Politika

Vlada Crne Gore utvrdiće danas Predlog zakona o oružju i municiji, kojim se poo&scaron;travaju uslovi i povećava starosna granica za posjedovanje oružja i skraćuje rok važenja isprava, saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić.
On je naveo da izmjene idu u vi&scaron;e pravaca, uključujući strože kriterijume za izdavanje dozvola, ali i centralizaciju postupaka u nadležnim institucijama.
&ldquo;Starosna granica za dobijanje dozvole za oružje biće povećana sa 18 na 21 godinu, dok će rok važenja isprava biti skraćen sa deset na pet godina&rdquo;, saop&scaron;tio je Bečić.
On je kazao da se ovim zakonom značajno pro&scaron;iruje opseg krivičnih i prekr&scaron;ajnih dijela za koje je neka osoba osuđena ili je u krivičnom postupku, a koji ga automatski onemogućavaju da dobije ispravu za oružje.
&bdquo;Isprave za oružje moći će da dobijaju isključivo crnogorski državljani i stranci sa stalnim boravkom, a ne i oni sa privremenim boravkom, &scaron;to je do sada predstavljalo problem&ldquo;, pojasnio je Bečić.
Jedna od ključnih novina odnosi se na centralizaciju postupka, pa će, kako je pojasnio Bečič, o zahtjevima građana odlučivati isključivo organizaciona jedinica u sjedi&scaron;tu Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP), iako će zahtjevi moći da se podnose u lokalnim filijalama.
&ldquo;Sa druge strane, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti će izdavati isključivo javne zdravstvene ustanove i to domovi zdravlja u Kotoru, Podgorici i Beranama, na osnovu nalaza komisije sastavljene od vi&scaron;e ljekara različitih specijalnosti&rdquo;, dodao je Bečić.
On je kazao da će unapređenje informacionih sistema kroz elektronsko povezivanje institucija, &scaron;to će omogućiti kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja vlasnika oružja, uključujući i vanredne preglede tokom trajanja dozvole.
Kako je naveo Bečić, nadležne institucije imaće evidenciju o oružju &ndash; od proizvodnje ili uvoza, preko prometa, do uni&scaron;tenja ili onesposobljavanja.
On je pojasnio da će MUP izdavati dozvole za oružje, ali da će sada za to biti neophodna saglasnost Uprave policije.
&ldquo;Takođe, normativno unapređenje slijedi po pitanju prostora u kojima se čuva oružje, ali i mogućnosti vanredne kontrole i provjere službenika Uprave policije u odnosu na način čuvanja i njegovu usagla&scaron;enost u praktičnoj primjeri. Značajno se poo&scaron;trava i kaznena politika za sve koji ne po&scaron;tuju zakon&rdquo;, zaključio je Bečić.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović kazao je da Predlog zakona o oružju i municiji, koji će se danas naći pred članovima Vlade, a potom i pred poslanicima u Skup&scaron;tini, predstavlja su&scaron;tinsku reformu sistema kontrole oružja nakon vi&scaron;e od decenije.
On je naglasio da nije riječ o tehničkom usklađivanju propisa, već o dubokoj reformi čiji je cilj povećanje bezbjednosti građana.
On je ukazao na uče&scaron;će građana u procesu izrade zakona, ističući da je zakonodavna inicijativa poznata kao &bdquo;Markov i Ma&scaron;anov zakon&ldquo; razmotrena i integrisana u predložena rje&scaron;enja.
&nbsp;
&ldquo;Svi zahtjevi iz ove inicijetive su ozbiljno razmotrani i une&scaron;ani u zakon.Od strožih uslova do efikasnijih procedura oduzimanja oružja i kraćih rokova važanja isprava, dok će oni koji ne mogu biti materije zakona biti sastavni dio podzakonskih akata koji će morati biti doneseni nakon stupanja na snagu ovog zakona&rdquo;, pojasnio je &Scaron;aranović.
On je naglasio da je zakon u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i relevantnim direktivama Evropska komisija, uključujući propise koji se odnose na obilježavanje i deaktivaciju oružja.
Prema njegovim riječima, svako proizvedeno ili uvezeno oružje mora imati jasnu, trajnu i jedinstvenu oznaku, dok se oblast deaktivacije uređuje kako bi se spriječile zloupotrebe koje su ranije evidentirane.
&ldquo;Smanjen je period važanja i odobrenja za nabavku oružja. Rigorozniji je sistema provjera zdravstvene sposobnosti &scaron;to je bio jedan od ključnijih zahtijeva ljiva javnosti. Značajno pro&scaron;irujemo opseg krivi&scaron;nih dijela i prekr&scaron;aja, koji predstavljaju prepreku za posjedovanje oružja&rdquo;, naveo je &Scaron;aranović.
Kako je istakao, fokus je stavljen na pro&scaron;irenje liste krivičnih djela i prekr&scaron;aja koji predstavljaju prepreku za posjedovanje oružja, naročito u slučajevima nasilja u porodici, na javnim mjestima i sportskim događajima.
On je kazao da zakon preciznije defini&scaron;e krug lica koja mogu posjedovati oružje, navodeći da će to pravo imati državljani Crne Gore i stranci sa stalnim boravkom, ali ne i oni sa privremenim.
&ldquo;Ovaj zakon pravi jasnu razliku između onih koji po&scaron;tuju zakon i onih koji predstavljaju rizik&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović, dodajući da će legalni vlasnici oružja dobiti stabilan pravni okvir, ali uz veći nivo odgovornosti.
Direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović kazao je da je Zakon o oružju jedan od ključnih mehanizama za po podizanje nivoa bezbjednosti u dru&scaron;tvu i državi.
&ldquo;Ovaj zakon će u najvećoj mjeri da primjenjuju službenici Uprave policije u cilju za&scaron;tite lične sigurnosti građana, sprječavanja i minimaliziranja prijetnji, pogotovo nepredviđenih bezbijednosnih rizika&rdquo;, rekao je &Scaron;ćepanović.
On je kazao da je prilikom pripreme izmjena uzeto u obzir prethodno iskustvo, a posebno iskustvo iz tragičnih slučajeva na Cetinju.
&ldquo;Ovaj Zakon uvezuje institucije sistema, obavezuje i ujedno uvodi odgovornost i tačno će se znati u lancu odgovornosti ko je odgovoran za propuste ukoliko dođe do takvih posljedica&rdquo;, kazao je &Scaron;ćepanović.
On je rekao da se nada da će Zakon proći skup&scaron;tinsku proceduru i da će biti usvojen na benefit bezbjednosti građana i dru&scaron;tva, a ne pojedinaca ili donosilaca odluka.
&ldquo;Sve predloženje izmjene i dopune zakona imaju isključivo preventivni karakter kako bi usmjerili organe za sprovođenje zakona na prepoznavanje ranog obrasca pona&scaron;anja&rdquo; rekao je &Scaron;ćepanović, dodajući da se izmjenama predviđa sprečavanje neželjenih posljedica.
&Scaron;ćepanović je ukazao i na redovne aktivnosti Upave policije u prethodnom periodu, navodeći da su, tokom 2024., 2025. i prva četiri mjeseca ove godine, službenici policije su oduzeli preko tri hiljade komada vatrenovog oružja, preko 130 hiljada komada municije i oko dvije hiljade minskih sredstava.
&ldquo;Najveći dio oružja je bio u ilegalnom posjedu, dok je dio oružja oduzet iz preventivih razloga shodno Zakonu o oružju i shodno pokrenutim postupcima&rdquo;, rekao je &Scaron;ćepanović.
Prema njegovim riječima, odziv građana kroz kampanju &ldquo;Po&scaron;tuj život vrati oružje&rdquo; učinio je dru&scaron;tvo djelimično sigurnijim.
&ldquo;Gdje su građani pokazali po&scaron;tovanje i odnos prema bezbijednosti i za dvije ipo godine vratili preko 4,6 hiljada komada oružja, preko 130 hiljada komada municije i oko 500 komada ručnih bombi&rdquo;, rekao je &Scaron;ćepanović.
To znači, kako je kazao, da je ukupno skoro osam hiljada komada oružja vraćeno.
&Scaron;ćepanović je kazao da su katalog krivičnih djela promijenili i iz razloga &scaron;to u ovom momentu preko 214 članova organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih osoba legalno posjeduje oružje.

Stroža pravila za oružje: Granica 21 godina, dozvole kraće važe

VLADA CRNE GORE UTVRDIĆE DANAS PREDLOG ZAKONA O ORUŽJU I MUNICIJI

Odbornik Stranke evropskog progresa Ilija Mugo&scaron;a kazao je na pres konferenciji povodom inicijative za smjenu predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović da danas ili u ponedjeljak očekuju da bude kompletiran dovoljan broj broj potpisa da se raspravlja o tom predlogu.
Saop&scaron;tio je da su razgovarali sa predstavnicima Demokratske narodne partije i da su dobili pozitivan signal za inicijativu.
&bdquo;Nakon konsultacija sa opozicijom i dijelom većine &ndash; inicijativa imamo dovoljan broj odbornika za smjenu predsjednice. Očekujemo opstrukcije u samom procesu. Iniciraćemo imenovanje potpredsjednika Skup&scaron;tine. &Scaron;to će predložiti na prvoj narednoj sjednici. Trenutno živimo u blokadi i kao ljudi koji ozbiljno shvataju politiku to nećemo dozvoliti. Želimo da čujemo izja&scaron;njenje odbornika većine. Za pet mjeseci su održane dvije sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada. Ove dvije inicijative imaju cilj da se izađe iz institucionalne blokade&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a
Njegov partijski kolega Milo&scaron;ević poručio je da SEP neće biti opozicija svom gradu.
&bdquo;Ali ćemo biti kritički nastrojeni ka uni&scaron;tavanju života građana Podgorice. Smatram da na&scaron;i odbornici daju nesebičan i korektan doprinos. Neprijatno smo iznenađeni izjavom Borovinić Bojović da se SEP probudio iz zimskog sna. Glavni grad grca u problemima. Zelenilo ne radi svoj posao. O FK Budućnost nećemo da tro&scaron;imo riječi. Inicijativa za skraćenje mandata Skup&scaron;tini je pokazala da nema većine&ldquo;, kazao je on.
Ponovio je da se priprema opstrukcija.
&bdquo;U slučaju smjene Borovinić Bojović parlament ostaje obezglavljen. Dolazi se u situaciju da je nemoguće zakazati sjednicu i dolazi se do prinudne uprave. Trudićemo se da ne dođe do blokade grada i zbog toga ćemo predložiti imenovanje potpredsjednika. Pozvaćemo kolege iz opozicije da iduće nedjelje sjednemo i da vidimo ko bi mogao da bude ta ličnost&ldquo;, kazao je on.

Mugoša: Iniciraćemo naimenovanje potpredsjednika Skupštine Glavnog grada, dobili smo pozitivan signal od DNP

"JER POSTOJI BOJAZAN DA ĆE DOĆI DO BLOKADE GRADSKOG PARLAMENTA NAKON SMJENE JELENE BOROVINIĆ BOJOVIĆ"

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na čijem je dnevnom redu bio izvje&scaron;taj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za pro&scaron;lu godinu, nije danas održana zbog nedostatka kvoruma, objavljeno je na sajtu Skup&scaron;tine.
Sjednica Odbora bila je zakazana za deset sati, a iz parlamenta su kazali da će o novom terminu njenog održavanja javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Poslanik Evropskog saveza i zamjenik predsjednika Odbora Nikola Zirojević objavio je na mreži X da se na sjednici, na kojoj je trebalo da bude razmatran izvje&scaron;taj o radu ANB-a, nije pojavio niko od poslanika većine.
"Iako je blagovremeno zakazana, na dana&scaron;njoj sjednici na kojoj smo trebali da razmatramo Izvje&scaron;taj o radu ANB-a za 2025. godinu nije se pojavio niko od poslanika. Troje od ukupno 12 poslanika najavilo je odsustvo usljed činjenice da su van Crne Gore", rekao je Zirojević, prenosi agencija Mina.
On je kazao da je jedini iz vlasti koji je najavio odsustvo odmah nakon obavje&scaron;tenja o sjednici poslanik Milo&scaron; Pižurica.
"Ovakav odnos ostalih poslanika većine prema direktoru ANB-a koji je funkcioner njihove vlasti, kao i instituciji koju predstavlja, u najmanju ruku je skandalozan", rekao je Zirojević.
Kako je dodao, dok su u javnom prostoru svi &ldquo;ekstremno zainteresovani&rdquo; za bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, u gluvoj sobi, kad nema kamera, interesovanje naglo opada.
"Ovako neodgovoran odnos predstavnika većine prema bezbjednosnom sektoru dovoljno govori sam za sebe", rekao je Zirojević.
Odbor za bezbjednost i odbranu nema predsjednika od marta, kada je poslanik Miodrag Laković podnio ostavku na tu funkciji i istovremeno napustio Pokret Evropa sad.

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu odgođena; Zirojević: Skandalozno

ZBOG NEDOSTATKA KVORUMA

Zvaničnik Službe za spoljne poslove Evropske unije Klaj Rambold potvrdio je da je odluka Skup&scaron;tine Crne Gora da usvoji, sa regulativama EU neusagla&scaron;enje, zakone o Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) izazvala zabrinutost u Briselu, zbog čega je crnogorskim zvaničnicima jasno poručio da je neophodno prvo predložiti valjane pravne akte, pa ih tek onda usvajati.
- Dragi poslanici, treba prvo predložiti usagla&scaron;ene zakone, pa ih onda usvojiti. To je poruka. Pratićemo pažljivo proces daljeg usagla&scaron;avanja zakona o UP i ANB-u sa pravnom tekovinom EU - rekao je Rambold, govoreći na 25. sjednici Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, koja je održana juče u Strazburu.
Zvaničnik EU je ponovio da Crna Gora ima istorijsku &scaron;ansu da 2028. godine postane članica EU, ali i naglasio da je za to neophodan konsenzus svih političkih aktera u zemlji.
- U posljednjoj smo fazi integracionog procesa, a odlučnost Crne Gore je sada važnija nego ikada ranije. Potreban je konsenzus. Potrebna je sinergija u odnosima između premijera i predsjednika države &ndash; poručio je Rambold, te naglasio i neophodnost izglađivanja odnosa sa Hrvatskom.
Da su zakoni o UP i ANB-u izazvali &bdquo;dosta sumnji u Briselu&ldquo; i da će Evropski parlament i Evropska komisija pažljivo pratiti primjenu tih akata naglasio je i europarlamentarac iz Hrvatske Tomislav Sokol.
On se osvrnuo i na odnose sa Hrvatskom i izrazio nadu da će otvorena pitanja između dvije zemlje biti rije&scaron;ena.
- Hrvatska nije prepreka evropskom putu, ali će insistirati na tome da svi zahtjevi budu ispunjeni &ndash; zaključio je Sokol.
A dok sporni zakoni o UP i ANB-u ne budu povučeni, poslanici Demokratske partije socijalista vi&scaron;e neće podržati nijedan prijedlog Vlade, poručio &scaron;ef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić.
- Ispada da evropski partneri Crne Gore vi&scaron;e brinu o integracionom procesu Crne Gore od njene Vlade. Zakoni o UP i ANB-u konsoliduju političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom. Podnijeli smo ostavke na funkcije u parlamentu, jer ne želimo da dajemo doprinos lažnom utisku političke konsolidacije. Do sada smo bili konstruktivna opozicija, nekada i suprotno partijskim interesima, ali na&scaron;a konstruktivnost i odgovornost prema državnim interesima su zloupotrijebljeni. Nemamo namjeru da bojkotujemo rad parlamenta, ali vi&scaron;e nećemo glasati za Vladine prijedloge dok ne povuku zakone o UP i ANB &ndash; naglasio je Nikolić.
Njegov stranački kolega Ivan Vuković požalio se da je crnogorska opozicija isključena iz procesa i da najvi&scaron;i zvaničnici države vode kampanju blaćenja opozicije iza njenih leđa, sprečavaju parlamentarni nadzor izvr&scaron;ne vlasti i targetiraju nezavisne medije i ključne nevladine organizacije.
- Molimo vas da ne žmurite na ove negativne političke trendove u na&scaron;oj državi &ndash; poručio je Vuković.
I poslanik GP URA Zoran Mikić se, takođe, osvrnuo na zakone o UP i ANB-u, navodeći da su oba ta pravna akta sporna.
- U oba zakona postoje članovi koji su sporni sa stanovi&scaron;ta ljudskih prava i čija primjena može da izazove zloupotrebe u UP i ANB-u &ndash; upozorio je Mikić.
On je istakao i da Crna Gora nikada u svojoj istoriji nije imala konstruktivniju opoziciju nego danas, zbog čega je poručio da je svaki poku&scaron;aj da se opoziciji spočita nekonstruktivnost na evropskom putu nekorektan i netačan.
Otvarajući sastanak POSP-a, kopredsjedavajući tim tijelom ispred EU Tomas Vajc istakao je da je na polju izborne reforme Crna Gora dosta uradila, ali i naglasio da je preostala finalizacija tog posla.
- To treba učiniti sa najvećim mogućim konsenzusom. Uvjeren sam da ulažete trud u to. Nadam se da ćemo u ovoj zadnjoj fazi donijeti potrebne zakone i da se predstojeća izborna kampanja neće previ&scaron;e uticati na usvajanje zakona &ndash; rekao je Vajc.
Da se Crna Gora nalazi u posljednjoj, ali najzahtjevnijoj fazi integracionog procesa potvrdila je i &scaron;efica Direktorata za pro&scaron;irenje i istočno susjedstvo Barbara Hesus Himeno nagla&scaron;avajući da fokus sada treba da bude na dinamici reformi.
- Reforma mora da se ubrza. Vladavina prava, reforma pravosuđa i borba protiv korupcije i kriminala su su&scaron;tina procesa. Imenovanja u Ustavnom sudu moraju biti zavr&scaron;ena. Tu su i preporuke OEBS-a u vezi sa izbornim zakonima i finansiranju političkih stranaka. Crna Gora mora nastaviti da radi i da udvostruči napore - navela je ona i dodala da su u Briselu svjesni reakcija koje su kod javnosti i civilnog sektora izazvali zakoni o UP i ANB-u.
I Hesus Himeno je naglasila da kompletan politički spektar u Crnoj Gori mora pokazati jedinstvo na putu ka EU.
- Parlament ima ključnu ulogu u postizanju tog konsenzusa &ndash; zaključila je ona.
Pribilič: Crna Gora može poslati poruku Srbiji koja nije tako uspje&scaron;na
Europarlamentarac iz Slovenije Vladimir Prebilič istakao je da Crna Gora, uspje&scaron;nim nastavkom svog integracionog procesa, može biti dobar primjer za susjednu Srbiju koja, ocijenio je on, nije toliko uspje&scaron;na.
- Početak rada na Ugovoru o pristupanju Crne Gore pokazuje da politika pro&scaron;irenja Unije funkcioni&scaron;e. Crna Gora je naporno radila da bi do&scaron;la do ove tačke. Sada se reforme moraju ubrzati, a zamah pretvoriti u rezultate. Crna Gora može poslati poruku Srbiji koja nije toliko uspje&scaron;na kao vi &ndash; kazao je Pribilič i zaključio da &bdquo;Crna Gora mora biti punopravna članica EU sa punom odgovorno&scaron;ću i punom participacijom&ldquo;.
DNP podnio amandman kojim zahtijevaju rje&scaron;avanje otvorenih identitetskih pitanja
 U nastavku 25. sjednice POSP-a, koja će biti nastavljena danas, trebala bi da bude usvojena zajednička deklaracija sa zaključcima sa zasijedanja na čiji je prijedlog poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović juče podnio amandman kojim se izražava zabrinutost jer dijalog o identitetskim pitanjima u Crnoj Gori jo&scaron; nije pokrenut.
Amandmanom se, kako su pojasnili u saop&scaron;tenju DNP-a, Crna Gora poziva da otvorena identitetska pitanja rije&scaron;i u najkraćem mogućem roku imajući u vidu da njihovo nerje&scaron;avanje &bdquo;nesumnjivo otežava i usporava evropske integracije&ldquo;.
- Jasno je da održavanje podjela i nerje&scaron;avanje pitanja statusa srpskog jezika, istorijske zastave trobojke i dvojnog državljanstva odgovara samo onima koji bi da nastave da manipuli&scaron;u podjelama, a uz to i da održe antisrpske tekovine režima Mila Đukanovića. Proces evropskih integracija, otkako je pokrenut, u svakoj od faza pro&scaron;irenja zahtijeva i podrazumijeva da država kandidat pristupi EU kao stabilno dru&scaron;tvo li&scaron;eno međunacionalnih tenzija i podjela koje su nastale usljed diskriminacije po nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi - navodi se u saop&scaron;tenju DNP-a.

Rambold: Zakoni moraju biti usaglašeni pa tek onda usvojeni

SASTANAK POSP-A OBILJEŽILE PORUKE ZABRINUTOSTI EVROPSKIH ZVANIČNIKA ZBOG AKATA O UP I ANB-U

Tačno je da su geopolitičke okolnosti naklonjene Crnoj Gori za ulazak u Evropsku uniju, ali glavno je za&scaron;to na&scaron;a država jedina koristi tu priliku, kazao je, odgovarajući na pitanje svog poslanika Borisa Pejovića, premijer Milojko Spajić.
- Prije nekih pet-&scaron;est dana, najveća vijest koju je država Crna Gora dobila od nezavisnosti bila je toliko značajna da su je prenijeli ne samo na&scaron;i ljudi, već i nosioci funkcija iz EU; praktično su svi čestitali, a to je da je formirana Radna grupa za izradu pristupnog Ugovora sa EU. To je monumentalan uspjeh, jer je svih 27 članica EU diglo ruku za takvu odluku - rekao je Spajić.
Ocijenio je da je najpovoljnija okolnost bila 2004. godina.
- Ko je tada bio na vlasti u Crnoj Gori? Gospodin Svetozar Marović bio je predsjednik Srbije i Crne Gore. Druga najpovoljnija okolnost bila je 2007. godine, kada su Bugarska i Rumunija u&scaron;le u EU. Za&scaron;to se Crna Gora tada nije spremila? Evo, iz opozicije kažu da nas je spriječila Srbija. Ne, tada je Rusija bila na njihovoj strani - izjavio je on.
Prema njegovim riječima, Crna Gora tada nije u&scaron;la u EU zbog endemske korupcije.
- Hrvatska je, pod težim uslovima i okolnostima, u&scaron;la 2013. godine. Teže je bilo Hrvatskoj da ispuni uslove - stava je Spajić.
Okolnosti su sada, tvrdi predsjednik Vlade, drugačije.
- EU se razvija, evropska regulativa se razvija i sve je vi&scaron;a ljestvica za ulazak u EU. Sigurno je teže nego ikad u pro&scaron;losti. To će vam potvrditi svaka zemlja članica - naglasio je Spajić.
Ističe da Vlada ima veliku podr&scaron;ku EU.
- Ima je zato &scaron;to vide da radimo, da dajemo rezultate, da ih ne lažemo, da nemamo lo&scaron;u agendu iza sebe, da se borimo protiv kriminala i da nemamo &scaron;to da krijemo. Karte su na stolu! Stoga EU daje snažnu podr&scaron;ku da i Crna Gora uđe kada ispuni uslove - kazao je Spajić.
 On želi da vidi opoziciju u tom procesu, ali i nevladin sektor, sindikate, medije i novinare, Uniju poslodavaca, privrednike, CANU...
- Sve pore na&scaron;eg dru&scaron;tva treba da budu u potpunosti posvećene jednom cilju. Zato, spustimo svoje sujete i ego pomalo, uđimo u ovaj proces. Od mene lično imate pruženu ruku - naveo je premijer.
Poručio je da niko neće zapamtiti ko je uveo Crnu Goru u EU, već samo kada je u&scaron;la.
- Moramo iskoristiti ovu &scaron;ansu - jasan je Spajić.
Napomenuo je da je za zatvaranje ostalo 19 poglavlja i tvrdi da su sva na 90 do 95 odsto do fini&scaron;a.
- Ne krećemo od nule, nego se kontinuirano radi na svim poglavljima. Ona će biti spremna krajem maja, juna, u septembru, oktobru... Postoje jasna zavr&scaron;na mjerila po kojima se to gleda. Nema ubrzanog pristupa ako hoćete punopravno članstvo u EU - kategoričan je Spajić.
Primijetio je da se poku&scaron;ava omalovažiti ulazak u EU kao čin.
- Sve če&scaron;će se govori da nije bitno kada ćemo ući, nego kako ćemo ući u EU. Bože me sačuvaj te izjave - rekao je Spajić.
Mi&scaron;ljenja je i da će na&scaron; ulazak u EU biti potvrda da smo iza&scaron;li iz mračne pro&scaron;losti. Ulazak u EU je, ponovio je on, velika stvar za na&scaron;u zemlju.
Upozorio je da će, ako se prilika propusti, potomci pitati za&scaron;to to nije urađeno, kao &scaron;to se danas postavlja pitanje za&scaron;to prethodna vlast nije uvela Crnu Goru u EU.
Teret je sada na nama. Ja bih volio da nije taj teret na na&scaron;im plećima, da je neko to iznio prije. Možda nije htio, možda nije mogao, ali dopustite, ako vi stari iz opozicije nijeste znali. Vi, mračne pro&scaron;losti Balkana, ostavite nas na miru - apelovao je Spajić.
Tvrdi da je Vlada ekonomskim potezima koje je povukla smanjila jaz među građanima.
- Ispo&scaron;tovali smo dostojanstvo - uvjeren je premijer.
Podsjetio je da se sada mnogi osjećaju slobodnije da kažu &scaron;to misle, dok ranije to i nije bio slučaj.&nbsp;
Stava je da je &bdquo;policija prije bila palica u rukama vlasti&ldquo;.
- Bezbjednosni sektor danas radi u interesu građana i tretira samo one koji su se oglu&scaron;ili o zakon, odnosno koji su ga prekr&scaron;ili - rekao je Spajić.
Premijer radnicima: Vlada ne pristaje na parcijalna rje&scaron;enja On ne vjeruje u &bdquo;previ&scaron;e demokratije&ldquo;.
- Izdržaćemo sve. Svima je dato pravo da kažu &scaron;to misle i imaju hrabrosti. To nijesu imali prije 2020. godine. Sada imaju. Ja im na tome čestitam. Nećemo nikoga osuđivati - dodao je on.
Naglasio je da oni na funkcijama treba da izdrže sve.
Imao je i poruku za radnike:
- Radnici, mi ćemo vas tretirati sve jednako. Neću pristati na parcijalna rje&scaron;enja, da zaposleni u državnoj upravi imaju povećanja, a vi iz privatnog sektora, koji vučete ovu ekonomiju, nemate. Ne mogu dozvoliti da 50 hiljada ima povećanje, a ostalih 250 hiljada nema - naveo je Spajić.
Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kritikovao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da je suspendovao Poslovnik, jer pisane odgovore od Spajića nisu dobili.
Mandić je naglasio da je Spajić prisutan i da mu treba postaviti pitanja, nakon čega ga je Živković &nbsp;iznio stav da je riječ o najneozbiljnijoj Vladi koja najvi&scaron;e obećava, a ne ispunjava.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/UVBCuw5Eq90" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: Crna Gora nije ranije bila spremna za ulazak u EU zbog endemske korupcije

PREMIJERSKI SAT

Predsjednik Op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović najavio je politički angažman na lokalnim, ali i izborima na državnom nivou, uvjeren da će imati veliku podr&scaron;ku crnogorskih građana.
- Održaću obećanje da ću lo&scaron;e politike, kao &scaron;to sam to učinio na lokalnom nivou, poraziti i na državnom. Učestvovaću na izborima i na parlamentarnom nivou, ali i na lokalnom. Gledaću da ono &scaron;to &scaron;to se desilo u Budvi, a to je ozbiljan progres u pomirenju koji je dao političku stabilnost i rezultirao radom u javnom interesu, ponudimo i drugim građanima. Mislim da će ta podr&scaron;ka naići na veliko odobravanje građana - rekao je Jovanović u emisiji "Iznova" na TV Nova M, prenosi Portal ETV.
Nije htio da otkrije u kojim op&scaron;tinama će učetvovati u izbornoj trci jer, kako kaže, ne želi da izaziva veliku nervozu u redovima oponenata.
- Vrlo brzo će postati jasno koje su to op&scaron;tine koje nas zanimaju, gdje ćemo se etablirati i dati svoju ponudu građanima. Mislim da od 2020. godine postoji značajna poruka svim političkim subjektima u Crnoj Gori, gledajući da je izlaznost na tim izborima sa tradicionalnih 80 odsto smanjena na 62-63 odsto. To znači da su mnogi građani Crne Gore razočarani - naglasio je Jovanović.
Na pitanje da li kao političkog partnera vidi predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, Jovanović je rekao da njegovi saborci mogu biti svi koji dijele vrijednosti koje zastupa.
- Pitanje je za predsjednika da li on te vrijednosti dijeli. Mi smo imali vi&scaron;e susreta i uvijek se rado sretnemo, ne samo neformalno već i formalno. Ono &scaron;to imamo u Budvi u prethodnih godinu i po dana govori da smo postigli određene rezultate i zavrijedili podr&scaron;ku koja iz dana u dan raste i vrlo brzo će se i građani uvjeriti da ovo &scaron;to danas pričam ima utemeljenje - poručio je Jovanović.
Uprkos najavama ministra turizma i koordinatora Ministarstva saobraćaja Filipa Radulovića da će put Tivat-Jaz biti zadržen do početka juna, Jovanović ne vjeruje u taj scenatio. On je kazao da turisti nose negativno iskustvo prolaskom ovom dionicom čim slete na tivatski aerodrom, te da se neće vratiti dok se ne uvjere da je put zavr&scaron;en.

Jovanović najavio učešće na parlamentarnim izborima: Poraziću loše politike i na državnom nivou

UVJEREN JE DA ĆE IMATI VELIKU PODRŠKU GRAĐANA

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević pitao je ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića &scaron;to su dva i po mjeseca radili sa Sa&scaron;om Lakovićem i Nemanjom Mučalicom, osumnjičenima za pružanje logistike i pomoć u bjekstvu odbjeglom Milo&scaron;u Medenici, poručujući da ih je trebalo procesuirati u januaru kada su navodno priznali da su mu na neki način bili logistika.
- Nijeste odgovorili za&scaron;to su ova dvojica tek sada uhap&scaron;eni. Lica su sjutra dan nakon &scaron;to je Medenica pobjegao priznali da su mu na neki način bili logistika, a vi ste ih tek juče uhapsili - dva i po mjeseca nakon toga, odnosno i duže od toga. Nije pitanje i nijesam tvrdio da ih nije trebalo uhapsiti juče radi mog pitanja, nego ih je trebalo uhapsiti 29. ili 30. janura i ovđe se postavlja pitanje &scaron;to ste radili s njima dva i po mjeseca? &Scaron;to ste radili s ljudima koij su priznali da su bili logistika Milo&scaron;u Medenici? - pitao je Zirojević.
&Scaron;aranović mu je prethodno odgovorio da ne može da ne primijeti da navodni Medenica na video snimcima svakog dana napada vlast, a ne opoziciju.
- Ne bih ulazio u razloge zbog kojih ste samoinaugurisali u portparola lažnog Milo&scaron;a Medenice, ali ne mogu da ne istaknem logiku da u svim nastupima target je svaki dan Danilo &Scaron;aranović, Aleksa Bečić, Vladimir Novović, a vi nijeste i nije niko iz opozicije. Ne mogu da ne primijetim da svakog dana napada nas, a nikoga od vas.
Jasna poruka od koga strahuju, tj. od koga ne strahuju ogrezli kriminalci. Imajući u vidu da ste kazali da znate da politički subjekt iz kojeg dolazim (Demokrate) finansiraju kriminalci, ako istog trenutka kad zavr&scaron;imo raspravu ne pođete i predate krivičnu prijavu doživjeću to kao politički kukavičluk - rekao je &Scaron;aranović.
Smatra da je sporno &scaron;to je Zirojević problematizovao to &scaron;to su tek danas Sa&scaron;a Laković i Nemanja Mučalica, osumnjičeni za pružanje logistike i pomoć u bjekstvu Medenici, tek danas uhap&scaron;eni.
- Vi morate da prvo, prije nego se javite za riječ da konsultujete ljude koji se razumiju ono &scaron;to je vama strano - a to je elementarno poznavanje logike. Sporno je &scaron;to smo radili dva mjeseca od upoznavanja javnosti sa time da Uprava policije raspolaže sa saznajima ko su lica koja su pružala logističku podr&scaron;ku i pomagali mu u bjekstvu.
Mi smo jasno kazali da Uprava policije raspolaže operativnim saznanjma ko su, ko je obezbijedio njegovo skrivanje, formiran je predmet Osnovnog državnog tužila&scaron;tva (ODT), sprovedene sve radnje - &scaron;to je rezultiralo njihvim hap&scaron;enjem juče. Vi sugere&scaron;ite da ih nije trebalo li&scaron;iti slobode jer: "slu&scaron;ajte ja kao ministar unutra&scaron;njih poslova sjutra nastupam u skup&scaron;ini, pa da Nikola Zirojević ne bi kazao da ste to uradili u mom političkom interesu, neka ih ti kriminalci na slobodi pa ih li&scaron;ite slobode nakon &scaron;to zavr&scaron;im poslanička pitanja". U ovakvom političkom promi&scaron;ljanju dolazimo do pitanja za&scaron;to ste vi sa te a mi sa ove strane - rekao je &Scaron;aranović.
Zirojević je odgovorio da mu je nacrtao metu kada ga navodi portparolom Milo&scaron;a Medenice.
- Donekle je sporno kad to radi ministar unutra&scaron;njih poslova, ali to je manir va&scaron;eg politčkog subjekta. To radite u kontinuitetu, umjesto da &scaron;titite i građane i poslanike i službenike Uprave policije. Vi konstantno crtate mete, ali vam je veliki problem &scaron;to se saznaju sva zlodjela koja dolaze iz va&scaron;e partije - naveo je on.
Laković i Mučalica, kako je rekao, dva i po mjeseca &scaron;etaju slobodno ulicama Crne Gore.
- A vi ne radite ni&scaron;ta i hapsite ih juče da bi danas meni imali &scaron;to da odgovorite jer apsolutno ni&scaron;ta nijeste uradili - dodao je Zirojević.
Jedan od njih je, kaže Zirojević, poveo čak do vikendice u koju ga je povezao.
- Ponavljam i zaključujem: poku&scaron;ali ste vrlo vje&scaron;to da prebacite odgovornost na mene - da sam ja sugerisao da ih nije trebalo hapsiti. Tačno nije trebalo juče nego davno: onda kad su, dan nakon &scaron;to je Medenica pobjegao, priznali da su mu bili logistika, a jedan od njih ga poveo do vikendice u koju ga je povezao - rekao je Zirojević.
&nbsp;

Zirojević: Šta ste radili dva i po mjeseca sa sada uhapšenima za pomoć Medenici; Šaranović: Samoinaugurisali ste se u njegovog portparola

MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA ODGOVARA NA POSLANIČKA PITANJA

"Država nije kabinet, premijer, predsjednik ili saziv Skup&scaron;tine. Država su &scaron;kole, sudovi, kultura i osjećaj zajedničke pripadnosti", poručio je Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore na konferenciji &bdquo;Lekcije, izazovi i demokratski prioriteti za naredni period&ldquo;, a koju organizuje ta NVO zajedno sa mladima te organizacije.&nbsp;
Kentera, kako prenosi Pobjeda, smatra da sada &bdquo;treba da sagledamo jesmo li dovoljno radili na tome &scaron;to znači biti odgovoran građanin ove zemlje&ldquo;.
- Iskreno, nismo dovoljno radili na obrazovanju, javnoj odgovornosti i na ispravnom razumijevanju patriotizma - tvrdi on.
Najavio je da će u oktobru obilježiti 20 godina ASCG.
- Danas obilježavamo dvije priče: 20 godina od obnove državnosti i od osnivanja ASCG. Sasvim dovoljno da vidimo &scaron;to je bilo pravo, &scaron;to mudro, a &scaron;to nedovr&scaron;eno - kazao je predsjednik ove organizacije.&nbsp;
Podsjetio je da smo nakon 2006. postali članica NATO-a, zatvorili 13 poglavlja, te da je odobreno formiranje Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju.
- Istovremeno, formirao se Atlantski savez. To je posao da se brani pravac kojim država treba da ide. Ali danas treba reći i ono &scaron;to nismo uradili. Da su institucije bile dovoljno jake, danas bi bilo manje važno ko je na vlasti, jer vlasti su smjenjive, a institucije treba da nadžive svaku institucionalnu promjenu - ispričao je Kentera.&nbsp;
Ponovio je da &bdquo;nismo dovoljno radili na obrazovanju, javnoj odgovornosti i na ispravnom razumijevanju patriotizma&ldquo;.
- Stajati uz državu i braniti institucije onda kada ih vodi neko ko nije tvoj politički izbor, i ne raditi protiv nje ako ti je bliži neki drugi centar moći. Svi smo Crnogorci jer pripadamo jednoj državi, a etnički, nacionalno i vjerski možemo biti bilo &scaron;to - rekao je Kentera.
Istakao je da &bdquo;ko ne po&scaron;tuje simbole ove države, ne po&scaron;tuje ni simbole njenog trajanja&ldquo;.
- Zato je Atlantski savez ovih 20 godina bio platforma koja je branila stav da su institucije i političko jedinstvo važni za opstanak ove države. Ovaj jubilej nije samo godi&scaron;njica, već test da li smo smisao odluke iz 2006. prenijeli na mlađe generacije, da je predamo kao obavezu, a ne kao uspomenu - ocijenio je Kentera.
Prema njegovim riječima, &bdquo;na&scaron; zadatak sada je da dovr&scaron;imo državu i izgradimo instiucije, obrazovanje, kulturu i vaspitamo generacije da je patriotizam mirna i odgovorna ljubav prema državi&ldquo;.
- Samo tako Crna Gora će biti jaka i po&scaron;tovana. Na, kraju sve se svodi na to da ne čekamo druge da rade ono &scaron;to je na nama - jasan je Kentera.
Napominje i da svaka država koja se podijelila - oslabila je.
- Svaka koja je mislila da će trajati sama od sebe &ndash; nije trajala. Danas ne govorimo o pro&scaron;losti, već o tome jesmo li generacija koja će imati mudrosti da nosi ovu državu dalje - izjavio je on.
Pozvao je svakog građanina da &bdquo;odluči da je ovo država svih nas, da nam je nebitno ko je na vlasti u trenutku ulaska u EU, jer je to vi&scaron;i cilj, te da smo iznad ličnih i partijskih interesa&ldquo;.
- Ako mi to ne uradimo, niko drugi neće - zaključio je Kentera.&nbsp;
Nikolić: NATO nije samo garant sigurnosti, već instrument modernizacije
Milo&scaron; Nikolić, v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova, stava je da je upravo izbor za evroatlantski put bio presudan za izgradnju institucija u skladu sa evropskim standardima.
- Sada vidimo važnost odluka da budemo članica NATO-a i na pragu punopravnog članstva u EU. Zato treba govoriti o onome &scaron;to treba uraditi: izgradnja sistema i institucija ostaje stalni izazov - naveo je Nikolić.
Primjećuje i da, u vremenu kada se rat vratio na evropski kontinent, stalno smo suočeni sa raznim prijetnjama, uključujući hibridne.
- U takvim okolnostima, članstvo u NATO-u je civilizacijski iskorak i mogućnost da građani danas žive u sigurnoj državi - dodao je Nikolić.
Za Crnu Goru, mi&scaron;ljenja je on, NATO nije samo garant sigurnosti, već instrument modernizacije.
- Pored NATO-a, drugi dio medalje predstavljaju EU integracije, &scaron;to nije tehnički proces, već napredak cijelog dru&scaron;tva - kategoričan je Nikolić.
On se posebno osvrnuo na sajber napade na vladinu IT infrastrukturu, kao i izborne procese koji se često odvijaju uz poku&scaron;aje destabilizacije raznim spornim narativima koji stižu iz drugih država.
Izrazio je očekivanje da će mladi biti sve vi&scaron;e uključeni u sve ono &scaron;to nas očekuje u narednom periodu.

Kentera: Nijesmo dovoljno radili na obrazovanju, javnoj odgovornosti i na ispravnom shvatanju patriotizma

"DRŽAVA NIJE KABINET, PREMIJER, PREDSJEDNIK ILI SAZIV SKUPŠTINE"

Demokratska partija socijalista ima najveću podr&scaron;ku birača u Crnoj Gori, 26,3 odsto, a slijedi Pokret Evropa sad sa 20,2 odsto, pokazalo je istraživanje agencije Spektrum Analitika.
Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, koje je sprovedeno u aprilu, na trećem mjestu nalazi se Nova srpska demokratija sa 15,1 odsto podr&scaron;ke, dok Demokratsku narodnu partiju podržava 7,5 odsto birača.
Podr&scaron;ka Bo&scaron;njačka stranka iznosi 6,7 odsto, Demokrate imaju 6,4 odsto, dok Građanski pokret URA uživa povjerenje 5,4 odsto opredijeljenih birača, prenosi agencija Mina.
Istraživanje pokazuje da Evropski savez ima podr&scaron;ku od 4,6 odsto birača.
Ostale partije su ispod tri odsto podr&scaron;ke - Socijalistička narodna partija (1,9 odsto), Albanski forum (1,2), Prava Crna Gora (0,8), Bo&scaron;njačko demokratski pokret (0,8), Preoktet (0,5), a Forca, Ujedinjena Crna Gora i Demokratska unija Albanaca po 0,4.
Kako se navodi u istraživanju, procijenjena izlaznost na izborima iznosila bi 61 odsto.
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1.008 punoljetnih građana Crne Gore, u periodu od 11. do 23. aprila.

Istraživanje Spektrum Analitike: DPS bi glasalo 26,3 odsto građana, PES 20,2 odsto

REJTING PARTIJA

Povodom slučaja Sveti Stefan plasiraju se tvrdnje koje ne predstavljaju ozbiljnu analizu, već poku&scaron;aj da se kroz politički spin zamijene teze kada se odlučuje o pitanju koje može imati vi&scaron;emilionske posljedice po državu, smatra savjetnica predsjednika države, Olivera Vukajlović.
&bdquo;U takvom pristupu izostaju ključni odgovori, dok se fokus preusmjerava na sporedne narative i interpretacije koje ne doprinose razumijevanju su&scaron;tine problema. Umjesto argumentovane rasprave zasnovane na činjenicama i dokumentima, javnosti se nude konstrukcije koje relativizuju pitanja od javnog interesa&ldquo;, navela je Vukajlović u saop&scaron;tenju.
Ona je kazala da poku&scaron;aj da se ta tema predstavi kao politička polemika nije slučajan jer je to način da se izbjegnu odgovori na ono &scaron;to je zaista važno i da se pažnja javnosti usmjeri u pogre&scaron;nom pravcu. Zato je važno stvari postaviti jasno.
&bdquo;U trenutku kada država dogovara poravnanje u međunarodnom arbitražnom postupku, a javnost nema potpuni uvid u detalje niti jasan odgovor na pitanje da li bi nastavak spora mogao donijeti povoljniji ishod po državu ili dodatne gubitke, traženje dodatne pravne analize jedino je odgovorno i neophodno djelovanje&ldquo;, kazala je Vukajlović.
Ovdje, kako smatra, nije pitanje ko je u pravu politički, već da li država možda odustaje od bolje pravne pozicije bez punog obja&scaron;njenja javnosti. Zato se nameće jednostavno pitanje: kome zapravo smeta da se stvari dodatno provjere.
&bdquo;Objavljena informacija o arbitražnom postupku potvrđuje da se predloženo poravnanje odnosi na okončanje spora, odricanje od tužbenih i protivtužbenih zahtjeva, produženje zakupa, povećanje zakupnine i uče&scaron;će države u dobiti zakupca. Upravo zato su postavljena pitanja jo&scaron; važnija&ldquo;, kazala je Vukajlović.
Prema njenim riječima, kada se država odriče zahtjeva u postupku koji traje godinama i u kojem su potro&scaron;ena značajna sredstva, građani imaju pravo da znaju na osnovu kojih pravnih i ekonomskih procjena je takva odluka donijeta.
&bdquo;Činjenica da su nadležne institucije bile uključene u određene faze postupka ne zatvara pitanje odgovornosti. Naprotiv, ona dodatno potvrđuje potrebu da se javno saop&scaron;ti da li postoje formalna mi&scaron;ljenja o izgledima spora, pravnim posljedicama poravnanja i mogućoj &scaron;teti po imovinu države&ldquo;, rekla je Vukajlović.
Ona je ocijenila da u ozbiljnoj državi nije dovoljno reći da je ne&scaron;to u javnom interesu. Javni interes se dokazuje dokumentima, analizama, ugovorima, procjenama rizika i jasnom odgovorno&scaron;ću onih koji donose odluke.&nbsp;
&bdquo;Zato Vlada mora da objavi pravnu analizu, ekonomsku računicu i formalna mi&scaron;ljenja na osnovu kojih je prihvatila ovakav zaokret u arbitražnom postupku&ldquo;, smatra Vukajlović.
Umjesto odgovora na ova pitanja, javnosti se nudi niz nepovezanih tema, ličnih konstrukcija i političkih etiketa. Takav pristup ne doprinosi raspravi, već je svjesno zamagljuje.
&bdquo;Posebno je indikativno manipulativno ubacivanje priče o Miločeru, uz tvrdnje koje ne odgovaraju stvarnim okolnostima iz tog perioda. Kada se netačne ili nepotpune informacije koriste kao osnova za političke zaključke, jasno je da cilj nije informisanje, već oblikovanje percepcije. Uvođenje potpuno nepovezanih tema dodatno potvrđuje isti obrazac: zatrpati su&scaron;tinu sporednim narativima kako bi se izbjegla rasprava o onome &scaron;to je zaista važno&ldquo;, precizirala je Vukajlović.&nbsp;
Ona smatra da je zanimljivo kako se narativi mijenjaju u zavisnosti od trenutnog konteksta, &scaron;to dodatno potvrđuje da ovdje nije riječ o principijelnom pristupu, već o selektivnom tumačenju činjenica. U takvom okviru, otpor prema svakoj dodatnoj provjeri postaje jo&scaron; indikativniji i otvara pitanje za&scaron;to se izbjegava potpuna transparentnost u procesu dono&scaron;enja odluka.
&bdquo;Ako postoji bilo kakav interes u pozadini, onda javnost ima pravo da tu informaciju zna kako bi mogla pravilno da tumači iznijete stavove. Su&scaron;tina, međutim, ostaje ista: da li je poravnanje rezultat pravne analize, i ako jeste &ndash; čije? Da li je poravnanje rezultat finansijske procjene, i ako jeste &ndash; na osnovu kojih parametara&ldquo;, pitala je Vukajlović.&nbsp;
Ona je pitala i da li je država imala potpun uvid u moguće ishode arbitraže prije nego &scaron;to je odlučila da odustane od daljeg spora.
&bdquo;Na ta pitanja javnost zaslužuje jasne i dokumentovane odgovore. Sve drugo, lične konstrukcije, spinovi i zamjena teza predstavljaju poku&scaron;aj da se ta pitanja izbjegnu&ldquo;, navela je Vukajlović.&nbsp;
Ona je rekla da će predsjednik Jakov Milatović nastaviti da radi ono &scaron;to je njegova obaveza: da traži odgovore, insistira na pravnoj sigurnosti i &scaron;titi interes države. Jer oni koji imaju argumente nemaju problem sa pitanjima. Problem sa pitanjima imaju samo oni kojima odgovori ne idu u prilog i kojima je interes investitora iznad interesa države.
&bdquo;Sveti Stefan treba da bude otvoren. Ali, država ne smije zatvarati oči pred odlukama koje mogu značiti odustajanje od sopstvenih prava bez jasnog obja&scaron;njenja javnosti&ldquo;, zaključila je Vukajlović.

Vukajlović: Kome smeta istina o Svetom Stefanu i zašto se Vlada plaši dodatne provjere?

"POKUŠAJ ZAMJENE TEZA KROZ POLITIČKI SPIN"

Premijer Milojko Spajić kazao je da će se rekonstrukcija Vlade desiti vrlo brzo i da će blagovremeno obavijestiti javnost.
Na pitanje novinara da li je aktuelna predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović prihatljiva za potpredsjednicu u Vladi, Spajić je odgovorio:
"Ona je apsolutno prihvatljiva za potpredsjednicu. Imam sjajno mi&scaron;ljenje o njoj", istakao je Spajić odgovorajući na novinarska pitanja u Skup&scaron;tini Crne Gore.

Spajić: Rekonstrukcija Vlade ubrzo, Borovinić Bojović prihvatljiva za potpredsjednicu