Komentarišući neriješen ishod glasanja sudija Ustavnog suda, koji je u ponedjeljak razmatrao inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih arapskih emirata, koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Ivan Vukčević za Antenu M ističe da se radi o predmetu koji od samog početka izaziva veliku pažnju javnosti, a to je, kako napominje, potvrđeno i organizovanjem javne rasprave.

Naglašava da dodatnu težinu ovom slučaju daje i činjenica da se odnosi na ocjenu ustavnosti Zakona o ratifikaciji međunarodnog ugovora, a to je, ukazuje Vukčević, rijetka i posebno osjetljiva pravna situacija.

„Međutim, i pored činjenice da su svi eksperti tokom javne rasprave ukazali na povredu procedure, tj. da Zakon nije izglasan dvotrećinskom većinom, Ustavni sud nije pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti. To opravdano otvara pitanje političkog uticaja, koje se uvijek javlja u ovim predmetima sa izraženom političkom dimenzijom“, izričit je Vukčević.

Prema njegovim riječima, zabrinutost izaziva i način na koji je izabran aktuelni sastav suda, kroz političke dogovore.

Mi to, kako navodi, sada vidimo i u praksi, jer ne postoji spremnost dijela sudija da odlučuju nezavisno od onih koji su ih birali.

„S druge strane, oni koji su ih birali, slave nedonošenje odluke kao dokaz da su zaštićeni državni interesi i da je ovaj osporeni zakon ustavan. Time se dodatno politizuje uloga Ustavnog suda i pokazuje nerazumijevanje njegove ustavne pozicije“, poručuje Vukčević.

Zbog svega navedenog, podvlači, bilo bi dobro da troje sudija koji nijesu uočili povredu Ustava u ovom slučaju, javno obrazlože svoj stav.

„Bilo saopštenjem, ili možda još bolje, medijskim nastupom uživo, sa kompetentnim sagovornicima i da na ovaj način zapravo zaštite pravo na obrazloženu sudsku odluku koja je evropska pravna tekovina. A sudije Ustavnog suda su prvo pozvani da štite taj princip i da primjenjuju i štite vladavinu prava“, pojašnjava Vukčević.

Smatra da sliku o političkoj obojenosti sudija budi i reagovanje predsjednika države, koji, kako kaže, kritikuje ovaj remi ishod, uz očekivanje da će nakon izbora novih sudija koje je on predložio, doći do nedostajućeg glasa za pokretanje postupka.

„Time se samo učvršćuje percepcija da politički akteri na Ustavni sud gledaju kao produžetak političke arene, a ne nezavisnu instituciju. Pritom, neizvjesno je kada će se dogoditi izbor novih sudija iz predlagačke kvote predsjednika, jer se i tu naslućuju nove nagodbe, ili blokade ako do toga ne dođe“, kategoričan je Vukčević.

Na kraju, poručuje, ono što veoma brine jeste da li se na ovaj način otvorila Pandorina kutija, odnosno, da li će se sklapanjem bilateralnih ugovora u budućnosti rušiti temeljni ustavni principi, i to uključujući ne samo obavezu dvotrećinske većine, već i neka pitanja koja se odnose na referendumsko odlučivanje.

„Primjera radi, na taj način, bilateralnim ugovorom sa Kinom, mogli bi uvesti kineski jezik kao službeni, a Ustavni sud o tome ne bi donio odluku, ili bi zaključio da ocjena ustavnosti takvog ugovora nije u njegovoj nadležnosti“, zaključuje Vukčević.

Podsjetimo, iz Ustavnog suda juče je saopšteno da nijesu donijeli odluku o ustavnosti ili neustavnosti zakona, te da će predmet biti ponovo razmatran, nakon kompletiranja sastava suda, ili ukoliko neko od sudija promijeni raniji stav.