Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) ne treba da licitira brojkama i datumima, već da radi na sprovođenju reformi i rješavanju bilateralnih pitanja prije ulaska u Uniju, ocijenio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

On je to rekao na To Be Secure Forumu u Budvi, u okviru panela “Članstvo u EU: Rušenje barijera, izgradnja mostova ka Uniji”, na kome su govorili i crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović i bivši slovenački predsjednik Borut Pahor.

Iz Atlanskog saveza saopšteno je da je Ibrahimović kazao da Crna Gora može završiti pregovore o pristupanju EU već naredne godine, ističući da sve zavisi od domaćih napora i političkog konsenzusa u zemlji. 

Pahor je, kako se navodi, ocijenio da bi bio iznenađen da do 2028. godine Crna Gora ne bude članica EU.

Ibrahimović je rekao da Crna Gora može da završi pregovore sledeće godine, jer sve zavisi od nje. 

“Ono što je glavno je da je naše članstvo u EU nezaustavljiv proces i to se potvrđuje. Nisam od onih koji nagađa, nego od onih koji će da radi. Imamo zamah i vjerujem da ćemo biti sledeća članica. Važno je da imamo konsenzus ka putu u EU i taj put je nezaustavljiv”, smatra Ibrahimović.

On je rekao da vjeruje u partnere da će ispoštovati ono što Crna Gora radi i prepoznati momentum koji je dobar i za Crnu Goru i za EU. "

Vidimo EU kao uspješnu priču,“ kazao je Ibrahimović. 

Govoreći o izazovima na evropskom putu, Ibrahimović je naglasio da najveće prepreke vidi u unutrašnjim faktorima. 

„Ono što je barijera, mislim da je do nas i za sada ne prepoznajem ozbiljniju barijeru. Oni koji žele da vide Crnu Goru u EU treba da budu sa nama, da budu u vozu prema EU. A oni koji ne žele evropske vrijednosti sami će sebe diskvalifikovati“, kazao je Ibrahimović.

Grlić Radman je poručio da je Hrvatska saveznik Crne Gore.  

“Mi smo susjedi i sve što je vezano za dobrosusjedske odnose su prijateljske vrijednosti. Morate ulagati najbolje što možete da bi ti odnosi bili što bolji, ali to nije jednosmjerna ulica, mora se i jedna i druga strana angažovati po tom pitanju”, rekao je Grlić Radman.

Kako je naveo, kada se govori  o članstvu, to zavisi od političke elite Crne Gore.

"Siguran sam da ova Vlada, da su proevropski orjentisani i da svi ostali koji su u Vladi ili koji su angažovani oko evropske perspektive moraju vidjeti šta to donosi EU Crnoj Gori", rekao je Grlić Radman. 

On je kazao da se Hrvatskoj članstvo u EU višestruko isplatilo.

“To je bio težak posao, ali donosi benefite samom društvu, institucijama, jača bezbjednosne institucije, finansijku stabilnost. Crna Gora mora uložiti velike napore kako bi ostvarila sve što je na stolu. Ne bih se takmičio brojevima kada je u pitanju godina pristupanja, jer je to nezahvalno”, rekao je Grlić Radman.

Kako je dodao, Balkan još opterećuju bilateralna neriješena pitanja, koja utiču na stabilnost regiona.

Prema njegovim riječima, svaka zemlja koja ulazi u EU, dobro je da uđe rasterećena od bilateralnih pitanja.

"A ne da se ta pitanja rješavaju unutar EU. Mi ovdje imamo naslijeđene probleme, evo danas smo bili na obilježavanju godišnjice logora Morinj, upalili svijeće logorašima”, naveo je Grlić Radman.

On je zahvalio je Ibrahimoviću na organizovanju događaja i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.

Radman je, upitan o bilateralnim sporovima sa Crnom Gorom, rekao da je dobro da se otvoreno razgovara o njima. 

“Ovdje govorimo u univerzalnim vrijednostima. Odšteta logorašima  nije stvar finansija, to je moralna kategorija, kao što je i pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.074 osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom: To nadilazi bilateralno pitanje", rekao je Grlić Radman.

Kako je istakao, to je vladavina prava, nije stvar u tome da Hrvatska nešto uslovljava.

"Može li se zemlja koja ima odgovornost za agresiju suočiti sa prošlošću, pokazati političku volju da se to riješi ili će odustati od toga i ne priznati. Da li mi želimo samo neki broj novih članica u EU, bez obzira što se u tim zemljama radi, ili da vidimo da se u tim zemljama dijele vrijednosti EU”, naveo je Radman.

Na pitanje o poglavlju 31, čije je zatvaranje Hrvatska ranije blokirala, Grlić Radman je kazao da je i ono odraz regionalne stabilnosti i dobrosusjedskh odnosa.

"A oni su krovno načelo EU i svaka država mora pokazati otvorenost”, kazao je Grlić Radmn.

On je pohvalio postupanje Ibrahimovića, ali je rekao da mora imati podršku političkih lidera koji bi trebalo da znaju da je Crnoj Gori mjesto u EU.

Borut Pahor, bivši predsjednik Slovenije rekao je da bi bio iznenađen da Crna Gora ne uđe u EU 2028.

Prema njegovim riječim, osim uslova, koje će Crna Gora ispuniti, bitno je da je u Briselu došlo do promjene politike proširenja.

"U Briselu je došlo do promjene ne samo zbog Ukrajine i geopolitičke situacije u Evropi, nego zbog iskustva da treba dokazati i Balkanu i EU da proces ostaje relevantan", naveo je Pahor.

Kako je naglasio, Crna Gora je najspremnija.

"Mala je i napravljena za takvu politiku proširenja, uz to da najbolje ispuni uslove", naveo je Pahor.

On je dodao da i Briselu treba Crna Gora i istako da je uvijek bio zagovornik pristupa "merit base" u procesu pristupanja.

"Mislim da se u posljednjih deset godina sve promijenilo ne samo zbog rata već i zbog svih okolnosti i da je došlo vrijeme da umjesto "merit base" pristupa, imamo geopolitički momenat, kada bi Brisel došao do konsenzusa da ide na Balkan, na čitav region, nudeći svim državama da naprave referendum i države koje bi izglasale pridruženje, bile bi članice EU", naveo je Pahor.

On smatra da bi to značilo da je došlo do geopolitčke odluke u Briselu.

"Vjerovatno neće doći do takve odluke i mi ćemo u sljedećim godinama vidjeti svašta, nadam se da će sve proći mirnim putem”, naveo je Pahor. 

Govoreći o situaciji u regionu, Pahor je upozorio je da politika “srpskog svijeta” može predstavljati opasnost za region, uz Rusiju koja širi negativan uticaj. 

“U Briselu su svi fokusirani na Ukrajinu, svi žele da i oni postanu dio EU, ali šta je sa Balkanom? To je crna rupa? Zašto proces proširenja traje 25 godina?”, upitao je Pahor.