Politika

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković pozvao je konstituente većine da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, ako su promijenili odnos prema sporazumu potpisanim prilikom formiranja Vlade.
Poručio je da PES neće odustati od proklamovanih ciljeva i da oni ostaju njihovi prioriteti, do ispunjenja.
"Prilikom formiranja 44. Vlade sa koalicionim partnerima potpisan Sporazum kojim se defini&scaron;u prioriteti rada izvr&scaron;ne vlasti i parlamentarne većine, kada je u pitanju spoljna i unutra&scaron;nja politika", naveo je poslanik PES-a.
To je, kako je rekao Laković, kasnije potvrđeno i Barometrom 26.
&ldquo;Ako je u međuvremenu Demokratska narodna partija ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema tim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, jer mi nećemo odustati od proklamovanih ciljeva i oni ostaju na&scaron;i prioriteti, do ispunjenja&rdquo;, napisao je Laković na mreži X.

Laković: Konstituenti većine da preispitaju učešće u Vladi

PORUČIO POSLANIK PES-A

Kao grom iz vedra neba pao je sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da o tome se nije znalo ni&scaron;ta ni u obrisima. To je u emsiji "Na kraju dana", na Televiziji E, kazao poslanik SD u Skup&scaron;tini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
&bdquo;Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovni&scaron;tvo, lokalni parlament op&scaron;tine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani&hellip; Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve &scaron;to radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu &scaron;to rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu &scaron;tetu prema državi, ne bi im bio prvi put&ldquo;, rekao je Zirojević.
Kaže kako ne zna kome je mogla pasti na pamet &bdquo;glupost u vezi jezera Krupac&ldquo;.
&bdquo;Jer ko god je jednom do&scaron;ao u Nik&scaron;ić za da je jezero Krupac vje&scaron;tačko jezero i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore. Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali nik&scaron;ićkim morem, i koliko god Nik&scaron;ićanke i Nik&scaron;ićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje. Ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, &scaron;to će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju paf-paf da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nik&scaron;ićkom moru, i uz &scaron;terike&ldquo;, istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra on, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik op&scaron;tine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, za&scaron;titu od Vlade u kojoj su traže od stranih ambasadora.
&bdquo;Ako smo do&scaron;li do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije pro&scaron;ao onako kako je pro&scaron;ao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo vi&scaron;e puta imali najave da će oni preispitati uče&scaron;će u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo. Ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah &scaron;to god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića&ldquo;, zaključio je Zirojević.

Zirojević: Sve što radi Spajić i njegova Vlada budi sumnju na korupciju

OCIJENIO PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Kampanja za nik&scaron;ćke izbore zakazane 13. april odvija se uobičajno. Ipak sjenka posljednjih izbora u ovom gradu iz 2021. nameće pitanje uticaja sa strane na nik&scaron;ićke birače.
Nik&scaron;ić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope 26. marta istaknut kao jedan od primjera stranog mije&scaron;anja u izborne procese na lokalnom nivou.
&ldquo;Ti izbori u Nik&scaron;iću predstavljali su prekretnicu u Crnoj Gori, jer se susjedna Srbija snažno uključila u lokalnu kampanju&rdquo;, ocijenio je izvjestilac Savjeta Evrope Sjuart Dikson.
Na posljednjim izborima u Nik&scaron;iću, drugom gradu po veličini u Crnoj Gori, pobijedile su stranke prosrpskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Do tada je &ndash; duže od deceniju i po &ndash; gradom vladala procrnogorska Demokratska partija socijalista(DPS) Mila Đukanovića, koji je rođen u Nik&scaron;iću.
U DPS-u smatraju da je Beograd spreman da i na ovogodi&scaron;njim izborima iskoristi sve mogućnosti kako bi odbranio prosrpsku vlast u Nik&scaron;iću.
Da su identitetske podjele i dalje akuelne kao jedan od faktora koji će opredjeljivati birače pokazuje i anketa Radija Slobodne Evrope iz Nik&scaron;ića.
Gradonačelnik pod za&scaron;titom poslaničkog imuniteta
Na izborima 2021. za predsjednika Op&scaron;tine izabran je Marko Kovačević iz Demokratskog fronta, koji je predvodio Andrija Mandić.
Tokom mandata od nepune četiri godine, vi&scaron;e puta je procesuiran.
Naime, sredinom 2021. protiv njega je pokrenut sudski postupak zbog negiranja genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Oslobođen je optužbi.
Dvije godine kasnije protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je tokom intoniranja himne počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Ovu prijavu odbacilo je nik&scaron;ićko tužila&scaron;tvo.
Najnoviju tužba protiv njega podnesena je zbog govora u kome je poručio da će se &ldquo;s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima&rdquo;.
Ovaj slučaj jo&scaron; nije procesuiran, jer Skup&scaron;tina sedam mjeseci &ldquo;ne stavlja&rdquo; na dnevni red zahtjev Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva za ukidanje njegovog imuniteta. Na čelu Skup&scaron;tine je njegov partijski &scaron;ef Andrija Mandić.
Agencija za sprečavanje korupcije je utvrdila i da on nezakonito istovremeno &ldquo;pokriva&rdquo; dvije funkcije &ndash; predsjednika Op&scaron;tine i poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Kovačević u svemu vidi želju da se njemu i partiji nanese politička &scaron;teta.
Kovačević je jedan od čelnika crnogorskih op&scaron;tina koji su decembra 2022. u Skup&scaron;tini Srbije podnosili izvje&scaron;taj o stanju u njihovim op&scaron;tinama. Tom prilikom on je ocijenio da je Srbija &ldquo;matica svih Srba&rdquo; i njegova država.
&Scaron;ta je obilježilo &lsquo;bitku za Nik&scaron;ić&rsquo;
Kampanju uoči izbora marta 2021. obilježili su incidenati i do tada nezabilježeno interesovanje srpskih medija i političara za jedne lokalne izbore u Crnoj Gori.
Izvjestilac Savjeta Evrope Stjuart Dikson je naveo da je na tim izborima &ldquo;izazvalo zabrinutost&rdquo; prisustvo osoba bliskih Srpskoj naprednoj stranci(SNS)(srpskog predsjednika Aleksandra Vučića).
Dikson navodi da su &ldquo;neki od njih privedeni, nekima je čak zabranjen ulazak u zemlju, zbog sumnje da su unosili novac za kupovinu glasova&rdquo;.
Naime, mjesec uoči izbora, nik&scaron;ička policija je privela devet osoba zbog sumnje da unose novac u Crnu Goru za potrebe kupovine glasova u tom gradu.
Među njima su osobe bliske SNS-u Vladimir Mandić, Dane &Scaron;ijan i Aleksandar Jokić, ali i tada&scaron;nji poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Milo Božović.
Iz crnogorske policije duže od dvije sedmice ne odgovaraju na upit RSE &scaron;ta je bilo sa ovim slučajem.
U tom periodu iz Crne Gore je protjerano i osam srpskih državljana, koje je partija Andrije Mandića angažovala oko izbora a nisu imali dozovole za rad.
Prema pisanju crnogrskih medija, svih osmoro su članovi Vučićevog SNS-a.
Savjet Evrope ukazao je i na mije&scaron;anje srpskih medija u nik&scaron;ićke izbore.
&ldquo;Naročito TV Happy, opsežno prateći izbore kroz posebne programe kao &scaron;to je &lsquo;Bitka za Nik&scaron;ić&rsquo;, ne po&scaron;tujući odredbe koje se odnose na pravičnost medijskog izvje&scaron;tavanja o izbornim kampanjama i emitovanje etničke mržnje i rasističkih uvreda.&rdquo;
Posmatrači Savjeta Evrope su takođe ukazali i na porast navoda o fiktivnom mijenjanju mjesta boravi&scaron;ta prije izbora, navodeći da to dodatno podriva povjerenje u tačnost biračkog spiska.
Crnu Goru su u tom periodu posjećivali pripadnici i lideri Srpske liste sa Kosova Goran Rakić i Igor Simić.
Mjesec uoči izbora, na gradskoj džamiji u Nik&scaron;iću osnanule su poruke &ldquo;Srebrenica&rdquo;, &ldquo;Turci&rdquo; i krst sa četiri ocila.
U nik&scaron;ićkom tužila&scaron;tvu su 2021. formirana tri predmeta za krivična djela protiv izbornih prava, za koje je propisana kazna do pet godine zatora.
U dva slučaja prijave su odbačene a za treći je izrečena prvostepena presuda &ndash; osoba koja je kupovala glasove osuđena je na pet mjeseci zatvora a tri koje su za to dobile novac na po dva mjeseca.
Može li na izbore uticati i partijsko zapo&scaron;ljavanje
Nik&scaron;ić je inače sjedi&scaron;te vi&scaron;e državnih preduzeća u oblasti energetike, na čijem čelu su kadrovi DF-a i Demokrata, koje su na vlasti u gradu i u državi.
Broj zaposlenih u Elektroprivredi je, prema podacima nevladine organizacije Institut alternativa, od 2021. porstao za vi&scaron;e od 150, dok je njena ćerka firma Solar gradnja osnovana te godine u međuvremenu zaposlila 420 osoba.
Ove kompanije se dovode u vezu sa partijskim zapo&scaron;ljavanjem. Smijenjena direktorica Solar gradnje Valerija Saveljić ranije je izjavila da su u toj kompaniji gotovo isključivo zapo&scaron;ljavani članovi partije Andrije Mandića.
Iz Elektroprivrede Crne Gore su negirali praksu partijskog zapo&scaron;ljavanja.
Ko je u izbornoj trci ove godine
Na izborima 13. aprila presjednik Op&scaron;tine Kovačević predvodi rasformirani proruski Demokratski front(DF). Samostalno nastupaju i njegovi koalicioni partneri na državnom nivou &ndash; Demokrate i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića.
Opozicija nastupa u vi&scaron;e kolona.
Osim Demokratske partije socijalista, u trci je i koalicija procrnogorskih lista Evropski savez, Građanski pokret URA, Stranka evropskog progresa (SEP) i Za slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti.
Čak tri biv&scaron;a premijera su na čelu ovih partija &ndash; Dritan Abazović iz URA, Du&scaron;ko Marković iz SEP-a dok je Milo Đukanović počasni predsjednik DPS-a.
Na izborima učestvuju i dvije građanske liste.
Nik&scaron;ić je drugi po veličini grad u Crnoj Gori sa 66,700 građana.
Na posljednjem popisu gotovo 60 odsto Nik&scaron;ićana su se izjasnili kao Crnogorci, a trećina, oko 34 odsto, kao Srbi.
Vi&scaron;e od 90 odsto građana su pravoslavne vjeroispovijesti. Grad je snažno upori&scaron;te Srpske pravoslavne crkve i sjedi&scaron;te vi&scaron;e pravoslavnih bratstava.
Pravo glasa na izborima ima 57,700 stanovnika, saop&scaron;teno je iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.

Uoči novih izbora u Nikšiću, Savjet Evrope prethodne ocijenio primjerom stranog miješanja

NA POSLJEDNJIM IZBORIMA U NIKŠIĆU POBIJEDILE SU STRANKE PROSRPSKOG DEMOKRATSKOG FRONTA I DEMOKRATA

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) u Nik&scaron;iću večeras je žrijebanjem odredila pod kojim brojevima će biti partije na glasačkim listićima u okviru lokalnih izbora u tom gradu.
Partije će na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću, biti pod sljedećim brojevima:
1. Dragan Radulović &ndash; Probudimo Nik&scaron;ić
2. Dr Borislav Mi&scaron;o Đuri&scaron;ić &ndash; Rad za moj grad
3. Boris Muratović&ndash; Bori se za Nik&scaron;ić DPS
4. Nikola Čvorović &ndash; &bdquo;Stranka evropskog progresa &ndash; Vrijeme je za Nik&scaron;ić &ndash; Nikola Čvorović&ldquo;
5. Du&scaron;an Golović &ndash; Građanski pokret URA &ldquo;Drugačije &ndash;Du&scaron;an Golović&rdquo;
6. Jelena Marković &ndash; &bdquo;Za Slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti- Jelena Marković&ldquo;
7. Nemanja Vuković &bdquo;Svi smo Nik&scaron;ić- Demokrate, Plenum 083&ldquo;
8. Ivan Radojičić &ndash; &bdquo;Evropski savez- Najbolje &scaron;to može&scaron; Ivan Radoičić&ldquo;
9. Zoran Mrkić &ndash; &bdquo;Zdrav Nik&scaron;ić Pokret Evropa sad&ldquo;
10. Marko Kovačević&ndash; &bdquo;Zna Nik&scaron;ić &ndash; Za budućnost Nik&scaron;ića&rdquo;
Podsjećamo, lokalni izbori u Nik&scaron;iću zakazani su za 13. april.

Utvrđen redosljed lista na izborima u Nikšiću

IZBORI U NIKŠIĆU ZAKAZANI SU ZA 13. APRIL

Poslanici su nastavili rad, slijedi rasprava o tački Predlog zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić kaže da je nevjerovatno kako Vlada netransparentno ulazi u projekat Velike plaže.
"Nevjerovatno je kako je neko imao potrebu da u nekoliko sati dogovori takvu vrstu posla. Ne znam jeste li svjesni kako to izgleda u očima javnosti. Neko je danas bio spreman da pored velike zabrinutosti građana u Ulcinju, pođe i potpi&scaron;e okvirni sporazum sa vladom UAE", kazao je Anđu&scaron;ić i dodaje:
"Za vrijeme investicija DPS-a, samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketin&scaron;kim informacijama, pozvana je britanska firma za strate&scaron;kog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rje&scaron;enje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici op&scaron;tina sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima"
Za riječ se javio poslanik PES-a Vasilije Čarapić koji poručuje da je Anđu&scaron;ić u&scaron;ao u fazu "učio sam al mi se sve pomije&scaron;alo".
"Danas govorimo o zakonu o eksproprijaciji ali ću vam odgovoriti. Prije ste govorili kako ne dovodimo nove investicije, danas kada imamo te investicije vi ste protiv toga. &Scaron;to se tiče sporazuma Crna gora će potpisati okvirni sporazum koji će morati da potvrdi ova Skup&scaron;tina. Potpisaće projekat o investicijama i projektima na jugu i sjeveru koji će takođe morati da potvrdi Skup&scaron;tina kao i svaki naredni ugovor sa investirom kojeg predloži država Crna Gora. Skup&scaron;tina će sve morati da aminuje", kazao je Čarapić.
Čarapić je pitao Anđu&scaron;ića &scaron;ta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđu&scaron;ića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat i dodaje da je kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana.
"Alabar je iskazao interesovanje apliciranjem na javni poziv. Nije do&scaron;ao i tražio da mu se daju plaže kao gospodi koja je zakupila Sveti Stefan. U koliko lokalna zajednica da saglasnost da se projekat kod njih realizuje onda ćemo imati velike investicije. Moramo da oprezno komuniciramo oko ovih stvari da ne uđemo u sferu jeftinog populizma", kazao je Čarapić.
Kao odgovor na izlaganje Čarapića Anđu&scaron;ić je ovaj projekat nazvao korupciona&scaron;kim.
"Da li ste svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno donio odluku da se u ovu priču ne ulazi na ovakav način. Na va&scaron;e pitanje &scaron;ta je sa ostalim investitorima vi ste ih istjerali, kao &scaron;to ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore", kazao je Anđu&scaron;ić.
Čarapić kaže da se države iz svijeta bore da potpi&scaron;u sporazum sa UAE.
"Amerika i Britanija, svi u svijetu se za te investicije takmiče, te investicije će dati benefit na&scaron;im građanima. Ne želimo da budemo vi&scaron;e zapećak Evrope, ovdje nema korupcije", kazao je Čarapić.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a kaže da zabrinjava činjenica da Vlada poku&scaron;ava da odgovornost oko sporazuma prebači na Skup&scaron;tinu &scaron;to, navodi Mugo&scaron;a, nije nadležnost parlamenta.
"Ne uvlačite nas u zamku. Ne možete 13km obale na ovaj način da zatvarate, naučite premijera da ne može da daje zakup na 99. godina. Stisnite petlju pa vi odgovarajte", kazao je Mugo&scaron;a.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je sjednica Premijerskog sata bila sramota za ovaj parlament.
"Ako nastavimo onako inteziviraće se trend opadanja povjerenja na&scaron;ih građana u državne institucije. To je bio i politički debalk vladajuće većine", kazao je Vuković.
Vuković kaže da je čuo kako se Skup&scaron;tina neće sazivati do lokalnih izbora u Nik&scaron;iću.
"Ako ova Skup&scaron;tina nastavi da radi sa ovom dinamikom, mnogi bi se borili za cenzus u Nik&scaron;iću, a svakako im ne ide dobro", kazao je Vuković.
&nbsp;

Čarapić: Svaki ugovor će morati da potvrdi Skupština; Mugoša: Ne uvlačite nas u zamku, stisnite petlju pa vi odgovarajte

"NE MOŽETE 13KM OBALE NA OVAJ NAČIN DA ZATVARATE, NAUČITE PREMIJERA DA NE MOŽE DA DAJE ZAKUP NA 99. GODINA"

Konsultativno saslu&scaron;anje o cijenama u trgovačkim lancima, u okviru sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, biće održano danas.
Iz Skup&scaron;tine je saop&scaron;teno da su na saslu&scaron;anje pozvani potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đelo&scaron;aj, kao i ministri finansija i poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Novica Vuković i Vladimir Joković.
Na sjednicu su pozvani i predstavnici Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača (CEZAP).
Sjednica će se održati u zgradi Skup&scaron;tine sa početkom u 14 sati.

Danas saslušanje o cijenama u marketima

U 14 SATI

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održali su predavanje na temu &bdquo;Pro&scaron;irenje EU kao geopolitički imperativ" i odgovarali na pitanja studenata Fakulteta političkih nauka.
Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa pro&scaron;irenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU.
"Ovo je dobra prilika da u situaciji, da tako kažem, zategnutih odnosa predsjednik Milanović i ja po&scaron;aljemo poruku potrebe za dijalogom i dobrosusjedskim odnosima", kazao je predsjednik Jakov Milatović.
On i njegov hrvatski kolega Zoran Milanović danas će održati predavanje studentima Fakulteta političkih nauka.
Podsjetio je da su nedavno na FPN-u ugostili i če&scaron;kog predsjednik Petra Pavela, ocijeniv&scaron;i to dobrom praksom koju treba nastaviti.
"Rezolucija o Jasenovcu nije i&scaron;la u prilog unapređenju na&scaron;ih odnosa. Svima je jasno da to nije bio potez koji je imao neki op&scaron;ti cilj, već vi&scaron;e promociju partikularnog interesa. Crna Gora je time oslabila svoju pregovaračku poziciju oko nekih drugih otvorenih pitanja sa Hrvatskom. Mislim da to nije bilo dobro", kazao je Milatović.
Istakao je da je osudio i neke nekorektne odnose hrvatskih zvaničnika, posebno oko logora "Lora".
"U kontekstu pro&scaron;irenja EU Crna Gora može da bude dobar primjer. Na tom putu važna je podr&scaron;ka Hrvatske i stav predsjednika Milanovića, koji je bio premijer u vrijeme kad je ta država postala punopravna članica. EU nije idealna, ali jeste najbolje &scaron;to trenutno postoji", naglasio je Milatović.
Ukazao je na činjenicu da Hrvatska sama dobija vi&scaron;e finansijske pomoći od EU nego svih &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana.
"Spremajte se za članstvo u EU"
Milanović je poručio da nije do&scaron;ao da uči građane Crne Gore kako treba da žive, te da je to najvi&scaron;e mrzio i na primjeru Hrvatske kada su stranci dolazili kod njih.
"Spremajte se za članstvo u EU. Unija je sada u vrlo turbulentnom trenutku. Nas prije svega povezuju institucije, koje su ograničene. O vrijednostima možemo uvijek govoriti. Opsesije država na sjeveru Evrope potpuno se razlikuju od nas na Mediteranu. Oni strahuju od Rusije, prizivaju napad, spremaju sarme i đevrek. To je jedna iluzija koja je postala deluzija, odnosno stanje svijesti. Ja to tako ne vidim", rekao je Milanović.
Građanima Crne Gore poručio je da čuvaju državu koja jeste veliko dostignuće, dodajući da je to podjednako dom Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka i svih ostalih koje žive u njoj.
Saop&scaron;tio je i da vi&scaron;e neće učestvovati na bilo kojim izborima.
Nakon predavanja, dva predsjednika odgovaraju na pitanja studenata.
Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija
Odgovarajući na pitanje Milatović je saop&scaron;tio da u ratovima 1990-ih nije bilo nedužnih, kao i da Crna Gora ne izbjegava svoj dio odgovornosti.
"Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija i državnog dostojanstva", kazao je Milatović komentari&scaron;ući nedavni sporazum koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa dijelom opozicionih stranaka, uključujući DPS.
Milanović: Jadran je hrvatski brod
Milanović je napomenuo da nema večih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti, ali je svakao iznio stav o vlasni&scaron;tvu broda Jadran.
"Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da je to hrvatski brod. Ne vjerujem da to može biti prepreka", ocijenio je Milanović napominjući da on nema većih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti.
"EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako"
Kritikovao je Kaju Kalas koja sa pozicije visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, po njegovim riječima, vodi svoju politiku.
"Ni&scaron;ta lično, ni&scaron;ta protiv te države (Estonije), ali ja sam se pla&scaron;io da će ona postati generalna sekretarka NATO-a, a ona je postala ministarka vanjskih poslova EU - jo&scaron; gore. EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako", istakao je Milanović.
Milanović: Geopolitika je Ukrajina, apsolutno
"Ne znam jeste li pozvani, čuo sam sa Makedonija jeste. Ja je i dalje tako zovem i neka mi ne zamjere Grci. Taj dokument u pravnom smislu nema nikakvu težinu. Kosovo ne priznaje jedan dio članica NATO-a. To nije međunarodni ugovor i nije savez u pravom smislu riječi. Ne bih nikog da potcjenjujem, ali &lsquo;nije geopolitika, majke mi&lsquo;. Geopolitika je Ukrajina, apsolutno. Mi na Balkanu nismo bili geopolitika ni devedesetih godina, ali ni u Drugom svjetskom ratu. Hitler je htio da zaobiđe Balkan, ali onda se grupa pravdoljubivih Srba pobunila u Beogradu. Pobunili su se protiv sebe", elaborirao je Zoran Milanović.
Milanović: Na čelu EU ne bi smio biti Njemac
Predsjednik Hrvatske je kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsednice Evropske komisije Ursule don der Lajen, koju je predložila Angela Merkel.
"Na čelu EU ne bi smio biti Njemac. To je preveliko pitanje, Njemačka je suvi&scaron;e velika i moćna. Kad takva jedna osoba, koju niko nije izabrao već je to bio dogovor političkih frakcija, kaže da će EU potro&scaron;iti 800 milijardi eura na odbranu, moje pitanje je sa kim se konsultovala oko te cifre. Sa kojim astrologom je razgovarala o tome", naveo je Milanović, podsjećajući da je i Žan Klod Junker davao vrlo neoprezne i proizvoljne izjave.

Milanović na FPN-u poručio: Stav hrvatske strane je da je Jadran hrvatski brod

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Pro&scaron;irenje Evropske unije (EU) sada je geopolitičko pitanje, ne vi&scaron;e samo tehnički proces, ocijenila je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poručujući da bi Crna Gora bi mogla zavr&scaron;iti pregovore do kraja 2026.&nbsp;
Kos je u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije kazala da se prvi put pregovara sa državom u ratu, Ukrajinom, a spoljne sile poku&scaron;avaju omesti proces pro&scaron;irenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatra da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
"Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan &ndash; fokusiran na izbornu i medijsku reformu", rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Ona je istakla važnost bolje komunikacije i podr&scaron;ke civilnom dru&scaron;tvu i najavila dodatnih 16 miliona EUR pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Kos je poručila da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji konkretan režim.
"Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije", dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem &ldquo;stabilokratije&rdquo; i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup &ndash; vi&scaron;e odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
"Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju", ocijenila je Kos.
Ona je rekla da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
"Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima".
Kos je zaključila da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rje&scaron;enja i zato ostaje nada mnogima.

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine, ali - proširenje je sada geopolitičko pitanje, a ne tehnički proces

OCIJENILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Izvr&scaron;na direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević poručila je da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o &bdquo;Lori&ldquo;, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru &bdquo;Lora&ldquo; počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: &bdquo;Ovi mučenici po&scaron;li su na rati&scaron;te da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuv&scaron;i u jednostrani secesionizam i separatizam.&ldquo;
Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
"Nesumnjivo je &bdquo;Lora&ldquo; jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj", kazala je Uljarević u&nbsp; centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Obja&scaron;njava i da Kneževićeva poruka ima jo&scaron; jedan manipulativni nivo.
"Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo &scaron;to&scaron;ta, uključujući i ono &scaron;to je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono &scaron;to je dana&scaron;nja Srbija", istakla je Uljarević.
"Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga"
Premjerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to &scaron;to većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga &scaron;to su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon &scaron;to je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionalnu učinkovitost.
"Skup&scaron;tina tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvr&scaron;noj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono &scaron;to smo imali priliku da vidimo kada je riječ o uče&scaron;ću, odnosno, neuče&scaron;ću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega &scaron;to je tehnička odrednica u Poslovniku Skup&scaron;tine Crne Gore, ograničava ono &scaron;to je su&scaron;tina demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako &scaron;to marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kr&scaron;enju demokratskih principa", naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi poku&scaron;ao da za&scaron;titi premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja.
"Ono &scaron;to bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog &scaron;ansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja", istakla je Uljarević.
Vlada, investitori i zaduženja
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da vi&scaron;e od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri vi&scaron;e posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
"Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, na&scaron;ao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno poku&scaron;ava da sanira medijsku i drugu &scaron;tetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar", naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
"To je do dana dana&scaron;njeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Pro&scaron;le godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi &ndash; prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona do&scaron;lo investicija, a drugo &ndash; na &scaron;to ide ta potro&scaron;nja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, za&scaron;to nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Za&scaron;to se tako nemilice i svakodnevno tro&scaron;i na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najvi&scaron;i državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu", pita Uljarević.
Sporazum i velika očekivanja
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skup&scaron;tine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
"Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i pona&scaron;anja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne po&scaron;tuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo &scaron;ta će donijeti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispo&scaron;tuje mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos", naglasila je Uljarević.
Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore
Centar za građansko obrazovanje najo&scaron;trije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Milo&scaron;evića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Milo&scaron;evićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini.
"Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milo&scaron;ević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milo&scaron;ević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, &scaron;to je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to &scaron;alje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da poku&scaron;amo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu", smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
"Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije do&scaron;lo iz nekog načina razmi&scaron;ljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga dru&scaron;tva&hellip; Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je gre&scaron;ku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u poku&scaron;aju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima", zaključila je Uljarević.

Uljarević: Način na koji se Spajić obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju

PORUČUJE I DA JE NA DJELU PODRIVANJE GRAĐANSKOG KONCEPTA CRNE GORE

Crna Gora i Hrvatska će sva otvorena pitanja rje&scaron;avati u prijateljskom i konstruktivnom tonu i iskoristiti potencijale za produbljivanje ekonomske saradnje, poručeno je na sastanku premijera Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Podgorici.
&bdquo;Ovo je veoma značajna posjeta za Crnu Goru i najbolji je pokazatelj spremnosti na&scaron;ih država da unapređuju međusobne odnose i sva otvorena pitanja rje&scaron;avaju u prijateljskom tonu&ldquo;, rekao je&nbsp; Spajić.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, predsjednik crnogorske Vlade upoznao je Milanovića sa napretkom i dostignućima Crna Gore na ekonomskom planu, ali i intenzivnim aktivnostima u evropskoj integraciji zemlje.
&bdquo;Hrvatska, kao na&scaron; bliski susjed i članica Evropske unije, važan nam je partner na putu evropske integracije zamlje. Zahvalan sam na riječima podr&scaron;ke i uvjeren sam da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja Crne Gore sa EU ići po planu&ldquo;, istakao je Spajić.
Sagovornici su, kako je saop&scaron;teno, uvjereni da će intenziviranje pregovora između dvije zemlje o otvorenim pitanjima rezultirati uspjehom u obostranom interesu.
Milanović je saglasan da dvije zemlje, kao i cijeli region, treba da razvijaju bliske međusobne odnose.
&bdquo;Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima, i da uskoro neće biti zabrana ulaska u na&scaron;u zemlju&ldquo;, kazao je hrvatski predsjednik.
Spajić i Milanović su konstatovali da je ekonomska saradnja dvije zemlje kvalitetna i raznovrsna, ali da postoji prostor za njeno unapređenje i intenziviranje, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz Spajićevog Kabineta.

Milanović Spajiću: Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima i da uskoro neće biti zabrana ulaska u našu zemlju

PREDSJEDNIK VLADE SA PREDSJEDNIKOM  HRVATSKE

Boban Stani&scaron;ić, izabran je danas za novog generalnog sekretara Skup&scaron;tine. To je odlučeno na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore, glasovima 50 poslanika "za". Nije bilo glasova protiv i uzdržanih, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Njega je za tu funkciju danas predložio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Stani&scaron;ić će na toj poziciji zamijeniti Aleksandra Klarića kojem ističe mandat.
Generalnog sekretara Skup&scaron;tine naimenuje i razrje&scaron;ava Skup&scaron;tina, na predlog predsjednika Skup&scaron;tine, a naimenuje se na period od četiri godine.
Generalni sekretar Skup&scaron;tine ima tri zamjenika koji mu pomažu u radu.

Stanišić novi generalni sekretar Skupštine