Crnogorske vlasti planiraju da u saradnji sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država pokrenu proizvodnju bespilotnih letjelica, a prva serija će biti donirana Ukrajini, piše u dokumentu Vlade Crne Gore.

Iz Vlade poručuju da je inicijativa na liniji opredjeljenja Crne Gore, koja će, uz ostalo, ojačati domaću odbrambenu industriju.

"... Unaprijediti sposobnost Vojske u odnosu na NATO, podržati odbrambene potrebe Ukrajine, kao i poziciju Crne Gore kao pozudanog snabdjevača najsavremenije odbrambene opreme na globalnom tržištu", navela je Vlada.

Nije poznato kada će proizvodnja početi i koliko će sredstava crnogorske vlasti namijeniti za te potrebe.

U dokumentu se ističe da će sporazum do 15 miliona dolara podržati i američka administracija na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom. To je, inače, novac koji je SAD namijenila za Vojsku Crne Gore.

Šta predviđa pismo namjere

Vlada je na sjednici 29. maja odobrila "pismo namjere" za investiranje u proizvodnju bespilotnih vazduhoplovnih sistema (Unmanned aircraft system - UAS) i razvoj izvoza sa crnogorskih aerodroma.

To pismo uskoro će potpisati potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i Robert J. Donahue, direktor kompanije By Light professional IT services LLC.

Ono će biti uvod u ugovor koji bi trebalo da bude potpisan u septembru.

Iz njegovog Ministarstva nijesu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa gdje će biti pogon, kada bi trebalo da počne sa proizvodnjom i koliko osoba će biti zaposleno.

Crna Gora, takođe, dokumentima potvrđuje da će obezbijediti zakonodavni okvir za proizvodnju i izvoz vojnih komponenti i opasnih materija.

Inače, Vlada trenutno radi na nacrtu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, koji bi trebalo da bude gotov do kraja godine.

U aranžman je uključeno osam ministarstava, Agencija za civilno vazduhoplovstvo i Aerodrom u Podgorici.

Saradnja sa crnogorskim kompanijama

Vlada će, takođe, izdvojiti sredstva za uspostavljanje proizvodnog pogona za bespilotne sisteme sa kompanijom By Light i njenim partnerom 4WINDS LLC, koji će za potrebe projekta u Crnoj Gori osnovati firmu.

Sporazum predviđa korišćenje kompanija iz Crne Gore i regiona za testiranje vazdušnih i podvodnih tehnologija bespilotnih sistema.

Posebno ističu dvije kompanije sa sjevera zemlje koje se bave proizvodnjom vojne opreme i eksplozivnih sredstava – Tara aerospace iz Mojkovca i Polimex iz Berana.

One su ranije bile u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu, ali su u međuvremenu privatizovane.

Vlada je zadržala 12,5 odsto akcija u Tari, koja je specijalizovana za sisteme vazdušne bezbjednosti a prošlu godinu je završila sa više od 8,6 miliona eura dobiti.

Sa više od 4,2 miliona eura profita poslovao je i beranski Poliex - koji se bavi proizvodnjom eksploziva.

I do deset sati leta

Na internet stranici američke kompanije By Light mogu se naći četiri vrste bespilotnih letjelica.

Navode da njihove letjelice imaju "dugo vrijeme leta i niske akustične potpise, dok istovremeno postižu multimodalnu sposobnost misije u vazduhu i vodi".

Najsavremeniji među njima je HALO-6 VTOL, čija maksimalna nosivost je 27,2 kilograma i može ostati u vazduhu i do deset sati.

Ova kompanija takođe omogućava obučavanje pilota dronova.

Kompanija i njene podružnice dobile su vrijedne ugovore sa američkim institucijama.

Nastavak podrške Ukrajini

Vlada Crne Gore saglasna je da donira prvu seriju rane proizvodnje bespilotnih sistema i prateće odbrambene opreme Ukrajini.

"Tekući sukob u Ukrajini naglašava hitnu potrebu za UAS sistemima i bezbjednim transportom opasnih materija", navodi se u dokumentu.

Naime, dronovi se često koriste u sukobima ruskih i ukrajinskih snaga, koji su počeli invazijom Moskve februara 2022.

Crna Gora - članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - pružila je Ukrajini od početka invazije vojnu pomoć od 11,3 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, uvela sankcije Rusiji...

Crna Gora i Ukrajina usaglasile su nedavno tekst sporazuma o desetogodišnjoj saradnji, koji se odnosi na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene zemlje.

Sporazum još nije potpisan.

Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo oko 30 zemalja, uglavnom članica NATO.

Skupštini Crne Gore je proslijeđen predlog odluke o učešću u jednoj "ukrajinskoj misiji", a koju organizuje NATO.

Ambasada SAD: Ulaganje u odbranu pokazuje ozbiljnost CG

Iz Ambasade SAD su saopštili da njihova vlada podstiče sve partnerske zemlje da ulažu i sarađuju sa američkim firmama.

"Ulaganje u odbrambene sposobnosti, poput američkih bespilotnih vazduhoplovnih sistema, pokazuje ozbiljnost Crne Gore u pogledu ispunjavanja obaveza prema Alijansi, u vrijeme kada tražimo od Evrope da preuzme veći teret za svoju bezbjednost".

Članice NATO, prema sporazumu, treba da izdvajaju najmanje dva odsto BDP-a na odbranu.

Iz Ambasade podsjećaju da su očekavanja SAD veća.

"Kao što je predsjednik Tramp rekao, bitno je da se svi saveznici na Haškom samitu obavežu da će trošiti pet odsto BDP-a na odbranu", navode iz Ambasade.

Sporazum će - ako bude odobren - promovisati "zajedničku sigurnost, stabilnost i prosperitet", zaključili su iz Ambasade u odgovoru za RSE.