Politika

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da očekuje da Skup&scaron;tina do kraja jula usvoji zakone važne za izbornu reformu, a koji se odnose i na izbore u jednom danu.
Ona je Televiziji Crne Gore rekla da bi Crna Gora, nakon &scaron;to je zatvoreno poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke, do kraja godine mogla da zatvori jo&scaron; pet pregovaračkih poglavlja.
Gorčević je navela da smatraju da cjelokupna dinamika koja je dogovorena s Evropskom komisijom teče po planu i programu, prenosi portal RTCG.
&ldquo;Tako da već ove godine možemo očekivati zatvaranje niza poglavlja, među kojima su sloboda kretanja kapitala, poljoprivreda, ribarstvo, finansijske usluge, ali isto tako ćemo raditi na većem broju poglavlja koja interno želimo da zatvorimo&rdquo;, dodala je Gorčević.
Očekuje da se to desi na međuvladinoj konferenciji 2026.

Gorčević: Očekujem da do kraja jula Skupština usvoji važne reformske zakone

"CJELOKUPNA DINAMIKA KOJA JE DOGOVORENA S EVROPSKOM KOMISIJOM TEČE PO PLANU"

Crna Gora dočekuje 13. jul podijeljena i dru&scaron;tveno i politički, sa snažnim poku&scaron;ajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca.
Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fa&scaron;ista i okupatora.
Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fa&scaron;izma.
Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fa&scaron;izmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima.
Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide.
Quo vadis Montenegro
Crna Gora je možda tim op&scaron;tenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu.
Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvr&scaron;na direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan &Scaron;ćekićodgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul.
Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore.
- Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih dru&scaron;tvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno &ndash; sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmi&scaron;ljavaju &ndash; smatra Uljarević.
Ona ističe da umjesto afirmacije antifa&scaron;izma, slobode i na&scaron;eg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji pro&scaron;losti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta.
- Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj za&scaron;titi i očuvanju njegovog dostojanstva &ndash; poručila je ona.
Istoričar Milan &Scaron;ćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena vi&scaron;e nego &scaron;to je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine&hellip;
- Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko dru&scaron;tvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema pro&scaron;losti i identitetskim pitanjima &ndash; kazao je on.
U Crnoj Gori danas, sve vi&scaron;e političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fa&scaron;izma &ndash; do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku pre&scaron;li na &bdquo;tamnu stranu&ldquo;.
Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pi&scaron;u pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, &Scaron;ćekić odgovara da - istoriju pi&scaron;u istoričari.
- U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom &ndash; istakao je &Scaron;ćekić.
A na pitanje kako je do&scaron;lo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja dru&scaron;tva, istoričar odgovara da nema vi&scaron;e kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioni&scaron;e one koji mu se protive.
- Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislin&scaron;kih pokreta na prostorima biv&scaron;e Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj dru&scaron;tva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko dru&scaron;tvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislin&scaron;ki pokreti proglase za antifa&scaron;ističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti &ndash; rekao je &Scaron;ćekić.
Ko nam kreira realnost
Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina dru&scaron;tveni i politički problemi nijesu nestali&ndash; a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta dru&scaron;tvena realnost zapravo stvarna.
Za Daliborku Uljarević izvori&scaron;te na&scaron;ih problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se dru&scaron;tvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima.
- Politika uglavnom kreira &bdquo;realnost&ldquo; kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, uru&scaron;avanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smi&scaron;ljeni napadi na građansko tkivo i održivost države &ndash; ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju &ndash; poručila je ona.
Nagla&scaron;ava da ta paralelna, vje&scaron;tački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja.
- No, svaka obmana ima svoj kraj&hellip; - kaže Uljarević.
Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifa&scaron;ističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podr&scaron;ku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore.
- Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifa&scaron;izam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog dru&scaron;tva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u su&scaron;tinu ovog dru&scaron;tva &ndash; odlučna je ona.
Poručuje da zato sada vodimo &bdquo;odsudnu bitku&ldquo; - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i uru&scaron;avanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa.
- Na kraju krajeva, crnogorski antifa&scaron;izam je preživio i veće oluje od ove &ndash; kazala je Uljarević.
Razlozi za slavlje
Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom dru&scaron;tvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kr&scaron;enje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fa&scaron;ista jasne su poruke koje se &scaron;alju, nažalost najče&scaron;će od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemu&scaron;to od onih koji su na vlasti.
Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama.
- Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, dru&scaron;tvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, &scaron;to ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i &scaron;tite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti &ndash; poručila je ona.
Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podr&scaron;ku i ohrabrenje.
- I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih poku&scaron;avaju da ga poni&scaron;te. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu &ndash; tvrdi ona.
Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo
Milan &Scaron;ćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga &scaron;to nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi nara&scaron;taji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi &scaron;to ne razlikuju ta dva događaja.
- Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih &scaron;kola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba vi&scaron;e da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku &ndash; ističe &Scaron;ćekić.
On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim &scaron;kolama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju.
- Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve &scaron;to nam se danas de&scaron;ava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, pona&scaron;amo se infantilno i zgražavamo se &scaron;to istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, &scaron;to ne znaju mnogo o antifa&scaron;izmu, i &scaron;to dio njih ima afirmativan stav prema kvislin&scaron;kim pokretima &ndash; kazao je on.
Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega.
- Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skup&scaron;tina, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifa&scaron;istički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pi&scaron;u o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom dru&scaron;tvu u 21. vijeku &ndash; naglasio je &Scaron;ćekić.
CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, dru&scaron;tvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u dru&scaron;tvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promovi&scaron;e podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, &scaron;to značajno i neminovno oblikuje njihove stavove.
- Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, &scaron;to ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mi&scaron;ljenja i uvažavanja različitosti &ndash; istakla je Uljarević.
Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji.
- Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u op&scaron;toj populaciji. Ali, zato &scaron;to od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija &ndash; pojasnila je ona.
Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane
- Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislin&scaron;kih pokreta &ndash; kazao je &Scaron;ćekić.
On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: &bdquo;Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi&ldquo;.
Nakon vi&scaron;edecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomi&scaron;ljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. &Scaron;ćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio:
- Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislin&scaron;kih pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobavije&scaron;tenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... &ndash; kazao je on.
Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, &scaron;to nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu.
- Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv dru&scaron;tveni i kulturolo&scaron;ki preobražaj.
Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje &scaron;kole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom &scaron;ezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar &ndash; Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioni&scaron;e, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju...
Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati &scaron;to smo prije 1945. godine od toga imali? &ndash; podsjetio je &Scaron;ćekić na ono &scaron;to je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata.
On nagla&scaron;ava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti.
- Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine do&scaron;li četnici. U socijalizmu je to bilo moguće &ndash; zaključio je on.

Uljarević: Umjesto afirmacije antifašizma, slobode i identiteta, svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica

"POSTOJI SISTEMSKI NAPOR AKTUELNE VLASTI DA POTISNE TEKOVINE 13. JULA"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp čestitao je crnogorskom kolegi Jakovu Milatoviću i građanima Crne Gore ‪13. jul, Dan državnosti, saop&scaron;teno iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Tramp je u čestitki naveo da su Crna Gora i SAD danas NATO saveznice, posvećene izgradnji sigurnije i prosperitetnije budućnosti za dvije zemlje.
"Postoji izuzetna prilika da Crna Gora i SAD pro&scaron;ire svoje partnerstvo, ulažući u ključne sektore kao &scaron;to su energetika, infrastruktura, odbrana i bezbjednost i tehnologija.
Neka naredne godine prodube na&scaron;u ekonomsku i odbrambenu saradnju i doprinesu većem stepenu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu&rdquo;, navodi se u čestitki Trampa.

Tramp čestitao Dan državnosti: Imamo izuzetnu priliku da proširimo naše partnerstvo

ČESTITKA OD AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Grupa građana organizovala je danas okupljanje na kapiji na ulazu u park-&scaron;umu Gorica u Podgorici. Na tom mjestu je postavljena i izložba pod nazivom &ldquo;Sunovrat Crne Gore&rdquo;.
Dekan FCJK Aleksandar Radoman poručio je da je Crna Gora podijeljena o&scaron;trim linijama razgraničenja.
"I ovoga 13. jula kao i onoga koji danas slavimo, Crnu Goru dijeli o&scaron;tra linija razdvajanja ne po etničkom nego po vrednosnom kriteriju. Razlike su samo personalne. Ostalo je sve manje-vi&scaron;e isto. Na jednoj strani su oni koji ba&scaron;tine slobodarsku borbu crnogorskoga naroda, međunarodno potvrđenu 13. jula 1878. i opet obnovljenu 13. jula 1941. Na drugoj su duhovni potomci Joanikija Lipovca koji je dan uoči 13. jula 1941. držao zdravicu okupacionome guverneru Biroliju i poklonici četnika koji su od jeseni 1941. do sramotnoga sloma 1945. bili izdajnička, zločinačka banda koja je radila za interese naci-fa&scaron;ista i etnički homogene Velike Srbije. Njihovi ideolo&scaron;ki potomci danas blasfemično uručuju 13-julsku nagradu promoterima svega onoga &scaron;to je antipod crnogorskome 13. julu", rekao je Radoman.
Ali, kako je istakao, nema sumnje da će ishod ove borbe biti isti kao i svaki put kad se Crna Gora borila s onima koji su je tretirali kao prćiju jednog genocidnog, velikodržavnog projekta.&nbsp;
- Isti kao i onda kad su crnogorske heroine i heroji kao dio velike antifa&scaron;ističke koalicije dali svoj ogromni doprinos slomu naci-fa&scaron;izma. Ova je borba perfidnija od one prije 80 godina jer danas se ne puca. Zato je potrebno osvje&scaron;ćivati građane ba&scaron; onako kako su to nekad radili ilegalci - dodao je Radoman.
Pokret je, smatra on, pokret koji će imati jasan cilj - dugoročnu emancipaciju Crne Gore "kako se ne bismo na svakih pola vijeka morali boriti protiv povampirene bjela&scaron;ko-četničke ideologije".
&nbsp;
&nbsp;

Održan protest na Gorici; Radoman: Crna Gora je podijeljena oštrim vrijednosim linijama razgraničenja

POSTAVLJENA I IZLOŽBA POD NAZIVOM “SUNOVRAT CRNE GORE”

Grupa slobodnih građana pozvala je na okupljanje danas, u devet sati, kod kapije na ulazu u park-&scaron;umu Gorica.
Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje pro&scaron;losti i zaborav.
- Borba protiv fa&scaron;izma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici - poručeno je u pozivu.
U pozivu je navedeno i da će na tom mjestu biti postavljena i izložba &ldquo;Sunovrat Crne Gore&rdquo;.
- Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fa&scaron;izacije dru&scaron;tva i poku&scaron;aja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas - pi&scaron;e u pozivu.
Okupljenima će se obratiti akademik Vukić Pulević, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan FCJK Aleksandar Radoman, izv. direktor NVO 35 mm Darko Ivanović i aktivista Sa&scaron;a Jovetić.
Režiser Danilo Marunović pozvao je juče građane na skup uz poruku: Vidimo se na "crvenoj liniji".
Nakon izložbe, okupljeni će, kako je najavljeno, otići do spomenika da polože vijenac.

Protestno okupljanje građana kod Gorice: Ne pristajemo na prekrajanje prošlosti i zaborav

"CRVENA LINIJA ZBOG SUNOVRATA CRNE GORE"

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je građanima Dan državnosti, uz podsjećanje da istorijska ostvarenja ovog značajnog datuma predstavljaju temelj na kojem se gradi savremeno i demokratsko dru&scaron;tvo.
&bdquo;Srećan 13. jul &ndash; Dan državnosti svima koji po&scaron;tuju i ponose se tradicijom slobodarstva i nacionalnog dostojanstva na&scaron;e države&ldquo;, napisao je Đukanović na mreži X.
Istakao je važnost slobodarske tradicije i nacionalnog dostojanstva koje, kako je poručio, kroz vjekove osvjetljavaju put crnogorskog napretka.
&bdquo;Istorijska ostvarenja ovog velikog datuma kroz vjekove osvjetljavaju put napretka i razvoja Crne Gore i predstavljaju siguran okvir za izgradnju modernog demokratskog crnogorskog dru&scaron;tva sa izvjesnom evropskom perspektivom&ldquo;, poručio je Đukanović.
Istakao je vrijednosti antifa&scaron;izma, uz napomenu da one ostaju ključna tačka oslonca za budućnost zemlje.
&bdquo;U antifa&scaron;izmu je na&scaron;a sigurnost, na&scaron;a snaga i na&scaron;a nada u dugovječnost Crne Gore. I sigurna brana od poku&scaron;aja revizije istorije kojima svjedočimo i ovih dana&ldquo;, poručio je biv&scaron;i predsjednik i zaključio čestitku riječima:
&nbsp;&bdquo;Da je vječna Crna Gora!&ldquo;

Đukanović: U antifašizmu je naša sigurnost, snaga i nada u dugovječnost Crne Gore

"I SIGURNA BRANA OD POKUŠAJA REVIZIJE ISTORIJE KOJIMA SVJEDOČIMO I OVIH DANA“

Crna Gora danas slavi Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fa&scaron;izma.
Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fa&scaron;izma.
Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fa&scaron;izmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima.
Portal Dnevno.me svim građankama i građanima Crne Gore čestita Dan Državnosti - 13. jul.
<div class="SharePostFooter_SharePostFooter__1xOvU px-5 sm:px-0">&nbsp;</div>

Crna Gora slavi Dan državnosti

U ZNAK SJEĆANJA NA DVA VAŽNA DATUMA

Političke strukture koje su nas uvele u rat i dalje vladaju, prije svega u Srbiji, odakle sprovode torturu Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore. Od 2020, prije svega od 2023. godine te strukture gospodare Crnom Gorom, rekao je istoričar Milo&scaron; Vukanović.
Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, region ima priliki da vidi &scaron;to će se de&scaron;avati ako političke i vojne vođe ne izađu pred Sud pravde, kaže Vukanović na TV E.
&bdquo;Da budemo jasni, odgovornost je utvrđena u Ha&scaron;kom tribunalu. Ali, sljedeći korak je da se ta odgovornost prebaci na politički, dru&scaron;tveni i obrazovni nivo, kao i na izgradnji kulture sjećanja. Nakon jednog poleta u prvoj deceniji ovog vijeka, politička kriza i situacija dovele su do toga da političke strukture, koje su nas uvele u rat i dalje vladaju, prije svega u Srbiji, odakle sprovode torturu Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore. Od 2020, prije svega od 2023. godine te strukture gospodare Crnom Gorom&ldquo;, rekao je Vukanović.
Smatra da je pozitivno nasljeđe Ha&scaron;kog tribunala uni&scaron;teno.
&bdquo;Ha&scaron;ki tribunal imao je oročeni rok trajanja. Nasljeđe Ha&scaron;kog tribunala trebalo je da nastave i usvoje lokalne institucije. Do toga nije do&scaron;lo, jer političke strukture u na&scaron;im državama tome nijesu bile vične, niti su imale volje. Za&scaron;to? Prije svega zbog sopstvene odgovornosti, kao i zbog toga &scaron;to su političke strukture profitirale od haosa, od sukoba i za&scaron;to bi iz svojih ruku ukidale karte koje im omogućavaju vlast&ldquo;, istakao je Vukanović.
Govoreći o uslovnom minutu ćutanja za žrtve genocida u Srebrenici u Skup&scaron;tini Crne Gore, i porukci njenog predsjednika Andrije Mandića da to bude bude &bdquo;za sve žrtve građanskog rata&ldquo;, istoričar Vukanović kaže da je riječ o relativizaciji, manipulaciji i povlađivanju biračkom tijelu.
&bdquo;Nikad nijesu imali hrabrosti, ali ni političke volje da saop&scaron;te istinu - da to nije bio građanski rat, već agresija, i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Zapre&scaron;ćujuće je da će ta politička struktura u Crnoj Gori progutati i NATO, i Kosovo, ali Srebrenicu nikada. Za&scaron;to? Zato &scaron;to je Srebrenica najveći poraz te ideologije&hellip; Kada se u na&scaron;im institucijama tako ne&scaron;to de&scaron;ava, jasan je i otvoren kukavičluk (premijera i predsjednika države) da protivrječe predsjedniku Skup&scaron;tine, da neko napokon kaže - prekinite vi&scaron;e sa tim nazadnim, nakaradnim, destruktivnim idejama&ldquo;, naglasio je Vukanović gostujući u emisiji 24 sata.
Na vlasti su, kaže Vukanović, političke korporacije čiji je jedini cilj - profit, a ukoliko dođe do kontaminacije i uru&scaron;avanja svih vrijednosti koje čine savremenu Crnu Goru to će im, smtra, biti samo plus.
&bdquo;To su &scaron;tetočine, čiji je cilj bogaćenje. Vidjećemo kakvi će izaći iz ovog političkog ciklusa. Ukoliko mogu da unize sve ono &scaron;to temeljno mrze to je samo dodatna vrijednost za njih&ldquo;, istakao je Vukanović.
Dodjela Trinaestojulske nagrade svela se, smatra, na unižavanje.
&bdquo;Ovo je, prije svega, partijsko potkusurivanje. Sad smo na vlasti i sad treba na&scaron;e članstvo da podmirimo, pa čak i ovakvim priznanjima kao &scaron;to su najveće državne nagrade. Sve je ovo čisto politikanstvo! Ukoliko je dio građana zgrožen time &scaron;to ti ljudi predstavljaju, oni (vlast) će to da slave. U noći dodjele nagrada, dok je policija tukla značajan dio starijih građana Crne Gore, oni su se smijali, bili su zadovoljni, jer se taj cirkus desio. Ali, ključno je pitanje - kakvo smo mi to dru&scaron;tvo zapravo&ldquo;, naveo je Vukanović.
Vjeruje da je većina građana Crne Gore umjerenih shvatanja i da se s pravom može postaviti pitanje - gdje su umjereni građani srpske nacionalnosti da se pobune.
&bdquo;Vidjeli smo nemile scene ispred Vile Gorica, policiju kako koristi silu&hellip; Očigledno je da se to čini onda kada je sistem pri kraju, kada se trese. To vidimo i u Srbiji, režim se privodi kraju, nasilja će biti sve vi&scaron;e. Mislim da je u Crnoj Gori to oličenje njihove politike agresivnosti, neprincipijelnosti, netaktičnosti, sve, sad i odmah, &scaron;to agresivnije, brutalnije, nakaradnije. Ima jedna scena koja opisuje situaciju u kojoj Slaven Radunović, nekada poslanik a sada ministar, koji je za Radovana Mladića govorio da je heroj, slavi to &scaron;to se de&scaron;avalo na ulicama (ispred Vile Gorica)&ldquo;, podsjetio je Vukanović.
Obja&scaron;njava da je na vlasti politička cjelina koja se sastoji iz vi&scaron;e partija, a koje bezuspje&scaron;no vode državu.
&bdquo;Oni ne umiju da vode ovu državu. Ne umiju da vode svoje resore. Neofa&scaron;izam, ili klerofa&scaron;izam je skretanje s tema, da se javnost ne bi zapitala &scaron;ta to oni rade po ministarstvima. To je mehanizam za očuvanje moći. Upravo toga moraju da budu svjesni njihovi koalicioni partneri, jer u toj igri &ndash; gube. Na koncu, gubi cijelo crnogorsko dru&scaron;tvo&hellip;Ti ljudi zaslužuju da im se svakog dana smijemo i sprdamo, jer nijesu za bolje. Ali, bojim se da će, kako vrijeme prolazi, ukoliko Pokret Evropa sad ne&scaron;to ne preduzme, cijelo dru&scaron;tvo kliziti u radikalizaciju, koja ne može nikako drugačije da se zavr&scaron;i bez nasiljem. To je ono &scaron;to ova gospoda (na vlasti) žele&ldquo;, zaključio je Vukanović.

Vukanović: Na vlasti su partije koje ne umiju da vode državu, štetočine čiji je jedini cilj - profit

"VIDJEĆEMO KAKVI ĆE IZAĆI IZ OVOG POLITIČKOG CIKLUSA"

Grupa slobodnih građana najavila je javno okupljanje koje će biti održano u nedjelju, 13. jula, u 9 sati, kod kapije na ulazu u park-&scaron;umu Gorica.&nbsp;
&bdquo;Borba protiv fa&scaron;izma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici&ldquo;, navodi se u pozivu.
Okupljanje će praćeno i izložbom pod nazivom &bdquo;Sunovrat Crne Gore&ldquo;.
Kako su poručili organizatori, izložba nije samo kulturni događaj, već čin građanskog otpora protiv istorijskog revizionizma, fa&scaron;izacije dru&scaron;tva i poku&scaron;aja da se &bdquo;zločin pretvori u vrlinu&ldquo;.
Pozvali su sve slobodnomisleće građane i građanke da se pridruže i zajednički dignu glas protiv prekrajanja pro&scaron;losti.
Okupljanje na Gorici biće prilika da se, kako napominju, javno iskaže neslaganje sa aktuelnim dru&scaron;tvenim procesima koje ocjenjuju opasnim po demokratske i antifa&scaron;ističke temelje Crne Gore.
&nbsp;

Protest 13. jula u Podgorici: Borba protiv fašizma je stalna dužnost slobodnog čovjeka

KOD KAPIJE NA ULAZU U PARK-ŠUMU GORICA

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodiće danas delegaciju Vlade Crne Gore na obilježavanju 30. godi&scaron;njice genocida u Srebrenici.
U delegaciji Vlade Crne Gore biće ministarke rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić i javnih radova Majda Adžović, ministri javne uprave Mara&scaron; Dukaj, energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
U delegaciji će, kako su naveli iz Ministarstva vanjskih poslova, biti i ministri dijaspore Mirsad Azemović, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, kao i ministar bez portfelja Milutin Butorović.
Na obilježavanju godi&scaron;njice genocida u Srebrenici ispred Vlade Crne Gore biće jo&scaron; i državni sekretar Ministarstva javne uprave Naim Gjokaj, državni sekretar i vr&scaron;ilac dužnosti sekretara Ministarstva energetike i rudarstva, Dino Tutundžić i Mirsad Ćatović.
Komemoracijom u Memorijalnom centru u Potočarima danas će biti obilježena 30. godi&scaron;njica genocida u Srebrenici.

Delegacija Vlade danas na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici

U POTOČARIMA

Predsjednica Skup&scaron;tine Danijela Đurović sazvala je sjednicu Prvog vanrednog zasijedanja u 2023. godini za subotu, 4. februar.
Na dnevnom redu je Predlog izmjene i dopune Zakona o državnom tužila&scaron;tvu.
Sjednica je zakazana za 15.30 sati.

Vanredna sjednica Skupštine 4. februara