednosti i doprinose pozitivnom razvoju zajednice. Ukoliko postoje sumnje da bilo koji projekat ne ispunjava te standarde, svakako postoje odgovarajuće procedure za razmatranje opravdanosti takvih odluka.

Vlada Crne Gore nastaviće da podržava slobodu umjetničkog izražavanja, ali i da vodi računa o tome da kulturni projekti promovišu vrijednosti koje su u skladu s opštim interesima naše države i naših građana."

Poslanik Milan Knežević iz Demokratske narodne partije pitao je šta sve Hrvatska traži od Crne Gore da ne bi blokirala njen evropski put?

"Uvaženi poslaniče Kneževiću,  

Kako ste i sami prije nekoliko dana u nadahnutom govoru poručili ulazak u Evropsku uniju je od najveće važnosti za Crnu Goru. Na tom putu je rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja jedna od obaveza, a nije neka tajna da su u odnosima sa Hrvatskom na stolu dobro poznata pitanja, koja nijesu riješena decenijama unazad.

Moram da istaknem da smo sa Republikom Hrvatskom u intenzivnoj komunikaciji u konstruktivnom i prijateljskom tonu. Riječ je o državi koja u kontinuitetu, od obnove državne nezavisnosti Crne Gore, podržava naš euro-atlantski put i naše stremljenje i želju za reformskim procesima.

Ovakav odnos Republike Hrvatske nedvosmisleno je potvrđen kroz sve faze evropske integracije Crne Gore. Nedavnom odlukom Savjeta EU da zatvorimo tri pregovaračka poglavlja, uz podršku svih država članica EU, pa samim tim i Republike Hrvatske, potvrđena je spremnost zvaničnog Zagreba da nastavi da podržava Crnu Goru do punopravnog članstva u Evropskoj uniji, tako da ne možemo govoriti o blokadi našeg evropskog puta, već o zastoju u jednom poglavlju.

Postoje određena pitanja u našoj bilateralnoj agendi koja, u određenoj mjeri, opterećuju međudržavne odnose i koja ova Vlada planira riješiti bilateralno, u duhu dobrosusjedstva, međusobnog uvažavanja i na principima međunarodnog prava i ravnopravnim osnovama.

Kako sam rekao, radi se o pitanjima koja su naslijeđena iz prošlosti i čije rješavanje predstavlja našu moralnu, ali i pravnu obavezu, imajući u vidu presude Evropskog suda za ljudska prava i duh evropskih vrijednosti.

Uputili smo pismo Hrvatskoj u vezi sa legitimnim pitanjima od interesa, u cilju rješavanja onoga što se slažemo da su civilizacijska i vrijednosna pitanja, poput obeštećenja zatočenicima logora Morinj ili adresiranja pitanja ratnih zločina.

Vlada Crne Gore je već preduzela izvjesne konkretne aktivnosti, na način što je u cilju obezbjeđivanja i zaštite identiteta hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori donijela Odluku o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između Vlade Crne Gore i Opštine Tivat za Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, kako bi, po završetku procesa, hrvatska zajednica imala trajno riješeno mjesto okupljanja i djelovanja.

Pitanje Školskog broda Jadran, koje nije novo, kao i pitanje razgraničenja sa Hrvatskom, biće riješeno u dogovorenoj dinamici – do postizanja konsenzusa, uz očuvanje nacionalnih interesa dviju država.

Na kraju, uzimajući u obzir veliku podršku građana za ulazak Crne Gore u EU, svi činioci 44. Vlade jednoglasno su usvojili platformu Barometar 26, kako bi se obavezali da će sve aktivnosti, na liniji rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom, ali i u odnosima sa ostalim zemljama Evropske unije, biti usklađene za planiranim završetkom procesa pregovoranja do kraja 2026.

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović uputila je pitanje premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, na koje je on trebalo da odgovori tokom premijerskog sata, o tome kako će spriječiti potencijalnu devastaciju zemlje, koja bi mogla biti omogućena Zakonom o strateškim razvojnim investicijama. Takođe, interesovala se da li su uzeti u obzir efekti sličnih zakona u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Uvažena poslanice Pejović,

Vlada Crne Gore ima jasan motiv da osigura uslove za bolji i kvalitetniji život građana, sa punim fokusom na ekonomski rast. Mi možemo da gledamo život kroz ružičaste naočare, da se pravimo da smo savršeni i pričamo građanima da svi jedva čekaju da dođu i da ulažu u Crnu Goru, ali realnost je potpuno drugačija.

Crna Gora još nije potpuno spremna da dočeka i privuče kredibilne investitore, koji će otvoriti nova i dobro plaćena radna mjesta i time pojačati ekonomsku aktivnost u zemlji. Mi moramo da im osiguramo pravi biznis ambijent, a uspjesi postignuti u prethodnom periodu najbolja su preporuka.

Znate što je prvi preduslov za dolazak investitora? Vladavina prava! I mi smo uspjeli da dostignemo određeni nivo u toj oblasti, što je potvrđeno od Evropske komisije i zemalja članica Evropske unije. Još mnogo posla je pred nama kako bi dostigli željeni nivo, iskorijenili korupciju i u to uvjerili investitore, što je ključ.  

Uz to, poštovana poslanice, investitori očekuju efikasnu administraciju, koja će na vrijeme odgovarati na njihove dopise, zahtjeve, upite. Da ulaganja nijesu na čekanju zbog trome administracije i to je jedan od fokusa Zakona o kom govorimo. Efikasnost, a ne nikako, brzina da bi se nekom omogućilo da devastira Crnu Goru, kako se implicira u pitanju!

Navedeno je posebno važno u dijelu broja procedura, troškova i vremena od postupka samog predlaganja investicionog projekta do faze uspješne realizacije. Naime, od izuzetne važnosti je smanjiti vrijeme i ubrzati procedure u administrativnim postupanjima pred državnim organima, neophodnim za realizaciju strateške investicije. Navedenim se teži napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama.

Uz to, napominjem nacrt zakona ne kreira izuzeće od primjene drugih proceduralih zakona, takođe je u potpunosti utemeljen na praksi zemalja članica Evropske unije. Poštovanje propisa koji se odnose na javne nabavke, državnu imovinu, izgradnju objekata i uređenje prostora, kao i zaštitu životne sredine, a u tom smislu i svih međunarodnih standarda u ovim oblastima, bio je imperativ u izradi ovog akta.

Takođe, ovim propisom akcenat je stavljen na zaštitu konkurencije, transparentnost, kao i jednak tretman privrednih subjekata, koji očekuju i znatno brže odlučivanje u mogućim sporovima.

Zato su ciljevi Nacrta zakona o strateškim investicijama pozitivni i ogledaju se u obezbjeđivanju reforme, kao i bolje primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Strateškim pristupom želi se poslati poruka o naporima Vlade da Crna Gora postane interesantna investiciona opcija za strateške projektne ideje, kao i da ovim novim pravnim institutom gradimo bolji investicioni okvir u Crnoj Gori.

Investitori, takođe očekuju predvidiv i stimulativan poreski sistem. Ekonomski programi Evropa Sad 1 i Evropa Sad 2 su temelji kreiranja konkurentnog poreskog ambijenta, a kroz dodatne poreske reforme težimo stvaranju predvidivog sistema.

Da zaključim, izuzetno cijenimo susjede i šta oni rade za unaprjeđenje kvaliteta svojih građana, ali su nam uzor zemlje koje imaju bolji standard od našeg, pa smo pratili u prvom redu kako su ovu oblast riješile Grčka i Hrvatska.

U tom smislu naglašavam da je  akt koji je trenutno u fazi javne rasprave, predstavlja najbolju praksu zemalja članica EU, baziran na drugačijim osnovama u odnosu na zemlje regiona koje navodite, a koje konceptualno imaju potpuno drugačije pravne modele za ovaj tip investicija.

Naš cilj je da izgradimo Crnu Goru po mjeri građana, nikako da je na bilo koji način devastiramo, zato Vas pozivam da se sa svim dobronamjernim sugestijama, lično uključite u javnu raspravu, a ne samo preko svojih savjetnika.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović postavio je pitanje premijeru Spajiću: Šta Vlada konkretno preduzima kako bi se istražile i procesuirale sumnje o nezakonitoj distribuciji oružja iz vojnih magacina nekoliko dana predizbomi dan od 30.08.2020. godine, uključujući uništavanje dokumentacije, falsifikovanje i gašenje nadzornih kamera u Ministarstvu odbrane? Ko je izdao naredenje? Ko je od oficira Crne Gore dijelio oružje i kome? Ko je naredio da se kamere ugase?

Bogdanović je postavio dodatna pitanja: 

- Da li postoji plan za uvođenje strožijih kontrola i procedura kako bi se spriječile zloupotrebe vojne opreme i oružja, kao što su one koje su se desile prije izbora 2020. godine, kada su automatske puške i municija završile u podrumu ANB-a, Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, ali i kod bezbjednosno interesantnih lica?

- Koji su konkretni koraci preduzeti kako bi se izbjegle situacije poput "čišćenja"dokumentacije iz Obavjestajno-bezbjednosnog direktorata i zloupotrebe službenih resursa u političke svrhe? Kako se Vlada nosi s pritiscima i pozivima sa najviših državnih adresa kojima se čuvaju partijski kadrovi starog režima koji su koristili vojne i bezbjednosne strukture i njihovu imovinu za političke ciljeve i privatne interese?

"Odgovor na Vaše pitanje o izdavanju naoružanja i municije iz vojnih magacina uoči parlamentarnih izbora 2020. godine bazira se na preduzetim koracima, identifikovanim nepravilnostima i mjerama za unaprjeđenje sistema.

Ministarstvo odbrane, preduzelo je niz mjera kako bi se rasvijetlio ovaj slučaj i osigurala odgovornost. Dana 14. marta 2024. godine, dostavljena je relevantna dokumentacija Vrhovnom državnom tužiocu i Specijalnom državnom tužiocu, dok je 2. avgusta iste godine dopunjena dodatnim materijalima koji ranije nisu bili obrađeni. Ova dokumentacija ukazuje na ozbiljne nepravilnosti u vezi sa izdavanjem naoružanja i municije iz vojnog magacina „Brezovik“ u Nikšiću 28. avgusta 2020. godine. Ministarstvo je u međuvremenu sprovelo internu istragu, prikupljajući 28 izjava od lica povezanih sa ovim događajem, uključujući oficire, podoficire i druge nadležne osobe.

Rezultati istrage otkrili su da je značajno naoružanje i municija izdata raznim subjektima, uključujući Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Generalštab Vojske Crne Gore. Ukupno je izdato 100 automatskih pušaka, 15 automata, više od 25.000 metaka različitih kalibara, kao i specijalna oprema poput šok bombi i topovskih udara. Primopredaja je evidentirana u papirima koji su, prema svjedočenjima, uništeni nakon povratka opreme, čime je dodatno otežano praćenje odgovornosti. Takođe, otkriveno je da su nadzorne kamere u određenim momentima bile isključene, što ukazuje na pokušaj prikrivanja nezakonitih radnji.

Ministarstvo je utvrdilo i da su u proces primopredaje naoružanja bila uključena bezbjednosno interesantna lica izvan vojnih struktura, što dodatno pogoršava ozbiljnost situacije. Ove činjenice ukazuju na sistemske propuste u kontroli vojne opreme, ali i na zloupotrebu državnih resursa u političke svrhe.

Kako bi se spriječile slične zloupotrebe u budućnosti, Ministarstvo odbrane već je započelo niz reformi. Uvedene su strože procedure za izdavanje vojne opreme, koje uključuju višestepene provjere i obavezne saglasnosti više nivoa. Digitalizacija procesa evidencije i praćenja opreme trenutno je u toku, a planirano je i unaprjeđenje zakonskog okvira kako bi se jasno definisale odgovornosti i sankcije. Posebna pažnja posvećuje se edukaciji i obuci vojnih i bezbjednosnih kadrova, s ciljem jačanja profesionalnosti i svijesti o zakonitosti u radu.

Vlada Crne Gore ostaje u potpunosti posvećena saradnji sa pravosudnim organima u rasvjetljavanju ovog slučaja. Transparentnost i odgovornost ključni su principi na kojima se zasniva naše djelovanje, s ciljem očuvanja povjerenja građana i jačanja institucija. Ovaj slučaj vidimo kao priliku da unaprijedimo sistem, ojačamo kontrole i pošaljemo jasnu poruku da su zakonitost i integritet osnovni principi u upravljanju državnim resursima.