Problem Šavnika ne može se rješavati izmjenom izbornih zakona, već sprovođenjem postojećih, ocijenio je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu Nikola Rakočević, dok poslanik Demokrata Momčilo Leković navodi da ne vidi ništa sporno da se ta situacija riješi dopunama Zakona o biračkom spisku.

Rakočević je, na sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, rekao da ni to skupštinsko tijelo, niti bilo koji odbor, niti Skupština Crne Gore, ne može da bude nadležna da riješi problem Šavnika ili problem iste prirode koji se eventualno desi u nekom drugu gradu.

„U Šavniku je problem što Opštinska izborna komisija (OIK) nema saglasnost da nastavi izbore na dva biračka mjesta. Državna izborna komisija (DIK) je dala nalog OIK-u koji nema saglasnost i ne postupa po tome“, rekao je Rakočević.

Kako je naveo, jedini način je da se završe izbori i proglase rezultati u skladu sa važećim zakonodavstvom.

„Parlament može samo donositi zakone. Izmjena zakona dok traju izbori ne može se realizovati u skladu sa Ustavom i zakonima. U izmjeni izbornih zakona nije rješenje, već u sprovođenju zakona, a to su izvršna vlast i institucije za sprovođenje izbora“, kazao je Rakočević.

On je rekao da je ideja Demokrata bila da se izmjene i dopune Zakona o biračkom spisku nađu na dnevnom redu današnje sjednice, navodeći da će razgovarati o Šavniku, ali ne konkretno o zakonu, jer se na Odboru mogu naći samo zakoni koji nastanu kao plod rada radnih grupa tog skupštinskog tijela.

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković rekao je da Odbor za izbornu reformu može da predloži rješenje za situaciju u Šavniku, a da je plenum može riješiti.

On je kazao da predloženim dopunama Zakona o biračkom spisku stvaraju normativnu pretpostavku da na ponovljenim izborima mogu glasati samo oni birači koji imaju biračko pravo u Šavniku.

„Ne vidim šta može biti sporno da se na ovaj način riješi problem koji je bruka za parlament i za cijelu državu“, rekao je Leković.

Kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić kazao je da je birački spisak zaključan i da se ne može mijenjati, a da se izbori zbog nemogućnosti ponavljanja glasanja na dva biračka mjesta ne mogu okončati.

“Institucije moraju da pokažu snagu da proces uvedu u leaglne okvire”, naglasio je Čarapić.

On je rekao da su modeli institucionalnog odgovora na dešavanja u Šavniku postojali, ali da ni institucije nijesu riješile tu situaciju.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Novica Obradović podsjetio je da je taj Vladin resor u ferbruaru formirao radnu grupu za kontrolu biračkog spiska i da to tijelo u koninuitetu analizira i situaciju u Šavniku.

„Svi znamo da su opštine na sjeveru sklone demografskom padu, ali u Šavniku smo imali situaciju da šest mjeseci prije održavanja izbora 2022. godine imamo rapidno povećanje broja stanovnika – 371 osoba je promijenila prebivalište iz drugih opština i prijavila u Šavniku“, rekao je Obradović.

Kako je naveo, to je dovelo do povećanja u biračkom spisku čak za jednu četvrtinu u odnosu na prethodni period.

„Simptomatično je to da je, nakon što je izborni proces u Šavniku započet i izbori na neki način okončani, od 371 osobe, njih 236 je vratilo prebivalište na stare adrese“, istakao je Obradović.

On je rekao da su, nakon što su uparili baze podataka, od Uprave policije zatražili da se izvrši terenska kontrola za 137 osoba koje su prijavile prebivalište u Šavniku kako bi se vidjelo da li stvarno tamo borave.

„Kontrola je pokazala da je od njih 137 samo 27 zatečeno na adresama prebivališta.

Došli smo do toga da treba da ispitamo šta je sa 75 osoba koje se vode kao da borave na teritoriji Šavnika, a za koje postoje indicije da je njihovo prebivalište u drugoj opštini“, naveo je Obradović.

On je istakao da je, samo iz opštine Nikšić prije proglašenja biračkog spiska, prebivalište promijenilo 299 osoba, a nakon održavanja izbora njih 199 se ponovo vratilo na stare adrese prebivališta u Nikšiću.

„MUP će u narednom periodu prvi put primijeniti zakon i kroz upravni postupak ćemo da vidimo da li su ti građani stvarno sa prebivalištem u Šavniku“, najavio je Obradović.

On je istakao da je ranije postojao rezidencijalni status od šest mjeseci kako bi neko učestvovao na lokalnim izborima, ali je u nekom trenutku to ukinuto.

„Došli smo u situaciju da svako ko promijeni prebivalište može da učestvuje na lokalnim izborima“, rekao je Obradović.

Na pitanje koliko je ljudi koji su u oktobru 2022. godine bili upisani u birački spisak do danas preminuli, Obradović je rekao da je na biračkom mjestu jedan u Šavniku preminulo 13 osoba, a na biračkom mjestu Kruševice dvije osobe.

Upitan koliko je osoba, od 75 protiv kojih će biti pokrenut upravni postupak, upisano na dva biračka mjesta na kojima glasanje nije završeno, on je odgovorio da su kontrolisali kompletno biračko tijelo u Šavniku.

„Izdefinisali smo 136 osoba koje su upitne, od toga smo došli do podatka da njih 27 jesu na adresama prebivališta, a za 75 osoba postoji opravdana sumnja da ne borave na teritoriji Šavnika“, kazao je Obradović.

On je rekao da su za biračko mjesto izvršili provjeru za 14 osoba, gdje je deset upitno po terenskim kontrolama.

„Na biračkom mjestu dva izvršili smo rpovjeru za devet osoba, gdje nam je šest upitno“, dodao je Obradović.

Upitan da li su osobe koje su promijenila prebivalište iz Šavnika ostvarila biračko pravo u drugim opštinama, on je odgovorio da ti ljudi imaju biračko pravo u dvije opštine, ali da ne mogu znati jesu li glasali.

Nosilac liste Za budućnost Šavnika Gavrilo Cerović kazao je da u jednosobnom stanu u toj opštini prijavljeno osam osoba.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović rekao je da postoji zloupotreba geografskog premiještanja birača koja se dešava.

„Jedini institucionalni mehanizam da se to spriječi jeste održavanja izbora u jednom danu“, kazao je Vujović i dodao da se, umjesto da se ide ka tome što prije, pokušavaju naći rješenja koja ne mogu dati kvalitetno rješenje.

On je istakao da predlog dopuna Zakona o biračkom spisku ima određene probleme.

„Prva stvar je da je zatvoren birački spisak. Postavlja se problem ako bi se izbrisale te osobe, šta ćemo sa biračima koji su glasali a nijesu u trenutku okončanja izbora nemaju prebivalište u Šavniku, šta ćemo onima koji su u međuvremenu stekli biračko pravo“, rekao je Vujović i dodao da je to sporno i neodrživo rješenje.

Kako je naveo, drugo rješenje je da se prošire ovlašćenja OIK-a, da to ne budu delegatski sistemi gdje se glasa prema partijskoj preferenci.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica rekao je da se radi o 20 odsto birača i da je zato veliki problem, navodeći da je u pitanju najmeran izborni turizam koji je imao za cilj da promijeni volju građana Šavnika.

On je preporučio da se proces kontrole prebivališta mnogo bolje uredi.

Koprivica je ocijenio da ni na jedan način izbori koji su počeli 2022. godine, a koji bi eventualno bili završeni ove godine, ne mogu biti legalni i legitimni.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da Šavnik nije jedina opština koja ima problem sa završavanjem izbora, već i Kotor.

„Kraći je period, ali čini mi se da će i Kotor stići Šavnik, jer i tamo imamo situaciju da je onemogućeno ponavljanje izbora na dva biračka mjesta, da OIK neće da postupi onako kako je naloženo i da je stari saziv lokalnog parlamenta ponovo izabrao predsjednika opštine“, kazao je Zirojević.

Kako je rekao, osim što je druga partija na vlasti, ne vidi razliku između Kotora i Šavniku.

On je rekao da je pitanje da li je situaciju u Šavniku odgovornost parlamenta ili institucija izvršne vlasti.

„Da li odgovornosti OIK-a, DIK-a, Ustavnog suda, MUP-a, Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima“, rekao je Zirojević i dodao da izbori u Šavniku nijesu završeni zahvaljujući predstavnicima parlamentarne većine na državnom nivou, odnosno opozicije na lokalnom nivou.

Zirojević je pitao Cerovića kada je posljednji put prije 2022. godine glasao u Šavniku, jer je sredinom januara te godine promijenio prebivalište, na šta je Cerović odgovorio da se prebivalište stiče na osnovu istinite izjave.

On je istakao da problem Šavnika ne može riješiti parlament i Odbor za izbornu reformu, već izvršna vlast.

„Izvršna vlast je problem trebalo da riješi u startu i da ne dozvoli da do ovoga dođe“, rekao je Zirojević.

Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović rekao je da nije saglasan da Odbor ne može da razmatra predlog dopuna Zakona o biračkom spisku.

„Ako ovdje postoji iskrena volja da Odbor radi svoj posao i da dođemo do rezultata izborne reforme koji će za posljedicu imati slobodne, nezavisne i legitimne izbore, onda ne vidim da ovaj predlog bude osnova Odboru za izradu dobrog nacrta izmjena i dopuna, ili novog zakona o biračkom spisku“, kazao je Dragović.

Čarapić: Povećanje izdvajanja za stranke zajednički stav svih partija

Kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu Vasilije Čarapić na današnjoj sjednici predstavio je i Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Sve političke partije postigle su dogovor da se poveća iznos novca koji se izdvaja iz budžeta za stranke, saopštio je Čarapić.

Napomenuo je da su imali „trku sa vremenom“ da pripreme najkompleksnije zakonsko rješenje koje Odbor treba da ponudi.

On je rekao da su u Nacrtu precizno definisali šta je kampanja i kada počinje.

Čarapić je istakao da se Nacrtom bolje definiše izvještavanje partija i pojačavaju obaveze koje se tiču izvještavanja i dostavljanja dokumentacije.

“Uveli smo obaveze da se objavljuju godišnji finansijski izvještaji i plan rada na sajtu partija, da se dostavlja uz izvještaje i propratna dokumentacija i u tom dijelu smo adresirali tehničke stvari koje su pravile velike probleme“, rekao je Čarapić.

Kako je naveo, korigovali su limite troškova partija u kampanjama.

“Imali smo sugestiju da su trenutni limiti neadekvatni za male opštine, pa je u jednoj opštini limit po zakonu hiljadu EUR za čitavu kampanju“, rekao je Čarapić.

On je dodao da su to nerealni limiti, koji „vode ka tome da se krši zakon”. „Uveli smo normu da limit ne može ispod deset hiljada EUR i time postižemo da uvodimo stvari u legalne tokove“, rekao je Čarapić.

Kako je kazao, korigovali su i način na koji se raspoređuju sredstva za finansiranje kampanja, pa je povećan iznos koji se unaprijed daje političkim subjektima, sa 20 na 30 odsto.

Čarapić je naveo da su dodatno proširili listu subjekata koji imaju zabranu da finansiraju partije, pa tako na primjer duvanska industrija to neće moći da radi.

On je kazao da su uredili i upotrebu državnih resursa ili moći u kampanji.

„Najvažnija izmjena odnosi se na zapošljavanje u kampanji, koja podrazumijeva da nije dozvoljeno zapošljavanje u kampanji po ugovorima o djelu, u svim državnim preduzećima, agencijama, osim kada je to predviđeno već aktom o sistematizaciji“, rekao je, između ostalog Čarapić.