Politika

Postoje naznake &scaron;to se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog &scaron;taba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu. Oni koji slave Trampov dolazak očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji dru&scaron;tva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkin Sini&scaron;a Vuković, za 24 sata Televizije E.
U tranzicionim dru&scaron;tvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najvi&scaron;e vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će dru&scaron;tva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, po&scaron;tovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda, ističe Vuković.&nbsp;
Smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
&ldquo;U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome &scaron;to je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvr&scaron;ne odluke, koje je spreman odmah da potpi&scaron;e&rdquo; &ndash; kaže Vuković.
Na &scaron;to je Tramp spreman
Tramp je, obja&scaron;njava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, &scaron;to može imati dalekosežne posljedice na standard američkog dru&scaron;tva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, &scaron;to je to &scaron;to bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
&ldquo;Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podr&scaron;ku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti &ldquo;u ovom trenutku&rdquo;. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt &ldquo;u ovom trenutku&rdquo; zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimi&scaron;e, nego i legalizuje okupacija, &scaron;to je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata&rdquo;, obja&scaron;njava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija &scaron;irom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
&ldquo;To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, &scaron;to bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete&rdquo;, ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, obja&scaron;njava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
&ldquo;Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideolo&scaron;ke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati&rdquo;,&nbsp; smatra Vuković.
Ko slavi Trampovu pobjedu
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao &scaron;to to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
&ldquo;Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da pobolj&scaron;anje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju dru&scaron;tava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma o&scaron;tar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba vi&scaron;e da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podr&scaron;ke i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država&rdquo;, kaže Vuković.
Takve okolnosti najvi&scaron;e idu na ruku, obja&scaron;njava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova dru&scaron;tva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju &scaron;to je mjera demokratije. U tranzicionim dru&scaron;tvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najvi&scaron;e vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će dru&scaron;tva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, po&scaron;tovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
&ldquo;To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima pro&scaron;losti da se redefini&scaron;u granice, da se redefini&scaron;u odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu&rdquo;,&nbsp; istakao je Vuković.
Tramp, NATO i Crna Gora
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog pona&scaron;anja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
&ldquo;Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama&rdquo;, kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutra&scaron;nje bezbjednost.
&ldquo;Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO mije&scaron;ati u unutra&scaron;nja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutra&scaron;njim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom &scaron;tapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo dru&scaron;tvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i dru&scaron;tvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutra&scaron;njem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se dru&scaron;tveni odnosi oblikovati&rdquo;, poručio je Vuković.
Dodaje da u dru&scaron;tvima koja su prepu&scaron;tena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava dru&scaron;tva postaju zatovrenija, isključivija.
&ldquo;Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije dru&scaron;tva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, ne&scaron;to internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu &ndash; evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja &ldquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberalnim snagama

SMATRA PROFESOR NA UNIVERZITETU DŽONS HOPKIN

Posljednji Izvje&scaron;taj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore je dobar, ali Crnoj Gori treba jo&scaron; bolji kako bi ostvarila ambiciozni plan da postane članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurovć.
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da ovogodi&scaron;nji Izvje&scaron;taj ne bi ocijenila &bdquo;najboljim&ldquo;, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati.
"Ovo jeste dobar izvje&scaron;taj, ali ne bih ga ocijenila &bdquo;najboljim&ldquo;, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo dru&scaron;tvene kohezije neophodan za integracije", rekla je Đurović.
Kako je istakla, progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba &bdquo;jo&scaron; bolji&ldquo; izvje&scaron;taj, da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan da postane država članica Unije do 2028. godine.
"To u optimističkom scenariju najvi&scaron;eg stepena znači, po najavi Vlade, da bi trebalo zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine. Uvesti evropske propise, fluentno ih sprovoditi u praksi, to dokazati mjerljivim indikatorma u ključnim oblastima politika, kao i imati dovoljne administrativne kapacitete da učestvujemo u procesu vođenja zajedničkih EU politika, te u procesu dono&scaron;enja odluka unutar EU institucija", pojasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, posebno kritični su administrativni kapaciteti, harmonizacija propisa, obuke i koordinacija politika.
"Ne manje važne su nam i investicije u proces, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, do neophodnih investicionih ulaganja u jačanje sve tri grane vlasti, posebno sudske", kazala je Đurović.
Na pitanje ima li Crna Gora &scaron;irok politički konsenzus o ključnim reformama koje traži EK, Đurović je rekla da se, ako je pristupanje Uniji prioritet, konsenzus mora graditi na EU platformi.
"A to znači ne formalno, nego su&scaron;tinsko opredjeljenje za &bdquo;zeleno svjetlo&ldquo; za EU propise u Skup&scaron;tini, podr&scaron;ka pravosuđu u svim javno iznijetim kritičnim aspektima &ndash; jer se bez njih ovaj cilj ne može ostvariti, kao i mobilizacija crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podr&scaron;ku procesu integracija na svim nivoima", kazala je Đurović.
Ona je poručila da to znači da se Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine.
"U tom periodu, voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe), i ni&scaron;ta vi&scaron;e od toga", pojasnila je Đurović.
Ona je naglasila da Ustav treba da &scaron;titi od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene dru&scaron;tvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja Uniji.
Đurović smatra da druge, kako je navela, radikalne i nepotrebne prijedloge, kao &scaron;to je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog dru&scaron;tva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio crnogorskog procesa integracija.
"Pa da ih u tom smislu &ndash; ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu", kazala je Đurović.
Ona je naglasila da svaka politička grupacija nosi svoj dio odgovornosti, dodajući a one koje insistiraju na tim pitanjima nose najveći dio odgovornosti.
"Posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore. Stoga bi bilo neophodno da od tih inicijativa prepoznati politički subjekti odustanu i da se istinski posvete građenju političkog konsenzusa za pristupanje Crne Gore EU. To im je obaveza prema građanima", poručila je Đurović.
Ona je ukazala da Uniji treba jedna relativno uspje&scaron;na priča pro&scaron;irenja u regiji, koja bi bila motiv za ostale da nastave reforme, a time bi se smanjio i, kako je dodala, dio bezbjednosnih rizika, koji sve brinu.
"Tu nam EU otvara vrata, priliku koju mi ne smijemo propustiti", naglasila je Đurović.

Đurović: Crnoj Gori potrebni bolji rezultati za ambiciozni plan – članstvo u EU do 2028.

OCIJENILA PREDSJEDNICA CRNOGORSKE PANEVROPSKE UNIJE

Na tenderu za izgradnju nove dionice autoputa dominantno su se prijavile kineske kompanije, ali to, nadam se, neće usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji, tvrdi ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
&ldquo;Prijavile su se i turske kompanije, koliko znam. Kompanija iz Zapadne Evrope na tenderu nije bilo. Tender je otvoren, mogao je da se prijavi svako. Sve se odigrava po pravilima IBRD-ja, tako da svaka faza mora biti obobrena sa njihove strane&rdquo;, rekla je Vukićević u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na A plus televiziji.
Crnogorske kompanije se nijesu prijavile na tender, rekla je Vukićević, a da li će biti angažovani kao podizvođači, to zavisi od samog izvođača radova.
&ldquo;Oni određuju sa kim će sarađivati ili ne&rdquo;, poručila je ona.
Vukićević tvrdi da oko izvođača radova ima mnogo dezinformacija, a većinu njih, navodi, plasiraju njihovi politički protivnici bez ikakve odgovornosti.
&ldquo;Druga faza autoputa će se graditi kad se odabere izvođač, a očekuje se da početkom naredne godine potpi&scaron;emo ugovor&rdquo;, rekla je Vukićević.
&nbsp;
&nbsp;

Vukićević: Za izgradnju autoputa zainteresovani najviše Kinezi

SAOPŠTILA MINISTARKA SAOBRAĆAJA

Vijeće za nacionalnu bezbjednost (VNB) definisalo je hitne korake u odgovoru na bezbjednosne izazove usljed pojačanih aktivnosti kriminalnih klanova i jasno postavilo odgovornost nadležnim institucijama i pojedincima, saop&scaron;teno je iz Vlade.
VNB je u četvrtak održalo vanrednu sjednicu nakon najnovijih de&scaron;avanja povezanih sa sukobom između &ldquo;&scaron;kaljarskog&rdquo; i &ldquo;kavačkog&rdquo; klana, uključujući nedavna ubistva Petra Lipovine i Željka Pejakovića.
U saop&scaron;tenju se navodi da je, u posljednjih deset godina, sukob između organizovanih kriminalnih grupa izazvao opravdanu zabrinutost javnosti.
Vijeće je, kako se dodaje, usvojilo ciljeve kako bi unaprijedilo bezbjednosnu situaciju i efikasnost institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
Na sjednici su analizirani dosada&scaron;nji pristupi i potrebna pojačanja u strategijama i operativnim kapacitetima i prepoznate ključne tačke gdje saradnju između Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost i pravosuđa/pravosudnih organa treba ojačati.
&ldquo;Definisani su prioriteti i odgovornosti svakog sektora za efikasniju borbu protiv kriminala i za&scaron;titu građana&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su predstavnici službi bezbjednosti predstavili najnoviji izvje&scaron;taj o aktivnostima kriminalnih klanova u Crnoj Gori i inostranstvu.
&ldquo;Takođe, prikazano je trenutno stanje bezbjednosnih mjera u najugroženijim područjima i potencijalnim žari&scaron;tima, kao i potrebne resurse za realizaciju budućih prioritetnih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su predstavnici Ministarstva pravde, Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, Vrhovnog i Vi&scaron;eg suda izvijestili o procesuiranju članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i o proceduralnim preprekama koje usporavaju proces dono&scaron;enja pravosudnih odluka.
&ldquo;Identifikovane su ključne tačke gdje se očekuju promjene i pojačanja u zakonodavnom okviru, kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost pravosudnog sistema&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Na kraju sjednice je, kako je saop&scaron;teno, VNB odredilo hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornost nadležnim institucijama i pojedincima.
Dodaje se da je VNB definisalo prioritete u alokaciji neophodnih resursa za unapređenje bezbjednosnog i pravosudnog sistema i utvrdilo neophodne inicijative prema zakonodavnoj grani vlasti.
Vijeće je donijelo i odluku o jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi se pobolj&scaron;ala razmjena obavje&scaron;tajnih podataka.
Navodi se da je VNB uvelo i redovne izvje&scaron;taje o napretku u implementaciji mjera za suzbijanje kriminalnih aktivnosti, uz redovne sastanke za praćenje rezultata.
U saop&scaron;tenju se navodi da Vijeće ostaje posvećeno odlučnom djelovanju u borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju bezbjednosnih kapaciteta i saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi svaki građanin Crne Gore osjetio sigurnost i povjerenje u institucije.
"Kroz unapređenje saradnje svih nadležnih organa, sprječavaćemo eskalaciju kriminalnih aktivnosti i osigurati stabilnost i mir u državi&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Osim članova Vijeća, sjednici su prisustvovali po pozivu vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vr&scaron;iteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković i predsjednik Vi&scaron;eg suda Podgorica Zoran Radović.
Sjednici je prisustvovao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, vr&scaron;ilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, Lazar &Scaron;ćepanović, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag &Scaron;uković i savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost, Todor Goranović.

Vijeće: Određene hitne operativne mjere i postavljena odgovornosti nadležnim institucijama

NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Premijer Milojko Spajić kazao je da su sinoć na sjednici Vijeća na nacionalnu bezbjednost raspravljali o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, te da je ubistvo između klanova bila glavna tema. Istakao je da nedono&scaron;enje prvostepenih presuda otežava borbu protiv kriminala.
&ldquo;Svi smo zabrinuti za stanje u Crnoj Gori i ono &scaron;to se de&scaron;avalo- ubistva između klanova bila je glavna tema. Nedono&scaron;enje prvostepenih presuda glavni je razlog ovakvog stanja&rdquo;, naveo je Spajić na konferenciji za medije.
Uprava policije, dodaje Spajić, ima ograničene mogućnosti praćenja kriminalnih klanova.
&ldquo;Te&scaron;ko je UP i ANB da se nosi sa ovakvom situacijom. Imali smo dugu diskusiju sinoć. Do&scaron;li smo do zaključka i operativnih koraka. Saglasili se svi oko njih. Jedan od koraka je Zakon o onemogućavanja zloupotrebe advokata u postupcima koji se vode pred na&scaron;im sudovima. To je strategija koja će promijeniti dosada&scaron;nju strategiju advokata da odugovlače procede. Ti ljudi, pripadnici klanova su najbezbjedniji u zatvoru a meta postaju kada izađu na ulicu. To su lica koja ne bi trebalo da setaju sa na&scaron;im građanima. Parlament da hitno usvoji prijedlog PES-a, Zakon o krivičnom postupku, jer je to zakonsko rje&scaron;enje dobro&rdquo;, kazao je Spajić.
Istakao je i da je broj sudija u specijalnom odjeljenju katastrofalan.
&ldquo;Imamo ih samo &scaron;est&rdquo;, ukazao je Spajić.
Izvr&scaron;na vlast je, poručuje premijer, spremna da pomogne sudskoj da se naprave uslovi da imamo dvije smjene u sudovima.
&ldquo;Ministarstvo pravde poslalo je međunarodnoj zajednici hitne zakone koji će rije&scaron;iti stanje u sudovima. Poslali su to EK, Savjetu Evrope i Greco-u&rdquo;, kazao je premijer.
Ukazao je i na problem Ustavnog suda.
&ldquo;Bitno je da imamo predsjednika Ustavnog odbora da rije&scaron;imo pitanje Ustavnog suda. Nije sada trenutak sa traženjem odgovornosti bilo koga&rdquo;, kazao je Spajić.
Novinare je zanimala i opcija uvođenja vanrednog stanja.
&ldquo;To ne bi ničemu doprinijelo. Razumijem strah građana i saosjećam sa njihovom emocijom ali država radi sve sto je u njenoj moći. Nijesmo razmatrali uvođenje vanrednog stanja&rdquo;, kazao je Spajić.

Spajić: Nijesmo razmatrali uvođenje vanrednog stanja, molim Skupštinu da hitno usvoji Zakon o krivičnom postupku

PORUČIO PREMIJER

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić predložio je da se dnevni red sjednice Skup&scaron;tine, koja počinje u utorak, dopuni Predlogom izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku kojim se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godine u slučaju neizricanja prvostepene sudske presude.
Bečić je, na sjednici parlamenta na kojoj odgovara na poslanička pitanja, rekao da je to predlog i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koje je sinoć održalo sjednicu.
&bdquo;Pozivam ovaj visoki dom da razmotri u utorak ili srijedu Predlog izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku kojim se oredviđa da lice može ostati, ne do tri, nego do pet godina u slučaju neizricanja prvostepenih presuda&ldquo; naveo je Bečić, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da je na sinoćnoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost ključna tema bila neefikasnost sudskih procesa, na &scaron;ta je ukazao i Biro za operativnu kominikaciju prije desetak dana.
&bdquo;I pored velikih napora organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora, usložnjena je bezbjednosna situacija jer sa jedne strane vioskorizične kriminalne grupe imaju strate&scaron;ko usmjerenje kao međusobnom obračunu, a sa druge strane neefikasne sudske procese jer se ne izriču prvostepene presude u roku od tri godine&ldquo;, rekao je Bečić.
Zbog toga, prema njegovim riječima, imamo i potencijane mete i potencijalne izve&scaron;ioce krivičnih djela.
Bečič je ukazao da je od 70 ljudi koji su od 2018. godine iza&scaron;li iz Uprave za izvr&scaron;enje sankcija u Spužu zbog neizricanja prvostepenih presuda, skoro polovina iza&scaron;la u posljednjih godinu.
Poslanici Demokratske partije socijalista napustili su prethnodno sjednicu Skup&scaron;tine jer smatraju da Bečić i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović treba da podnesu ostavke zbog bezbjednosne situacije u državi.
&nbsp;

Bečić predlaže izmjene Zakonika o krivičnom postupku: Osoba da ostaje u pritvoru do pet godina prije izricanja presude

SAOPŠIO POTPREDSJEDNIK VLADE

Potpredsjednica Op&scaron;tine Budva Jasna Dokić nije vi&scaron;e dio političke grupacije "Budva na&scaron; grad", koju predvodi Nikola Jovanović, čiji je dio bila na majskim izborima.
"Ja na listi 'Budva na&scaron; grad' nijesam zbog neslaganja oko mogućih političkih koalicija i zbog netransparentnosti u dono&scaron;enju ključnih odluka bitnih za na&scaron; grad", kazala je kratko Dokić za "Vijesti".
Ona je na majskim izborima bila druga na listi "Budva na&scaron; grad" i ključna figura te grupe građana u političkoj kampanji.
Dokić se nakon izbora usprotivila da "Budva ba&scaron; grad&rdquo; pregovara sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) oko formiranja vlasti.
Jovanovićevoj listi politički protivnici tokom kampanje za predstojeće novembarske izbore spočitavaju da je dogovorila koaliciju sa DPS i Socijaldemokratskom partijom (SDP), &scaron;to je on nazvao neistinom.

Dokić napustila grupaciju koju predvodi Jovanović: Nijesam saglasna u vezi sa mogućim koalicijama nakon izbora

POTPREDSJEDNICA OPŠTINE BUDVA

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) napustili su dana&scaron;nju sjednicu Skup&scaron;tine Crne Gore. Istakli su kako ne žele da vode dijalog sa vicepremijerom Aleksom Bečićem i ministrom unutra&scaron;njih poslova Danilom &Scaron;aranovićem.
"Bečić i &Scaron;aranović imaju moralnu odgovornost da podnesu neopozive ostavke", kazala je Aleksandra Vuković-Kuč i dodala kako danas u Crnoj Gori, zbog bezbjednosne situacije, vlada gotovo vanredno stanje.
Umjesto da smo sinoć saznali za ostavke nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezjbednost, poručila je Vuković-Kuč, oni su kazali kako ni za &scaron;ta ne snose odgovornost, zbog čega DPS ne vidi potrebu za dijalogom sa njima.
Nakon &scaron;to su napustili skup&scaron;tinsku salu, Aleksa Bečić je kazao kako iz DPS-a imaju problem da ukrste argumente.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/7nTCAFPfOf4" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Poslanici DPS napustili sjednicu Skupštine: Traže ostavke Bečića i Šaranovića

PORUČUJU DA NE ŽELE DA VODE DIJALOG SA VICEPREMIJEROM I MINISTROM UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Skup&scaron;tina Prijestonice Cetinje usvojila je i zaključke kojima snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno, u vi&scaron;e navrata, grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana.
U zaključcima se navodi da Skup&scaron;tina Prijestonice traži javno izvinjenje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića Prijestonici i njenim građanima zbog izjava i stavova kojim vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. Sve dok ne uputi javno izvinjenje Skup&scaron;tina Prijestonice jednoglasno iskazuje stav da Andrija Mandić nije dobrodo&scaron;ao na Cetinju, pi&scaron;e u zaključcima, a prenosi Antena M.
Skup&scaron;tina Prijestonice Cetinje pozvala&nbsp; je nadležne državne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju za&scaron;tite prava i sloboda građana Prijestonice Cetinje, i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekr&scaron;ajne ili neke druge odgovornosti.

Parlament Prijestonice jednoglasno odlučio: Mandić nije dobrodošao na Cetinje

"SVE DOK NE UPUTI JAVNO IZVINJENJE"

Jedini cilj dono&scaron;enja zakona o dvojnom državljanstvu je uni&scaron;tenje i negiranje crnogorske države davanjem biračkog prava ogromnom broju ljudi van Crne Gore, koji nemaju izvornu vezu sa državom, ocijenio je profesor međunarodnog prava Neboj&scaron;a Vučinić.
Vučinić je, na okruglom stolu koji je organizovao Atlantski savez (ASCG) u saradnji sa Udruženjem pravnika pod nazivom &bdquo;Zakon o dvojnom državljanstvu - put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?&ldquo;, rekao da državljanstvo nije urođeno prirodno ljudsko pravo.
Državljanstvo je, kako je pojasnio, diskreciona nadležnost države, koja proizilazi iz suverene vlasti - kome, kako i pod kojim uslovima da se da ili oduzme državljanstvo.
Na tom principu je, kako je dodao Vučinić, zasnovana Evropska konvencija o državljanstvu.
Prema njegovim riječima, međunarodno pravo kao vrstu obaveze nameće tendenciju da se izbjegne apatridija &ndash; postojanje osoba bez državljanstva.
Vučinić je dodao da međunarodno pravo, inače, ovo pitanje prepu&scaron;ta unutra&scaron;njem pravu.
&bdquo;Ovdje imamo dvije kategorija osoba - one koje imaju neku rodovsko-krvnu vezu sa Crnom Gorom, ali nemaju domicil u njoj, već žive u Srbiji ili Republici Srpskoj ili Francuskoj&ldquo;, kazao je Vučinić, navodeći da je ta kategorija predmet zakona o dvojnom državljanstvu.
Druga kategorija, kako je rekao, odnosi se na ljude koji žive u Crnoj Gori.
&bdquo;Cilj je da se državljanstvo da osobama koje su van Crne Gore&ldquo;, naveo je Vučinić, dodajući da je upitno da li bi se to moglo regulisati bilateralnim sporazumom, a čija bi ustavnost sigurno bila veoma sporna.
Prema riječima Vučinića, po postojećem Ustavu i normativnom okviru takva vrsta dvostrukog držvljanstva nije moguća, osim brutalne zloupotrebe prava.
Kako je pojasnio, i da bi se zaključio eventualni sporazum sa Srbijom ili Republikom Srpskom, morao bi se mijenjati Ustav.
Vučinić smatra da bi davanjem takvog državljanstva bila izvr&scaron;ena diskriminacija izvornih državljana Crne Gore, koji su sudbinu i život vezali za državu i imaju domicil u Crnoj Gori.
Kako je kazao, sljedeća radikalna, ali veoma moguća međunarodno pravna posljedica, je mije&scaron;anje u unutra&scaron;nje poslove i nestanak crnogorske države kao subjekta međunarodnog prava.
&bdquo;Jedini i isključivi cilj ovoga je davanje biračkog prava ogromnom broju ljudi van Crne Gore, koji nemaju nikakvu izvornu vezu sa državom, osim porijekla, sa ciljem da Crna Gora nestane kao suverena država&ldquo;, rekao je Vučinić.
On je naveo da je većina tih osoba iz Srbije ili Republike Srpske u velikoj mjeri, po svim statusnim pitanjima, izjednačena sa građanima Crne Gore i da je jedino &scaron;to im fali biračko pravo.
&bdquo;Papir trpi sve. Prema mom mi&scaron;ljenju, takav jedan zakon bi bio zakon sa antipravnom, antiljudskom sadržinom, čiji je cilj uni&scaron;tenje i negiranje crnogorske države, nacije, identiteta&ldquo;, kazao je Vučinić.
On je rekao da, s obzirom na kompleksnost i složenost pitanja, o tome treba da se izjasne crnogorske nadležne institucije, pravni fakulteti, strukovna udruženja pravnika, sudija, tužilaca, advokata, jer je to, kako je naveo, pravno, ali i veoma kompleksno političko, kulturolo&scaron;ko i socijalno pitanje.
&bdquo;Mislim da ovdje zvone posljednja zvona na uzbunu, da je ovo treći vid crvene uzbune, kada je riječ o budućnosti Crne Gore&ldquo;, kazao je Vučinić.
Ekspert za imigraciono pravo i pitanja državljanstva Bojan Bugarin ocijenio je da, kada je riječ o sistemskom pristupu regulisanju dvojnog državljanstva, jedino zakonito rje&scaron;enje može biti kroz zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu.
On je rekao da postojeći zakonski okvir omogućava sticanje crnogorskog državljanstva uz zadržavanje prethodnog, ali da to nije sistemski, već se odnosi na pojedinačne slučajeve.
&bdquo;Često smo bili svjedoci izjava pojedinih političkih aktera da je zakon o crnogorskom državljanstvu i generalno politika crnogorskog državljanstva bila restriktivna i rigidna&ldquo;, naveo je Bugarin, dodajući da sa tim apsolutno nije saglasan.
Bugarin je kazao da je Crna Gora, od 3. juna 2006. godine do danas, odobrila između 34 hiljade i 35 hiljada državljanstava.
On je ukazao na podatke Eurostata, prema kojima je, od 2000. do 2019. godine, Slovačka odobrila odobrila 4,2 hiljade državljanstava, Litvanija 2,1 hiljade, Poljska 44 hiljade, a Če&scaron;ka 28,8 hiljada.
Bugarin je naveo da postoji određeni broj osoba koje jo&scaron; nijesu u stanju da reguli&scaron;tu crnogorsko državljanstvo, ali da se, prema njegovoj procjeni, radi o par hiljada ljudi.
&bdquo;Vi u okviru postojećih zakonskih okvira možete da rije&scaron;ite tih par hiljada osoba koje su u stanju potrebe regulisanja crnogorskog državljanstva&ldquo;, kazao je Bugarin.
To, kako je poručio, nije razlog da se pristupa ovakvom sistemskom rje&scaron;enju.
&bdquo;Imajući u vidu rezultate popisa i ne ba&scaron; sjajne demografske predikcije, ukoliko politika državljanstva nije dobro strate&scaron;ki promi&scaron;ljenja i prilagođava se trenutnim dru&scaron;tveno-političkim pitanjima, može se, bojim se, doći u veliku opasnost da za 30 do 50 godina Crnogorci postanu manjina&ldquo;, naveo je Bugarin.
On je rekao da je to možda pojedinim političkim strukturama i cilj.
Bugarin je kazao da bi se svaki značajniji upliv novih dražvaljana sigurno odrazio i na birački spisak.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović kazala je &bdquo;da se danas suočavamo sa vrlo čestim usvajanjem vrlo spornih, anitievropskih zakona, sa velikom netransparentno&scaron;ću Vlade i većine, kao i sve očiglednijim gu&scaron;enjem slobode misli i marginalizacijom nevladinog sektora&ldquo;.
&bdquo;Nažalost, vjerujem da će, kao i svaki drugi sporni zakon, i ovaj vjerovatno biti izmijenjen preko noći, bez rasprave i stručnih konsultacija sa građanima i stručnom javno&scaron;ću&ldquo;, rekla je Đukanović.
Kako je ocijenila, bez obzira na to da li te izmjene imaju pravni osnov i legitimitet, to je, prije svega, političko pitanje i vrsta političke platforme za dominaciju prosrpskih političkih partija u Crnoj Gori.
Đukanović je kazala da to ne bi bilo toliko sporno da u pozadini tih izmjena nijesu prije svega zloupotrebe prebivali&scaron;ta, odnosno prekrajanje biračke strukture.
Ona je upozorila da ne postoje mehanizmi za&scaron;tite, koji bi onemogućili da se takvo ne&scaron;to ne desi.
Prema riječima Đukanović, izborno zakonodavstvo u Crnoj Gori je neodgovarajuće i vrlo zastarjelo, a jedan od ključnih problema je nesređen birački spisak.
Ona je kazala da su ključna tri pitanja &ndash; ko inicira takva rje&scaron;enja, ko ih podržava i &scaron;ta na to kaže Evropska unija (EU).
Đukanović je navela da se stiče utisak da se sve to radi zbog manjka političkog iskustva političkih partija i nestručnih kadrova koje one postavljaju na vrlo važne pozicije.
&bdquo;Međutim, istina je ne&scaron;to drugo. Ipak mislim da se ovdje radi o smi&scaron;ljenim i koordinisanim akcijama, koje su uprte ka upitnosti državnosti Crne Gore, uz jako veliku bahatost i vrlo izražene lične i partijske interese političara&ldquo;, rekla je Đukanović.
Osnivač ASCG i biv&scaron;i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera poručio je da tom pitanju ne treba pristupati kao isključivo političkom, jer se, kako je kazao, radi o za&scaron;titi državnih interesa.
&bdquo;Ako želimo da imamo održivu i stabilnu državu, moramo i te kako voditi računa o nekim stvarima&ldquo;, rekao je Kentera.
On je, govoreći o pitanju dvojnog državljanstva sa aspekta nacionalne bezbjednosti, ukazao na mogućnost vanjskog uticaja.
&bdquo;Neke države, preko svojih saveznika na Balkanu, mogu dodatno intenzivirati svoj uticaj putem dvojnog državljanstva, &scaron;ireći politički i kulturni uticaj&ldquo;, rekao je Kentera.
On je kazao da građani sa dvojnim državljanstvom, koji rade u ključnim bezbjednosnim institucijama, mogu predstavljati rizik za curenje povjerljivih informacija, navodeći da pristup podacima može biti zloupotrijebljen za strane interese, &scaron;to smanjuje otpornost Crne Gore prema vanjskim prijetnjama i destabilizaciji.
Kentera je ukazao i na rizik od infiltracije agenata stranih interesa u ključne institucije koje ne moraju biti samo one iz sektora bezbjednosti.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je već toliko podijeljeno dru&scaron;tvo, da svako dodatno produbljivanje podjela može voditi &bdquo;u najblaže rečeno ne&scaron;to &scaron;to se zove haos&ldquo;.
Kentera je ocijenio da bi uvođenje dvojnog državljanstva dodatno produbilo podjele u Crnoj Gori.
&bdquo;Crna Gora može doći u situaciju pritiska na vanjsku politiku, da se u potpunosti promijeni vanjska politika, da balansira između članstva u NATO-u i EU i možda nekih drugih opcija&ldquo;, naveo je Kentera.
On je ocijenio da uvođenje dvojnog državljanstva može izazvati i ekonomski pritisak na Crnu Goru.
Profesor Univerziteta Mediteran i advokat Milo&scaron; Vukčević kazao je da, kada je riječ o zakonu o dvojnom državljanstvu, sama terminologija ne bi bila moguća.
&bdquo;Premijer koristi tu sentencu da se &bdquo;odričemo svoje djece&ldquo;. Svi imamo rođake u Srbiji koji vode porijeklo odavde, ali ne želimo da oni budu predmet zloupotrebe, da dolaze autobusima na glasanje kako bi neko ostvario neku prednost ili dobio glas vi&scaron;e&ldquo;, rekao je Vukčević.
On je kazao da je zabluda da državljanstvo nije vezano za biračko pravo.
Vukčević je rekao da je, u slučaju da se zaključi bilateralni sporazum, pitanje da li će Srbija i Republika Srpska uop&scaron;te dostavljati podatke.
On je kazao da bi neustavno bilo uvođenje dvojnog državljanstva prema kojem neka osoba stiče biračko pravo poslije deset godina, jer Ustav propisuje da se to pravo stiče poslije dvije godine.
&bdquo;To bi i sa stanovni&scaron;tva Evropske konvencije o državljanstvu bilo sporno, jer ne možete praviti državljane drugog reda, da neko glasa poslije dvije, a neko poslije deset godina&ldquo;, rekao je Vukčević i zaključio da nema nikakave potrebe za uvođenjem dvojnog državljanstva.

Vučinić: Cilj zakona o dvojnom državljanstvu uništenje i negiranje crnogorske države

OKRUGLI STO „ZAKON O DVOJNOM DRŽAVLJANSTVU - PUT KA NACIONALNOM I POLITIČKOM INŽENJERINGU?“

Prihvatanje amandmana Crne Gore na nacrt rezolucije o Srebrenici veliki je uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona, kazao je za TVCG premijer Milojko Spajić.
"Činjenica da su amandmani usvojeni poslije formalnog roka, kada smo imali finalnu verziju rezolucije, pokazuje koliko je to bio težak zadatak i koliki je uspjeh crnogorske diplomatije", rekao je Spajić.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to su amandmani usvojeni nakon dorade, Spajić je istakao da je riječ o tehničkim promjenama.
"Su&scaron;tina amandmana koje smo poslali je tu i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bo&scaron;njaka i svih drugih naroda na Balkanu", poručio je Spajić.

Spajić: Prihvatanje amandmana veliki uspjeh crnogorske diplomatije