Vlada Crne Gore utvrdila je predlog izmjena i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim će se omogućiti redovno funkcionisanje tog suda, usvajanjem odredbe kojom bi se sudiji omogućilo da nastavi da obavlja funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost.

Iz Vlade su rekli da se donošenju tog zakona pristupilo u cilju preciziranja određenih zakonskih rješenja, u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija i predsjednika Ustavnog suda zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju, a u skladu sa preporukama iz Mišljenja Venecijanske komisije. 

„Na ovaj način će se omogućiti redovno fukcionisanje Ustavnog suda usvajanjem odredbe kojom bi se sudiji omogućilo da nastavi vršiti svoju funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijska mjesta upražnjena zbog toga što nove sudije nijesu imenovane“, navodi se u saopštenju nakon sjednice Vlade.

Objašnjeno je da će predložene zakonske izmjene omogućiti i uvođenje pojednostavljenog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda i preciziranje normi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz puno poštovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja tog suda.

Vlada je danas utvrdila i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba. 

Kako su rekli, Konvencija nudi okvir za zaštitu u međunarodnim okolnostima odraslim osobama koje nijesu u mogućnosti štititi svoje interese zbog oštećenja ili nedostataka sopstvenih sposobnosti. 

„Konvencija se bavi prekograničnim situacijama koje se odnose na kretanje ljudi, uključujući njihovu imovinu koja se nalazi u različitim jurisdikcijama, obezbjeđujući sveobuhvatan skup pravila o nadležnosti, važećem zakonu i priznavanju i sprovođenju zaštitnih mjera, sa namjerom da tako uspostavi mehanizme saradnje između organa država ugovornica“, naveli su iz Vlade, prenosi agencija Mina.

Oni su istakli da pristupanje Konvenciji o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba predstavlja važan korak u unapređenju pravne zaštite ranjivih kategorija stanovništva u Crnoj Gori. 

„Povećana mobilnost građana, migracije i sve veći broj starijih osoba dovode do situacija u kojima odrasle osobe imaju imovinu, boravište ili porodične veze u više država. U takvim situacijama mogu nastati složena pitanja međunarodne nadležnosti, primjene prava i priznavanja mjera zaštite donesenih u drugim državama“, kaže se u saopštenju. 

Navodi se da pristupanje Konvenciji doprinosi jačanju međunarodne pravne saradnje, unapređenju pravne sigurnosti i usklađivanju pravnog sistema Crne Gore sa savremenim međunarodnim standardima u oblasti međunarodnog privatnog prava i zaštite ljudskih prava.