Politika

U Crnoj Gori je na sceni anticrnogorska vlast, a sve partije suverenističkog i državotvornog bloka imaju zajedničku odgovornost da takvu vlast po&scaron;alju u pro&scaron;lost, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
On je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, to kazao tokom radne posjete Cetinju, gdje je sa građanima, članovima i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u tom gradu i državi
Živković je kazao da se u Crnoj Gori već &scaron;est godina živi permanentna politička kriza, koja ovih dana, kako je naveo. kulminira.
Prema njegovim riječima, trenutno je na sceni anticrnogorska vlast.
"Okosnicu te vlasti čine PES, NSD i Demokrate. I to nije anticrnogorska vlast samo po svom ideolo&scaron;kom profilu i političkoj istoriji, već zato &scaron;to svakodnevno i temeljno razaraju institucije i razgrađuju državnu supstancu", kazao je Živković.
Oni su, kako je dodao, uni&scaron;tili ekonomiju i javne finansije.
"Imamo galopirajuću inflaciju koja je ozbiljno ugrozila standard građana. Projekti su zaustavljeni, a investitori rastjerani. Pogledajte na &scaron;ta danas liči sektor bezbjednosti kojem se kriminalci i bjegunci izrugavaju svakodnevno", rekao je Živković, prenosi agencija Mina.
Kako je istakao, postoji amaterizam na svim nivoima. "I ljudi koji nijesu zreli i kompetentni da vode ni mjesnu zajednicu, a kamoli državu".
Povrh svega toga, kako je dodao, ova vlast je, usvajanjem Zakona o MUP-u i ANB-u, u&scaron;la u sukob sa sopstvenim građanima, jer želi da kroz zloupotrebu bezbjednosnog aparat ugu&scaron;i svaku kritičku riječ.
Živković je dodao da je DPS svjestan svojih gre&scaron;aka iz perioda vr&scaron;enja vlasti i da je za njih zasluženo platio cijenu odlaskom u opoziciju.
Ipak, kako je kazao, cijenu ovoga &scaron;to danas imamo na sceni plaćaju građani.
"Zato moramo zajednički pokazati odgovornost da izađemo iz ove situacije. Mi, kad to kažem mislim na sve stranke suverenističkog i državotvornog bloka, imamo obavezu da u narednih godinu dana razlike ostavimo po strani i da predano radimo, u svakom kraju Crne Gore pa bi okončali ovu agoniju i vratili normalnost u dru&scaron;tveni život građana&rdquo;, zaključio je Živković.

Živković: Odgovornost svih partija suverenističkog bloka da smijene vlast

PORUČIO LIDER DPS-A

Na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva, uz prisustvo 24 odbornika, donijete su ključne odluke za funkcionisanje grada. Usvojen je sporazum kojim se rje&scaron;ava vi&scaron;egodi&scaron;nji problem bioskopa, čime se sprječava potencijalna finansijska &scaron;teta za op&scaron;tinski budžet od 12 do 25 miliona eura.
Predsjednik Op&scaron;tine Nikola Jovanović najavio je da će bioskop biti otvoren do kraja ljeta, ističući da je ovo odgovoran korak ka vraćanju imovine grada u funkciju i njenom upravljanju kroz Javnu ustanovu &bdquo;Grad teatar&ldquo;.
Za potpredsjednike op&scaron;tine naimenovani su Dejan Božović i Vlado Ivanović, dok je mandat novom odborniku Milanu Zecu potvrđen nakon ostavke Milana Tičića. Predsjednik SO Budva Petar Odžić podržao je rje&scaron;enje, uz osvrt na raniji &scaron;tetan ugovor koji je, kako je naveo, ispumpavao sredstva iz budžeta.
Rasprava se dotakla i komunalnih pitanja, posebno nedostatka grobnih mjesta i politike parkiranja. Opozicija je kritikovala visoke cijene i zoniranje parkinga, dok je Jovanović istakao da je cilj osloboditi parking prostor za građane i turiste, te smanjiti nepropisno parkirana vozila i neregulisane aktivnosti rent a car i taksi vozila.
Sjednicu su obilježile i o&scaron;tre riječi u vezi sa vjerskim i nacionalnim identitetom tokom rasprave o radu JU &bdquo;Grad teatar&ldquo;.
Jovanović je naglasio da su novi potpredsjednici ljudi u čije kvalitete ima puno povjerenje i da će zajednički raditi u interesu svih građana Budve.
Odbornici su usvojili svih 26 tačaka dnevnog reda, uključujući planove za investicije, razvoj infrastrukture i druge projekte za 2026. godinu, te pozvali državne institucije na saradnju u izgradnji bolnice, vrtića i drugih značajnih objekata u gradu.

Dejan Božović i Vlado Ivanović izabrani za potpredsjednike SO Budva

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Na dana&scaron;njoj press konferenciji Demokratske partije socijalista,&nbsp;Andrija Nikolić&nbsp;saop&scaron;tio je da su kroz seriju pres konferencija iskazali protest protiv parlamentarne većine jer poku&scaron;avaju da simuliraju demokratiju.
"Kao izraz tog revolta na&scaron;i poslanici koji su obavljali čelne funkcije podnijeli su neopozive ostavke. Nećemo vi&scaron;e biti saučesnici u simulaciji. Zbog toga sam i ja danas pred vama. Već sam predao ostavku na funkciju predsjednika Ankentnog odbora. Nema potrebe simulirati institucionalnu saradnju koje nema", poručio je Nikolić.
Navodi da su u Anketnom odboru dobili političko prepucavanje, poku&scaron;avajući da sa te platforme na&scaron;tete imidžu DPS-a.
"Kriminalizacija procesa referenduma je bila ideja Anketnog odbora. Nikad ne treba zaboraviti da je najveći dio dana&scaron;nje parlamentarne većine do kraja ostao lojalan politici Slobodana Milo&scaron;evića i ljudi koji su poručivali politička ubistva u Srbiji", rekao je Nikolić.
Nikolić kaže da je Odbor obećavao mnogo, a davao malo.
"Ukoliko postoji volja da se dođe do pune istine u vezi sa određenim tragičnim događajima devedesetih imate institucije sistema. Pro&scaron;lo je &scaron;est godina otkako smo u opoziciji. Vlast ima institucije u rukama. Ako imaju dokaze, niko nikad iz ovog kluba se neće suprostaviti sprovođenju zakona i vladavini prava", istakao je Nikolić.
Nagla&scaron;ava da to &scaron;to napu&scaron;taju određene pozicije nije bojkot, već poruka parlammentarnoj većini.
"Jo&scaron; uvijek se nećemo povući iz radnih tijela Skup&scaron;tine. Ostajemo veoma aktivni u plenumu. Mikrofon ćemo koristiti za snažniju političku kampanju kako bismo objasnili građanima koliko je bitno da na sljedećim izborima dođe do najveće izlaznosti", kazao je Nikolić.

Nikolić podnio ostavku na mjesto predsjednika Anketnog odbora: Nećemo biti saučesnici u simulaciji parlamentarne većine

"OSTAJEMO VEOMA AKTIVNI U PLENUMU"

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović istakao je za RTV Podgorica da je ispo&scaron;tovana kompletna zakonska procedura u vezi izgradnje kamenoloma u Kučima i da je PUP-om predviđena izgradnja privrednih objekata na toj lokaciji. On je komentarisao optužbe DPS-a da je zemlji&scaron;te sporno i da se odluka o izgradnji kamenoloma stavi van snage.
&bdquo;Prvo treba pomenuti da za vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora, je bio na snazi prostorno urbanistički plan koji na pomenutoj lokaciji predviđa mogućnost izgradnje razvoja privrednih aktivnosti u okviru ovog ruralnog područja. Lokacija kamenoloma može a i ne mora biti definisana Prostorno urbanističkim planom. PUP precizira da je na ovom području moguća gradnja malih pogona proizvodno servisnih djelatnosti, a eksploatacija kamena predstavlja upravo takav oblik privredne djelatnosti, zasnovane na privrednim resursima prostora&ldquo;, istakao je Mujović.
&Scaron;to se tiče elaborata o procjeni utivaja na životnu sredinu, kako navodi, u momentu zaključenja ugovora nije postojao takav dokument, iz razloga &scaron;to Glavni grad nije bio vlasnik predmetnog zemlji&scaron;ta.
Dodaje da su se, nakon upisa vlasni&scaron;tva Glavnog grada u katastarsku evidenciju, stekli su se uslovi da se isti uradi.
Gradonačelnik se osvrnuo na primjer Botuna navodeći da je elaborat dobijen prije godinu dana.
&bdquo;Ne bi bilo lo&scaron;e prisjetiti se primjera Botuna, znate sami kada je definisana lokacija. Elaborat smo dobili tek možda prije nekih godinu dana&ldquo;, kazao je gradonačelnik.
&Scaron;to se tiče nekih pokazatelja studije ekonomsko finansijske opravdanosti, Mujović napominje da je metar kvadratni tog imanja, plaćen 3,52 eura.
&bdquo;Iako je od strane Uprave za imovinu procijenjena vrijednost tog zemlji&scaron;ta 15 eura na istoj lokaciji, tačnije po pet puta nižoj cijeni je kupljeno to zemlji&scaron;te&ldquo;, kazao je.
Prema njegovim riječima fizičko lice je za razmjenu dobilu tu parcelu u naselju Prvi maj, ukupne povr&scaron;ine 1044 metara kvadratnih po cijeni 501 euro po metru kvadratnom.
&bdquo;Da napomenemo to da je prije zaključenja ugovora sprovedena kompletna zakonska procedura. Nakon zaključenja ugovora, Glavni grad je dostavio svu prateću dokumentaciju Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu, Državnoj revizorskoj instituciji i Za&scaron;titniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore. Sve je to urađeno 5. avgusta 2025. godine&ldquo;, istakao je Mujović.
Do sada, kako kaže, nije bilo nikakvih reakcija na dostavljenu dokumentaciju od strane navedenih institucija, a vezano za zakonitost pravnog posla.
&bdquo;Dakle sad za sad ono &scaron;to je vrlo važno napomenuti je da odbornici imaju pravo da iznesu svoj stav, da iznesu svoje sumnje, dobro je da tu svoju dokumentaciju dostave ingerentnim organima, neka oni odrade svoj dio posla i svakako je svima u interesu da se ova situacija &scaron;to prije rije&scaron;i&ldquo;, poručio je Mujović.
&nbsp;

Mujović: Procedura oko kamenoloma zakonita, tužilaštvo da donese konačan sud

SAOPŠTIO GRADONAČELNIK PODGORICE

Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja. U tom kontekstu, kako je saop&scaron;teno,Vlada je:
1. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članova Savjeta za reviziju u sastavu i to: Bojana Delić, Ana Lalević Filipović, Snežana Mugo&scaron;a, Radmila Ivanović i Miroslav Pejović;
2. donijela Rje&scaron;enje o imenovanju članova Savjeta za reviziju u sastavu: Radmila Ivanović, Miroslav Pejović, Minas Trubljanin, Tanja Laković i Maja Ivanović;
3. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoja Milice Musović;
4. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu za&scaron;titu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja dr Ognjena Delića;
5. predložila Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Crnogorska plovidba&ldquo; AD Kotor da za članove Odbora direktora ovog Dru&scaron;tva izabere: Vladimira Tadića, Kristinu Kovačević i Dejana Keljevića;
6. odredila Anta Stani&scaron;ića za punomoćnika &ndash; predstavnika državnog kapitala na vanrednoj sjednici Skup&scaron;tine akcionara &bdquo;Crnogorska plovidba&ldquo; AD Kotor;
7. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članice Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mr Isidore Damjanović;
8. donijela Rje&scaron;enje o imenovanju Stevana Kilibarde za člana Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i
9. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju državne sekretarke u Ministarstvu zdravlja mr Slađane Peri&scaron;ić.

Nova kadrovska rješenja Vlade

SA DANAŠNJE SJEDNICE

Skup&scaron;tina Crne Gore ponovo će 19. marta odlučivati o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je te zakone Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje.
Na dnevnom red sjednice biće jo&scaron; i predlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, kao i izmjena i dopune Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata.
&nbsp;

Skupština 19. marta ponovo o zakonima o unutrašnjim poslovima i ANB-u

NA DNEVNOM REDU JOŠ PREDLOZA DVA ZAKONA

Predsjednik države Jakov Milatović vratio je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), zbog spornih odredbi o mjerama tajnog nadzora.
Parlament je Zakon o ANB-u donio na sjednici 6. marta.
Milatović je, u obrazloženju koje je uputio Skup&scaron;tini, naveo da u potpunosti podržava unapređenje normativnog okvira u sektoru bezbjednosti, kao i reformske aktivnosti koje sprovodi aktuelno rukovodstvo ANB-a.&nbsp;
&bdquo;U tom smislu, pozdravljam usvajanje onih zakonskih rje&scaron;enja koja će doprinijeti unaprjeđenju rada te institucije&ldquo;, kazao je Milatović, prenosi agencija Mina.
Kako je rekao, priroda odnosa koje taj Zakon uređuje, kao i opravdano pojačan senzibilitet javnosti, obavezuju na poseban stepen opreza i odgovornosti.&nbsp;
&bdquo;Negativne prakse iz pro&scaron;losti, koje su rezultirale brojnim krivičnim postupcima protiv nekada&scaron;njih čelnika Agencije, upravo u vezi nadležnosti Agencije, služe kao trajna opomena da zakonska ovla&scaron;ćenja moraju biti precizno određena, a nezavisni nadzor strog i efikasan&ldquo;, dodao je Milatović.
On je istakao da, imajući u vidu navedeno, a rukovodeći se principom potpune usklađenosti sa evropskim standardima, smatra da je neophodno da ukaže na sporne odredbe usvojenog zakona.&nbsp;
&bdquo;Na njih su, s pravom, upozorili Evropska komisija (EK) kao i nevladine organizacije koje se bave ovom obla&scaron;ću (MANS, Institut alternativa, HRA i drugi)&ldquo;, rekao je Milatović.
On je ukazao na neusklađenost sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).
&bdquo;Odredbe usvojenog zakona nijesu upodobljene sa EU Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED), &scaron;to je zvanično konstatovano od strane EK&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, iako EK ostavlja mogućnost naknadnog usklađivanja do zatvaranja pregovora, sa aspekta interesa crnogorskih građana i za&scaron;tite njihovih osnovnih prava, od krucijalne je važnosti da se zakonski okvir u ovoj osjetljivoj oblasti odmah harmonizuje sa najvi&scaron;im evropskim standardima, a ne da se taj proces odlaže bez navođenja jasnih razloga zbog kojih se to čini.
Milatović je ukazao i na neusklađenost sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima u dijelu prava na privatnost.
&bdquo;Ključno sporno rje&scaron;enje Zakona ogleda se u tome &scaron;to se ukida prethodno sudsko odobrenje za primjenu mjera tajnog nadzora koje uključuju praćenje, osmatranje i elektronsku pretragu na javnom mjestu uz kori&scaron;ćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje. Riječ je o mjeri koja omogućava tajno i sistematsko bilježenje kretanja, kontakata, pona&scaron;anja i navika pojedinca&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, iako se te mjere sprovode u javnom prostoru, njihova priroda i domet pokazuju da mogu omogućiti dubok i sistematičan uvid u privatni život pojedinca, a sve bez prethodnog odobrenja suda.
Prema ocjeni Milatovića, takvo rje&scaron;enje mora se posmatrati u svjetlu ustavnih i međunarodnih garancija prava na privatnost.&nbsp;
&bdquo;Član 40 Ustava Crne Gore propisuje da je &bdquo;zajamčeno pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života&ldquo;. Ovo ustavno jemstvo obavezuje zakonodavca da mjere koje mogu ozbiljno zadirati u privatnu sferu građana uređuje restriktivno i uz odgovarajuće za&scaron;titne mehanizme, &scaron;to ovdje nije slučaj&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da je za&scaron;tita privatnosti potvrđena i u međunarodnim instrumentima za&scaron;tite ljudskih prava, koji su obavezujući za Crnu Goru.&nbsp;
Milatović je naveo da član 12 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da niko ne smije biti izložen proizvoljnom mije&scaron;anju u svoj privatni život, porodicu, dom ili prepisku.&nbsp;
&bdquo;Isto načelo sadržano je i u članu 17 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, koji zabranjuje nezakonito ili proizvoljno mije&scaron;anje u privatni život i garantuje pravo na zakonsku za&scaron;titu od takvog mije&scaron;anja&ldquo;, kazao je Milatović.
Kako je rekao, na evropskom nivou, član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima jemči pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske, uz pravilo da se javna vlast može mije&scaron;ati u ostvarivanje tog prava samo ako je takvo mije&scaron;anje propisano zakonom i neophodno u demokratskom dru&scaron;tvu radi za&scaron;tite legitimnih ciljeva, uključujući nacionalnu bezbjednost i javnu sigurnost.
&bdquo;Iz ovih ustavnih i međunarodnih standarda proizilazi da nije dovoljno da zakon samo predvidi mogućnost tajnog nadzora. Kada mjera omogućava sistematsko prikupljanje podataka o kretanju, kontaktima i pona&scaron;anju lica, zakon mora istovremeno obezbijediti i djelotvorne mehanizme za&scaron;tite od proizvoljnosti i zloupotrebe&ldquo;, istakao je Milatović.&nbsp;
On je naveo da se ukidanjem prethodnog sudskog odobrenja slabi upravo taj za&scaron;titni mehanizam, jer odluka o zadiranju u privatnost ostaje isključivo u rukama organa izvr&scaron;ne vlasti koji mjeru predlaže i sprovodi, bez prethodne kontrole nezavisnog organa sudske grane vlasti.
Milatović je naglasio i neuvažavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava o granicama privatnosti u javnom prostoru.
&bdquo;Mjere tajnog nadzora su po svojoj prirodi takve da nužno zadiru u pravo na privatnost. Upravo zato međunarodni standardi ne polaze od toga da je njihova primjena u svakom slučaju zabranjena, već od toga da između interesa države da &scaron;titi bezbjednost i prava pojedinca na privatnost mora postojati jasan balans&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
On je naglasio da se taj balans obezbjeđuje za&scaron;titnim mehanizmima, a jedan od najvažnijih među njima jeste nezavisan nadzor nad primjenom takvih mjera.
&bdquo;Da bi taj za&scaron;titni mehanizam uop&scaron;te imao smisla, najprije mora biti jasno da se predmetna mjera uop&scaron;te podvodi pod pravo na privatnost. Upravo to potvrđuje praksa Evropskog suda za ljudska prava&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je naveo da je sud jasno pokazao da činjenica da se određene radnje, poput praćenja i osmatranja, preduzimaju na javnom mjestu ne znači da se one nalaze izvan za&scaron;tite člana 8 Evropske konvencije.
&bdquo;U predmetu Uzun protiv Njemačke, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da i GPS praćenje predstavlja mije&scaron;anje u privatni život, iako se odvija u javnom prostoru. Sud je pritom naglasio da su vizuelni i audio nadzor jo&scaron; osjetljiviji, jer mogu otkriti vi&scaron;e podataka o pona&scaron;anju osobe&ldquo;, dodao je Milatović.
On je rekao da iz presuda Evropskog suda proizilazi jasan zaključak - takve mjere nijesu same po sebi nedopu&scaron;tene, ali upravo zato &scaron;to zadiru u pravo na privatnost moraju biti praćene djelotvornim za&scaron;titnim mehanizmima.&nbsp;
&bdquo;U konkretnom slučaju, problem nije u tome &scaron;to zakon predviđa mogućnost njihove primjene, već u tome &scaron;to za njihovu primjenu uklanja jedan od ključnih za&scaron;titnih mehanizama &mdash; prethodni sudski nadzor&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je kazao, time se naru&scaron;ava ravnoteža između legitimnog interesa države koji se tiče brige o nacionalnoj bezbjednosti s jedne strane i za&scaron;tite prava na privatnost građana s druge strane, &scaron;to nije u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava.
Milatović je ukazao i na uklanjanje sudskog nadzora bez valjanog razloga.
&bdquo;Dodatno zabrinjava to &scaron;to za ukidanje prethodnog sudskog odobrenja nije dat uvjerljiv ni logičan razlog. Ranije zakonsko rje&scaron;enje već je omogućavalo hitno postupanje u slučajevima kada prijeti nastupanje posljedica, tako &scaron;to je direktor Agencije mogao odmah naložiti primjenu mjere, uz obavezu da se zahtjev za odobrenje bez odlaganja dostavi sudu, koji je morao odlučiti u roku od 48 sati&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
Kako je naveo, ako odobrenje ne bi bilo dato, mjera se morala obustaviti, a prikupljeni materijal uni&scaron;titi.&nbsp;
&bdquo;Samo postojanje takvog modela pokazuje da je bilo moguće istovremeno obezbijediti operativnu efikasnost i nezavisnu kontrolu. Zbog toga se potpuno uklanjanje suda iz postupka ne može opravdati praktičnim razlozima, već predstavlja slabljenje postojeće za&scaron;tite Ustavom zagarantovanog prava na privatnost&ldquo;, istakao je Milatović.&nbsp;
On je rekao da je posebno važno i to &scaron;to predmetna mjera može trajati do dvije godine, dok zakon ne propisuje dovoljno jasno &scaron;ta se de&scaron;ava sa prikupljenim podacima nakon prestanka mjere, &scaron;to dodatno pojačava potrebu za prethodnim sudskim nadzorom.
Milatović je ocijenio da su potrebna dodatna preispitivanja drugih spornih rje&scaron;enja.
&bdquo;Pored navedenih razloga, važno je ukazati i na to da zakon nije pripreman i usvajan uz dovoljno inkluzivan pristup i pravnu izvjesnost, iako uređuje posebno osjetljiva pitanja koja se odnose na privatnost, rad Agencije, raspolaganje javnim sredstvima i položaj zaposlenih&ldquo;, dodao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na potrebu dodatnog preispitivanja ukazala je i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za pravo na privatnost, koja je izrazila zabrinutost zbog pojedinih rje&scaron;enja i izostanka adekvatnih za&scaron;titnih garancija.&nbsp;
Milatović je kazao da su slične primjedbe dolazile i iz domaće stručne i zainteresovane javnosti, ne samo u odnosu na mjere tajnog nadzora, već i u odnosu na pitanja javnih nabavki, kao i zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
&bdquo;Vraćanjem ovog zakona na ponovno odlučivanje, omogućavam predlagaču zakona da otkloni navedene normativne nedostatke i Skup&scaron;tini Crne Gore predloži zakon koji će biti u punoj saglasnosti sa Ustavom i evropskim standardima. Shodno navedenom, smatram da je potrebno da se Skup&scaron;tina Crne Gore ponovno odredi prema predmetnom Zakonu&ldquo;, zaključio je Milatović.

Milatović vratio Skupštini Zakon o ANB-u

UKAZAO NA NEUSKLAĐENOST SA PRAVNOM TEKOVINOM EVROPSKE UNIJE

&nbsp;Nakon &scaron;to su odbornici DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada saop&scaron;tili da postoji sumnja u koruptivne radnje povezane sa planovima za kamenolom u Kučima, uz tvrdnje da su u tome učestvovali&nbsp; "Putevi" i Glavni grad, te da se u određenom dijelu pominje i umije&scaron;anost Vlade Crne Gore, reagovali su iz preduzeća "Putevi".
&ldquo;Prije svega, važno je naglasiti da je postupak razmjene zemlji&scaron;ta sproveden u skladu sa važećim zakonima i kroz redovne procedure nadležnih institucija, uz saglasnost koju je dala Vlada Crne Gore i konačnu potvrdu Skup&scaron;tine Glavnog grada. Sve odluke koje se odnose na raspolaganje gradskim zemlji&scaron;tem donose se u jasno definisanom institucionalnom okviru, uz potrebne saglasnosti i kontrolu nadležnih organa. Tvrdnje da je riječ o &ldquo;tajnom poslu&rdquo;, kao i insinuacije da je neko omogućio nečiju nezakonitu dobit, potpuno su neosnovane i predstavljaju političke kvalifikacije koje nijesu potkrijepljene činjenicama&rdquo;, navodi se u reagovanju Puteva.
Prema njihovim riječima, postupak razmjene nije sproveden mimo institucija, niti je riječ o bilo kakvoj netransparentnoj aktivnosti.
&ldquo;Izvr&scaron;ni direktor Rado&scaron; Zečević ostaje otvoren za svaku provjeru nadležnih institucija i podržava potpunu transparentnost svih odluka koje se tiču javnog interesa. Smatramo da je u interesu javnosti da se ovakve teme sagledavaju na osnovu činjenica i relevantne dokumentacije, a ne kroz političke interpretacije. Pozivamo sve političke aktere na odgovoran javni diskurs i izno&scaron;enje tačnih i provjerenih informacija&rdquo;, pi&scaron;e u reagovanju.

"Putevi": Zečević ostaje otvoren za svaku provjeru nadležnih institucija

ODGOVORILI NA TVRDNJE ODBORNIKA DPS-A

Odbornik DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada, Vladan Arsović saop&scaron;tio je da postoji sumnja u koruptivne radnje povezane sa planovima za kamenolom u Kučima. On tvrdi da su u tome učestvovali preduzeće Putevi i Glavni grad, dok se u određenom dijelu pominje i umije&scaron;anost Vlade Crne Gore.
Prema njegovim riječima, sporna lokacija navodno nije bila planirana u dokumentima koji se odnose na koncesije i geolo&scaron;ka istraživanja. Za to, kako tvrde, postoje i dokumenta Ministarstva energetike i rudarstva.
Navodi i da zbog toga nije urađen elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, niti su lokalne službe, prema tvrdnjama, mogle zvanično izdati tehničke uslove za izgradnju kamenoloma.
Arsović je istakao i zabrinutost zbog mogućeg uticaja na biodiverzitet i vodosnabdijevanje u tom području.
&bdquo;Na&scaron;e mi&scaron;ljenje je da je riječ o velikoj aferi, odnosno koruptivnom poslu u kojem su učestvovali prije svega preduzeće Putevi i Glavni grad, a u jednom dijelu i Vlada Crne Gore&ldquo;, kazao je Arsović.
Ističe da posjeduju dokumenta koja jasno pokazuju da te lokacije nema u planu koncesija za geolo&scaron;ka istraživanja.
&bdquo;Posebno mje&scaron;tani treba da budu zabrinuti zbog ovih informacija, jer se kamenolom nalazi na trasi u blizini rezervoara za vodosnabdijevanje&ldquo;, naveo je Arsović.
&bdquo;Imovina Glavnog grada prelazi u ruke privatnika&ldquo;
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac govorio je o navodnom prenosu imovine Glavnog grada u ruke privatnika Radenka Mijovića, koji je, kaže Klikovac, bio vlasnik parcele u naselju Medun.
&bdquo;Planirani kamenolom ne postoji na toj lokaciji u zvaničnim planovima niti u planu davanja koncesija&ldquo;, kazao je Klikovac.
On je naglasaio da su gotovo svi mje&scaron;tani Meduna protestvovali protiv izgradnje kamenoloma zbog potencijalnog gubitka vode, problema sa pra&scaron;inom, saobraćajem i o&scaron;tećenjem lokalnih puteva.
&bdquo;Želimo da otkrijemo kako imovina Glavnog grada prelazi u ruke privatnika, odnosno fizičkog lica, Radenka Mijovića. Svu ovu dokumentaciju već danas ćemo dostaviti Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, a i proslijedićemo dokumentaciju svim medijskim kućama da detaljno imaju sve podatke u vezi ovoga&ldquo;, naveo je Klikovac.
Pozvao je Mujovića da razrije&scaron;i Zečevića, te da ukoliko to ne uradi, smatraće ga saučesnikom u ovoj radnji.
Klikovac je pojasnio o kom iznosu se radi.
&bdquo;Ukupni prihod od prodaje stambenih jedinica procijenjen je na 9,2 miliona eura, po cijeni od 2.8000 eura po metru kvadratnom. Prethodni vlasnik zemlji&scaron;ta dobija 25 odsto u stambenim jedinicama, &scaron;to bi iznosilo oko dva miliona eura&ldquo;, kazao je Klikovac.
On je naglasio da će Mijović, koji je procijenio zemlji&scaron;te na oko pola miliona eura, nakon izgradnje objekta ostvariti preko noći vrijednost od približno dva miliona eura.

DPS sumnja u korupciju zbog kamenoloma, pozvali Mujovića da razriješi Zečevića

"LOKACIJE ZA KAMENOLOM NEMA U PLANSKIM DOKUMENTIMA I PLANU KONCESIJA"

Crna Gora je najnaprednija država u procesu pristupanja EU, kazao je portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije.
&ldquo;EU pro&scaron;irenje je proces zasnovan na zaslugama, a ne takmičenje između partnera&rdquo;, kazao je Mersije u Briselu.
Kako je rekao, svaka država napreduje u skladu sa sopstvenim napretkom u sprovođenju potrebnih reformi.
&ldquo;Crna Gora i Albanija obje dobro napreduju u tom procesu i pokazuju svoju posvećenost evropskom putu, pri čemu je Crna Gora najnaprednija država u procesu pristupanja, po&scaron;to je zatvorila vi&scaron;e od trećine svojih pregovaračkih poglavlja&rdquo;, naveo je Mersije.
Podsjetimo, ova izjava dolazi nakon komentara evropske komesarke Marte Kos o poziciji Albanije u procesu evropskih integracija.
Vlada Crne Gore, kako je ranije objavljeno, postavila je cilj da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa EU do kraja ove godine, kako bi članstvo bilo ozvaničeno 2028.godine.

EK: Crna Gora najnaprednija zemlja u procesu pristupanja EU

SAOPŠTIO PORTPAROL EVROPSKE KOMISIJE

Da Crna Gora nije članica NATO-a, o njoj se već odavno ne bi govorilo kao o državnom subjektu, međunarodno priznatom i nezavisnom.To je poručio biv&scaron;i ministar odbrane Boro Vučinić, a prenosi Portal ETV.
Vučinić je komentarisao usvajanje izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u, navodeći da je ono izazvalo nedoumice, skepse i zabrinutost kod građana.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da se koristi trenutak procesa pridruživanja Crne Gore EU kako bi se forsirali zakoni koji za cilj imaju ne&scaron;to drugo, a ne evropske integracije.
"Imali smo priliku da kroz stav Evropske komisije vidimo da ti zakoni ipak nijesu u cijelosti usagla&scaron;eni sa tekovinama Evropske unije. Ako je već tolika potreba da se donesu, neka se donesu, ali će ponovo morati ići na reviziju i izmjene. Javni prostor je prilično uznemiren, a opozicione strukture su se povukle sa rukovodećih mjesta u skup&scaron;tinskim tijelima", naglasio je on.
Sve zajedno, dodao je, stvara lo&scaron;u sliku o Crnoj Gori u susret članstvu u EU.
"Neobja&scaron;njivo je da jedna partija sa tolikim procentom podr&scaron;ke drži kompletan bezbjednosni sektor i institucije odbrane i bezbjednosti", naveo je on.

Vučinić: Da nijesmo članica NATO, o Crnoj Gori se odavno ne bi govorilo kao o državnom subjektu