Očekujem da će prijedlog Vlade za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji će iskoristi priliku da „proguraju“ amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika – ocijenio je za Pobjedu istaknuti pravnik i advokat Miloš Vukčević.

On je kazao da bi sve parlamentarne partije bez ucjena trebalo da podrže prijedlog Vlade za promjenu Ustava u dijelu da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta.

- Smatram da je prijedlog Vlade opravdan i dobar, jer je ministar pravde dio izvršne vlasti i politička ličnost, pa je jasno da se njegovim prisustvom u Sudskom savjetu može ostvariti politički uticaj na rad Sudskog savjeta, odnosno da izvršna vlast može uticati na sudsku granu vlasti koja bi trebala biti nezavisna. Posebno je to vidljivo kod situacije da ministar pravde, po postojećem ustavnom rješenju, ima ovlašćenje da direktno učestvuje u izboru samih sudija i njihovom napredovanju – istakao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, usvajanjem navedenog prijedloga u Skupštini, implementirale bi se stare preporuke Venecijanske i GRECO komisije po kojima ministar pravde ne bi trebao biti član Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, jer, kako je istakao, njegovo/njeno prisustvo slabi nezavisnost Sudskog savjeta.

- U tom smislu dobro je što je Vlada Crne Gore prošle godine usvojila Informaciju o odluci ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Crne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu. Usvajanje navedenog prijedloga Ustava od značaja je za proces evropskih integracija Crne Gore, jer šalje poruku da je naša država spremna da prihvati sve demokratske standarde koji jačaju vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa – ocijenio je Vukčević.

Istakao je da bi sve partije trebalo da budu usaglašene oko navedenog prijedloga za promjenu Ustava.

- Jer je to interes Crne Gore i uslov za pristupanje Crne Gore EU, pa ne vidim opravdan razlog da neka od partija ne podrži navedenu promjenu Ustava. Partije i njeni predstavnici ne bi smjeli uslovljavati izglasavanje navedenog prijedloga radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Stoga stoji opravdana bojaznost da će pojedini politički predstavnici, poput Mandića i Kneževića, iskoristiti navedeni prijedlog kako bi njegovo usvajanje uslovili usvajanjem nekih njihovih amandmana na Ustav koji se tiču uvođenja dvojnog državljanstva i srpskog jezika. Tako da očekujem da će navedeni prijedlog za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta koji će iskoristi priliku da proguraju amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika – istakao je Vukčević.

Kazao je da očekuje dvotrećinsku podršku u parlamentu predloženim promjenama Ustava.

- Bez obzira na to što je realno očekivati da neće postojati usaglašenog svih poslanika oko usvajanja navedenog prijedloga za promjenu Ustava (iako bi trebalo, jer se radi o promjeni kojom se jača nezavisnost pravosuđa, što je uslov za pristupanje Crne Gore EU), ipak očekujem da će se u crnogorskom parlamentu naći potrebna dvotrećinska većina koja će izglasati navedeni prijedlog za promjenu Ustava – istakao je Vukčević.

Podsjetio je da je za navedenu promjenu Ustava potrebno da glasa dvije trećine od ukupnog broja svih poslanika, dok je za promjenu članova Ustava koji se tiču državljanstva i jezika pored dvotrećinske većine potrebna i potvrda na referendumu od strane tri petine svih birača.

- Nacrt akta o promjeni Ustava sačinjava nadležno radno tijelo Skupštine - Ustavni odbor, i mora biti usvojen u Skupštini dvotrećinskom većinom svih poslanika koji se nakon toga stavlja na javnu raspravu koja ne može biti kraća od jednog mjeseca. Po završetku javne rasprave Ustavni odbor utvrđuje prijedlog akta za promjenu Ustava i pristupa se glasanju u Skupštini – istakao je Vukčević.

Vlada Crne Gore je 17. aprila utvrdila prijedlog za promjenu Ustava, prema kojem ministar pravde ne bi trebalo da bude član Sudskog savjeta.

- Prijedlog je usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO). U diskusiji je ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinos radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - ističe se u saopštenju Vlade.