Politika

Pokret Evropa sad povukao je iz skup&scaron;tinske procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron; i predložio novi.
- Ovim putem vas obavje&scaron;tavamo da povlačimo iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron; - navodi se u dopisu upućenom Andriji Mandiću, &scaron;efu parlamenta, prenosi Antena M.
Zakonodavni odbor se ranije pozitivno izjasnio o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;.
Izmjenama koje su podnijeli, poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović i Milo&scaron; Pižurica, tražili su da se, između ostalog, iz tog akta izbri&scaron;e riječ &ldquo;nasilne&ldquo; u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine.
Prijedlog su podržali poslanici PES-a, NSD i Demokrata dok su poslanik Bo&scaron;njačke stranke i Albanskog foruma bili uzdržani.

PES povukao Prijedlog izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

UPUTILI DOPIS PREDSJEDNIKU PARLAMENTA

Skup&scaron;tina Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu &scaron;to je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 info.
Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda usta&scaron;kog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, &bdquo;nužna i moralno obavezujuća&rdquo;, ali je upozorio da &bdquo;najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideolo&scaron;ki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici&rdquo;.
Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode &bdquo;promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore&rdquo; i istakao da predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.
Oglasio se i hrvatski &scaron;ef diplomatije.
&ldquo;Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zao&scaron;trili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove&rdquo;, rekao je danas nakon sjednice Vlade hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je Grlić Radman.

Crna Gora obilježava genocid u Jasenovcu; Grlić Radman: Takva politika ne gradi mostove nego kopa rovove

PORUČIO HRVATSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

Rezultat mađarske opozicije jeste možda iznenađujući po obimu, ali ne i po uzrocima, ocijenio je u intervjuu za Portal Analitika novinar i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Dinko Gruhonjić, komentari&scaron;ući ubjedljiv poraz Viktora Orbana nakon 16 godina vlasti.
On je istakao da se radi &bdquo;o akumuliranom nezadovoljstvu autokratskim modelom vlasti koji je Orban godinama gradio kroz kontrolu medija, slabljenje institucija i klijentelističke mreže&ldquo;.&nbsp;
- Na kraju mu se to obilo o glavu, kao &scaron;to obično i biva. A naročito mu se obio o glavu izborni model koji je sam uspostavio, misleći da će vječito vladati - kazao je Gruhonjić.&nbsp;
Ukazao je i da ključna lekcija za opoziciju u regionu jeste da promjena postaje moguća tek kada se prevaziđu unutra&scaron;nje podjele i kada se biračima ponudi jasan, jedinstven politički okvir.
&bdquo;U Mađarskoj nije pobijedila samo opozicija - pobijedila je ideja da je smjena vlasti moguća&ldquo;, ocijenio je Gruhonjić.
Orban bio ikona globalne &scaron;ovinističke desnice
Vjerujete li da će doći do promjene stava Budimpe&scaron;te prema Ukrajini i Rusiji, s obzirom na to da je Orbanova vlada često bila kočničar sprovođenja briselskih mjera kada je u pitanju ratni sukob na istoku Evrope? Može li se dogoditi da u ovom kontekstu ulogu Mađarske preuzmu Slovačka i Če&scaron;ka čije vlasti ne kriju da žele otopljavanje odnosa s Moskvom uprkos agresiji na Ukrajinu?
GRUHONJIĆ: Promjena vlasti u Mađarskoj sigurno će značiti i promjenu spoljnopolitičkog kursa, prije svega u pravcu veće usklađenosti s Evropskom unijom i evropskim dijelom NATO-a. &nbsp;
Orbanova politika je bila izuzetak unutar EU, a ne pravilo. Za razliku od prije svega Slovačke, Mađarska je imala specifičnu težinu kao članica EU koja je otvoreno blokirala zajedničke politike. Sa njenom promjenom, prostor za takve manevre će se suziti. Takođe, ne smijemo zaboraviti da je Viktor Orban bio tvorac oksimoronskog pojma &bdquo;iliberalna demokratija&ldquo; i ikona globalne &scaron;ovinističke desnice. Ovo je veoma ozbiljan udarac za njih, kao i za Putina i Trampa.&nbsp;
Vučić vi&scaron;e neće imati ideolo&scaron;ki bliskog partnera
Aleksandar Vučić već je uspio ući u konflikt s Peterom Mađarom, liderom opozicione Tise i najvjerovatnije novim premijerom. Povod je bila izjava Mađara da "pretpostavlja ko 'kumuje' velikom prijateljstvu Vučića, Orbana i Roberta Fica". Može li Vučić u odnosima sa Budimpe&scaron;tom dozvoliti sebi bahatost koju pokazuje kada su u pitanju drugi manje moćni susjedi Srbije?
GRUHONJIĆ: Vučić je navikao da djeluje u okruženju političkih saveznika koji dijele sličan model vlasti. On je doslovno prepisivao sve &scaron;to je Orban radio u Mađarskoj. Sada je ostao bez te vrste &bdquo;inspiracije&ldquo;, jer će se sa novom vla&scaron;ću u Budimpe&scaron;ti taj odnos nužno promijeniti.
Za razliku od odnosa prema manjim susjedima, gdje često demonstrira nekakvu političku dominaciju, u ovom slučaju će morati pokazati znatno vi&scaron;e opreza. Jer vi&scaron;e neće imati ideolo&scaron;ki bliskog partnera, već političkog aktera koji dolazi iz sasvim drugačijeg okvira.&nbsp;
A znamo svi ko kumuje prijateljstvu Vučića, Orbana i Fica. Taj sjedi u Kremlju.&nbsp;
Mađarski scenario nije moguć u Srbiji&nbsp;
Mađar je karijeru počeo u Orbanovom Fidesu, čiji je član bio sve do prije nekoliko godina. Mađarova biv&scaron;a supruga bila je čak ministarka u Orbanovoj vladi. Smatrate li da se ne&scaron;to slično može dogoditi u Srbiji, da biv&scaron;i član SNS-a porazi Vučića na parlamentarnim izborima?&nbsp;
GRUHONJIĆ: Mađarski primjer pokazuje da promjena može doći i iznutra, odnosno od ljudi koji su nekada bili dio sistema. To često daje dodatnu vjerodostojnost opozicionom projektu, jer takvi akteri poznaju mehanizme vlasti iznutra.
Ne vjerujem da je takav scenario u Srbiji moguć, niti na horizontu vidimo bilo koga unutar režima kome ruke nisu prljave od korupcije i krvave od ubistava. Mi smo se ovdje već jednom nasankali sa konceptom biv&scaron;ih Milo&scaron;evićevih ljudi koji su se priklonili opoziciji pa dočekali ubistvo Đinđića da vrate Srbiju na &bdquo;fabrička pode&scaron;avanja&ldquo;.&nbsp;
S druge strane, ne treba isključiti mogućnost masovne bježanije sa Vučićevog dobrano izbu&scaron;enog broda. Ali, većina njegovih najvi&scaron;ih funkcionera zaslužuje minimum lustraciju, a krivične procese prije svega. Ljudi su masovno jako bijesni i taj bijes je sada na veoma dobrom putu političke artikulacije. Vidjeli smo to na nedavnim lokalnim izborima.&nbsp;
Recept koji se može preuzeti od Mađarske jeste da se formira jedinstveni antirežimski front, kojem će postojeće opozicione partije dati podr&scaron;ku, dok same neće učestvovati na izborima. Ako nisu u stanju to da urade, da se odreknu jednog mandatnog perioda, onda će ih to svakako čekati na izborima, gdje neće preći cenzus i politički će umrijeti. Proći će kao Srpski pokret obnove koji nije htio sa DOS-om na izbore 2000. godine.&nbsp;
Vučić bježi od izbora kao đavo od krsta
"Znate li koliko sam premijera Rumunije promijenio? &Scaron;est ili sedam. Nemojte da vam pričam da su to isto govorili za Sebastijana Kurca, 2020. o Milu Đukanoviću, Zoranu Zajevu. Svi su govorili sljedeći je Vučić&ldquo;, kazao je predsjednik Srbije. Zvuči prilično samouvjereno, a ima li razloga da bude? Da li je vlast u Beogradu uspje&scaron;no prevazi&scaron;la krizu uzrokovanu studentskim protestima?
GRUHONJIĆ: Takve izjave su dio političke strategije - stvaranje utiska &bdquo;nepobjedivosti&ldquo;. Međutim, realnost je znatno složenija.&nbsp;
Studentski protesti su pokazali da u dru&scaron;tvu postoji duboko nezadovoljstvo koje se ne može lako amortizovati. Kriza nije prevaziđena - ona je samo u&scaron;la u novu fazu. A u takvim okolnostima, pretjerana samouvjerenost često vi&scaron;e govori o nesigurnosti nego o snazi.&nbsp;
Uostalom, Vučić je do sada raspisivao izbore kad god mu se ćefne. Činjenica da mu se sada ne&scaron;to ba&scaron; i ne ćefne, da bježi od izbora kao đavo od krsta je kristalno jasan znak da mu, blago rečeno, političke akcije ne stoje dobro. On je na putu bez povratka.&nbsp;
Kao &scaron;to sam rekao, pokazali su to i nedavni izbori u deset manjih lokalnih samouprava, gdje je režim sa svim svojim koalicionim partnerima, batina&scaron;ima, prebijanjima, predizbornim i izbornim krađama na jedvite jade pobijedio.&nbsp;
Druga strana, to jest studentski pokret potpomognut građanima i negdje i opozicionim partijama, pokazala je da se veoma ozbiljno priprema za izbore, i u smislu kontrole izbornog procesa i u smislu čak i sopstvene fizičke za&scaron;tite od nasilja režima.&nbsp;
Ne postoji način da se ta lavina zaustavi, ona će samo rasti. A režim je jedva represiju organizovao u deset op&scaron;tina, znaju oni veoma dobro da nemaju snage za to u vi&scaron;e od 170 op&scaron;tina, na parlamentarnim izborima.&nbsp;
Vojvodina se ubrzano prazni od Mađara&nbsp;
Savez vojvođanskih Mađara (SVM) snažno je podržao Orbana. Mislite li da će zbog toga imati problema s novom vla&scaron;ću u Budimpe&scaron;ti? Očekujete li da ostanu lojalni Orbanu?&nbsp;
GRUHONJIĆ: Zasad je notorni Balint Pastor rekao da ostaju vjerni Vučiću, a da će razgovarati sa Peterom Mađarom. Međutim, Pastora i njegovu profitersku družinu muči isto &scaron;to i Vučića i Dodika: najava Petera Mađara da će se beskompromisno obračunati sa korupcijom.&nbsp;
Nema sumnje da su navedeni regionalni političari bili uvezani sa Orbanom kao vreće i da će i te kako biti materijala za krivične istrage. A Pastor i kompanija su preko Fondacije Prosperitati kontrolisali sve ove godine priliv novca iz Mađarske u Vojvodinu. Taj novac je navodno bio namijenjen za ekonomsko osnaživanje Mađara, ali svi znaju da je iskori&scaron;ten za ekonomsko osnaživanje SVM-a i za gu&scaron;enje svake moguće alternative unutar mađarskog korpusa u Vojvodini.&nbsp;
Dakle, ne sumnjam da će akcionarsko dru&scaron;tvo SVM sada poku&scaron;ati da se &bdquo;umili novom godspodaru&ldquo;, ali nisam siguran da će &bdquo;gospodar&ldquo; usli&scaron;iti njihove molbe. Politika koja se zasniva na jednoj ličnosti ili jednom režimu dugoročno nije održiva, a to je bila Pastorova politika. Dalje, njegovo pristajanje na Vučićeve priče da odnosi Srbije i Mađarske nikada nisu bili bolji zapravo je katastrofalno spram vojvođanskih Mađara.&nbsp;
Demografski pokazatelji su kao i devedesetih godina pro&scaron;log vijeka, kada su Vučić i ostali radikali učestvovali u protjerivanju nesrba iz Vojvodine. Vojvodina se posljednjih godina, uprkos tim &bdquo;najboljim odnosima&ldquo; ubrzano prazni od Mađara. Politika je egzaktna djelatnost i njeni se učinci mjere po rezultatima, a ne po praznim parolama.&nbsp;
Građani vrlo dobro pamte političke poteze i savezni&scaron;tva
&nbsp;Iako je Vlada Crne Gore predvođena Pokretom Evropa sad (PES) njegovala bliske odnose s Vladom Viktora Orbana, poslanici ove stranke pozdravili su pobjedu Mađara uporediv&scaron;i je sa njihovim trijumfom na izborima 2023. Ove izjave nai&scaron;le su na podsmjeh velikog djela javnosti. Kako biste ih vi ocijenili? Mislite li da funkcioneri PES-a potcjenjuju pamćenje građana?
GRUHONJIĆ: Takve izjave prije svega govore o političkom oportunizmu. Nije sporno pozdraviti promjene, ali je problem kada se one poku&scaron;avaju retroaktivno prisvojiti, uprkos ranijim političkim pozicijama.
Građani vrlo dobro pamte političke poteze i savezni&scaron;tva, i te&scaron;ko je uvjeriti ih u nagle ideolo&scaron;ke zaokrete bez jasnog obja&scaron;njenja. Ukoliko se, naravno, kada je PES u pitanju uop&scaron;te može govoriti o nekakvom ideolokom profilisanju.&nbsp;
Vanjska politika Crne Gore djeluje konfuzno&nbsp;
Čini li Vam se vanjska politika Podgorice konfuznom s obzirom na to da uprkos retorički iskazanoj posvećenosti članstvu u EU, međunarodna partnerstva gradi s akterima koji su s Briselom &bdquo;na ratnoj nozi&ldquo;, gdje se ističu administracija Donalda Trampa, Mađarska Viktora Orbana i Izrael Benjamina Netanjahua?
GRUHONJIĆ: Vanjska politika koja poku&scaron;ava balansirati između deklarativne posvećenosti Evropskoj uniji i paralelnih odnosa sa akterima koji su u konfliktu s tim vrijednostima, nužno djeluje konfuzno.
To nije samo pitanje retorike, već strate&scaron;kog opredjeljenja. Dugoročno, takva politika može dovesti do gubitka kredibiliteta - i u Briselu i kod sopstvenih građana. Mada, ima neke istorijske pravde u tome da ba&scaron; oni koji su se toliko upinjali da Crnu Goru udalje od EU potpi&scaron;u pristupni ugovor sa EU.&nbsp;
Kao &scaron;to je Milo&scaron;ević potpisao kapitulaciju u Kumanovu nakon masovnih ratnih zločina nad Albancima, a Vučić je ovjerio tokom ovih godina. Tako da mogu zamisliti tu scenu. Kao &scaron;to mogu zamisliti i njihov pad sa vlasti neposredno nakon te &bdquo;izdaje&ldquo; sopstvenih birača, koje su poku&scaron;ali zadojiti pričama o &bdquo;srpskom svetu&ldquo;, toliko da umalo nisi izazvali i građanski rat u Crnoj Gori.&nbsp;

Gruhonjić: Vučić je na putu bez povratka, treba preuzeti recept od Mađarske i formirati jedinstveni antirežimski front

"KLJUČNA LEKCIJA ZA OPOZICIJU U REGIONU JESTE DA PROMJENA POSTAJE MOGUĆA TEK KADA SE PREVAZIĐU UNUTRAŠNJE PODJELE"

Skup&scaron;tina Op&scaron;tine Zeta će 12. maja, na Dan Svetog Vasilija Ostro&scaron;kog, donijeti odluku prema kojoj na njenoj teritoriji neće važiti priznanje Kosova iz 2008.To je saop&scaron;tio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
"Tog dana biće usvojena deklaracija da priznanje takozvane države Kosovo ne važi na teritoriji Zete. I očekujemo da će se to desiti i u Pljevljima, i u Beranama, i u Andrijevici, i u ostalim op&scaron;tinama gdje Srbi dominantno upravljaju izvr&scaron;nom vla&scaron;ću. Vrijeme je da Crna Gora spere sramotu i ljagu sa svog obraza i jednu najstra&scaron;niju i istorijsku i civilizacijsku gre&scaron;ku i zabijanje noža u leđa bratskoj Srbiji, koji su se desili u oktobru 2008. godine", rekao je on gostujući na Adriji.
Ponovio je kako očekuje na državnom nivou podr&scaron;ku Evrope sad tom prijedlogu.
"Nedavno smo čuli da je Milojko Spajić najveći Srbin savremenog doba, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, pa očekujem da se ta odluka povuče", dodao je on.

Knežević: U Zeti od Dana Svetog Vasilija neće važiti priznanje Kosova

SAOPŠTIO LIDER DNP-A

Predsjednik DPS Crne Gore Danijel Živković rekao je u Dnevniku TVCG da tu stranku vidi kao dio vlasti nakon narednih izbora. On je rekao da istraživanja pokazuju da DPS ima podr&scaron;ku 28 odsto birača.
Živković je rekao da je prerano govoriti o potencijalnim koalicijama, a podsjetio je da će parlamentarni izbori biti održani u junu 2027.&nbsp;
"U ovom trenutku to ne prepoznajem", rekao je Živković, odgovarajući na pitanje da li vidi neke stranke sada&scaron;nje vlasti kao moguće koalicione partnere.
Naglasio je da je DPS u kontinuitetu u razgovoru sa građanima, a kampanja je kako je rekao, trajni proces.
"Kada želite da iz opozicije pređete u vlast onda i frekvencija kontakata sa građanima mora biti veća", rekao je Živković.
On je naveo da će vlast koristiti institucionalnu prednost ali je naglasio da vlast nema odgovor na su&scaron;tinska pitanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Aktuelna situacija u zemlji je zbog pona&scaron;anja vlasti praktično mrcvarenje, rekao je Živković, i to se, smatra, vidi od privrede, standarda građana do evropskih integracija.&nbsp;
"Ova vlada je izgubila legitimitet. Ako vidite kako se pona&scaron;aju akteri unutar većine, neophodno je da građani daju sud ko treba da bude vlast nakon narednih izbora. Nije su&scaron;tina organizovati izbore da pa nakon toga imamo nestabilnu vlast čiji će se konstituenti međusobno ucjenivati. Su&scaron;tina je imati stabilnu i funkcionalnu vlast", rekao je Živković.
On je naveo da je DPS otvorila Crnoj Gopri put ka EU, i davali su uvijek podr&scaron;ku tom procesu.
"Vlast je pre&scaron;la crvenu liniju, usvajanjem dva zakona, to su zakoni o ANB i unutra&scaron;njim poslovima. U opoziciji nećete imati sagovornika za sunovart i ru&scaron;enje ustavnog poretka Crne Gore. Biće skoro pa nemoguće do kraja decembra zatvoriti sva poglavlja imajući u vidu dinamiku rada u Skup&scaron;tini Crne Gore", rekao je Živković.&nbsp;

Živković: DPS će biti dio vlasti nakon narednih izbora

"AKTUELNA SITUACIJA U ZEMLJI JE ZBOG PONAŠANJA VLASTI PRAKTIČNO MRCVARENJE"

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Agenciju za sprečavanje (ASK) korupcije da objavi ugovore i prateću dokumentaciju na osnovu kojih su političke partije dodijeljivale donacije i pomoć trećim licima u prethodnoj godini i saop&scaron;ti da li su ove donacije u skladu sa zakonom.
Zamjenica izvr&scaron;nog direktora CDT-a Milena Gvozdenović, rekla je da podaci koji pokazuju da su političke partije donirale stotine hiljada različitim organizacijama, klubovima i pojedincima, otvaraju ozbiljna pitanja o načinu na koji stranke tro&scaron;e novac koji dominantno dolazi iz državnog i lokalnih budžeta.
Ona je podsjetila da je Državna revizorska agencija, u postupku revizije finansijskih izvje&scaron;taja partija, ukazivala na situacije kada partije ne prezentuju prateću dokumentaciju kojom bi se opravdale donacije i pomoći koje isplaćuju raznim fizičkim i pravnim licima.
Gvozdenović smatra da je osim toga jednako važno pitanje i opravdanost odluka i interes da političke partije novac svih građanki i građana dodijeljuju odabranima, po sopstvenom izboru.
"Dio javnosti s pravom postavlja pitanje da li je ovo darivanje plod darežljivosti i plemenitosti partija ili pak, izvlačenja novca iz legalnih tokova u sive fondove, a odgovor na ovo pitanje bi morale da daju nadležne institucije", kazala je Gvozdenović, prenosi agencija Mina.
Prema njenim riječima, sredstva za redovan rad političkih subjekata nijesu zami&scaron;ljena kao fond za proizvoljno dijeljenje novca, već kao javno finansiranje demokratije.
Gvozdenović je objasnila da zakon propisuje da budžetska sredstva mogu da se koriste za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i tro&scaron;kova izborne kampanje.
"Drugim riječima, svrha ovih sredstava je da partije mogu da funkcioni&scaron;u, artikuli&scaron;u i zastupaju interese građana i učestvuju u demokratskom procesu &mdash; a ne da preuzimaju socijalne i druge funkcije države i selektivno raspodjeljuju javni novac", dodala je Gvozdenović.
Ona je ocijenila da je veoma problematično kada se granica između redovnog rada, kampanje i politički motivisanog &ldquo;pomaganja&rdquo; bri&scaron;e, jer tada javni novac lako postaje sredstvo za jačanje partijskog uticaja, van svrhe zbog koje je dodijeljen.
"Iako na prvi pogled može djelovati velikodu&scaron;no, uloga partija nije da djeluju kao fondacije, centri za socijalni rad ili ministarstva za socijalnu politiku, a posebno ne na način koji podrazumijeva doniranje novca &ldquo;svojima&rdquo;, bez jasnih kriterijuma i procedura, čime se jasno koncentri&scaron;e i politička i finansijska moć partija", istakla je Gvozdenović.
Ona je podsjetila da su političke partije u sklopu reforme izbornog zakonodavstva povećale sredstva koja dobijaju iz državnog budžeta u iznosu koji nije zabilježen u savremenim evropskim demokratijama.
"Tada smo mogli čuti argumente da partije nemaju dovoljno sredstava za nesmetano funkcionisanje, no sada je jo&scaron; jasnije da je novca dovoljno &ndash; toliko da se može i donirati", ocijenila je Gvozdenović.
Ona je rekla da je propu&scaron;tena je prilika da se zakonom unaprijedi kontrola finansiranja ili sankcionisanja zloupotreba &ndash; pa sistem koji bi trebalo da nadgleda primjenu zakona ostaje netaknut.
Gvozdenović je kazala da je upravo zato i Evropska komisija pozvala na dodatne izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja tražeći da se su&scaron;tinski povećava transparentnost i kontrola potro&scaron;nje od strane partija.
"Ovakvi slučajevi partijskih donacija dodatno potvrđuju apele međunarodnih partnera i domaće javnosti za daljim izmjenama izbornih zakona", navela je Gvozdenović.
Ona smatra da političkim partijama odgovara da u susret op&scaron;tim lokalnim i parlamentarnim izborima ne postavljaju niti kakva ograničenja u pogledu toga kako i koliko novca mogu da tro&scaron;e, a pod parolom da je &ldquo;dozvoljeno sve &scaron;to nije izričito zabranjeno&rdquo;.
"Javnost ima pravo da zna po kojim kriterijumima i u kojim pojedinačnim iznosima partije odlučuju da raspolažu novcem koji potiče iz državnog budžeta. Zato pitanje ovih donacija nije sporedno računovodstveno pitanje, nego pitanje fer izbornog procesa", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

CDT: Humanost partija ili kupovina političke moći?

"ASK DA SAOPŠTI KAKO I ZAŠTO PARTIJE DONIRAJU NOVAC"

Ne bi trebalo praviti bilo kakvo poređenje sa onim &scaron;to se desilo u Crnoj Gori, jer se u Mađarskoj desila pobjeda liberalne demokratije, dok se u Crnoj Gori dogodio njen poraz, budući da su na vlast do&scaron;li velikodržavni nacionalisti različitog gradiranja, manje ili vi&scaron;e otvoreni u tome koje su njihove stvarne političke namjere, podržani nacionalističkim klerikalnim krugovima crkve Srbije &ndash; ocjenjuje politički analitičar&nbsp;Danilo Kalezić.
Nakon boravka u Budimpe&scaron;ti, Kalezić kaže da se na ulici, među ljudima, ali i kroz razgovore sa Mađarima, jasno osjeća olak&scaron;anje zbog početka tranzicije vlasti u toj zemlji.
Uprkos najavama, očekivanjima i zebnjama da će tranzicija vlasti biti usporena i opterećena Orbanovim režimom, ona je, kako ističe, zahvaljujući superiornoj dvotrećinskoj većini, započela veoma efikasno.
&ndash; U medijima se već pojavilo ne&scaron;to &scaron;to se tiče Sijarta, odlazećeg ministra vanjskih poslova, kojem je podr&scaron;ku pružio rezervni ministar vanjskih poslova Crne Gore. Taj gospodin je, interesantno, uhvaćen u uni&scaron;tavanju dokumentacije i to je jedan detalj koji nije tipičan za razvijene demokratije.
Ipak, osim toga, vjerujem da je bilo i sličnih de&scaron;avanja koja nijesu medijski propraćena. Međutim, imamo jednu stabilnu i vitalnu demokratiju koja je pokazala otpornost, ne samo na mije&scaron;anje Rusije i Kine, već i na direktno mije&scaron;anje krugova oko trenutnog američkog predsjednika. Takvu situaciju i takvu podjelu karata nijesmo imali ni u jednim evropskim izborima. Uprkos svemu tome, Orban će vjerovatno zavr&scaron;iti kao lider opozicije, ukoliko odluči da se i dalje bavi politikom, dok Mađarsku očekuje formiranje nove vlade koja ima mnogo posla, kako na unutra&scaron;njem planu, tako i u odnosu na očekivanja međunarodne zajednice, odnosno dominantno Evropske unije &ndash; rekao je Kalezić u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Dodaje da se u Mađarskoj već preduzimaju koraci ka uklanjanju ili neutralisanju neprijatnih podsjećanja na spoljnopolitički kurs koji je ta država vodila u posljednjih pet do &scaron;est godina.
&ndash; Na sreću, postoje institucije koje će to ispitati, kao &scaron;to su već i reagovale, ali i savjesni pojedinci koji su spriječili i alarmirali javnost o poku&scaron;ajima uni&scaron;tavanja dijela dokumentacije.
Ne bih u tom dijelu pravio bilo kakvo poređenje sa onim &scaron;to se desilo u Crnoj Gori, jer se u Mađarskoj desila pobjeda liberalne demokratije, dok se u Crnoj Gori dogodio njen poraz, budući da su na vlast do&scaron;li velikodržavni nacionalisti različitog gradiranja, manje ili vi&scaron;e otvoreni u svojim stvarnim političkim namjerama, uz podr&scaron;ku nacionalističkih klerikalnih krugova crkve Srbije &ndash; zaključio je Kalezić.

Kalezić: Mađarska pokazala otpornost na miješanje Rusije i Kine, ali i na direktno miješanje krugova oko američkog predsjednika

"U MAĐARSKOJ SE DESILA POBJEDA LIBERALNE DEMOKRATIJE, DOK SE U CRNOJ GORI DOGODIO NJEN PORAZ"

Za&nbsp; direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) danas je sa četiri glasa izabrana Kristina Braletić. Protiv njenog izbora bila je članica Savjeta ASK-a Slavica Mirković, koja je jedina glasala za v.d. direktora ASK-a Du&scaron;ana Drakića. Kandidatkinja Nina Radulović dobila je tri glasa članova Savjeta ASK-a. Drakiću funkcija prestaje po sili zakona.
Sjednica Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) počela je danas raspravom o potencijalnom sukobu interesa pojedinih članova Savjeta.
Nakon uvodne polemike, započet je postupak intervjuisanja kandidata, a prva na pitanja članova Savjeta odgovarala je kandidatkinja Nina Radulović.&nbsp;
Radulović je kazala da se već osam godina bavi advokaturom. Prijavu na konkurs za izbor direktora smatra ličnim izazovom i profesionalnom i građanskom odgovorno&scaron;ću u dru&scaron;tvu u kojem se pravo sve če&scaron;će povlači pred dnevnom politikom.
Ukoliko bi bila izabrana za direktoricu ASK-a, navela je da bi joj prvi korak bio modernizacija te institucije, a zatim i pro&scaron;irenje njenih nadležnosti.
Kao glavni problem u borbi protiv korupcije istakla je mentalitet koji, kako je navela, mora da se mijenja.
U međuvremenu, kandidat Mithat Kuč obavijestio je Savjet da neće prisustvovati intervjuu, čime je, kako je saop&scaron;teno, po drugi put odustao od kandidature.
Kako je najavljeno, nakon nje &nbsp;saslu&scaron;ani su i ostali kandidati - Vladimir Stani&scaron;ić, Du&scaron;an Drakić i Kristina Braletić.
Stani&scaron;ić je odustao od kandidature zbog prekr&scaron;ajnog postupka koji se vodi protiv njega.
Kazao je da je za postupak saznao iz medija.
"Nijesam dobio poziv za roči&scaron;te", rekao je Stani&scaron;ić.
Nakon &scaron;to mu je dostavljen dokument, istakao je kako smatra da ne zaslužuje da bude izabran za direktora ASK-a i bori se za primjenu zakona ako se utvrdi da ga sam kr&scaron;i.
Članovi Savjeta zahvalili su mu na uče&scaron;ću, ističući da nije bilo formalnih prepreka za njegovu kandidaturu.
Aktuelni vr&scaron;ilac dužnosti direktora ASK-a Du&scaron;an Drakić kazao je da će, ako bude izabran za direkora, fokus biti na nastavku započetih reformi.
Istakao je da je borba protiv korupcije dugoročan proces, te da prioritet mora biti institucionalna stabilnost, ali i povjerenje u rad institucije. Kazao je i da će se zalagati za otvorenost prema medijima i civilnom sektoru, kao i jo&scaron; jaču saradnju s međunarodnim partnerima.
Nakon izlaganja uslijedila je polemika sa članicom Savjeta Aleksandrom Vuka&scaron;inović koja je kazala da se u javnosti polemi&scaron;e o njenom glasanju protiv Drakića, te da se na nju vr&scaron;e pritisci, &scaron;to je Drakić demantovao.
Kandidatkinja Kristina Braletić zaposlena je u Agenciji za sprečavanje korupcije, gdje radi duže od deset godina. Obrazlažući plan rada, kazala je da bi ciljevi u radu Agencije trebalo da budu transparentnost, zakonito postupanje i razvoj IT sektora.
Istakla je i da Agencija ima brojne obaveze na evropskom putu Crne Gore, te da je neophodno pristupiti reorganizaciji i unapređivanju rada.

Kristina Braletić izabrana za direktoricu ASK-a

IZABRANA SA ČETIRI GLASA ČLANOVA SAVJETA

Na pitanja poslanika odgovarao je danas i ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun.
Elvir Zvrko (DPS) pitao je ministra zdravlja od kojih se kapitalnih projekata odustalo.
&bdquo;Ovo nije političko pitanje, vi&scaron;e se tiče upravljanja kapitalnim budžetom u zdravstvu&ldquo;, kazao je Zvrko i rekao da će sredstva ostati neiskori&scaron;tena.
&Scaron;imun je u odgovoru poslaniku DPS kazao da Vlada Crne Gore nije odustala ni od jednog projekta u oblasti zdravstva planiranog kroz kapitalni budžet.
&bdquo;To je miskoncepcija, plasirana kroz medije. Radi se o redovnoj aktivnosti preusmjeravanja sredstava unutar kapitalnog budžeta&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.&nbsp;
&Scaron;imun je kazao da se čeka na raspis tendera za izgradnju Doma zdravlja u City kvarta.&nbsp;
&bdquo;To je projekat od 36 miliona eura&ldquo;, rekao je ministar zdravlja.
Boris Mugo&scaron;a (SD) ukazao je da je inspekcija u postupku naimenovanja konstatovala da aktuelni v.d. direktora Fonda za zdravstvo (Aleksandar Ružić) nije ispunjavao zakonske uslove za tu funkciju, te upitao &scaron;to će ministar preduzeti po tom pitanju.
&bdquo;On mi je dao &scaron;turo obja&scaron;njenje da je inspekcija izvr&scaron;ila uviđaj i donijela nalaze i onda Fond dostavio informaciju da je postupak u toku. Da li je inspekcija utvrdila da je imenovanje bilo nezakonito. Ružić mi ne smeta, samo želim da se nađe neko ko ispunjava zakonske uslove&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
&Scaron;imun je kazao da je poslao upit Fondu za zdravstvo i Upravnom odboru tog tijela o ovom pitanju.
"Rečeno mi je da su nedostajala određena dokumenta koja su priložena. Postupak je u toku, ali priložena je ta dokumentacija koja je tražena od Ružića, čekaju odgovor&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.
&nbsp;

Mugoša: Inspekcija konstatovala da je Ružić nezakonito naimenovan, šta će ministar uraditi; Šimun: Poslao sam upit

NA PITANJA POSLANIKA ODGOVARAO MINISTAR ZDRAVLJA

Vlada je utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se ukida imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti i uputila ga u skup&scaron;tinsku proceduru, saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
"Javna funkcija ne smije biti &scaron;tit od zakona. Onaj ko vodi državu mora biti na prvoj liniji odgovornosti", naveo je Koprivica u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, predloženo rje&scaron;enje predstavlja snažnu sistemsku mjeru prevencije korupcije.
"I poruka o spremnosti da se povinujemo najstrožijim antikorupcijskim standardima", kazao je Koprivica dodajući da se time realizuje i važna preporuka GRECO.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Predložene izmjene Ustava kojima se ukida imunitet članovima Vlade

VLADA UTVRDILA PREDLOG

&nbsp;Vlada Crne Gore produžiće odluku o smanjenju akciza za gorivo, kazao je premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Vlada je odluku o umanjenju akcize za 50 odsto na eurodizel i za 25 odsto na dvije vrste benzina donijela 20. marta i oročila do 21. aprila.
"Biće produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo", kazao je Spajić novinarima tokom obilaska radova na mostu na Đurđevića Tari, prenosi Portal RTCG.
Spajić je, govoreći o rekonstrukciji mosta, kazao da se do kraja godine očekuje zavr&scaron;etak radova, ali da to zavisi od vremenskih uslova.
Kako je naglasio, riječ je o veoma zahtjevnom projektu.&nbsp;
"Kao &scaron;to znate, UNESCO je insistirao da izgled mosta ostane identičan, prezahtjevan je posao, ali daćemo sve od sebe da upravo ove godine, na 20 godina obnove nezavisnosti na&scaron;e zemlje, imamo ovaj projekat u punom jeku", kazao je Spajić.

Spajić: Biće produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo