Politika

Dok se Crna Gora suočava s najdubljom krizom političkog povjerenja i identitetske nesigurnosti od obnove nezavisnosti, postaje sve jasnije da je crnogorski identitet &ndash; kako u zemlji, tako i u dijaspori &ndash; sistemski potisnut, obesmi&scaron;ljen i prepu&scaron;ten stihiji. U dru&scaron;tvu preplavljenom nacionalističkim parolama, izblijeđelim evropskim obećanjima i odsustvom državne strategije, Crnogorci postaju manjina u vlastitoj zemlji i nevidljiva zajednica van njenih granica, pi&scaron;e Pobjeda.
Ra&scaron;o Vučinić, predsjednik Udruženja Crnogoraca u Srbiji, u razgovoru za Pobjedu otvoreno govori o stanju u Crnoj Gori, zabludama poslije političkih promjena 2020. godine i potpunoj zapu&scaron;tenosti crnogorskog identiteta &ndash; posebno među iseljenicima.
Matica ćuti
&ldquo;Nijesmo ni politički prisutni, a ni kulturno vidljivi &ndash; a matica ćuti&rdquo;, kaže on, ukazujući da se Crnogorci u Srbiji danas bore i za elementarno pravo da postoje kao narod.
Vučinić komentari&scaron;e aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i nagla&scaron;ava da Crna Gora danas izgleda kao jedno nezrelo političko dru&scaron;tvo u cjelini.
&ldquo;Ekstremističke nacionalne parole postale su dio svakodnevice, dok je evropski put Crne Gore u&scaron;ao u najdublji zastoj od obnove nezavisnosti. Umjesto evropskog uticaja, dominantnu ulogu igra američki lobi, dok Njemačka, iako najangažovanija, ne uspijeva da povrati inicijativu u okviru EU agende. Politički osvje&scaron;ćeniji dio građana povukao se u apstinenciju jer u postojećim partijama ne vidi ni tračak nade za stabilizaciju države i osnaživanje institucija. Mlade generacije su pasivne, ne zbog lijenosti, već zbog dubokog razočaranja. Oni koji se politički angažuju to najče&scaron;će rade vođeni ličnim interesom, a ne idejom op&scaron;teg dobra&rdquo;, poručuje Vučinić.
Navodi da dru&scaron;tveni impuls za promjenom &ndash; volja da se ne&scaron;to su&scaron;tinski popravi &ndash; gotovo da ne postoji. Takođe ocjenjuje da su vrijednosti na kojima počiva Evropska unija sve udaljenije od Crne Gore.
&ldquo;U takvom ambijentu, te&scaron;ko je zamisliti političku scenu naredne četiri godine ukoliko u njoj i dalje dominiraju iste partije, isti ljudi i obrasci pona&scaron;anja. Ipak, vjerujem da će doći do preokreta. Ovakav odnos prema državi, iz ugla običnog čovjeka, jednostavno nije održiv. Vjerujem da će se mladost probuditi iz dubokog političkog sna i, uz podr&scaron;ku iskusnih intelektualaca i dokazanih profesionalaca, povesti Crnu Goru putem koji će se bitno razlikovati od ovog kojim danas tumara&rdquo;, kazao je.
Smatra da se identitet i interesi crnogorskog naroda u Crnoj Gori danas ne &scaron;tite na adekvatan način.
&ldquo;Nacionalna politika u Crnoj Gori u potpunosti je pogre&scaron;no postavljena &ndash; ne ostavlja prostor za okupljanje građanski orijentisanih birača, niti nudi viziju koja bi prevazi&scaron;la hronične podjele. Građanima je dosta vje&scaron;tačkih sukoba i retorike pro&scaron;losti; očekuju nove platforme koje će ponuditi realne odgovore i put ka jedinstvu. Državni organi danas ignori&scaron;u identitetske teme, smatrajući ih zavr&scaron;enim ili nevažnim, ali to je iluzija &ndash; jer živimo na Balkanu, gdje takve teme i dalje oblikuju stvarnost&rdquo;, ističe Vučinić dodajući da ne zagovara agresivnu nacionalnu politiku.
Kaže da ona nije u duhu crnogorske političke kulture &ndash; ali je neophodno razviti novi, zreo oblik identitetskog dijaloga, koji će omogućiti da ta pitanja konačno budu zatvorena.
&ldquo;Tek kada prevaziđemo opsesiju pro&scaron;lo&scaron;ću, možemo se okrenuti budućnosti u kojoj će glavne teme biti nauka, kultura, sport i moderna infrastruktura. Nema stabilne države bez zdravog dru&scaron;tva &ndash; a mi smo, nažalost, to dru&scaron;tvo u međuvremenu potpuno zanemarili&rdquo;, poručuje Vučinić.
Nakon famozne smjene vlasti 2020. godine, mnogi su, smatra on, očekivali da će se polarizacija u dru&scaron;tvu smanjiti &ndash; posebno jer su oni koji su se godinama predstavljali kao &bdquo;ugroženi&ldquo; preuzeli vlast na gotovo svim nivoima.
&ldquo;Postojala je i nada da će se srbijanska politička elita konačno povući iz crnogorskih identitetskih pitanja. Međutim, tada sam javno istupao sa stavom da će situacija postati jo&scaron; gora. Danas, nažalost, moram da konstatujem da sam bio u pravu. Za&scaron;to? Srbija je od Crne Gore očekivala radikalne zaokrete u nacionalnoj politici, a zauzvrat je dobila premijera Zdravka Krivokapića &ndash; čovjeka koji se jasno izja&scaron;njava kao nacionalni Crnogorac i koji je odbio da potpi&scaron;e Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Treba biti precizan: pokojni mitropolit Amfilohije ga je i predložio na tu funkciju, ali mu je dao vrlo specifične smjernice. Možda će me zbog ovoga mnogi napasti, ali ostaje činjenica da je Amfilohije u posljednjoj godini života značajno revidirao svoje stavove, kako o nacionalnim, tako i o crkvenim pitanjima. Litije su počele pod trobojkama, ali su zavr&scaron;ene pod crnogorskim državnim zastavama &ndash; isključivo po njegovoj odluci. Od negiranja autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, do&scaron;ao je do pozicije da javno zagovara njenu punu samostalnost&rdquo;, poručuje Vučinić dodajući da je ovo važno razumjeti da bismo shvatili put Zdravka Krivokapića, koji je, paradoksalno, vrlo brzo nakon &scaron;to je postao premijer, za Beograd postao veći problem nego &scaron;to je to bio Milo Đukanović.
Politička polarizacija
&ldquo;Upravo ta dinamika dodatno produbljuje političku polarizaciju, a njena posljedica je i osjećaj nesigurnosti Crnogoraca u Srbiji &ndash; koji su sve vi&scaron;e svedeni na status nepoželjne manjine&rdquo;, objasnio je Vučinić.
Kao pripadnik Crnogoraca u Srbiji tvrdi da se trenutno suočavaju sa mnogim problemima &ndash; od kulturne vidljivosti do političke reprezentacije.
&ldquo;U političkom smislu, Crnogorci u Srbiji danas praktično ne postoje &ndash; i vjerovatno jo&scaron; dugo neće postojati, jer je za ozbiljno političko pozicioniranje neophodno najprije probuditi identitetsku svijest. A to je nemoguće bez snažnijeg prisustva matične države u dijaspori i bez ozbiljne, dugoročne strategije &ndash; koje, nažalost, nikada nije bilo. Kulturna vidljivost Crnogoraca u Srbiji svodi se na povremene lokalne događaje koje organizuje nekolicina zavičajnih udruženja, najče&scaron;će jednom godi&scaron;nje. Takvi napori, iako dragocjeni, nijesu dovoljni za očuvanje kulture i tradicije. Ipak, treba odati priznanje tim udruženjima &ndash; jer sve &scaron;to rade, rade samostalno, s mnogo entuzijazma i bez sistemske podr&scaron;ke&rdquo;, smatra Vučinić.
O tzv. Nacionalnom savjetu Crnogoraca u Srbiji kaže da nema ni potrebe govoriti.
&ldquo;Javna je tajna kako je formiran, ko stoji iza njega i čije interese zaista zastupa. Jedini realni oslonac koji Crnogorci u Srbiji mogu imati dolazi iz same Crne Gore &ndash; kroz ministarstva vanjskih poslova i dijaspore. Tu postoji ogroman prostor za unapređenje odnosa, a postoji i dovoljno stručnog kadra među nama u Srbiji koji godinama radi na ovom pitanju. Već imamo razrađenu strategiju koja bi, uz minimum političke volje iz matice, mogla donijeti ozbiljan iskorak u afirmaciji i za&scaron;titi crnogorskog identiteta u Srbiji. Iz Srbije je krenulo uru&scaron;avanje crnogorskog identiteta, iz Srbije mora krenuti i povratak crnogorskim nacionalnim korijenima&rdquo;, poručuje Vučinić.
Crnogorci u Srbiji, po njegovim riječima, nemaju prostora za očuvanje svog identiteta, jezika i kulture.
&ldquo;Mi za to ne možemo kriviti Srbiju koja tako sprovodi svoju nacionalnu politiku, ukoliko je na&scaron;a matica već decenijama nezainteresovana. Mi treba da uradimo ono &scaron;to je do nas, a onda će nas Srbija možda vi&scaron;e cijeniti i pružiće nam veći prostor kako bismo se bavili očuvanjem svog identiteta. Najlak&scaron;e je kriviti Srbiju, ali to nije korektno jer &scaron;to bi se ona bavila Crnogorcima ukoliko ni Crnu Goru ne zanimaju&rdquo;, zaključuje Vučinić.
Neće im uspjeti da prekrajaju istoriju i skrnave dukljanske temelje
Vučinić, komentari&scaron;ući održavanje Sabora Srpske pravoslavne crkve na lokalitetu Duklje, ističe da poku&scaron;aji prekrajanja istorije i skrnavljenja dukljanskih temelja ne samo da neće uspjeti, već će dodatno ubrzati proces identitetskog buđenja u Crnoj Gori.
&ldquo;Građani sve jasnije vide razliku između političke mitologije i istorijskih činjenica &ndash; a to je prvi korak ka istinskoj emancipaciji crnogorske svijesti. Duklja je prva crnogorska država i kraljevina &ndash; o tome su nas učili čak i srpski istoričari, sve donedavno. Srpska pravoslavna crkva je dugo s prezirom gledala na pomen Duklje, a Crnogorci su često nazivani &bdquo;Dukljanima&ldquo; u pogrdnom kontekstu. Za neke je to bila uvreda &ndash; za nas, to je ime kojim s ponosom označavamo vlastiti državni i kulturni kontinuitet. Ne ulazim dublje u istoriografske rasprave &ndash; za to postoje daleko stručniji &ndash; ali ako se zna da se Stefan Prvovjenčani u vlastitoj povelji iz Žiče naziva prvim srpskim kraljem, onda je jasno da vladari Duklje ne mogu biti svrstavani u srpsku istoriju. U naučnim krugovima već odavno postoji konsenzus: Ra&scaron;ka je bila prva srpska država, a Duklja prva crnogorska&rdquo;, poručio je Vučinić.
SPC sve vi&scaron;e razara i dijeli zajednicu
Komentari&scaron;ući izjavu mitropolita Joanikija o Pavlu Đuri&scaron;iću, koju su mnogi okarakterisali kao veličanje ratnog zločinca, Vučinić je kazao da, nažalost, izjava mitropolita Joanikija jo&scaron; jednom potvrđuje koliko se crkva udaljila od izvornog jevanđeljskog učenja.
&ldquo;Umjesto da bude glas pomirenja i duhovne sabornosti, Srpska pravoslavna crkva je sve vi&scaron;e postala instrument etnofiletizma &ndash; izopačenog spoja vjere i nacionalizma &ndash; koji razara i dijeli zajednicu. Veličanje figura poput Pavla Đuri&scaron;ića, koji je istorijski dokumentovano sarađivao sa fa&scaron;ističkim okupatorima, potpuno je neprihvatljivo i sramotno, posebno kada dolazi iz crkvenih krugova. Baviti se i danas, u 21. vijeku, narativima četnika i partizana znači svjesno zadržavati dru&scaron;tvo u rovovima pro&scaron;losti, umjesto da se otvore putevi ka pomirenju i zajedničkoj budućnosti&rdquo;, kazao je Vučinić poručujući da je istorija jasna: zna se ko je bio na strani antifa&scaron;ističke borbe, a ko je primao čelične krstove od Hitlera.
&ldquo;Te teme bi, da je sreće, bile zatvorene i prevaziđene. Crkva bi trebalo da bude prva koja odbacuje svaku vrstu nacionalističke isključivosti &ndash; jer je upravo nacionalizam, u svojoj su&scaron;tini, najveća jeres protiv hri&scaron;ćanskog učenja o ljubavi, miru i zajedni&scaron;tvu&rdquo;, istakao je Vučinić.
&nbsp;

Predsjednik Udruženja Crnogoraca u Srbiji: Crnogorski identitet sistemski potisnut, obesmišljen i prepušten stihiji

"GRAĐANIMA JE DOSTA VJEŠTAČKIH SUKOBA I RETORIKE PROŠLOSTI"

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ogradilo se od izjave Aleksandra Obradovića, otpravnika poslova crnogorske Ambasade u Rusiji, navodeći da ne odražava državnu spoljnopolitičku orjentaciju.
Obradović je na Međunarodnom forumu &ldquo;Balkanski dijalog 2025: Crna Gora i Rusija&rdquo; 10. marta u Sankt Peterburgu rekao da su Rusija i Crna Gora &ndash; dvije zemlje, jedna du&scaron;a:
&ldquo;Na&scaron;e narode povezuje ne&scaron;to jače od trenutne politike, trajnije od dokumenata i sporazuma. Ujedinjuje nas zajednička vjera, osjećaj pravde i časti. Povezuje nas istorija. Rusija i Crna Gora &ndash; dvije zemlje, jedna du&scaron;a. Dva naroda, jedno srce. Put koji je davno utaban ne smije biti izgubljen, uprkos trenutnom stanju međudržavnih odnosa.&rdquo;
Crna Gora, članica NATO-a od 2017. i kandidat za članstvo u EU, u skladu sa spoljnom politikom Brisela, uvela je sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Na upit Radija Slobodna Evropa iz Ministarstva su naveli da izjava Obradovića &ldquo;ne odražava vanjskopolitičku orjentaciju Crne Gore&rdquo;.
&ldquo;Data je bez konsultacije i saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova, zbog čega su, u odnosu na navedeni postupak, preduzeti odgovarajući koraci&rdquo;, navodi se u odgovoru.
Obradović nije odgovorio na upit RSE poslat 14. marta vezano za spornu izjavu i eventualne posljedice.
Iz Ministarstva su naveli da je Obradović na poziciji trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Moskvi, koji, kao trenutno jedini diplomata u tom diplomatskom predstavni&scaron;tvu, privremeno obavlja dužnost otpravnika poslova.
Na sajtu Ministarstva nema informacija o njegovom prethodnom radu, biografiji.
Pozicija otpravnika poslova se koristi kada ambasador nije imenovan ili je odsutan.
Crna Gora, od promjene vlasti 2020, nakon koje su smijenjeni dotada&scaron;nji ambasadori ima problema sa popunjavanjem diplomatske mreže. Trenutno nema imenovane ambasadore u dvadesetak država, uključujuči i Moskvu.
U martu 2024. godine, kandidat za ambasadora Crne Gore u Rusiji, Milo&scaron; Radinović, povukao je kandidaturu nakon &scaron;to je otkriveno da ima rusko državljanstvo i političke veze sa strankom Rodina, koja je u savezu sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina.
Od tada se čeka na novi predlog za mjesto ambasadora u Moskvi koje je na osnovu partijskih dogovora &ldquo;pripalo&rdquo; proruskoj Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića.
Ta partija se zalaže se za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova, izlazak iz NATO-a.
Odnosi Crne Gore i Rusije kroz godine
Od obnavljanja nezavisnosti 2006. Crna Gora je sa Rusijom imala dobre odnose. Sve do 2014. kada se zbog ruske aneksije Krima pridružila evropskim sankcijama Moskvi, usagla&scaron;avajući svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom.
Oni su dodatno pogor&scaron;ani nakon &scaron;to je Specijalno državno tužila&scaron;tvo za poku&scaron;aj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori, oktobra 2016., optužilo dvojicu ruskih državljana, osam srpskih, te lidere proruskog Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andriju Mandića.
Slučaj se povezuje sa poku&scaron;ajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO-u. Godinu kasnije Crna Gora je postala članica NATO-a &scaron;to je zvanična Moskva o&scaron;tro kritikovala.
Na vlasti je tada bila Demokratska partija socijalista(DPS) koja je smijenjena 2020. godine. Svi optuženi koji su 2019. bili prvostepeno osuđeni, u novom postupku 2024. su oslobođeni.
Lideri Demokratskog fronta od 2020. su dio nove parlamentarne većine.
Kada je Evropska Unija uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu to je učinila i Crna Gora prateći spoljnu politiku Brisela.
Moskva je marta 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje &ldquo;vr&scaron;e neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba&rdquo;.
U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, uz obrazloženje da su njihove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Kao kontramjeru, Rusija je 24. marta jednog diplomatu iz crnogorske ambasade u Moskvi proglasila personom non grata.
Ipak od dolaska proruskih kadrova stranaka biv&scaron;eg Demokratskog fronta na brojne pozicije u državi uključujuči postavljenje Andrije Mandića na mjesto &scaron;efa parlamenta nije bilo političkih konfrontacija između zvanične Moskve i Podgorice.
Ove partije zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.

Ministarstvo vanjskih poslova se ogradilo od izjave otpravnika poslova Ambasade u Moskvi

OBRADOVIĆ SAOPŠIO SA RUSIJA I CRNA GORA - DVIJE ZEMLJE, JEDNA DUŠA

Dana&scaron;nji poku&scaron;aj ubistva u centru Podgorice, koji se dogodio usred dana, jo&scaron; je jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno, ocijenio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
&ldquo;Postavlja se pitanje &scaron;ta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku. Da li su fotelje preče od svega, pa i od bezbjednosti građana&rdquo;, napisao je Eraković u objavi na mreži X.
Iz Uprave policije ranije danas je saop&scaron;teno da je u pucnjavi, koja se dogodila u podgoričkom naselju City kvart ranjen I.N.

Eraković: I današnji pokušaj ubistva potvrđuje da se građani ne osjećaju sigurno, a niko iz sektora bezbjednosti ne podnosi ostavku

OCJENJUJE POSLANIK DPS-A

Crna Gora podžava Ukrajinu u dostizanju pravednog i trajnog mira, to je poručio&nbsp; predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog kabineta, on je sa Zelenskim razgovarao na marginama Samita Evropske političke zajednice.
Navodi se da su Milatović i Zelenski razgovarali o bilateralnim odnosima i aktuelnim de&scaron;avanjima na globalnoj političkoj sceni.
Milatović je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije (EU) koja je donijela odluku o privremenoj za&scaron;titi raseljenih lica iz Ukrajine.
"Time je odobreno vi&scaron;e od deset hiljada boravi&scaron;nih zahtjeva.&Scaron;to je čini jednom od zemalja sa najvećim brojem Ukrajinaca koji su dobili privremenu za&scaron;titu u odnosu na broj stanovnika", naveo je Milatović.
Na sastanku je posebno pozdravljen početak pregovora Ukrajine o pristupanju EU, uz potvrdu da će Crna Gora, kao najnapredniji kandidat i buduća članica EU, ostati snažan zagovornik ukrajinskih evropskih ambicija, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, Milatović i Zelenski razmijenili mi&scaron;ljenja i o aktuelnim diplomatskim naporima u cilju postizanja trajnog mira u Ukrajini.
"U tom kontekstu, Crna Gora pozdravlja inicijative Ukrajine, EU i Sjedinjenih Američkih Država za uspostavljanje privremenog prekida vatre i mirovni proces zasnovan na čvrstim bezbjednosnim garancijama", kaže se u saop&scaron;tenju.
Milatović je ponovio podr&scaron;ku Ukrajini u dostizanju pravednog i trajnog mira.
"Obje strane su potvrdile spremnost da nastave politički dijalog u oblastima od zajedničkog interesa &ndash; u duhu solidarnosti, partnerstva i zajedničkih evropskih vrijednosti", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, Milatović je izrazio uvjerenje da će se u narednom periodu realizovati i zvanična posjeta predsjednika Zelenskog Crnoj Gori.

Milatović se sreo sa Zelenskim: Podrška Ukrajini u dostizanju pravednog i trajnog mira

U TIRANI

Skup&scaron;tinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće danas informacije o postupanju policije u slučajevima dvije tragedije na Cetinju.
Sjednica bi trebalo da počne u 10 sati.
Predsjednik Odbora Miodrag Laković&nbsp; zatražio je ranije od službi bezbjednosti izja&scaron;njenja o postupanju policije u ta dva slučaja.
Na dnevnom redu sjednice su i postupci provjere postojanja ili nepostojanja bezbjednosnih smetnji za obavljanje određenih poslova u sektoru bezbjednosti i zapo&scaron;ljavanje policajaca i procedure nadležnih tijela u vezi sa tim.
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
<div class="box-center box900">&nbsp;</div>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>

Odbor za bezbjednost danas o postupanju policije u slučajevima tragedija na Cetinju

U 10 SATI

Kad god Crna Gora ostvari ili je na pragu da ostvari neki dobar rezultat u procesu evropskih integracija i približimo se projektovanom članstvu u EU 2028. godine, pojavi se predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, njegova koalicija, i poku&scaron;ava se stvoriti novi konflikt, koji bi onda ugrozio proces integracija.To za Antenu M ocijenio predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja Zlatko Vujović, komentari&scaron;ući reakciju Mandića povodom izjave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope, gdje je kazao da treba podržati članstvo Kosova u SE.
"Tako gledam i na ovu stvar, iz razloga &scaron;to je, čini mi se jasan, makar je tako komuniciran sa crnogorskom javno&scaron;ću, dogovor, gdje je nagla&scaron;eno da neće doći do promjena u spoljnoj politici Crne Gore. &Scaron;ta to znači? To znači da se neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, diplomatski odnosi sa Kosovom, saradnja sa Kosovom kao saradnja susjeda i dvije međunarodno priznate zemlje. Potvrda takvog mog uvjerenja jeste i imenovani ambasador Crne Gore na Kosovu, u Pri&scaron;tini. Naravno, formalno je to uradio predsjednik Crne Gore, ali je sve to bilo urađeno unutar onih kvota partijskih, kako su imenovani diplomatski predstavnici Crne Gore, a Demokratski front nije pravio problem oko toga da Crna Gora ima ambasadora na Kosovu. Ne vidim &scaron;to je problem u toj diskusiji gospodina Ibrahimovića", kaže Vujović.
U odnosu na navod iz Mandićeve objave na Iksu, da je Ibrahimović poku&scaron;ao da Crnu Goru skrene s evropskog puta, upitan za&scaron;to bi glasanje za Kosovo to značilo, Vujović ističe da je posrijedi Mandićeva prijetnja.
"Da ukoliko se eventualno dovede u pitanje ta politika ispunjavanja stalno novih radikalnih zahtjeva Demokratskog fronta, ako se od toga odustane, u tom slučaju on će blokirati proces evropskih integracija.
Prvo, Mandić nema snage da blokira proces evropskih integracija, to je svima jasno. Samo njegova koalicija može da ispadne iz vladajuće koalicije i da se dođe do prekompozicije. Toga je Mandić vi&scaron;e nego svjestan i neće povući nijedan potez, on može ovako da prijeti i da na liniji blefa poku&scaron;a da ostvari uticaj. Međutim, ono &scaron;to se de&scaron;ava između Crne Gore i Hrvatske, to je da se stavovi dviju zemalja sve vi&scaron;e približavaju i da se približavamo mogućem dogovoru koji bi značio i deblokadu poglavlja koje se tiče spoljnih odnosa. To vjerovatno stvara nervozu u redovima onih djelova vladajuće koalicije koji imaju zadatak da blokiraju proces evropskih integracija.&nbsp;
Ja stvarno vidim tu&nbsp; Mandića, bez obzira &scaron;to on u razgovorima sa diplomatskim predstavnicima zemalja država članica EU stalno &scaron;alje poruke da je on upravo taj koji će uraditi sve za evropske integracije. Međutim, s druge strane, preko svojih satelita, saveznika, partnera radi sve da se to ne desi", navodi Vujović.
Vjeruje da je postojao neki razlog koji možda javno nije dostupan zbog kojeg se Mandić osjetio ugroženim.&nbsp;
"Da li su to unutarkoalicioni odnosi, unutarpartijski, da li je to možda reakcija zvaničnika iz Beograda koji smatraju da Mandić nije dovoljno lojalan u odnosu na neke druge i da na neki način vi&scaron;e vodi računa o nekim svojim partikularnim interesima nego o interesima zvaničnog Beograda, to mi ne možemo znati, ali je činjenica da je prilično uznemiren i osjeća se nesigurno da je morao ovakvu stvar javno komunicirati. Mogao je on sve ovo uraditi unutar koalicije, ali javno komuniciranje je pranje da kažemo od odgovornosti u odnosu na ono &scaron;to je uradio, to jeste da postoji neka vrsta neformalnog ili formalnog dogovora da se ovakve stvari de&scaron;avaju, tako da iznenađuje reakcija Mandića oko diskusije gospodina Ibrahimovića, a takva reakcija je izostala kada su imenovali ambasadora CG na Kosovu.
To je prosto neobja&scaron;njivo jer mnogo je veći čin to &scaron;to ste priznali Kosovo i nije bilo povlačenja priznanja, kao &scaron;to su najavljivali lideri Demokratskog fronta. Ne samo &scaron;to ste niste povukli priznanje nego ste imenovali ambasadora, &scaron;to znači da nagla&scaron;avate značaj koji Kosovo ima za Crnu Goru, a samim tim defini&scaron;ete odnos prema Srbiji. Činjenica da Crna Gora i ova vlast podržavaju nezavisnost Kosova, to znači da su na&scaron;e pozicije suprotstavljene pozicijama zvaničnog Beograda. I Mandić je poku&scaron;avao tu da pliva, ali očigledno je dobio po prstima i poku&scaron;ava sad da smanji &scaron;tetu kojoj je bio izložen", ističe Vujović.
Na podsjećanje da je Ibrahimović bio na meti kritika zbog izbora Ranka Krivokapića za savjetnika, Vujović kaže da su reakcije Mandića i Kneževića isprovocirane pregovorima između Hrvatske i Crne Gore i da je to ključna stvar.
"Oni su izazvali krizu i radiće sve da ta kriza traje, odnosno da put ka EU bude blokiran i da se ne ostvari cilj 2028. godine i upravo je to - to, jer očigledno da gospodin Ranko Krivokapić je, ako je suditi po onome &scaron;to vjeruje gospodin Milan Knežević, makar je iznio to u Skup&scaron;tini Crne Gore, označen kao neko ko može doprinijeti i ubrzati pregovore sa Hrvatskom i dovesti ih do uspje&scaron;nog kraja. Očigledno u redovima DF-a i prosrpsko-ruskog bloka vlada velika uznemirenost oko tog pitanja, pa vjerovatno i ima osnova u tim njihovim uvjerenjima da ne ide ba&scaron; dobro za njihovu ideju blokade procesa pridruživanja", poručuje Vujović.
Smatra i da opozicija treba u nekim pitanjima koja se tiču integracija da preuzme inicijativu.
"A to znači da, kad govorimo o izbornoj reformi, opozicija je ta koja treba da gura procese, taj proces je u funkciji i koristi prije svega onih koji su u opoziciji. U međuvremenu ne može opozicija da predvodi svaki od procesa pridruživanja, jer po definiciji oni pripadaju izvr&scaron;noj vlasti. Ali recimo u izbornoj reformi oni treba da budu ti koji nose proces, koji ga iniciraju, koji ga guraju i na taj način &scaron;alju poruku Evropskoj uniji da su oni taj partner, a ne recimo Demokratski front.
I na taj način mogu da učine sebe poželjnijim partnerom od makar dijela onih koji su na vlasti. Opozicija je pasivna, uglavnom reaktivno reaguje, umjesto da bude nosilac procesa. Ima nekih pojedinaca, da kažem izuzetaka, koji su veoma aktivni, koji &scaron;alju dobre poruke, ali jednostavno to nije dovoljno. Oni moraju pokazati da su zreli i sposobni za vođenje javnih funkcija i politike, nego &scaron;to je to trenutno vladajuća koalicija. Meni se čini da i pored truda propu&scaron;taju puno prilika", zaključio je Vujović.

Vujović: Mandić se osjetio ugroženim, na liniji blefa pokušava da ostvari uticaj

OCIJENIO PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA CENTRA ZA MONITORING I ISTRAŽIVANJA

Biv&scaron;i premijer i raniji direktor ANB-a Du&scaron;ko Marković rekao je za Portal RTCG da nema komentar povodom dana&scaron;nje odluke Anketnog odbora za "crne trojke" da ga pozove na saslu&scaron;anje o nerije&scaron;enim napadima na javne funkcionere, novinare i druge ličnosti.
"Nemam komentar", rekao je kratko Marković.
U Skup&scaron;tini je danas održana druga sjednica Anketnog odbora koji se bavi postupanjem državnih organa povodom slučajeva politički motivisanih ubistava i fizičkih napada i prebijanja novinara.
Odbor je podržao predlog da biv&scaron;i premijer Du&scaron;ko Marković bude saslu&scaron;an u ponedjeljak.&nbsp;
Osim toga, članovi Odbora izglasali su i da se bave slučajem bomba&scaron;kog napada iz 1998. godine, za koji poslanici DPS-a tvrde kako je meta bio Milo Đukanović, ali i slučajevima ubistva Sa&scaron;e Raonića, prebijanja Rajka Cerovića i Mi&scaron;ka Đukića.

Marković bez komentara povodom odluke Anketnog odbora o saslušanju

SJEDNICA TOG SKUPŠTINSOG TIJELA ZAKAZANA ZA PONEDJELJAK

Informacija da se u srijedu u Savjetu Evrope (SE) glasalo o članstvu Kosova u toj organizaciji nije tačna, tvrde iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
&bdquo;U vezi sa interesovanjem medija povodom objava koje se odnose na navodno glasanje u SE tokom jučeranje ministarske sjednice, prije svega ukazujemo da je netačna informacija da je u srijedu bilo glasanja u SE o članstvu Kosova u toj organizaciji&ldquo;, naveli su iz MVP.
Iz tog Vladinog resora su rekli da se agenda ministarskog zasjedanja u okviru SE utvrđuje konsenzusom, na predlog države koja predsjedava.
&bdquo;To je bio slučaj i sa 134. ministarskom sjednicom Komiteta ministara SE, koja je održana u srijedu i utorak u Luksemburgu, a na kojoj je delegaciju Crne Gore predvodio ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz MVP su kazali da Crna Gora nije imala komentare na agendu, koja je javni dokument i dostupna je na sajtu SE.
Kako su rekli, zahtjev Kosova za članstvo u SE nije bio tačka na agendi 134. ministarske sjednice Komiteta ministara, pa stoga nije ni moglo biti glasanja država po tom pitanju.
&bdquo;Shodno tome, posebno nagla&scaron;avamo da je potpuno netačna informacija koju su prenijeli pojedini mediji u Crnoj Gori, da je u srijedu bilo glasanja u SE na tu temu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Samim tim, kako su kazali iz MVP, bespredmetne su i reakcije političkih subjekata u vezi s tim.
&bdquo;U okviru rasprave na temu Uloga SE u novom geopolitičkom kontekstu, &scaron;efovi delegacija razmatrali su izazove sa kojima se suočava Evropa, kao i mogućnosti i &scaron;anse za jačanje uloge SE u osnaživanju demokratije i jačanju demokratske bezbjednosti dru&scaron;tava&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su, u tom kontekstu, predstavnici država, u svojim izlaganjima, iskazali stavove i u pogledu pitanja pro&scaron;irenja članstva SE.
&bdquo;Crna Gora je, u skladu sa utvrđenom vanjskom politikom države i usvojenim vanjskopolitičkim prioritetima, u svojoj nacionalnoj izjavi ukazala na posvećenost Vlade evropskoj integraciji i namjeri da do 2028. godine postane 28 članica EU&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz MVP su rekli da je, u istom kontekstu, istaknuto da evropska integracija predstavlja najbolji okvir za osiguranje trajne stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu.
&bdquo;I nagla&scaron;ena je važnost pružanja podr&scaron;ke državama koje su spremne da izgrade svoje demokratske kapacitete u skladu sa evropskim standardima, da postanu članica SE&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

MVP: Nije bilo glasanja o članstvu Kosova u SE

"SAMIM TIM BESPREDMETNE SU I REAKCIJE POLITIČKIH SUBJEKATA U VEZI S TIM"

Nekoliko stotina građana Ulcinja i okolnih gradova blokiralo je danas magistralu Bar - Ulcinj, u mjesto Kruče, kao i na Sukobinu.
Protest je počeo u 11 sati i trajao je sat.
Podsjetimo, razlog protesta je nezadovoljstvo građana povodom sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
"Na ovaj način simbolički smo pokazali na&scaron; zajednički odnos prema potencijalnim investicijama protiv na&scaron; volje", rekao je predsjednik Op&scaron;tine Genci Nimanbegu.
Prema riječima predsjednika DUA Mehmeda Zenke, ovaj čin nema veze sa politikom već sa sudbinom četiri naredne generacije Ulcinjana.
"Imamo potencijal da odbranimo na&scaron; grad&ldquo;, istakao je Zenka.
Protest je trajao jedan sat, a učesnicima u saobraćaju Nimanbegu je dijelio flajere sa porukama protiv najavljenih investicija, kao i ruže, uz izvinjenje &scaron;to su čekali.

Ulcinjani blokirali magistralu Bar - Ulcinj; Zenka: Imamo potencijal da odbranimo naš grad

"OVAJ ČIN NEMA VEZE SA POLITIKOM, VEĆ SA SUDBINOM ČETIRI NAREDNE GENERACIJE ULCINJANA"

Svi konstituenti vlasti obavezali su se na puno po&scaron;tovanje činjenice da je Crna Gora priznala nezavisnost Kosovo, kazao je poslanik Bo&scaron;njačke strane (BS) Amer Smailović.
Ta reakcija je uslijedila nakon &scaron;to je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić ocijenio da je ministar vanjskih poslova i lider Bo&scaron;njačke stranke Ervin Ibrahimović podr&scaron;kom članstvu Kosova u Savjetu Evrope (SE) osporio dogovore i koalicioni sporazum.
"Nema mjesta nervozi.Crna Gora je priznala nezavisnost Kosova, a svi konstituenti vlasti obavezali su se na puno po&scaron;tovanje te činjenice&rdquo;, rekao je Smailović.
Kako je istakao, u interesu svih država Zapadnog Balkana je da cijeli region bude dio Evropske unije, pa u tom kontekstu treba posmatrati i članstvo Kosova u SE.
&ldquo;Međusobno priznanje i dobrosusjedski odnosi podrazumijevaju punu uzajamnu podr&scaron;ku u svim regionalnim, evropskim i globalnim inicijativama&rdquo;, zaključio je Smailović.

Smailović: Nema mjesta nervozi, konstituenti vlasti se obavezali da poštuju nezavisnost Kosova

REAGOVAO NA IZJAVU MANDIĆA

Crna Gora prednjači u evropskim integracijama i ima snažnu podr&scaron;ku Portugala da postane prva naredna članica Evropske unije, poručio je predsjednik Vlade Portugala Antonio Ko&scaron;ta koji je danas, u okviru posjete regionu, boravio u Crnoj Gori.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić ugostio je premijera Portugala, sa kojim je razgovarao o mogućnostima jačanja bilateralne saradnje i evropskoj integraciji Crne Gore.
Spajić je, kako je saop&scaron;teno, upoznao sagovornika sa programom rada 44. Vlade i istakao da su stvoreni uslovi za reformske procese koji će doprinijeti ubrzanju procesa integracije.
Poseban akcenat, kako je naglasio, biće na vladavini prava i pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
&bdquo;U ambijentu političke stabilnosti i funkcionalnosti institucija kakav, vjerujem, imamo u ovom trenutku u Crnoj Gori - želimo da angažujemo sve raspoložive kapacitete kako bi ubrzali proces integracije i u najkraćem roku ispunili preduslove za članstvo&ldquo;, istakao je Spajić.
Ko&scaron;ta je izrazio zadovoljstvo posjetom Crnoj Gori i regionu i kazao da Portugal želi unapređenje saradnje na svim nivoima.
Ko&scaron;ta je ponovio snažnu podr&scaron;ku Portugala evropskoj integraciji Crne Gore i istakao da se napredak u procesu sticanja članstva treba zasnivati na individualnim zaslugama i ostvarenim rezultatima zemalja kandidata u reformskim procesima, te da je u tom kontekstu pred Crnom Gorom jasna evropska perspektiva.
"Sagovornici su konstatovali da su politički odnosi dvije zemlje odlični te da kao takvi predstavljaju dobar temelj za unapređenje ugovorne baze i jačanje saradnje u oblastima od obostranog interesa", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Najvi&scaron;e prostora, kako je ocijenjeno, postoji u oblasti turizma, energetike, infrastrukture i ribarstva te je u tom kontestu potrebno ojačati normativno-pravni osnov između dvije zemlje i u bliskoj budućnosti konkretizovati saradnju kroz zajedničke projekte.
Posjeta premijera Ko&scaron;te prva je posjeta jednog portugalskog premijera Crnoj Gori i kao takva, zaključuje se u saop&scaron;tenju, od velikog značaja za jačanje i nastavak ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić ugostio predsjednika Vlade Portugala: Pred Crnom Gorom jasna evropska perspektiva