Politika

Pristanak DPS-a da učestvuje u radu Anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skup&scaron;tini, saop&scaron;tio je &scaron;ef Kluba poslanika DPS-a u Skup&scaron;tini Crne Gore Andrija Nikolić.
"Predsjedavaćemo Anketnim odborom da bi spriječili grubu politizaciju instituta parlamentarne istrage i da bi pokazali da nemamo problem da se otvore sve teme iz pro&scaron;losti", napisao je Nikolić na mreži X.

Nikolić: Pristanak DPS-a da učestvuje u radu Anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini

SAOPŠTIO ŠEF POSLANIČKOG KLUBA DPS-A

Transatlantski savez je najprirodniji savez političkog zapada i evropski lideri će zbog toga poku&scaron;ati da sarađuju sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom, uprkos promjeni u američkom odnosu prema ratu u Ukrajini, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka i biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović.
Darmanović, koji je nekada&scaron;nji ministar vanjskih poslova i ambasador Crne Gore u SAD-u, rekao je da posljednja de&scaron;avanja u vezi sa američkim odnosom prema Ukrajini i Rusiji, mogu dosta psiholo&scaron;ki i politički uticati na ujedinjenje Evrope, koja je shvatila da se može naći u vrlo neprijatnoj situaciji.
On je, govoreći o samitu evropskih lidera u Londonu, rekao da je to bila kombinacija odlučnosti i opreznosti.
"Odlučnosti u smislu da Evropa mora da postane manje-vi&scaron;e samostalni igrač. Ne treba bolji dokaz za to nego kratka izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja da Evropa mora ponovno da se naoruža&ldquo;, kazao je Darmanović u intervjuu agenciji MINA.
Kako je naveo, postoji jednaka odlučnost britanskog i francuskog lidera, Kira Starmera i Emanuela Makrona, kao i kandidata za kancelara Njemačke Fridriha Merca, u vezi odnosa sa SAD-om.
&bdquo;Svi oni, zajedno sa Generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, ostavljaju sva otvorena vrata prema Va&scaron;ingtonu&ldquo;, rekao je Darmanović.
Kako je naveo, transatlantski savez je bio najprirodniji mogući savez političkog zapada i niko do pojave &bdquo;sada&scaron;njeg&ldquo; Trampa nije vjerovao da se može desiti da dođe u pitanje.
"Po&scaron;to Trampova administracija traje četiri godine, niko u Evropi neće poku&scaron;ati da kaže zbogom Va&scaron;ingtonu, naprotiv, poku&scaron;aće da se radi i sa Trampom&ldquo;, kazao je Darmanović.
Darmanović smatra da Evropa jo&scaron; nije sposobna da igra potpuno samostalno ulogu koju je u svijetu obezbjeđivao SAD.
"Pitanje je da li i koliko može sama da obezbijedi povoljni mir u Ukrajini i da ga garantuje, pa su SAD i tu potrebne&ldquo;, rekao je Darmanović i dodao da se i kod njih vjerojatno pojavljuje nepredivljivost &scaron;ta će Tramp da napravi.
Upitan da li Evropska unija (EU) ima snage i mehanizama da opstane i iz aktuelne situacije izađe jača, on je odgovorio da ne vjeruje da će tako lako doći do nekog raspada EU, jer ta zajednica jedina &scaron;ansa Evrope, zbog brojnih velikih svjetskih zemalja.
"&Scaron;ta su države veličine Francuske, Njemačke, Britanije pojedinačno, sa 50 do 80 miliona stanovnika, razvijene i bogate. EU sa 500 miliona ljudi i sa zajedničkim trži&scaron;tem je ne&scaron;to, to su i osnivači 50-ih godina znali&ldquo;, istakao je Darmanović i dodao da vjeruje da će EU pokrenuti svoje razne mehanizme kako bi opstala.
Govoreći o sastanku američke i ruske delegacije u Rijadu, Darmanović je kazao da taj sastanak nije iznenađujući, jer su svi znali kakav zaokret slijedi ako Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima.
&bdquo;Tramp je to uvijek govorio, on je vrstu neke afekcije i saradnje sa Putinom demonstrirao jo&scaron; u prvom mandatu, ali su okolnosti bile drugačije&ldquo;, rekao je Darmanović.
On je istakao da je prvi Trampov mandat potpuno drugačiji od drugog, jer je u prvom bio neka vrsta &bdquo;stranca&ldquo; u Bijeloj kući, koji se morao osloniti na postojeću republikansku administraciju.
&bdquo;Tramp 2 je sasvim drugačija pojava, do&scaron;ao je nakon pauze od četiri godine u kojoj se pripremao za mandat, za to vrijeme je bio izložen i sudskim progonima za krivična djela, do&scaron;ao je gotovo kao osvetnik u Bijelu u kuću i okružio se potpunim lojalistima&ldquo;, naveo je Darmanović.
Kako je naveo, sastanak u Rijadu je bio produžetak zaokreta koji se očekivao, iako je to diskontinuitet američke spoljne politike prema Rusiji.
Darmanović je kazao da su, između sastanaka u Rijadu i susreta sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenski, SAD i Rusija identično glasale u Ujedinjenim nacijama (UN) povodom ukrajinske krize.
Poslije toga, prema njegovim riječima, ono &scaron;to se desilo na sastanku sa Zelenskim vi&scaron;e nije bilo nelogično, nego nastavak trenda.
Darmanović je istakao da su SAD poku&scaron;ale da &bdquo;proguraju&ldquo; rezoluciju koja bi bila drugačija, ali je Generalna skup&scaron;tina UN-a velikom većinom, na predlog EU, usvojila rezoluciju u koristu Ukrajine.
&bdquo;Detalj da su se SAD u UN-u svrstale sa Rusijom i Sjeverom Korejom, bio je toliko znakovit da poslije toga vi&scaron;e nije bilo nikakvih iznenađenja&ldquo;, dodao je Darmanović.
On je kazao da je to &scaron;to se desilo na sastanku sa Zelenskim nevjerovatan događaj za javnost, jer se diplomatija i razgovori državnika ne odvijaju pred novinarima i kamerama.
Darmanović je naveo da se može razmi&scaron;ljati na način da je to dio jedne predstave, dodajući da je čitav Trampov život &bdquo;predstava na neki način&ldquo;.
Kako je rekao, taj sastanak je nastavak dogovora iza zatvorenih vrata o kori&scaron;ćenju ukrajinskih minerala i rijetkih metala.
"To malo liči na kolonijalnu politiku sa kraja 19. i početka 20. vijeka, u kome transakcionim vođstvom kažete: biće to i to, ako nam date to i to. Toga je uvijek bilo u svjetskoj politici, ali ne ovako otvoreno&ldquo;, dodao je Darmanović.
On je istakao da je, prema jednom pravcu razmi&scaron;ljanja, američki sistem dovoljno jak da može da podnese svakog predsjednika, pa će podnijeti i Trampa, nakon čega će se sistem vratiti na uobičajena pode&scaron;avanja.
Darmanović je kazao da, prema drugoj &scaron;koli mi&scaron;ljenja, sada počinje novi poredak i nova era u međunarodnim odnosima, a Tramp je samo manifestacija svega toga.
Upitan koje mi&scaron;ljenje mu je bliže, Darmanović je kazao da se boji da je drugo, jer svjetski kapitalizam i demokratija već dugo traju kao dominantni poredak na svijetu i dominantne sile u međunarodnim odnosima.
"Vrlo je moguće da je do&scaron;lo do nekih poremećaja u funkcionisanju tog sistema u svijetu i da su sad ti poremećaji izbacili jednog Trampa, koji vodi politiku suprotnu dosada&scaron;njem sistemu i oblikuje novi sistem&ldquo;, istakao je Darmanović.
On je dodao da ne bi bilo iznenađenje i da je u pitanju prvo mi&scaron;ljenje, jer su američke institucije dosta snažne i američko dru&scaron;tvo je dosta otporno.
Kako je rekao Darmanović, kad bi neko htio, vrlo te&scaron;ko može da odjednom zavede nekakav autoritarni poredak u Americi.
On je objasnio da je tako zbog veličine SAD-a, jer ih čini 50 dosta autonomnih saveznih država, ali i zbog Ustava koji je pode&scaron;en da stvara kontrole i ravnoteže, kao i zbog vrlo složenog sistema sudova.
On je ukazao i na to da u SAD-u postoji ogromno javno mnjenje sa slobodnim medijima, kao i opozicija - Demokratska partija, pa u oba doma kongresa Tramp ima vrlo usku većinu.
&bdquo;Za dvije godine slijede kongresni izbori, svi ti elementi mogu da dovedu do nekog ograničenja Trampove vladavine, ali način na koji su krenuli sa otpu&scaron;tanjem desetina hiljada zaposlenih u federalnoj administraciji ostavlja pitanje koliko vremena se ima za neku vrstu rezistencije&ldquo;, objasnio je Darmanović.
On je naveo da se, osim otpu&scaron;tanja ljudi, rasturaju i sve organizacije koje su činile vrstu promocije demokratije i američke meke moći u svijetu.
Upitan da li je sporazum koji je Tramp ponudio Ukrajini u vezi rijetkih minerala jedan od razloga zaokreta u odnosu prema ukrajinskoj krizi, Darmanović je odgovorio da ga je Tramp tako predstavio.
&bdquo;Navodno, od finansijskih dobitaka iz eksploatacije tih bogatstava, treba nadoknaditi novac koji je Amerika dala za odbranu Ukrajine&ldquo;, rekao je Darmanović.
On je istakao da vrsta kompenzacija - neka vrsta duga Ukrajine prema Americi, nije bila sporna ni pod demokratskom administracijom, samo &scaron;to niko nije otražio da se vr&scaron;i eksploatacija prirodnih bogatstava.
Darmanović je rekao da je Međunarodni monetarni fond objavio da je 49 američkih saveznih država po bruto domaćem proizvodu (BDP) bogatije od svih evropskih država, pa navodi Trampa da Ameriku treba da spasi od propasti predstavljaju populizam.
On je, govoreći o &scaron;ansama za izlazak SAD-a iz NATO-a, kazao da je za sada &bdquo;&scaron;trikove&ldquo; za to dao samo Trampov savjetnik Ilon Mask, koji je, prema ocjeni Darmanovića, zla kob aktuelne administracije.
&bdquo;Ne vjerujem da će američka politička elita moći da sve to posmatra tek tako, negdje će se doći do nekih crvenih linija. Ovo čemu prisustvujemo će se prije ili kasnije vratiti kući, takve spoljne politike se uvijek vrate kući&ldquo;, istakao je Darmanović.
Upitan gdje je sada u toj situaciji Zapadni Balkan i Crna Gora, on je rekao da Trampovu administraciju trenutno to ne zanima, jer su fokusirani na druge stvari.
Prema riječima Darmanovića, Trampove pristalice njegovu politiku opravdavaju navodnom opsjednuto&scaron;ću Kinom.
&bdquo;Neki misle da je to Trampov niksonijanski moment, da saradnjom sa Rusijom na pitanju Ukrajine postigne to da se Rusija privuče na stranu SAD-a u budućem odmjeravanju snaga sa Kinom&ldquo;, rekao je Darmanović.
On je objasnio da to pominje da bi ljudi bili svjesni koliko je trenutno Balkan &ldquo;nevažan&rdquo;.
&bdquo;Ukoliko uznapreduju odnosi Trampa i Putina, onda može doći Balkan na dnevni red, ako ta politika interesnih sfera bude uspje&scaron;no funkcionisala&ldquo;, kazao je Darmanović i naglasio da je u tom slučaju te&scaron;ko da će Evropa posmatrati da ne&scaron;to &scaron;to joj integralno pripada, sada zapravo pripada nekom drugom.
Kako je rekao, Hrvatska i Slovenija su reagovale odmah solidarno sa EU i podržale Ukrajinu, a i učesnici sastanka u Londonu su kazali da žele mir, ali pod kakvim takvim uslovima.
Darmanović je istakao da se ostale države, uključujući Crnu Goru, ni o čemu ne izja&scaron;njavaju.
On je naveo da se na ovim prostorima vrhunskom mudro&scaron;ću smatra izbjegavanje svega &scaron;to se tiče takozvanih odnosa velikih, ističući da se ipak moraju imati makar minimalna uvjerenja.
Prema riječima Darmanovića, srećna okolnost za Crnu Goru je da EU veoma želi pro&scaron;irenje i da je Crna Gora idealan kandidat, jer je mala i jer je najvi&scaron;e pre&scaron;la na tom putu.
&bdquo;Međutim, postoji i druge okolnosti, a to je da jedan dio političke elite kod nas svako malo stvara određene prepreke tome, iako govori da je navodno za EU&ldquo;, dodao je Darmanović.
On je podsjetio da je na glasanju u UN-u Crna Gora glasala zajedno sa EU, dok sa druge strane predsjednik parlamenta Andrija Mandić daje podr&scaron;ku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je prvostepeno osuđen u Sarajevu.
Darmanović je naveo da Vlada i predsjednik države Jakov Milatović na razne načine nastoje da koliko toliko vidno ne &bdquo;iskoče&ldquo; iz evropske agende.
&bdquo;U tom procesu oni indirektno daju razne ustupke ovima koji taj proces na razne načine koče&ldquo;, rekao je Darmanović.
Kako je kazao, protivrečnosti ima i kod strane koja koči taj proces, pa partije biv&scaron;eg Demokratskog fronta bez problema glasaju za zakone koji približavaju Crnu Goru EU, ali onda po pravilu slijede političkih potezi koji su u suprotnosti sa evropskom politikom.
&bdquo;Zaključak je da imate EU koja želi Crnu Goru &scaron;to prije, ali ne prije nego &scaron;to ispuni određene uslove i imate Crnu Goru koja se pona&scaron;a u najmanju ruku ambivalentno&ldquo;, naveo je Darmanović.
On je poručio da je, koliko god NATO bio u delikatnoj poziciji sa Trampovim predsjedni&scaron;tvom, članstvo u Alijansi bio ključni korak za Crnu Goru, a da bi učlanjenje u EU transatlantski status države potpuno zaokružilo.

Darmanović: Evropa će pokušati da sarađuje sa Trampom

SMATRA BIVŠI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA CRNE GORE

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekr&scaron;io član 25 stav 2 Zakon o sprečavanju korupcije.
Kako je utvrđeno na sjednici ASK održanoj 24. februara,&nbsp; Milatović je u izvje&scaron;taju o prihodima i imovini za 2023. godinu nije dostavio tačne i potpune podatke.
Milatović, preciziraju iz ASK-a, nije prijavio prihod ostvaren po osnovu Ugovora o djelu u iznosu od 2.093,36 eura, a &scaron;to je bio dužan.
"Agencija za sprečavanje korupcije je u vr&scaron;enju prava i dužnosti utvrđenih Zakonom o sprečavanju korupcije pokrenula postupak po službenoj dužnosti, a nakon prijema inicijative od strane Državne revizorske institucije br. 06-035/24-2651 od 23. 10. 2024. godine, zbog mogućeg kr&scaron;enja člana 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, od strane javnog funkcionera Jakova Milatovića, na način &scaron;to u Izvje&scaron;taju o prihodima i imovini za 2023. godinu broj 02-02-4-7441 od 01. 04. 2024. godine nije prijavio prihod po osnovu Ugovora o djelu u iznosu od 2.093,36 eura, ostvaren od političkog subjekta &bdquo;Pokret Evropa Sad", &scaron;to je isti bio dužan da učini",&nbsp; navodi se u odluci ASK.
Kako dalje navode, Agencija je javnom funkcioneru upitila rezultate ispitnog postupka tri puta, ali se Milatović nije izja&scaron;njavao.

ASK: Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije

NIJE PRIJAVIO PRIHOD OD PES-A PO OSNOVU UGOVORA O DJELU

Povodom najavljene sjednice Skupstine opstine Kotor, kojoj je istekao mandat, a na kojoj je planirano izglasavanje predsjednika op&scaron;tine, Ministarstvo javne uprave izrazava ozbiljnu zabrinutost i upozorava da dono&scaron;enje takvih odluka predstavlja, kako navode, direktno podrivanje demokratskog poretka i principa zakonitog funkcionisanja lokalne samouprave.
"Ministarstvo apeluje na sve donosioce odluka, na svim nivoima vlasti, da svoje postupke usklade sa Ustavom i temeljnim demokratskim načelima, kako bi se sačuvali pravni poredak i vladavina prava. Posebno nagla&scaron;avamo potrebu da nadležni organi u najkraćem roku preduzmu odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti, kako bi se sistemski rije&scaron;ile krize u funkcionisanju lokalnih samouprava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Napominju da su&nbsp;u prethodnom periodu u vi&scaron;e navrata upozoravali na rizik stvaranja ovakvih negativnih praksi, te pozivali nadležne institucije da kroz dijalog i konkretne zajedničke inicijative pronađu rje&scaron;enja za prevazilaženje institucionalnih i političkih izazova u funkcionisanju lokalnih samouprava.
"Ovakva praksa, koja se poput talasa preliva iz op&scaron;tine u op&scaron;tinu, već proizvodi ozbiljne pravne i političke posljedice, stvarajući opasan presedan koji ugrožava legitimitet izbornog procesa, izraženu volju građana i pravo na lokalnu samoupravu.
Ministarstvo javne uprave nastaviće da u okviru svojih nadležnosti djeluje dosljedno, odgovorno i u interesu za&scaron;tite zakonitosti, stabilnosti sistema lokalne samouprave i prava svih građana Crne Gore", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

MJU: Izglasavanje predsjednika Opštine Kotor bilo bi direktno podrivanje demokratskog poretka

"NAJAVLJENA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE KOTOR IZAZIVA ZABRINUTOST"

Premijer Milojko Spajić zvanično je Skup&scaron;tini predložio promjene u sastavu Vlade.
Spajić je predložio da Admin &Scaron;ahmanović bude ministar energetike i rudarstva, a Majda Adžović da bude ministarka novoformiranog Ministarstva javnih radova.
Da podsjetimo, mjesto ministra energetike bilo je upražnjeno nakon &scaron;to je Sa&scaron;a Mujović izabran za gradonačelnika Podgorice.
Vlada je odlučila da ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa spoji u jedan resor i da njim rukovoditi &Scaron;ahmanović.
&nbsp;

Šahmanović predložen za ministra energetike i rudarstva, Adžović javnih radova

PREMIJER PREDLOŽIO PROMJENE U SASTAVU VLADE

Demokratska partija socijalista (DPS) učestvovaće u radu Anketnog odbora koji treba da se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare, kako bi spriječila politizaciju te teme i osigurala da se razotkrije svaki poku&scaron;aj manipulacije, saop&scaron;teno je iz te stranke.
Iz DPS-a su kazali da je parlamentarna većina odlučila da povuče grubi proceduralni faul koji je napravila kandidovanjem Vladimira Dobričanina za predsjednika skup&scaron;tinskog Anketnog odbora i mjesto predsjedavajućeg ponudila parlamentarnoj opoziciji.
&ldquo;Sad kad su ispravljeni proceduralni propusti, ne želimo da ostavljamo prostor da bilo ko manipuli&scaron;e kako parlamentarna opozicija ili DPS, nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o predmetnim događajima&rdquo;, naveli su iz te partije.
U DPS-u smatraju da je formiranje Anketnog odbora vi&scaron;e izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija koje bi trebalo da se bave pitanjima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare.
Oni su upozorili da mehanizam parlamentrane istrage sadrži i određena ograničenja.
&ldquo;To znači da kada se prijedlog za formiranje Anketnog odbora dostavi ministru pravde, on je taj koji mora da utvrdi da li se za određene slučajeve vode sudski postupci&rdquo;, ukazali su iz DPS-a.
Kako su pojasnili, ukoliko se vodi sudski postupak, odlučivanje o predlogu se odlaže do pravosnažnog okončanja sudskog postupka, a u slučaju da sudski postupak započne nakon formiranja Anketnog odbora, odbor prestaje sa radom do pravosnažnog okončanja.
&ldquo;Ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema &ndash; od tužila&scaron;tva, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne odbori koji treba da posluže pojedinim strankama i političarima za političke kampanju&rdquo;, rekli su iz DPS-a.
Oni su kazali da pozdravljaju potrebu da se ubrzaju određene tužilačke istrage, jednako kao &scaron;to se zalažu za efikasnije djelovanje bezbjednosnog sektora u odnosu na otkrivanje i procesuiranje počinilaca najtežih krivičnih djela.
&ldquo;Međutim, ne pristajemo na političku zloupotrebu žrtava, niti preuzimanje nadležnosti tužila&scaron;tva i sudova, da bi stranke vlasti na taj način skrivale svoju institucionalnu nemoć&rdquo;, poručili su iz DPS-a.
Iz te partije su kazali da su pristali da učestvuju u radu Anketnog odbora kako bi pokazali svoj odnos prema institucijama i vladavini prava.
&ldquo;Ali i da bi spriječili grubu politizaciju ove teme i osigurali da se svaki poku&scaron;aj manipulacije i skretanja pažnje sasu&scaron;tine, pravovremeno razotkrije&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

DPS: Predsjedavaćemo Anketnim odborom da spriječimo politizaciju

"I TAKO OSIGURATI DA SE RAZOTKRIJE SVAKI POKUŠAJ MANIPULACIJE"

Darko Vujović razrije&scaron;en je sa mjesta predsjednika Komisije MUP-a za provjeru bezbjednosnih smetnji, saznaje Pobjeda.
Odluku je donio ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović.
Prema saznanjima ovog lista, Vujovića će naslijediti Velimir Furtula. Furtula je v.d. pomoćnika direktora Uprave policije za sektor za borbu protiv kriminala.
Pobjeda je pisala ranije kako je &Scaron;aranović odmah nakon naimenovanja na ministarsku funkciju krajem 2023. godine, imenovao Snežanu Vujović za &scaron;eficu kabineta, a nepun mjesec kasnije, 5. decembra, njenog supruga Darka Vujovića postavio je za načelnika Odjeljenja unutra&scaron;nje kontrole Uprave policije.
Naknadno je ta odluka izazvala kontroverze, jer je Vujović primjećen na fotografijama sa bezbjednosno interesantnim osobama.

Vujović razriješen sa mjesta šefa Komisije MUP-a za provjeru bezbjednosnih smetnji?

NAVODNO ĆE GA NASLIJEDITI VELIMIR FURTULA

Kreće bitka za odborničke klupe i vlast u Nik&scaron;iću. Neki se jo&scaron; pozicioniraju, a neki su već zauzeli svoje mjesto. Nijesu jo&scaron; poznata ni imena svih nosilaca lista. Za sad je izvjestan nastup 10 partija i koalicija, navodi se u prilogu TVCG.
Krenula je predizborna trka u Nik&scaron;iću. Konkretizuju se nastupi, kao i nosioci lista za izbore 13. aprila.
Danas i potvrda iz Pokreta Evropa sad da će na izbore samostalno i predvodiće ih doktor Zoran Mrkić.
&ldquo;Nudimo jednu &scaron;iroku platformu saveza sa građanima, u smislu da Nik&scaron;ić učinimo zdravijim, ponosnijim i boljim mjestom za život, da na&scaron;i mladi ne odlaze, da jačamo infrastrukturu, da izgradimo jedno op&scaron;te povjerenje između vlasti kako državne tako i lokalne sa građanima, a na zadovoljstvo svih nas koji živimo i planiramo da svoj život nastavimo u Nik&scaron;iću&rdquo;, kaže nosilac liste Pokreta Evropa sad Nik&scaron;ić Zoran Mrkić.
Mjesto predsjednika Op&scaron;tine brane u koaliciji Za budućnost Nik&scaron;ića.
&ldquo;Tražimo povjerenje građana da nastavimo na&scaron; posao, dakle mi smo u Nik&scaron;iću smanjili nezapolsenost, brojne infrastrukturne projekte realizovali, doveli respektabilne investitore. Tražimo povjerenje da to radimo i u budućnosti i da ne dozvolimo da Nik&scaron;ić ode unazad, da se vrati DPS, da se vrati Milo Đukanović&ldquo;, kaže nosilac liste koalicije za budućnost Nik&scaron;ića Marko Kovačević.
Najjača opoziciona partija jo&scaron; vaga ko će na čelo liste. Vjeruju da je vrijeme za povratak na vlast.
&ldquo;Bolja kampanja nam ne treba od toga da pokažemo samo &scaron;ta je aktuelna vlast uradila, odnosno &scaron;ta nije uradila, a &scaron;ta je sve obećano, tako da ćemo reći &ldquo;ne&rdquo; praznim obećanjima, ponudićemo Nik&scaron;iću razvoj i pokazati kako ovaj grad može da funkcioni&scaron;e na zdravim osnovama&rdquo;, kaže predsjednik OO DPS-a Nik&scaron;ić Boris Muratović.
GO URA je prva najavila, ide samostalno i brani jedan osvojen mandat. Može li vi&scaron;e?
&ldquo;Nudimo jednu čistu građansku opciju, bez ikakvih vjerskih, nacionalnih i bilo kakvih prebrojavanja. Kampanja treba da se prebaci na lokalni nivo apsolutno. Ukoliko se budemo pitali razgovaraćemo sa svima, bićemo otvoreni i konstruktivni i u razgovorima nećemo nikog ucjenjivati&rdquo;, ističe predsjednik OO URA Nik&scaron;ić Du&scaron;an Golović.
Evropski savez spreman je i za nik&scaron;ićke izbore. Optimizma, kažu, ne fali.
&ldquo;Ovdje smo se okupili da pozovemo sve građane Nik&scaron;ića da nam se pridruže, da smijenimo jednu lo&scaron;u, nefunkcionalnu vlast, koja je ideolo&scaron;ki prevaziđena, vlast koja se gu&scaron;i u sopstvenoj partitokratiji i da učinimo Nik&scaron;ić modernijim i boljim&rdquo;, ističe nosilac liste Evropskog saveza Ivan Radojičić.
U Stranci evropskog progresa grad pod Trebjesom vide kao grad koji zaslužuje, može i mora vi&scaron;e.
&ldquo;Kao grad koji je spreman za promjene, grad za mlade, grad u kojem će se življeti, a ne preživljavati. Želimo Nik&scaron;ić bez govora mržnje, bez podjela i bez političkog revan&scaron;izma&rdquo;, kaže Ilija Vujačić iz Stranke evropskog progresa.
Prvi put na izborima građanske liste, &bdquo;Probudimo Nik&scaron;ić&ldquo; i &bdquo;Rad za moj grad&ldquo;. Obje će samostlano nastupiti.
&ldquo;Sve stranke su podgoričke stranke, koje uop&scaron;te ne zanima uspjeh i razvoj Nik&scaron;ića. To smo vidjeli zadnjih 30 godina konstante devastacije Nik&scaron;ića. Dobili smo podr&scaron;ku preko 40 ljekara, ogromnog broja medicinih tehničara, žeilmo potpunu decentralizaciju i upravljanje iz Nik&scaron;ića&rdquo;, kazao je nosilac liste &bdquo;Rad za moj grad&ldquo; Borislav Mi&scaron;o Đuri&scaron;ić.
&ldquo;Nik&scaron;ić budimo iz vi&scaron;edecenijskog sna, iz jedne letargije u koju je zapao. Da se vrati na put na koji je nekad bio, a to je put oporavka, da u Nik&scaron;iću ljudi ostaju&rdquo;, dodaje nosilac liste &bdquo;Probudimo Nik&scaron;ić&ldquo; Dragoljub Radulović.
Od Demokrata je TVCG ostala uskraćena za odgovor o modelu nastupa i imenu nosioca. U izbornu će trku vjerovatno i pokret Preokret. Rok za predaju lista je 18. mart.

Za sad izvjestan nastup 10 partija i koalicija u Nikšiću

ROK ZA PREDAJU LISTA 18. MART

Doktor Zoran Mrkić, direktor Op&scaron;te bolnice u Nik&scaron;iću kandidat je PES-a za nosioca odborničke liste na lokalnim izborima koji će se u gradu pod Trebjesom održati 13. aprila.
Kako saznaje RTNK, narednih dana će se formalizovati odluka na stranačkim organima PES-a, a u toku predstojeće nedjelje i zvanično predstaviti kandidatura.
&nbsp;

Mrkić nosilac liste PES-a u Nikšiću

IZBORI ĆE BITI ODRŽANI 13.APRILA

Bo&scaron;njačka stranka (BS) iniciraće sastanak sa partnerima iz Pokreta Evropa sad (PES) kako bi imali jasan i partnerski odgovor na postupke kojima se naru&scaron;avaju dobrosusjedski odnosi i podstiče nestabilnost u regionu, najavila je poslanica BS-a Kenana Strujić Harbić.
Ta reakcija uslijedila je&nbsp; nakon odlaska predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića u posjetu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku.
Strujić Harbić je istakla da odlazak Mandića u posjetu Dodiku u trenutku kada se pod njegovom političkom kontrolom u RS usvajaju seperatistički i neustavni zakoni kojima se teži dovesti u pitanje državni integritet i suverenitet Bosne i Hecegovine (BiH) predstavlja grubo i nedopustivo mije&scaron;anje u unutra&scaron;nje odnose te države.
&bdquo;Na ovaj način Mandić daje političku podr&scaron;ku upravo onim postupcima Milorada Dodika kojim se naru&scaron;ava ustavno &ndash; pravni poredak u nama susjednoj i prijateljskoj BiH, naravno uz poznati narativ zbog kojeg se u Crnoj Gori naziva Dalaj Lamom. Sa Temua, &scaron;to bi rekli mladi&ldquo;, navela je Strujić Harbić u saop&scaron;tenju.
Kako je kazala, to je jo&scaron; jedan u nizu postupaka kojima se naru&scaron;avaju dobri međususjedski odnosi Crne Gore sa državama u okruženju &scaron;to nije u interesu evropske, auroatlanske i građanske Crne Gore.
&bdquo;Možda jeste u interesu neke druge i drugačije Crne Gore koju i Mandić i svi drugi mogu samo da sanjaju ba&scaron; kao &scaron;to mogu da sanjaju ono čime Dodik zavarava glasače na propalim mitinzima u Banjaluci&ldquo;, istakla je, između ostalog Strujić Harbić.
&nbsp;

Strujić Harbić: Iniciraćemo sastanak sa PES-om zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa

POSLANICA BS-A

Ni četiri mjeseca nakon održavanja izbora u Kotoru nije konstituisan novi saziv parlamenta. Razlog su odluke OIK i DIK nakon kojih nijesu dobile epilog žalbe DPS i zahtjevi za ponavljanje izbora na dva glasačka mjesta, pa jo&scaron; nema zvaničnih rezultata izbora održanih 29. septembra.
Željko Avramović&nbsp;iz Demokratske partije socijalista potvrdio je Anteni M da je na dana&scaron;njem kolegijumu dogovoreno da se sjednica Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Kotor održi u četvrtak u devet sati ujutro.
Na dnevnom redu Skup&scaron;tine biće tri tačke: Izbor predsjednika op&scaron;tine Kotor, Odluka o privremenom finansiranju budžetskih korisnika Op&scaron;tine Kotor i Izbor i imenovanja.

Sjednica SO Kotor u četvrtak