Politika

Spoljnopolitički faktori i organizovane kriminalne grupe zajednički djeluju protiv evropskog puta Crne Gore, kazao je premijer Milojko Spajić, dodajući da Evropska unija (EU) želi da pruži maksimalnu podr&scaron;ku državi u borbi protiv takvih uticaja.
Spajić je to rekao u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića da li Vlada prepoznaje da je dio političkog djelovanja u prethodnom periodu bio zasnovan na podjelama, diskreditaciji građana po osnovu njihovog političkog opredjeljenja, targetiranju vjerskih osjećanja i kampanjama blaćenja usmjerenim na političke protivnike i njihove porodice.
Bogdanović je rekao da pitanje nije postavio zbog jedne objave ili portala, avatara ili jednog napada na Spajića, bilo kog funckionera Demokrata ili parlamentarnae većine.&nbsp;
&bdquo;Ovo pitanje postavljam zbog opasnog modela koji su na&scaron;e kolege razvijale punih 30 godina, da ono &scaron;to ne smiju da potpi&scaron;u svojim imenom i prezimenom, pu&scaron;taju kroz lažne portale, preko svojih avatara, posrednika, preko svoje mafija&scaron;ko-medijske posluge&ldquo;, kazao je Bogdanović.
Spajić je rekao da je to vrlo bitna tema kojom se trenutno bavi i EU.
&bdquo;Prvi put u Crnoj Gori imamo miks spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa, koje zajednički djeluju kao geopolitički takmaci EU i koji zajednički djeluju protiv evropskog puta Crne Gore&ldquo;, naveo je Spajić, prenosi agencija Mina.
On je istakao da se to prvi put de&scaron;ava, od prije četiri-pet mjeseci.&nbsp;
&bdquo;Pratimo sa budnom pažnjom sve &scaron;to se de&scaron;ava, vidimo neka de&scaron;avanja van Crne Gore koja su direktno povezane sa organizovanim kriminalnim grupama koje operiraju u Crnoj Gori. Pratićemo i revnosno izvje&scaron;tavati javnost o svemu, kao i EU, koja želi da pruži maksimalnu podr&scaron;ku u borbi protiv takvih uticaja&ldquo;, rekao je Spajić.
On je, govoreći o promjenama Ustava, rekao da će na taj način institucije, tužila&scaron;tvo, sudstvo i Centralna banka biti mnogo nezavisniji nego &scaron;to su sada.
&bdquo;Propustili smo voz kada nijesmo dobili odgovor od opozicije pro&scaron;le sedmice. Propustili smo voz i izgubili 4,6 miliona eura, ne treba da izgubimo i zatvaranje poglavlja 23 i 24 ove godine zbog takve činjenice&ldquo;, rekao je Spajić.
On je pozvao cijelu opoziciju da glasaju za te promjene i da se "vrate na pravu stranu&ldquo;.
&bdquo;Posebno mlade iz opozicije, koji ne pripadaju korpusu koji želi da ih odvede na drugu stranu. Nemojte da slu&scaron;ate te ljude, ti savjeti su toksični, vratite se na evropsku stranu, evropsku budućnost države i time ćete odgovoriti sami na pitanja o standardu, jer standard zavisi od evropskog puta i vladavine prava&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je naveo, bez vladavine prava, bezbjednosti i sigurnosti u državi, nema ni boljeg standarda.
Spajić je kazao da je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ranije rekao da je za evropski put, vladavinu prava, bolju ekonomiju, zdravstvo prosvjete.
&bdquo;Mislim da se i Pokret Evropa sad i Demokrate slažu sa tom platformom i da je ovim putem prihvatamo do zadnjeg slova i da očekujemo ta četiri glasa za promjene Ustava koje slijede, a koje se tiče poglavlja 23 i 24 i da tako zajedno iznesemo evropsku priču na drugi nivo&ldquo;, kazao je Spajić.

Spajić: Izgubili smo 4,6 miliona eura, ne treba da izgubimo i zatvaranje poglavlja 23 i 24 ove godine

"SPOLJNOPOLITIČKI FAKTORI I KRIMINALNE GRUPE ZAJEDNO DJELUJU PROTIV EVROPSKOG PUTA DRŽAVE"

Politički akteri moraju postići dogovor kada su u pitanju buduće izmjene Ustava, poručio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec, ističući da ultimatumi nijesu dobro rje&scaron;enje.
On je Televiziji Crne Gore, govoreći o opozicionim zahtjevima za imenovanja u pravosuđu i drugim važnim institucijama, rekao da ultimatumi nijesu dobro rje&scaron;enje i da određena pitanja moraju biti rije&scaron;ena kroz politički dijalog.
"Poručujem svim političarima da je neophodno postići dogovor jer se Ustav mora izmijeniti. Ubijeđen sam da će se postići dogovor. Nikada ultimatum nije dobar, ali to pitanje mora da se rije&scaron;i&ldquo;, kazao je &Scaron;arec, prenosi Portal RTCG.
&Scaron;arec je rekao da nije na njemu da političarima govori kako treba da postupaju, ali da je postizanje dogovora neophodno.

Šarec: Ultimatumi nijesu dobro rješenje, dogovor o izmjenama Ustava neophodan

PORUČIO JE STALNI IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA (EP) ZA CRNU GORU

Odgovarajući na pitanje partijskog kolege Vasilija Čarapića, premijer Milojko Spajić je u toku Premijerskog sata poručio da na pravi način dočekujemo sezonu, kako tvrdi,nikada pripremljeniji, te da u nju ulazimo sa čak 21 novom avio-linijom na oba crnogorska aerodroma.
"Bulevar Tivat Jaz - imamo sve četiri trake pod asfaltom i sve spremno za sezonu. Biće jo&scaron; radova ali neće ometati saobraćaj. Tu je i povratak Sea Dance festivala", kazao je Spajić.&nbsp;
On je govoreći o avio dostupnosti, takođe, poručio:&nbsp;
"Mi smo isposlovali da uvozimo kerozin iz Grčke, uprkos krizi na Bliskom istoku, Crna Gora će biti njim opskrbljena bolje nego neke zapadne zemlje."&nbsp;
Živković: Smatrate penzionere fiskalnim teretom za budžet
Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je Spajiću kako je "&scaron;ampion u neispunjenim obećanjima", on je premijera konkretno pitao kako ocjenjuje održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori...
Spajić je poručio u odgovoru Živkoviću da je održivost Fonda PIO neupitna, te da podaci jasno pokazuju značajno pobolj&scaron;anje životnog standarda penzionera u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina i kazao du uradili maksimalno &scaron;to su mogli.
"Fiskalna održivost je za ponos, najbolja ikad...Edukujte se malo, građani najbolje znaju da smo uradili koliko smo mogli a tek ćemo, jer evropska budućnost garantuje dinamičan rast na&scaron;e zemlje", rekao je Spajić.
On je istakao da ga raduje &scaron;to se Demokratska partija socijalista konačno interesuje za životni standard građana, nagla&scaron;avajući da svi relevantni pokazatelji potvrđuju stabilnost penzijskog sistema i rast primanja najstarije populacije.
Spajić je dalje kazao da izdvajanja za prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja gotovo su udvostručena u odnosu na 2020. godinu. Dok je te godine za te namjene isplaćeno 428,1 milion eura, budžetom za 2026. opredijeljeno je 837,2 miliona eura.
Živković je na to odgovorio: "Kako ste uspjeli da izjednačite penzionere sa 15 godina staža sa onima koji imaju 40 godina staža...Vi smatrate penzionere fiskalnim teretom za budžet Crne Gore, to je va&scaron;a ekonomska logika i politika... Ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje doveli ste do uni&scaron;tavanja zdravstvenog sistema..."
Spajić je u polemici sa Živkovićem, prokomentarisao i upadicu poslavika ES-a Borisa Mugo&scaron;e i Evropski savez uporedio sa Sovjetskim Savezom.
&ldquo;Evropski savez je zapravo Sovjetski Savez na kub, vi treba da se ogrnete sovjetskom zastavom. Ako hoćete evropsku budućnost ove zemlje, dođite i dajte da se dogovorimo oko ustavnih promjena&rdquo;, rekao je Spajić.
Mugo&scaron;a je na to odgovorio: "Neću otkrivati detalje komunikacije sa vama kada ste htjeli da Evropski savez bude dio Vlade...Sačuvaću vas od vas samih".
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/EXA03b7CPfg" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Živković premijeru: Šampion ste u neispunjenim obećanjima; Spajić: Edukujte se malo

AKCENTI SA PREMIJERSKOG SATA

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj Premijerskom satu koja bi trebalo da počne u 12 sati.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića &scaron;ta je Vlada uradila na pripremi predstojeće turističke sezone.
Lidera Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića interesuje kako Spajić ocjenjuje održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera i da li Vlada prepoznaje da je jedan dio političkog djelovanja u prethodnom periodu bio zasnovan na podjelama, diskreditaciji građana po osnovu njihovog političkog opredjeljenja, targetiranju vjerskih osjećanja i kampanjama blaćenja usmjerenim ne samo na političke protivnike, nego i na njihove porodice i djecu.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Adel Omeragić pitaće Spajića kako ocjenjuje trenutni odnos države prema dijaspori iseljenicima.
&ldquo;Koje konkretne mjere će Vlada preduzeti da unaprijedi njihova Ustavom zagarantovana prava, ojača njihovu vezu sa domovinom i omugući im aktivnije uče&scaron;će u dru&scaron;tvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore&rdquo;, navodi se u pitanju Omeragića, prenosi agencija Mina.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće koliko je novca utro&scaron;eno za organizaciju proslave Dana nezavisnosti.
Predsjednik Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće koje ekonomske efekte Vlada očekuje od realizacije Master plana razvoja investicija od ove do 2030. godine kada je riječ o unapređenju kvaliteta života građana, privlačenju investicija i rastu domaće privrede u narednim godinama.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića da prokomentari&scaron;e činjenicu da je u posljednjoj godini rast cijena veći od rasta zarada, &scaron;to znači da je velikom broju građana opala kupovna moć.&nbsp;
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića za&scaron;to su na Vladi prihvatili koncesionu cijenu za dva aerodroma u Podgorici i Tivtu iz davne 2018. godine i kojim interesom su se vodili, ako se zna da je samo vrijednost imovine aerodrome zaključno sa aprilom ove godine povećana najmanje dva puta.
Poslanicu Posebnog kluba Radinku Ćinćur interesuje da li će i kada Spajić uputiti Skup&scaron;tini Ugovor o koncesiji za crnogorske aerodrome sa južnokorejskim konzorcijumom Incheon Airport Consortium, kako bi javnost i poslanici mogli da sagledaju &scaron;ta država dobija, a &scaron;ta ustupa stranom koncesionaru.
Poslanica Civisa Maja Vučelić pitaće Spajića koje konkretne mjere Vlada planira da preduzme kako bi sudska praksa u Crnoj Gori definitivno bila usklađena sa evropskim standardima za&scaron;tite slobode govora, prava na javnu debate i politički govor o pitanjima od javnog i državnog interesa.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

PREMIJERSKI SAT

Parlamentarna većina saop&scaron;tila je da očekuje da sve opozicione partije u narednih pet dana usaglase jedinstvenu, jasnu i odgovornu platformu o prevazilaženju političke krize.
Predstavnici opozicije predstavili su danas platformu za prevazilaženje političke krize, kojom, između ostalog, traže izmjene zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a čiji je cilj ubrzanje evropskih integracija.
U saop&scaron;tenju parlamentarne većine, koje je medijima dostavio Pokret Evropa sad, navodi se da primaju k znanju činjenicu da opozicione parlamentarne partije, i nakon vi&scaron;e probijenih rokova koje su same postavile u&nbsp; razgovoru u Delegaciji Evropske unije, nijesu uspjele da usaglase jedinstvenu platformu, ni jedinstven politički stav".
&ldquo;Konstatujemo da platforma o kojoj su partije većine saznale iz medija sadrži elemente ultimativnog pristupa, sa kojima se, očigledno nijesu usaglasile ni sve opozicione parlamentarne partije&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina-
U parlamenatarnoj većini očekuju da opozicija u narednih pet fana usaglasi platformu.
&ldquo;Imajući u vidu značaj ovog procesa za evropski put Crne Gore, institucionalnu stabilnost i odgovornost prema građanima, te izgubljenih pet miliona iz Plana rasta zbog nedostatka odgovornog pristupa opozicije i odbijanja glasanja za ustavne izmjene koje nikome nijesu sporne, očekujemo da opozicija u narednih pet dana usaglasi jedinstvenu, jasnu i odgovornu platformu, kako bi razgovori mogli biti nastavljeni na ozbiljan, konstruktivan i državnički način&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Parlamentarna većina: Platforma ultimativna, očekujemo da je opozicija u narednih pet dana usaglasi

"KAKO BI RAZGOVORI MOGLI BITI NASTAVLJENI NA OZBILJAN, KONSTRUKTIVAN I DRŽAVNIČKI NAČIN"

Za izlazak iz krize i paralize u Podgorici se može razgovarati isključivo ako pokojna parlamentarna većina izglasa za kandidata za predsjednika Skup&scaron;tine člana ili odbornika Demokratske narodne partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević .
-Jer biv&scaron;oj parlamentarnoj većini vi&scaron;e ne vjerujemo, a posebno ne Sa&scaron;i Mujoviću. To nije nikakva ucjena, to je realna ponuda i ukoliko ne bude prihvaćena, mi ćemo naći druge alternativne načine da se suprotstavimo daljem uni&scaron;tavanju Podgorice", kazao je Knežević&nbsp; na sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore. &nbsp;
Danas je, kaže, dobio poziv da bude saslu&scaron;an zbog protesta u Butunu.
&nbsp;- I odmah sad da saop&scaron;tim tom sudiji da će moorati da me privedu da bih ja do&scaron;ao tamo, jer nemam namjeru da dajem legitimitet jednoj kriminalnoj, koruptivnoj aktivnosti koja ugrožava životnu sredinu u Zeti.
I zbog toga žele da uvedu prinudnu upravu u Podgorici.
Uzurpatorska manjina na čelu sa Sa&scaron;om Mujovićem želi da uvede prinudnu upravu na način &scaron;to će mu se omogućiti da preko Vlade dobije tri povjerenika, suspenduje Skup&scaron;tinu, suspenduje sekretarijate, suspenduje javna preduzeća i upravlja sa 150 miliona eura do izbora u junu 2027. godine, kazao je Knežević.
Poslao je poruku Mujoviću i svima ostalima:
"Za izlazak iz krize i paralize do koje je on doveo u Podgorici se može razgovarati isključivo ako pokojna parlamentarna većina izglasa za kandidata za predsjednika Skup&scaron;tine člana ili odbornika Demokratske narodne partije. Jer biv&scaron;oj parlamentarnoj većini vi&scaron;e ne vjerujemo, a posebno ne Sa&scaron;i Mujoviću.
To nije nikakva ucjena, to je realna ponuda i ukoliko ne bude prihvaćena, mi ćemo naći druge alternativne načine da se suprotstavimo daljem uni&scaron;tavanju Podgorice, jer za ovo kratko vrijeme Sa&scaron;a Mujović je pokazao da je najgori gradonačelnik Podgorice od njenoga postanka, uključujući ono vrijeme begova vezira i turske okupacije."
Kako je uni&scaron;tio fudbalski klub Budućnost, tako želi da uni&scaron;ti i Glavni grad, a siguri budite da mu Demokratska narodna partija to neće dozvoliti, zaključio je Knežević.

Knežević: Ako pokojna većina ne glasa za kandidata DNP-a, naći ćemo druge načine da se suprotstavimo daljem uništavanju Podgorice

"TO NIJE NIKAKVA UCJENA, TO JE REALNA PONUDA"

Javni poziv za naimenovanje tri člana Fiskalnog savjeta biće raspisan u srijedu, najavio je predsjednik skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugo&scaron;a.
On je na sjednici Odbora kazao da će rok za kandidate biti 15 dana, odnosno da će poziv trajati do 18. juna.
&bdquo;Pozivam sve kredibilne kandidate da se prijave. Znam da su obeshrabeni, ali duboko vjerujem da ćemo ovog puta izabrati članove. Imam najavu od Vlade da će ovog puta imati kandidata. Molim sve da učinimo dodatni napor da ovu priču privodimo kraju, jer predugo traje&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a, prenosi agencija Mina.
On je podsjetio da su se prethodne tri godine u četiri navrata raspisivali javni pozivi i da se nijesu izabrali članovi Fiskalnog savjeta.
&bdquo;To nam je zavr&scaron;no mjerilo i mimo toga, važno je zbog kontrole održivosti javnih finansija. Nadam se da ćemo do kraja jula popuniti Fiskalni savjet kako bi bio funkcionalan u četvrtom kvartalu ove godine i tako zatvorili Poglavlje 17 &ndash; Ekonomska i monetarna unija&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
Fiskalni savjet je, kao kontrolno i nadzorno tijelo javnih finansija, trebalo od januara da funkcioni&scaron;e i prati kako se tro&scaron;e budžetska sredstva. Njegovo formiranje i operacionalizacija jedna je od obaveza za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 17 - Ekonomska i monetarna unija.

U srijedu javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

NAJAVIO PREDSJEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Funkcija predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada trebalo bi da pripadne Demokratskoj narodnoj partiji (DNP), kazali su iz te stranke.&nbsp;
&bdquo;Imajući u vidu da je na posljednjem sastanku biv&scaron;e većine iskazan stav da funkcija predsjednika Skup&scaron;tine treba da pripadne koalicijii ZBPG, a da je Jelena Borovinić Bojović sa kvote Nove srpske demokratije (NSD) podnijela ostavku, DNP smatra da ta funkcija treba da pripadne na&scaron;oj partiji&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
To je zaključeno na sastanku kluba odbornika DNP-a sa rukovodstvom partije, a u cilju razre&scaron;avanja vi&scaron;emjesečne krize u Glavnom gradu čiji je glavni uzročnik, kako su rekli iz te stranke, gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović.
Jedan od zaključaka je i da bi izborom kandidata DNP-a na funkciju predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada bilo spriječeno uvođenje prinudne uprave koje je najavila odbornica NSD-a Jovana Milo&scaron;ević, a &scaron;to bi značilo redovno zakazivanje sjednica na kojima bi se donosile odluke od op&scaron;teg interesa građana Podgorice.
&bdquo;Funkcija predsjednika Skup&scaron;tine od kandidata iz redova DNP &ndash; a bila bi isključivo tehničkog karaktera i ne bi podrazumijevala nikakve koalicione odnose sa dosada&scaron;njom većinom dok god je njen sastavni dio Sa&scaron;a Mujović, ali ni sa opozicijom&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U zaključcima se navodi i da podr&scaron;ku sa neophodnim brojem potpisa DNP očekuje isključivo od doskora&scaron;njih koalicionih partnera na čelu sa NSD-om.
"Klub odbornika DNP-a smatra da je to jedini izlaz iz paralize Glavnog grada, ali i opasne namjere Mujovića da uvede Podgoricu u prinudnu upravu i tako kroz uzurpatorsko djelovanje nastavi sa zloupotrebom resursa do izbora zakazanih u junu&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

DNP: Nama bi trebalo da pripadne mjesto predsjednika Skupštine Glavnog grada

PORUČUJU I DA BI IZBOROM NJIHOVOG KANDIDATA BILO SPRIJEČENO UVOĐENJE PRINUDNE UPRAVE

Zakonska rje&scaron;enja o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutra&scaron;njim poslovima treba izmijeniti, izabrati novog direktora RTCG-a, Savjet RTCG, te direktore jo&scaron; institucija i sudskog savjeta, neki su od zahtjeva koje je u ime većeg dijela opozicije predstavio predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković u sklopu platforme za "prevazilaženje krize".
Živković je na dana&scaron;njem presu u Sup&scaron;tini Crne Gore kazao da neće pristati da se mijenjanju zakoni iz izbornog zakonodavstva bez njihove saglasnosti.&nbsp;
Dio opozicije predvođen DPS-om danas u Skup&scaron;tini Crne Gore predstavio je platformu vlastima radi "prevazilaženja nepovjerenja" između njih.
- Na&scaron;li smo se u parlamentarnu i institucionalnu krizu zbog izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutra&scaron;njih poslova. Nismo htjeli da nijemo posmatrati kr&scaron;enje zakona i ustava, pa smo napustili &nbsp;čelne pozicije u odborima. Prethodne tri god dali smo dobar doprinos, ali zbog ovakvih zakona smo morali da redefin&scaron;emo poziciju - dodao je Živković.
Kako je istakao, u nadzorni i kontrolni mehanizmi za izbore 2027. mora biti uključena opozicija, jer su, dodaje, već bili svjedoci zloupotreba državnih resursa.
- Želimo da budemo aktivni učesnici procesa EU integracija. Smatramo da vlast treba to da prihvati jer je to u korist svih - naveo je Živković.
Jedan od lidera Evropskog saveza Damir &Scaron;ehović kazao je da su na platformi na posvećeno radili prethodnih dana.
- Za ovim dokumentom ne bi bilo potrebe da je vlast obezbijedila &scaron;iroki dru&scaron;tveni konsenzus. Mi smo kao opozicija preuzeli tu odgovornost i napravili dokument sa prioritetima države za zavr&scaron;etak pregovora sa EU. Prevashodno jer smo mi okrenuli Crnu Goru prema ovom spoljnopolitičkom cilju - rekao je &Scaron;ehović.
Kako je kazao, ovim žele da za&scaron;titie Crnu Goru od političke neodgovornosti većine jer se, kako je ocijenio, dru&scaron;tvo nalazi pred ozbiljnim pitanjem da iskoriste priliku koja je data spletom okolnosti.
- Pružamo ruku i nudimo minimum dogovora. EU integracije nisu samo usvajanje zakona nego dru&scaron;tvo zrelo za pristup. Ne branimo interese opozicije, nego to da država u zavr&scaron;nicu uđe kako treba ali predlog nije &scaron;vedski sto i da vlast zanemaruje jedan dio - naglasio je &Scaron;ehović.

Dio opozicije predstavio platformu: Nadzor uoči izbora, novi direktor RTCG, revizija zakona o ANB i MUP

"PRUŽAMO RUKU I NUDIMO MINIMUM DOGOVORA"

Ukoliko parlamentarna većina odbije platformu koju će ponuditi opozicija, onda će biti potpuno jasno da im je važnije očuvanje političke kontrole nego evropska budućnost Crne Gore &ndash; kazao je u intervjuu za Pobjedu doc. dr&nbsp;Damir &Scaron;ehović, jedan od lidera Evropskog saveza. &Scaron;ehović je najavio da će prva faza &scaron;irenja Evropskog saveza, koja podrazumijeva nove političke konstituente, uslijediti već u narednih desetak dana, dok će druga faza, koja će obuhvatiti nestranačka udruženja i pojedince, biti realizovana najvjerovatnije do kraja jula.
U zajedničkom saop&scaron;tenju Evropskog saveza, DPS-a i HGI, naveli ste da ćete ponuditi jedinstvenu platformu za izlazak iz političke krize. &Scaron;to će ona podrazumijevati i kakav odgovor parlamentarne većine očekujete? &Scaron;EHOVIĆ: Platforma koju ćemo ponuditi predstavlja ozbiljan poku&scaron;aj opozicije da se Crna Gora vrati institucionalnoj stabilnosti i evropskim prioritetima. Danas je vi&scaron;e nego očigledno da vlast nije sposobna da sama obezbijedi ni minimum političkog povjerenja potrebnog za zavr&scaron;nicu evropskih integracija. Umjesto ozbiljne državne politike, dobili smo vlast koja sve vi&scaron;e djeluje kao skup međusobno posvađanih interesnih grupa okupljenih isključivo oko podjele moći i fotelja. Zato će platforma podrazumijevati mehanizme za vraćanje punog institucionalnog legitimiteta, popunjavanje ključnih državnih institucija koje danas funkcioni&scaron;u u krnjem sastavu, uspostavljanje političkog balansa, za&scaron;titu izbornog procesa i stvaranje ambijenta u kojem najvažnije odluke neće zavisiti od političkog preglasavanja i dnevne improvizacije, nego od dijaloga i minimuma dru&scaron;tvenog konsenzusa. Su&scaron;tina je da Crna Gora u najvažnijoj fazi pregovora sa Evropskom unijom konačno dobije ozbiljnost koju ova vlast nije bila u stanju da obezbijedi. Očekujem da će odgovor parlamentarne većine biti najbolji test njihove stvarne evropske orijentacije. Jer vi&scaron;e neće biti dovoljno da se o Evropi govori pred stranim ambasadorima, dok se kod kuće proizvode podjele, institucionalna nestabilnost i politički haos. Ukoliko odbiju platformu, onda će biti potpuno jasno da im je važnije očuvanje političke kontrole nego evropska budućnost Crne Gore.
Kakve preporuke ste čuli od &scaron;efa Delegacije EU u Crnoj Gori Satlera na nedavnom sastanku? Da li ste razgovarali o spornim zakonima o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima? &Scaron;EHOVIĆ: Na sastanku je opozicija jasno saop&scaron;tila da Crna Gora ne može ući u zavr&scaron;nicu evropskih integracija sa zakonima koji otvaraju prostor za političku zloupotrebu bezbjednosnog sektora i ugrožavanje osnovnih prava građana. Zato zakoni o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima moraju biti mijenjani. Sporne odredbe moraju biti uklonjene, a njihova dosada&scaron;nja primjena stavljena pod ozbiljan parlamentarni i institucionalni nadzor kako bi se spriječila svaka mogućnost političke zloupotrebe institucija. Ali problem je mnogo &scaron;iri od toga. Jednako ozbiljno pitanje predstavljaju i institucije koje funkcioni&scaron;u u krnjem sastavu, neizbor sudija Ustavnog suda i drugih ključnih nosilaca pravosudnih i kontrolnih funkcija, stanje u RTCG i potpuno uru&scaron;eno političko povjerenje. Zato je su&scaron;tina platforme da Crna Gora u najvažnijoj fazi pregovora konačno dobije minimum institucionalne stabilnosti, političkog balansa i demokratskih garancija bez kojih nema ozbiljnog zavr&scaron;etka evropske agende.
Najavili ste da će Evropski savez uskoro prerasti u &scaron;iri dru&scaron;tveni pokret. Jeste li već inicirali ili imali razgovore tim povodom i sa kim? Na koga sve računate da će biti dio &scaron;ireg pokreta, da li i na DPS? Da li je to način na koji planirate izlazak na naredne izbore? &Scaron;EHOVIĆ: Evropski savez nije nastao iz potrebe da pravimo jo&scaron; jednu političku koaliciju, nego iz osjećaja da u Crnoj Gori postoji mnogo ljudi koji vi&scaron;e nemaju za koga da glasaju, iako imaju vrlo jasna opoziciona, građanska i evropska uvjerenja. To su ljudi umorni od politike koja se godinama vodi isključivo iz partijskih rovova. Traže ne&scaron;to modernije, otvorenije i prihvatljivije za nove ljude i nove ideje, ali bez partijskih knjižica i klasičnih političkih okvira. Upravo zato vjerujem da će &scaron;irina, otvorenost i drugačiji pristup politici biti jedna od ključnih novina koje će Evropski savez donijeti na narednim izborima. Jer ne želimo da ponudimo samo alternativu ovoj nesposobnoj vlasti, nego i drugačiji model opozicionog djelovanja. Drugim riječima, želimo da budemo posebna opoziciona kolona koja neće počivati na istro&scaron;enim političkim matricama, nego na novoj dru&scaron;tvenoj energiji i okupljanju ljudi oko vrijednosti, ideja i zajedničke vizije Crne Gore, a ne oko partijskih knjižica i uskih partijskih interesa. Zato računamo prije svega na ljude koji dijele građanski, evropski i državotvorni vrijednosni okvir, bez obzira na to da li dolaze iz politike, univerzitetske zajednice, civilnog sektora, biznisa, kreativnih industrija ili nekog drugog dijela dru&scaron;tva. Prva faza &scaron;irenja Evropskog saveza, koja podrazumijeva nove političke konstituente, uslijediće već u narednih desetak dana, dok će druga faza, koja će obuhvatiti nestranačka udruženja i pojedince, biti realizovana najvjerovatnije do kraja jula.
Kakvo je Va&scaron;e mi&scaron;ljenje kada su evropske integracije u pitanju, je li realno očekivati zatvaranje poglavlja kako to najavljuje Vlada i ulazak u EU 2028? &Scaron;EHOVIĆ: Problem vi&scaron;e nije u tome da li Crna Gora ima &scaron;ansu da uđe u Evropsku uniju. Problem je &scaron;to aktuelna vladajuća garnitura tu istorijsku &scaron;ansu ili ne umije ili namjerno neće da iskoristi. Vidimo to već sada kroz usporavanje dinamike zatvaranja poglavlja, iako je mjesecima stvaran utisak da će sve teći glatko. A prava isku&scaron;enja tek dolaze u fazi ratifikacije, kada će svaka država članica pojedinačno procjenjivati političku vjerodostojnost Crne Gore. I tu dolazimo do su&scaron;tine problema. Jer te&scaron;ko je očekivati da će evropske države ba&scaron; potrčati da ratifikuju Ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom čiji su pojedini najistaknutiji državni funkcioneri u nekima od tih EU država progla&scaron;eni nepoželjnima zbog djelovanja koje je ocijenjeno kao naru&scaron;avanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne stabilnosti. Nemoguće je istovremeno govoriti o evropskim vrijednostima, a tolerisati veličanje prevaziđenih &scaron;ovinističkih ideologija, relativizaciju ratnih zločina i glorifikaciju ha&scaron;kih osuđenika. To jednostavno ne prolazi ni u Briselu, a posebno ne u nama susjednim državama članicama Evropske unije. Zato danas imamo situaciju da se istorijska &scaron;ansa koja se otvorila Crnoj Gori zahvaljujući geopolitičkim okolnostima sve vi&scaron;e sudara sa nesposobno&scaron;ću i političkom nedoraslo&scaron;ću ove vlasti. Ona umjesto da bude motor evropskih integracija, sve vi&scaron;e postaje najveći politički teret Crne Gore na tom putu. Drugim riječima, Crna Gora danas ima evropsku &scaron;ansu, ali nema evropsku vlast!
&nbsp;&Scaron;ef parlamenta do&scaron;ao je na proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore, koji nikada nije čestitao, ali je ubrzo nakon toga u Banjaluci govorio o ugroženosti srpskog naroda i da &bdquo;svi pripadamo istoj kulturi, crkvi i naciji&ldquo;. Koja je uloga Mandića? &Scaron;EHOVIĆ: Andrija Mandić poku&scaron;ava da vodi dvije politike istovremeno, jednu fasadnu za strane ambasadore, a drugu su&scaron;tinsku za svoje političko biračko tijelo. Zato se jednog dana zaklinje u evropske integracije, protiv kojih se borio čitav svoj politički vijek, a već sjutradan u Banjaluci demonstrira lojalnost &scaron;ovinističkom konceptu koji je devedesetih unesrećio region. Nažalost, za sada uspijeva da obmanjuje dio međunarodne javnosti, pa čak i premijera, kojeg politički tro&scaron;i mnogo brže nego &scaron;to se očekivalo. Ali domaću javnost vi&scaron;e ne može prevariti. I zato vjerujem da će građani na prvim narednim izborima sve njih zajedno poslati tamo gdje takve politike i pripadaju, u opoziciju i daleko od mjesta na kojima se odlučuje o budućnosti Crne Gore.
DNP u op&scaron;tinama donosi odluke o &bdquo;otpriznavanju&ldquo; nezavisnosti Kosova. Učinjeno je to u Zeti, najavljuju isto u Pljevljima. Kako komentari&scaron;ete ovakve poteze, koji čak nemaju ni pravnu težinu? &Scaron;to je cilj toga? &Scaron;EHOVIĆ: Mislim da je te&scaron;ko ozbiljno komentarisati odluke koje nemaju nikakvu pravnu težinu i koje služe isključivo za politički folklor i podizanje radne temperature sopstvenog biračkog tijela.
Kako komentari&scaron;ete tvrdnje da Crna Gora bilježi ekonomski rast? Kakav je Va&scaron; utisak, da li &bdquo;raste&ldquo; standard građana ili njihovi tro&scaron;kovi, s obzirom na cijene u marketima? &Scaron;EHOVIĆ: Zvanični podaci danas najbolje demantuju propagandnu sliku o navodnom ekonomskom procvatu Crne Gore. Jer ekonomija se ne mjeri političkim saop&scaron;tenjima, nego konkretnim brojevima i kvalitetom života građana. A ti brojevi su poražavajući. Imamo najniži privredni rast u posljednjoj deceniji, rekordni robni deficit, najveću nelikvidnost privrede otkako se mjere blokirani računi, jedan od lo&scaron;ijih kreditnih rejtinga u regionu, a prvi put su nam 2024. godine prihodi od turizma bili niži nego prethodne godine. Istovremeno, građani su suočeni sa drastičnim rastom tro&scaron;kova života. Cijene hrane, ljekova i zdravstvenih usluga u posljednjih pet i po godina rasle su u Crnoj Gori vi&scaron;estruko brže nego u Evropskoj uniji. A onda vam vlast kao veliki uspjeh predstavlja prosječnu zaradu, iako oko 75 odsto zaposlenih prima manje od tog iznosa. Dakle, ogromna većina građana ne živi prosjek o kojem slu&scaron;amo na konferencijama za medije. Uz to imamo i duboko nepravedan poreski sistem u kojem, zbog ekstremno visokog uče&scaron;ća PDV-a u ukupnim poreskim prihodima, koje je gotovo duplo veće nego u razvijenim OECD zemljama, najveći teret podnose upravo oni sa najnižim primanjima. Dok u drugim državama vi&scaron;e doprinose oni koji imaju vi&scaron;e, kod nas najveći račun plaćaju oni koji jedva sastavljaju kraj sa krajem. Zato građani imaju potpuno opravdan osjećaj da životni standard pada, a ne raste, budući da cijene rastu brže od zarada. Jer ljudi najbolje znaju kako žive po tome &scaron;to im je danas, uprkos svim pričama o ekonomskom napretku, kesa iz supermarketa sve praznija.

Šehović: Ako vlast odbije platformu opozicije, znači da im je važnija politička kontrola nego EU

OCJENUJE DA AKTUELNA  VLAST SVE VIŠE DJELUJE KAO SKUP MEĐUSOBNO POSVAĐANIH INTERESNIH GRUPA

Američki predsjednik Donald Tramp nominovao je Pitera Mekoja iz savezne države Južna Karolina za vanrednog i opunomoćenog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, objavljeno je na zvaničnom sajtu Bijele kuće, prenosi Portal Analitika.
Mekoj je pravnik sa bogatim iskustvom u politici i pravosuđu. Od 2011. do 2020. godine bio je član Predstavničkog doma Južne Karoline, nakon čega je, tokom prvog mandata administracije Donalda Trampa, obavljao dužnost federalnog tužioca za Distrikt Južne Karoline.
Prije naimenovanja na tu funkciju, karijeru je gradio kao tužilac i advokat specijalizovan za krivično pravo. Tokom političkog angažmana bio je i član vi&scaron;e pravosudnih odbora u zakonodavnim tijelima savezne države Južna Karolina, gdje je učestvovao u kreiranju i nadzoru pravosudnih politika.
Prije nego &scaron;to formalno preuzme diplomatske dužnosti u Podgorici, njegova nominacija mora biti potvrđena u američkom Senatu.

Tramp nominovao Pitera Mekoja za ambasadora SAD u Crnoj Gori