Devet mjeseci nakon što je savjetodavno tijelo za ustavna pitanja Savjeta Evrope Venecijanska komisija uputila mišljenje povodom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem 2024. godine, koja je rezultirala višemjesečnom političkom krizom, te četiri mjeseca nakon što je Ministarstvo pravde dobilo pozitivnu ocjenu na prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, Vlada je Skupštini konačno uputila nove odredbe kojima bi trebalo da se definiše više spornih pitanja.

Kako se navodi u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, resorno ministarstvo na čijem je čelu Bojan Božović traži promjene u dijelu koji se odnosi na penzionisanje sudija, prestanak mandata, te funkcionisanje suda kada nijesu popunjena sva sudijska mjesta.

Prema predloženim promjenama, Ustavni sud će biti u obavezi da godinu unaprijed, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, obavijesti predlagača – parlament ili predsjednika države – o tome da sudiji ističe mandat ili da on stiče uslove za penziju, zbog čega mu i prestaje funkcija.

- Sudija, odnosno predsjednik Ustavnog suda ispunjava uslove za starosnu penziju kada navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja – jedno je od rješenja u predloženom dokumentu.

Istim tekstom dodati su posebni članovi koji definišu na koji način se utvrđuje prestanak funkcije. Bez obzira da li je riječ o predsjedniku Ustavnog suda ili o sudijama, oni ne mogu učestvovati na sjednici na kojoj će se razmatrati njihovo razrješenje. Ako ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje ove sjednice, o razlozima za prestanak funkcije predlagače obavještava predsjednik suda, odnosno njegov zamjenik.

Zakonski bi trebalo da se reguliše i situacija da Ustavni sud ne ostane na manje od četvoro sudija, tako što bi se mandat produžavao onima koji su bez njega ostali zbog uslova za starosnu penziju ili 12 godina provedenih na toj funkciji.

Obrazloženje

U pratećem tekstu izmjena, Ministarstvo pravde navelo je da su predložene mjere usklađene sa četiri preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije od 16. juna prošle godine, koje je zatraženo zbog načina na koji je prestao mandat sudija Dragani Đuranović. Prva preporuka odnosila se na „donošenje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda“. Druga se ticala pojednostavljenog automatizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija. Treća preporuka bila je da se sudijama u omogući dalje obavljanje funkcije do stupanja na dužnost novoizabranog kolege. Četvrtom tačkom je preporučeno da se prošire odredbe o izuzeću sudija u slučajevima sukoba interesa.

Ministarstvo je navelo i da su od Venecijanske komisije 15. decembra dobili „naknadno mišljenje“. Riječ je, u stvari, o stavu ovog pravnog tijela povodom prvog nacrta izmjena Zakona o Ustavnom sudu, gdje je navedeno kako posljednja od preporuka „zahtijeva preciznije normiranje“.

U obrazloženju su precizirali kako su u radnoj grupi koja je uradila predložene izmjene bili predstavnici resornog ministarstva, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, zatim Ustavnog suda, te Skupštine iz reda parlamentarne većine. Požalili su se kako nevladine organizacije nijesu bile zainteresovane za učešće u tom tijelu, pa je ministar Božović sam pozvao njihovog predstavnika. Pozivu se nije odazvala ni parlamentarna opozicija, čiji je protest bio ključni razlog zbog kojeg je penzionisanje sudija Ustavnog suda završilo pred Venecijanskom komisijom. Posmatrač u grupi bio je predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Reakcije

Nakon što je pred poslanike konačno stigao dugo očekivani prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, reakcija opozicije je u potpunosti izostala.

S obzirom na to da je Venecijanska komisija svoje mišljenje dala prije devet mjeseci, advokat Veselin Radulović smatra spornim što Vlada tek sada predlaže neophodne izmjene.

- Sam protok vremena, kao i kvalitet predloženih rješenja, vidim isključivo kao pokušaj političara - odnosno političkih partija - da zadrže „status quo“. Oni žele da zadrže stanje koje traje otkako je Ustavni sud u novom sazivu, gdje imaju svoje predstavnike. Ne ljude koji će štititi Ustav i boriti se za poštovanje principa ustavnosti i zakonitosti, već one koji će štititi partijske, a nekada i lične interese. Nažalost, većina takvih sudija je u Ustavnom sudu – istakao je on.

Ovim potezom, dodaje, političari žele da takvo stanje „potraje što je duže moguće, jer je to u njihovom interesu“.

Trenutno u Ustavnom sudu nedostaje dvoje sudija, a oboje predlaže predsjednik Crne Gore, pa sagovornik Pobjede kaže da ove izmjene zakona mogu biti i svojevrsni pritisak na Jakova Milatovića u susret parlamentarnom glasanju za njegove kandidate koje se već mjesecima odgađa.

No, Radulović ističe kako zakoni ni ranije nijesu bili sporni.

- Sporno je bilo to kako su te zakone tumačile sudije Ustavnog suda, odnosno što su oni te zakone tumačili u skladu sa ličnim interesima. Zato smo imali situacije da nekim sudijama funkcija prestaje sa 65 godina, nekima sa 66, nekima sa 67, a nekima sa 66 i po godina. Dakle, sve je zavisilo od toga kako je ko u datom momentu mogao da ostvari svoj politički interes – naglasio je.

Po njemu, sudije su „namjerno miješale dva instituta“ - prestanak funkcije po sili zakona i odlazak u penziju.

- Sudijama funkcija ne prestaje samim odlaskom u penziju, već sticanjem uslova za penziju. Ti uslovi propisani su Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Da li su oni bili dobri kada je u pitanju prestanak funkcije sudija svih sudova, pa i Ustavnog, sigurno nijesu. E, na tome je trebalo raditi i to je trebalo mijenjati – rekao je Radulović.

Do tada, dodaje, moraju se poštovati postojeći uslovi. Uz to, smatra da predložene izmjene idu u istom pravcu - da se zadrži politički uticaj i politička kontrola nad Ustavnim sudom od strane političkih partija.

- Svako rješenje može pogrešno da se tumači, kao što su bila i ona sada važeća koja su, po mom sudu, bila prilično jasna. Međutim, kada imate situaciju da je sudijama Ustavnog suda, ali i političarima čiji su oni predstavnici, omogućeno da zakone tumače i primjenjuju u skladu sa trenutnim političkim i ličnim interesima, onda uvijek postoji opasnost da će se i ovaj zakon, ako bude usvojen, tumačiti na sličan način – kazao je Radulović.

Za njega to, ipak, ne predstavlja veliko iznenađenje, jer smatra da društvo već dugo funkcioniše pod konstantnim stranačkim pritiskom.

- Nažalost, živimo u partitokratskom društvu i partitokratskom sistemu, u kojem političari nikako ne mogu da se odreknu privilegija i mehanizama koji im omogućavaju nastavak partitokratske vladavine. Žao mi je što nemamo dovoljno sudija Ustavnog suda - a možda ni sudija drugih sudova – sa dovoljno integriteta koji bi bili spremni da u svakoj situaciji primijene zakon bez izuzetka, i da upravo te političare privedu pravdi i poznanju prava –smatra Radulović.

Blokade sistema ne rješavaju se kreativnim tumačenjima

Ne manje spornom Veselin Radulović smatra i odluku predsjednika Skupštine Andrije Mandića da konstatuje poslanički mandat Adelu Omeragiću iz vladajuće Bošnjačke stranke. Ovu odluku šef parlamenta je obrazložio dopisom 55 poslanika koji su od njega zatražili „prevazilaženje ustavne blokade“ nastale ostavkom doskorašnjeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikole Mugoše, zbog čega to tijelo nije u mogućnosti da donosi odluke, dok je legitimitet najvišeg zakonodavnog doma doveden u pitanje.

Radulović potez Mandića vidi kao nezakonit, jer nije ispoštovana važeća procedura.

- Procedura nije samo puka forma koja se poštuje reda radi, već se mora poštovati u svakom slučaju, bez izuzetka. Činjenica je da postoji problem, jer DIK trenutno nije u punom sastavu, ali to je nešto čime bi nadležni trebalo da se bave možda i kroz izmjene zakona. Blokade sistema se ne mogu rješavati i izbjegavati ovako kreativnim tumačenjima – dodao je on.

U ovakvoj situaciji, ni Ustavni sud ne bi mogao potvrditi mandat Omeragića, iako je to organ koji odlučuje o rješenjima DIK-a.

- Bilo bi interesantno čuti mišljenje Ustavnog suda. A možda i ne bi, jer on već godinama najviše liči na političke ćelije političkih partija. Teško je od njih očekivati autoritativno i stručno mišljenje o bilo čemu, pa i o ovom pitanju – zaključio je Radulović.