Ova vlada, uz podršku partnera, može dovršiti tehničke pregovore, ali ne može Crnu Goru uvesti u EU kao punopravnu članicu – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, ističući da se dio aktera sadašnje vladajuće većine u pojedinim državama EU doživljava kao potencijalni „trojanski konj“ ruskog i srpskog uticaja unutar same Unije, te da je u takvom ambijentu teško očekivati da će sve države članice ratifikovati naš pristupni ugovor.

- Zbog toga kažem: ova vlada može završiti pregovore, ali ne može obezbijediti članstvo, odnosno uspješnu ratifikaciju. Presudni će biti izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova vlada imati kod partnera u EU – kazao je Vujović, dodajući i to da će protivnici evropske integracije, ne samo unutrašnji, nego, prije svega, zvanični Beograd i Moskva, pokušati sve da spriječe ulazak Crne Gore u EU.

Snažna poruka EU

Na pitanje da prokomentariše Izvještaj Evropske komisije i tvrdnje da je riječ o najboljem izvještaju koji je Crna Gora ikada dobila, te da li je to realna slika, Vujović je kazao da „posljednji Izvještaj Evropske komisije zaista jeste najbolji dokument te vrste koji je Crna Gora ikada dobila“.

- Međutim, ne čitam ga samo kao odraz našeg napretka, već prije svega kao snažnu političku poruku Evropske unije Crnoj Gori, ali ne manje ostalim državama Zapadnog Balkana. Jasno je da je Evropska komisija napravila izvještaj koji omogućava da EU sa Crnom Gorom okonča pregovore do kraja 2026, ili realnije u prvoj polovini 2027. godine, kako bi članstvo 2028. bilo tehnički moguće. Treba razumjeti da proširenje EU nikada nije bilo samo pitanje „štrikiranja“ obaveza. To je geostrateška odluka. Tako su Grčka, Španija i Portugalija ušle u EU odmah nakon izlaska iz diktatura; zemlje Srednje Evrope 2004. godine, uključujući Slovačku, ušle su svega 14 godina nakon okončanja komunističkih diktatura. Slovačka koja je kasnila za ostalim zemljama iz ovog talasa nakon smjene Mečijara pregovarala je nepune tri godine. Bugarska i Rumunija nijesu bile potpuno spremne po današnjim kriterijumima, ali su bile geopolitički važne – istakao je Vujović.

Kazao je da, kada EU želi širenje, stvari se pojednostavljuju, ali kada ne želi da se širi, kako je rekao, pooštravaju se procedure, uvode nove metodologije.

- U biti sve zavisi od toga da li je EU spremna za proširenje ili ne. Svaka država koja je kasnije ušla u EU bila je spremnija od onih koje su to ranije učinile. Stoga će i Crna Gora biti spremnija u trenutku ulaska od svih ostalih zemalja u trenutku kada su one postale dio EU. Proces evropeizacije jeste nastavak demokratske tranzicije, ali najveći dio postkomunističkih članica EU su se demokratski konsolidovale tek kad su postale članice EU. Tako da ne treba na članstvo gledati kao okončanje procesa demokratizacije, jer će se taj proces nastaviti i kad postanemo članica – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, ne treba da nas čudi što EU želi Crnu Goru.

- EU želi da pokaže da je politika proširenja živa. Stoga je i izbor Crne Gore logičan. Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, mala je, članica je NATO, koristi euro i ne može poremetiti ekonomske niti tokove odlučivanja u Uniji. Napredak u pregovorima ne znači da smo dobri đaci, ali znači da smo najbolji u našem razredu, najbolji među zemljama kandidatima. Treba, međutim, razlikovati tehničko zatvaranje pregovora – što je u domenu Evropske komisije – od ratifikacije članstva u svim državama članicama. Taj drugi dio je visoko politički i tu ćemo imati ozbiljne izazove – istakao je Vujović.

On je, na pitanje ostaje li pri stavu da ova vlada ne može uvesti Crnu Goru u EU, odgovorio potvrdno.

- Da, ostajem pri tom stavu. Ova vlada, uz podršku partnera, može dovršiti tehničke pregovore, ali ne može Crnu Goru uvesti u EU kao punopravnu članicu. Razlog je jednostavan: nakon okončanja pregovora, sve prelazi u ruke država članica. Tada više nije presudno što kaže EK, već da li države EU imaju povjerenje u političke strukture koje upravljaju zemljom kandidatom.

A dio aktera sadašnje vladajuće većine u pojedinim državama EU se doživljava kao potencijalni „trojanski konj“ ruskog i srpskog uticaja unutar same Unije. Hrvatska je pojedine lidere prosrpskih i proruskih partija već proglasila personama non grata. U takvom ambijentu teško je očekivati da će sve države članice ratifikovati naš pristupni ugovor. Zbog toga kažem: ova vlada može završiti pregovore, ali ne može obezbijediti članstvo, odnosno uspješnu ratifikaciju. Presudni će biti izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova vlada imati kod partnera u EU – istakao je Vujović.

Opstrukcije

Upitan očekuje li opstrukcije na daljem evropskom putu Crne Gore, Vujović je kazao da očekuje na gotovo svakom koraku.

– One neće uvijek biti otvorene, često će imati formu „igre dobrog i lošeg policajca“. Stranke koje su godinama bile protiv evropske integracije danas se formalno predstavljaju kao proevropske, ali realno imaju snažnu motivaciju da proces uspore ili sabotiraju. Vidjećemo pokušaje provociranja Hrvatske da uloži veto, iako to do sada nijesu uspjeli. Takođe, biće kreirano više „tempiranih bombi“, poput slučaja Botun, po modelu već viđenom u slučaju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću – gdje se prvo napravi problem, a zatim vladajuće strukture glume državu i poštovanje evropskih standarda dok sa druge omogućavaju realizaciju onoga što zapravo blokira evropski napredak – kazao je Vujović.

Dodao je da ne vjeruje da postoji suštinski raskol između lidera bivšeg DF-a.

- Više djeluje kao podjela uloga. Uz njih, dio bezbjednosnih struktura, MUP i Uprava policije, često učestvuju u kreiranju haotičnih situacija koje služe kao izgovor za dalje blokade. Da li će te opstrukcije uspjeti, zavisiće u velikoj mjeri od odlučnosti Njemačke i Francuske da ne dozvole sabotažu ključnih evropskih projekata u Crnoj Gori – kazao je Vujović.

Komentarišući izjavu komesarke Marte Kos o „probnom roku“ za nove članice i ideje o ograničavanju prava glasa, Vujović je kazao da se to, u ovom trenutku, ne odnosi na Crnu Goru.

- Komesarka Kos govori prije svega o unutrašnjim reformama EU koje će biti potrebne zbog mogućeg brzog napretka Ukrajine, Moldavije i Albanije ka članstvu. Ulazak Ukrajine – ogromne države sa velikom političkom težinom i brojem poslanika – zahtijeva da EU unaprijed redefiniše mehanizme donošenja odluka kako se procesi ne bi blokirali. Crna Gora bi mogla biti pogođena takvim ograničenjima samo u jednom scenariju: ako na izborima 2027. pobijede proruske i prosrpske snage. Tada bi pojedine države članice mogle, tokom ratifikacije, da kažu da Crna Gora nije spremna da uđe kao punopravna članica i usloviti ratifikaciju privremenim ograničenjem prava glasa. U ovom trenutku ta ideja nije realna – ali će sve zavisiti od toga ko će voditi državu nakon narednih parlamentarnih izbora – kazao je Vujović.

Na pitanje vidi li Crnu Goru u EU 2028, Vujović je odgovorio da vjeruje da naša država može postati članica EU 2028. 

- Da, vjerujem da Crna Gora i dalje može postati članica EU 2028. godine, a da naši građani učestvuju na izborima za Evropski parlament u junu 2029. godine. Po ulasku bismo dobili i privremene predstavnike u EP koji bi bili poslanici do evropskih izbora – kazao je Vujović.

Upitan koji su nam do tada najveći izazovi, on je rekao da su ti izazovi dvostruki.

- Sa jedne strane tehnički, da moramo ubrzati i dovršiti reforme u vladavini prava, borbi protiv korupcije, pravosuđu i javnoj upravi. Pregovori moraju biti završeni do kraja 2026. ili prve polovine 2027. Sa druge strane su politički, da dobijemo nakon narednih izbora vladu koju i države članice vide kao kredibilnog partnera. Ako to ispunimo možemo se nadati članstvu. Ako na vlasti budu snage koje otvoreno ili prikriveno rade protiv evropskog puta, tada je prilično vjerovatno da će neke države članice blokirati ratifikaciju – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, treba biti spreman i na najgore scenarije, jer, kako je rekao, protivnici evropske integracije, ne samo unutrašnji, nego prije svega zvanični Beograd i Moskva, pokušaće sve da spriječe ulazak Crne Gore u EU.

- Ali ne treba zaboraviti da velika većina građana želi članstvo – i da oni koji to pokušavaju da ospore mogu biti ozbiljno kažnjeni na izborima, naročito kada vide koliko je cilj blizu i koliki su benefiti. Građani Crne Gore prvi put jasno vjeruju da je evropsko članstvo realnost koju ne treba dugo čekati. Stoga će i ti građani biti spremni da brane skoru evropsku perspektivu – poručio je Vujović.