Politika

Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da se nada da će Skup&scaron;tina usvojiti Zakon o Vladi kako bi se spriječila politička trgovina.
Milatović je to saop&scaron;tio na pres konferenciji sa predsjednik Slovačke Peterom Pelegrinijem koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika.
Milatović je poručio da je posjeta Pelegrinija potvrda prijateljstva između Slovačke i Crne Gore.
"Znate da je Crna Gora prepoznata kao lider EU integracija i da je na&scaron;a namjera da to liderstvo pretočimo u punopravno članstvo u EU", kazao je Milatović.
Poručio je da "čudna činjenica" da je ovo prva posjeta na najvi&scaron;em nivou u prethodnih 15 godina.&nbsp;
"Smatram da ovom dana&scaron;njom posjetom otvaramo jedno novo poglavlje ekonomske saradnje", kazao je Milatović i istakao da je vi&scaron;e od 30 predstavnika kompanija do&scaron;lo sa predsjednikom Slovačke u Crnu Goru i da poku&scaron;avaju da sa na&scaron;im kompanijama pronađu prilike za partnerstva.&nbsp;
Istakao je da Er Montenegro uspostavlja direktnu liniju izme&scaron;u Podgorice i Bratislave.&nbsp;
"Upravo je ta vazdu&scaron;na povezanost neophodna kako bi uspostavili bolju ekonomsku saradnju", kazao je Milatović.&nbsp;
Pelegrini je poručuje da je ovo prva posjeta predsjednika Slovačke Crnoj Gori nakon 14. godina i dodaje da mu je drago da dođe u zemlju sa kojom imaju bliske i prijateljske odnose.
"Na&scaron;a zemlja je pružila pomoć Crnoj Gori kada je obnovila nezavisnost. Danas smo razgovarali kako ova reputacija i uzejamno povjerenje koje Slovačka ima u Croj Gori može da služi za jačanje ekonomske saradnje. U Slovačkoj postoji ogroman turistički interes za Crnu Goru. Potpisaćemo dva memoranduma o saradnji između Slovačke akademije nauka i FCJK-a na Cetinju", ističe on.
Dodaje da su govorili o zajedničkim integracijama i saradnji i poručuje da mu je interesu da podsjeti sve zemlje zapadnog Balkana da ovaj region zaslužuju pažnju EU.
"Slovačka stoji uz Crnu Goru od kada ste iskazali spremnost da se pridružite EU. Ovaj proces nije jednostavan i možemo to potvrditi na&scaron;im iskustvom", kazao je Pelegrini.
Odgovarajući na pitanje slovačke novinarke o veličini crnogorske Vlade, Milatović je kazao da imamo drugu najveću Vladu u svijetu i da to nije podatak na koji možemo da se ponosimo.
"Ja sam govorio o negativnim aspektima toga i moram podsjetiti da Crna Gora jo&scaron; nema Zakon o Vladi koji predviđa 15. ministara. Nadam se da će ovaj Zakon biti usvojen u Parlamenut uskoro u okviru Reformske agende, i da će ograničiti političku trgovinu koju smo mogli da vidimo u formiranju postojeće Vlade", navodi Milatović.
&nbsp;

Milatović: Nadam se da će Skupština usvojiti Zakon o Vladi, spriječio bi političku trgovinu

"IMAMO DRUGU NAJVEĆU VLADU U SVIJETU I TO NIJE PODATAK NA KOJI MOŽEMO DA SE PONOSIMO"

Jučera&scaron;nji prekid sjednice Skup&scaron;tine na kojoj je, između ostalog, trebalo da se raspravlja o smjeni Andrije Mandića, politički analitičar Marko Savić vidi kao jo&scaron; jednu u nizu političkih trgovina za određena mjesta po dubini. Savić, u izjavi za Antenu M, ukazuje da je u pozadini pitanje kakav će biti stav manjinskih partija koje učestvuju u izvr&scaron;noj vlasti. On, takođe, ukazuje na činjenicu da je predlog za prekid sjednice do&scaron;ao od poslanika PES-a, &scaron;to, kako navodi, znači da je posrijedi direktna komunikacija, ili stav premijera Milojka Spajića.
&ldquo;Najlogičnije je da je potrebno jo&scaron; vremena da se upodobi plan djelovanja ukoliko manjinske partije koje učestvuju u izvr&scaron;noj vlasti nemaju jasan stav ili imaju stav koji naginje ka tome da mogu podržati razrje&scaron;enje Andrije Mandića. To je samo jedna u nizu kriza ove vlasti. Jedina nit koja drži Vladu na okupu je ta da veliki procenat njenih članova izražava bojazan od akcija i aktivnosti Mandića, biv&scaron;eg DFa, njegovih saboraca&ldquo;, navodi Savić.
Savić upozorava da živimo privid, ili fasadnu demokratiju, ne&scaron;to &scaron;to vladajuća elita želi da nam predstavi kao demokratiju. On ističe da bilo koje odgađanje rasprave o važnim pitanjima doprinosi talasu manipulacija koji dolazi iz vladajućih struktura.
On ukazuje da je premijer Spajić od početka mandata u procijepu u koji upada sve dublje, u koljem mu ju je potrebno uče&scaron;će predstavnika manjinskih naroda u izvr&scaron;noj vlasti zbog pravdanja demokratskog odnosno kvazi demokratskog karaktera vlasti. A ukoliko izgubi njihovu podr&scaron;ku on je u jo&scaron; većem procijepu.
Ističe da nema dvojbe da su i manjinske partije partitokratske, odnosno da je interes partije, pa čak i interes lidera partije, a ne čitave stranke, ne&scaron;to čime će se oni rukovoditi.
&ldquo;Blo je niz slučajeva tokom mandata ove Vlade koji su ukazivali manjinskim partijama da njima tu nije mjesto. Mislim na to kako se Mandić i njegovi saborci odnosili prema manjinama u Crnoj Gori. Posljednji primjer je i to &scaron;to Mandić nije čestitao 21. maj. Bilo je dosta i su&scaron;tinskih događaja koji su govorili da njima nije mjesto u izvr&scaron;noj vlasti&rdquo;, kaže Savić.
On smatra da će se manjinske stranke voditi usko partijskim interesima. U vezi sa tim navodi i u kom pravcu može ići njihov odgovor:
&ldquo;U redu, ali ajmo onda da veći dio kolača po dubini. Na nivou apsurda bi bilo, mada je to već i sada, da traže jo&scaron; neki resor koji bi mogao biti izmi&scaron;ljen. Ni to ne bi bilo ni&scaron;ta novo, ali mislim da će ovo biti jo&scaron; jedna u nizu političkih trgovina za određena mjesta po dubini&rdquo;, kazao je Savić.
Podsjetimo, sjednica Skup&scaron;tine na kojoj je trebalo da se raspravlja o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića i sporazuma Vlade sa UAE, juče prekinuta na prijedlog parlamentarne većine, a nastavak je zakazan za 3. juna.
Zahtjev za odgađanje sjednice stigao je iz redova PES a, od poslanika Vasilija Čarapića.
Prvi čovjek Skup&scaron;tine Andrija Mandić samo je saop&scaron;tio da će rad nastaviti 3. juna, te da je to kako je kazao, dogovor parlamentarne većine, o čemu je prisutne prethodno obavijestio &scaron;ef poslaničkog kluba PES-a, Vasilije Čarapić.

Savić o prekidu sjednice Skupštine: Još jedna u nizu političkih trgovina za određena mjesta po dubini

"ŽIVIMO PRIVID, ILI FASADNU DEMOKRATIJU"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je upitan legimitet odluke da Savjet za odbranu i bezbjednost u Skup&scaron;tini predstavlja druga osoba, a ne načelnik General&scaron;taba Zoran Lazarević.
Milatović je tim povodom danas uputio pismo premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću, saop&scaron;teno&nbsp; je iz Kabineta predsjednika.
Podsjetio je da Lazarević u srijedu pismom obavijestio predsjednika države, premijera i &scaron;efa parlamenta da je ministar odbrane Dragan Krapović donio pisanu naredbu koja je suprotna odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost od 28. avgusta pro&scaron;le godine.
Tom odlukom, kako je istakao, određeno je da u radu Skup&scaron;tine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Predloga odluke o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u sastavu misije vojne pomoći Evropske unije za podr&scaron;ku Ukrajini, Savjet predstavlja ministar odbrane i načelnik General&scaron;taba VCG.
Ukoliko je ministar odbrane suprotno navedenoj odluci Savjeta imenovao neko drugu osobu za uče&scaron;će na sjednicama Odbora, bez ovla&scaron;ćenja nadležnog organa &ndash; Savjeta, postavlja se pitanje legitimiteta tako određene osobe u predstavljanju Savjeta, smatra Milatović.
Napominje i da se postavlja i pitanje o preduzimanju eventualnih mjera iz nadležnosti predsjednika Skup&scaron;tine, kada je u pitanju sprovođenje Odluka Savjeta čiji je član, u dijelu rasprave u Skup&scaron;tini.
&bdquo; Smatram, takođe, cjelishodnim da predsjednik Vlade prije zakazanog termina sjednice Savjeta od ministra odbrane pribavi pisanu izjavu u smislu navoda iz navedenog pisma načelnika General&scaron;taba&ldquo;, navedeno je u pismu Milatovića.

Milatović: Upitan legitimitet predstavljanja Savjeta za odbranu i bezbjednost u Skupštini

PISAO MANDIĆU I SPAJIĆU

Nakon &scaron;to je iznenada prekinuta sjednica Skup&scaron;tine Crne Gore, poslanici Demokratske partije socijalista sazvali su konferenciju za medije na kojoj je govorio poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Nikolić je kazao da ko zna koji put svjedočimo "raspadu sistema" u Parlamentu i Crnoj Gori.
"Mandić i Spajić su 'ubili' građane u pojam, jer ih vi&scaron;e ni&scaron;ta ne može iznenaditi od njihovih skandala, tako se skandali arhiviraju i parlamentarna većina nastavlja da traje. Jedini lijepak su fotelje. Danas je u parlamentu otvorena berza koja će trajati do trećeg juna kada će se Spajić vratiti iz posjete Japanu, a onda će da dijeli ministarstva. Toliko nepristojnosti u parlamentarnom i političkom životu da je to te&scaron;ko podnijeti", rekao je Nikolić.
Nikolić je dalje istakao da je njihova obaveza da obavijeste građane kakav je njihov stav o odgađanju dana&scaron;nje sjednice.
On je naveo da su "veliki borci protiv DPS-a i lo&scaron;ih praksi" ostali "najgore prakse iz pro&scaron;losti".
"Stidim se ovakvog postupanja kolega iz parlamentarne većine. Oni su toliko srasli sa foteljom da i kad su ovakve teme u pitanju njih interesuje jedino podjela moći. Do trećeg juna će se iza kulisa voditi pregovori dok svi ne budu mirni i spokojni. Mi ćemo i taj period iskoristiti da dan za danom upozoravamo građane Crne Gore", kazao je Nikolić na press konferenciji u Skup&scaron;tini.
Zaključuje da je jasno da unutar parlamentarne većine postoji neslaganje.
"Kako se oni ucjenjuju- brzo ćemo doći do odgovora. U ovom trenutku imamo neke informacije, ali neka prođe malo vremena da se to ogoli do kraja", naveo je Nikolić.

Nikolić: Trećeg juna stiže Spajić iz Japana da dijeli ministarstva

"KO ZNA KOJI PUT SVJEDOČIMO RASPADU SISTEMA U PARLAMENTU I CRNOJ GORI"

Sjednica Skup&scaron;tine Crne Gore, na čijem dnevnom redu je i inicijativa dijela opozicije za razrje&scaron;enje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, prekinuta je i biće nastavljena u utorak, prenosi agencija Mina.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je, nakon pauze koja je trajala vi&scaron;e od sat, kazao da je jedinstveni stav parlamentarne većine da o svim tačkama koje su na dnevnom redu raspravljaju u utorak, a ne danas.
Mandić je nakon toga rekao da prekida sjednicu i da će sa radom nastaviti 3. juna.
Na dnevnom redu sjednice, osim inicijative za smjenu Mandića, je i Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju vojne pomoći Evropske unije za podr&scaron;ku Ukrajini, ponovno odlučivanje o sporazumima o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a jedna od tačaka je i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.
Skup&scaron;tina će raspravljati i o Predlogu zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku nakon &scaron;to je, većinom glasova, danas prihvaćen predlog dijela parlamentarne većine da se dnevni red dana&scaron;nje sjednice dopuni tom tačkom.
Dnevni red dopunjen je i Predlogom dopuna Zakona o sudskim vje&scaron;tacima, Predlogom izmjena i dopuna Zakona o trži&scaron;tu kapitala i Predlogom zakona o potvrđivanju sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu.
Prihvaćen je i predlog Vlade da se dnevni red sjednice dopuni Predlogom zakona o potvrđivanju sporazuma između vlada Crne Gore i Njemačke o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, nauke, mladih i sporta, kao i Predlogom izmjena i dopuna zakona o uslugama.

Sjednica Skupštine prekinuta, nastavljaju u utorak

NA ČIJEM DNEVNOM REDU JE I INICIJATIVA DIJELA OPOZICIJE ZA RAZRJEŠENJE MANDIĆA

Od svih država Zapadnog Balkana, najvi&scaron;e povjerenja u Evropsku uniju (EU) je u Crnoj Gori, pokazuje istraživanje Eurobarometar za proljeće 2025. godine. U pitanju je istraživanje o nivou povjerenja u Evropsku uniju među njenim građanima od 2007. godine. U zemljama Zapadnog Balkana, koje su takođe bile uključene u istraživanje, povjerenje u EU je nakon Crne Gore, najveće u Albaniji, a najniže u Srbiji.
Istraživanja su sprovedena u svakoj zemlji u martu i aprilu 2025. Konketno u Crnoj Gori od 26. marta do 14. aprila, na uzorku od 520 ispitanika.
U Crnoj Gori, velika većina građana ima povjerenja u Vladu i parlament. Da ima povjerenje u Vladu saop&scaron;tilo je 61 odsto ispitanika, dok je 39 odsto anketiranih reklo da nema.
Kada je u pitanju parlament, 62 odsto ispitanika ima povjerenja u Skup&scaron;tinu Crne Gore, dok 39 odsto nema.
Interesantno je da velika većina ispitanika u Crnoj Gori, oko 70 odsto, ocjenjuje ličnu poslovnu situaciju i finansijsko stanje u domaćinstvu kao sasvim zadovoljavajuće. Istovremeno, 68 odsto anketiranih ocijenilo je da je sasvim dobro stanje crnogorske ekonomije. Većina, takođe, ne očekuje neke bitne promjene u narednih 12 mjeseci po pitanju lične ekonomske situacije u zemlji, lične poslovne situacije, stana na trži&scaron;tu rada i ekonomske situacije u EU.
Inflacija i tro&scaron;kovi života, ekonomska situacija i kriminal najvažnija su pitanja sa kojima se Crna Gora, prema mi&scaron;ljenju većine ispitanika, suočava u ovom trenutku.
Čak 88 odsto ispitanika u Crnoj Gori iskazuje potpuni optimizam kada je u pitanju budućnost EU.
Takođe, ogromna većina građana Crne Gore, kako se vidi u istraživanju, smatra da bi članstvo na&scaron;e zemlje u EU bila dobra stvar, i da bi od toga država imala koristi. Da se osjeća sasvim povezano sa EU, ukazalo je 84 odsto ispitanika. Uz to, 95 odsto anketiranih vjeruje da ljudi &scaron;irom Evrope imaju mnogo toga zajedničkog.
Po pitanju percepcije o Evropskoj uniji, čak 80 odsto crnogorskih građana ima sasvim pozitivnu sliku o EU.
Prema rezultatima, 52 odsto građana EU ima tendenciju da vjeruje EU, &scaron;to je najvi&scaron;i rezultat od 2007. godine.
U međuvremenu, 43 odsto građana EU i dalje ima pozitivnu sliku o EU, dok 38 odsto ima neutralnu sliku, a 18 odsto &nbsp;negativnu sliku o EU.
Važno je reći i da je 62 odsto građana EU je takođe optimistično u pogledu budućnosti EU.
Kada je u pitanju Zapadni Balkan, 83 odsto građana Crne Gore ima tendenciju da vjeruje EU, dok 17 odsto ima tendenciju da joj ne veruje.
Građani Albanije i Kosova takođe imaju visok nivo povjerenja u EU &ndash; 80 odsto i 79 odsto, pokazuje anketa.
Povjerenje u EU je niže u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali je i dalje iznad 50 odsto. U Sjevernoj Makedoniji, 54 odsto građana kaže da ima tendenciju da vjeruje EU, dok 42 odsto ima tendenciju da joj ne vjeruje.
U Bosni i Hercegovini, 58 odsto građana vjeruje EU, a 37 odsto joj ne vjeruje.
U Srbiji, s druge strane, samo manjina ljudi vjeruje EU &ndash; 37 odsto, dok 57 odsto kaže da ima tendenciju da joj ne vjeruje.
Kada je u pitanju članstvo u EU, situacija u regionu je slična. Vi&scaron;e od 80 odsto građana Crne Gore i Albanije vjeruje da bi to bila dobra stvar.
U Sjevernoj Makedoniji i BiH taj broj je između 50 odsto i 60 odsto, dok u Srbiji samo 34 odsto građana kaže da bi članstvo bilo dobra stvar, dok 32 odsto vjeruje da bi članstvo bilo lo&scaron;a stvar.
Ispitanici iz EU su pitani da li bi podržali &bdquo;pro&scaron;irenje EU kako bi se uključile druge zemlje u budućim godinama&ldquo;. U EU kao cjelini, 54 odsto građana podržava ovu politiku, dok je 39 odsto protiv nje.
Pro&scaron;irenje EU ima većinsku podr&scaron;ku u većini zemalja članica, ali većina građana Njemačke i Austrije mu se protivi. U objema zemljama, 42 odsto građana je za pro&scaron;irenje, dok je 53 odsto protiv njega.
U Francuskoj, 41 odsto građana je za pro&scaron;irenje, a 49 odsto je protiv, iako se broj protivnika smanjio od prethodnog Eurobarometra.
&nbsp;

Eurobarometar: U Crnoj Gori najviše povjerenja u EU

NAJNIŽE U SRBIJI

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće danas o inicijativi dijela opozicije za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića. Sjednica Skup&scaron;tine zakazana je za 12 sati, a predlog za razrje&scaron;enje Mandića je prva tačka dnevnog reda. Inicijativu za smjenu Mandića su u skup&scaron;tinsku proceduru osmog maja predali poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD). Iz tih poslaničkih klubova su tada kazali da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine konstantno uru&scaron;ava njen integritet. &Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je, obrazlažući inicijativu, rekao da se za nepune dvije godine nagomilalo desetine razloga koji upućuju na to da Mandić čovjek ne može vi&scaron;e biti predsjednik Skup&scaron;tine. Prema njegovim riječima, Mandić je uspostavio zid ćutanja povodom poku&scaron;aja te&scaron;kog ubistva u kojem je učestvovao njegov bratanić i član njegovog obezbjeđenja, Danilo Mandić. "Predsjednik Skup&scaron;tine nije odgovorio na interesovanje građana kako je moguće da bezbjednosno interesantna osoba bude član njegovog obezbjeđenja&rdquo;, naveo je Nikolić.
U Skup&scaron;tini ponovo o Sporazumu sa UAE
Skup&scaron;tina bi danas ponovo trebalo i da odlučuje o predlogu Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Skup&scaron;tina je 23. aprila usvojila po hitnom postupku zakone koji potvrđuju sporazume o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE.
Izglasavanje je bilo neophodno kako bi sporazumi, koje je premijer Milojko Spajić 28. marta potpisao sa zvaničnicima Emirata, stupili na snagu.
Crnogorski predsjednik, Jakov Milatović, potpisao je krajem aprila Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Glavne primjedbe odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na trži&scaron;tu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma
Na dnevnom redu dana&scaron;nje sjednice je i Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podr&scaron;ku Ukrajini, a jedna od tačaka biće i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.
&nbsp;

Poslanici danas o inicijativi za razrješenje Mandića i sporazumu sa UAE

INICIJATIVU ZA SMJENU PREDSJEDNIKA PARLAMETA PREDALI POSLANIČKI KLUBOVI DPS-A  SD-A

Ključno je pitanje gdje će se naći Zapadni Balkan, koji je kroz istoriju uvijek bio neka vrsta političkog senzora globalnih procesa koji su kreirale velike sile, poručio je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
To je Đukanović saop&scaron;tio govoreći&nbsp; na temu &ldquo;Da li je multipolarni svijet moguć&rdquo; na Institutu za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) pro&scaron;le sedmice u Sarajevu.
"Da li je multipolarni svijet moguć? Možda je odgovor poodavno anticipirao Nelson Mendela: &ldquo;Uvijek sve izgleda nemoguće dok to ne uradite" naveo je Đukanović.
Đukaković je, između ostalog, rekao da je to otvoreno i intrigantno pitanje, kao &scaron;to je očigledno da je svijet supremacije jedne preostale super sile definitivno zavr&scaron;en.
"Jedna od najvažnijih posljedica globalizacije je stalan rast međupovezanosti u svim sferama i na svim nivoima, i taj proces je nepovratan...Optimističan pogled bi me natjerao na razmi&scaron;ljanje da će US poku&scaron;ati da podstaknu ili potpomognu stvaranje igrača &ndash; za nas bi najbolje bilo da to bude EU &ndash; da će raspodjelom moći sa bliskim sistemom poku&scaron;ati da nadomjeste negativne posljedice međuzavisnosti koja je dovela do realnosti da je te&scaron;ko očekivati prevlast u bilo kojoj sferi...Ono &scaron;to vi&scaron;e brine od toga da li će svijet biti multipolaran jeste da li će to biti međunarodni poredak zasnovan na pravilima, i gdje je u tome multipolarizam", smatra Đukanović.
&nbsp;
&nbsp;

Đukanović: Ključno je pitanje gdje će se naći Zapadni Balkan, kroz istoriju je uvijek bio politički senzor globalnih procesa velikih sila

OCJENA BIVŠEG PREDSJEDNIKA DRŽAVE

U Skup&scaron;tini Crne Gore danas je održana 14. sjednica Odbora za antikorupciju, gdje su poslanici trebali da raspravljaju o jednoj tački dnevnog reda koja se odnosi na razmatranje antikorupcijskih aspekata Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Sjednici nijesu prisustvovali poslanici parlamentarne većine, te nije bilo potrebnog kvoruma da se nastavi rad dana&scaron;nje sjednice Odbora.
Podsjećamo predsjednik države Jakov Milatović nije potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i vratio ga je na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini Crne Gore.
Razlozi za vraćanje Zakona sadržani su u, kako je navedeno, brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od strane Vlade Crne Gore.
Tok sjednice:
Sjednici ne prisustvuju poslanici iz parlamentarne većine.
Izvr&scaron;na direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković navodi da odsustvo predstavnika vlasti govori o tome koliko su oni posvećeni borbi protiv korupcije.
"Gdje je sada vlast koja se klela u to da hoće da se bori protiv pranja novca kriminalnih struktura. Koja se klela u to da hoće da se bori protiv korupcije. I kakva je to borba protiv korupcije? Kad o najvećem poslu u istoriji Crne Gore, kako nam je rekao premijer lično, oni ne smatraju da ovdje treba da razgovaraju. Ako je Crna Gora zarobljena država bila, sa čim smo se mi slagali za vrijeme va&scaron;e vlast, ako su oni tvrdili da je Crna Gora zarobljena država kada su do&scaron;li na vlast, pa &scaron;to su to uradili? Da je odrobe.
Meni se čini da ni&scaron;ta nisu uradili po pitanju toga da promijene sistem, nego su samo taj sistem preuzeli. I reći ću vam da je ovakav predlog dao DPS za vrijeme va&scaron;e vlasti, ovakav predlog, ovakvog sporazuma, pa oni bi danas bili na ulici. Oni bi da nas protestovali i tvrdili da će kroz to da se peru pare Mila Đukanović. Na vlast su su do&scaron;li obećavajući borbu protiv korupcije, danas se ne mogu najesti. Nema fotelje koja im je manje važna od borbe protiv korupcije. ", navodi Ćalović Marković.
Ćalović Marković je istakla da ovo nije posao za Alabara, te da je i on sam rekao da planira saradnju sa lokalnim investitorima.
"A to nisu neki fini ljudi, koji su te pare zaradili po&scaron;teno, već oni koje i nova vlast smatra tajkunima... Izgleda da su i tu neke strukture bliske novoj vlasti. Izgleda da jo&scaron; neko ima građevinse ma&scaron;ine. Izgleda da se za to pripremaju ljudi kao Bato Carević. Možda su to odgovori za&scaron;to njih nema danas ovdje", ocjenjuje ona.
Ekonomski analitičar Milo&scaron; Vuković ocijenio je Crnoj Gori trebaju investicije, ali da one ne smije dovesti do uru&scaron;avanja pravnog sistema i odricanja od transparentnosti.
"U prvom kvartalu 2025. budžetski prihodi su bili 2,2 odsto ispod plana, a rashodi 60 miliona veći, &scaron;to je deset odsto vi&scaron;e nego u istom periodu pro&scaron;le godine. Imamo nastavak trenda pada prihoda od turizma. povećali su PDV sa sedam na 15 odsto i učinili na&scaron; turizam nekonkurentnim u odnosu na Grčku, Albaniju i Hrvatsku. Grčka i Albanija imaju po &scaron;est odsto. Najveća je Hrvatska sa 12 ili 13 odsto PDV-a na smje&scaron;taj i to je najveći u EU. Znači mi smo lideri u EU. Neko turizam koji je najznačajnija grana želi da uru&scaron;i. Postajemo tranzit zona", objasnio je Vuković.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/C3Q_-kRe9Jo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Odbor za antikorupciju bez predstavnika vlasti; Ćalović Marković: Na vlast su došli obećavajući borbu protiv korupcije, danas se ne mogu najesti

NIJE BILO KVORUMA

Milatović nastavlja politiku svog političkog idola Momira Bulatovića, kaže za Antenu M poslanik i član predsjedni&scaron;tva Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, komentari&scaron;ući reagovanje Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, nakon &scaron;to ga je DPS pozvao da povuče revizionističku izjavu da je Dejtonskim sporazumom u Bosni okončan građanski rat.
&ldquo;Ne treba da čudi kada Milatović javno izrazi stav koji ima za cilj da relativizuje ratna de&scaron;avanja i ulogu koju je personifikovao njegov politički otac, a koju je, očigledno, on, naravno na drugačiji način i drugim sredstvima, nastavio u mirnodopskom periodu. Ne iznenađuje ni kada se Milatović izjasni na način na koji se, ipak, od njega očekuje, jer pripada toj politici.
Sada nevje&scaron;to poku&scaron;ava da se dopadne međunarodnoj zajednici, nakon &scaron;to je već poslao poruku za svoju javnost &ndash; kako onu kod &ldquo;gazde&rdquo; u Beogradu, tako i onu u Crnoj Gori - njegove političke saveznike poput Andrije Mandića i ostale u parlamentarnoj većini.
Ipak, kako reče jedan iskusan crnogorski diplomata - bilo bi bolje da je Milatović Crnu Goru osramotio nekim padežom, nego na onaj način u očima međunarodne zajednice&rdquo;, poručuje Rakočević.&nbsp;
Rakočević dodaje da je "DPS na čelu sa Bulatovićem zaista vodio spornu politiku početkom 90-ih godina".
&ldquo;Da bi Đukanović i evropske snage u DPS-u, upravo zbog te politike Bulatovića izbacili iz stranke, nakon čega se u Beogradu formira SNP, čiji simpatizer danilovgradskog Odbora je bio Milatović. Zato i ne čudi kada govori o Bulatoviću u hvalospjevima i kada u Dejtonu ponavlja stavove poražene politike pro&scaron;losti&rdquo;, potcrtava on.
Upitan za komentar o nagradi MUP-a od million eura za za informacije o tome ko je ubio Du&scaron;ka Jovanovića, Rakočević kaže da politika Demokrata ne djeluje ozbiljno ni u jednom segmentu.
&ldquo;Ovo djeluje kao poku&scaron;aj da se spere odgovornost nakon vi&scaron;egodi&scaron;nje neučinkovitosti vlasti, koja traje pet godina, a čiji su ključni protagonisti i &Scaron;aranović i Bečić. Dakle, nakon toliko godina nenapredovanja u istrazi, sada poku&scaron;avaju da pronađu politički manevar kojim bi to prikrili. Su&scaron;tina je da taj slučaj nije nimalo jednostavan, a nesposobnost i u ovom, i svim drugim slučajevima parlamentarne većine, čiji su sastavni dio Demokrate, će se sve vi&scaron;e uočavati.
Ne treba da čudi kada posegnu za bilo kojim potezom koji treba u javnosti da stvori utisak kako su oni navodno nepokolebljivi borci, a u stvari su neradnici i nesposobni me&scaron;etari državnih resursa&rdquo;, zaključio je Rakočević.&nbsp;

Rakočević: Milatović nastavlja politiku svog političkog idola, ne čudi što u Dejtonu ponavlja stavove poražene politike prošlosti

OCJENJUJE POSLANIK I ČLAN PREDSJEDNIŠTVA DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Demokratska unija Albanaca podržaće inicijativu za smjenu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića. To je, za TV E, kazao poslanik Mehmed Zenka, dodajući da ne zna kako će se ostali predstavnici manjebrojnih naroda odrediti, ali da će se sjutra na djelu vidjeti ko je za kakve vrijednosti.
- Stav Demokratske unije Albanaca je veoma jasan: podržaćemo inicijativu za smjenu predsjednika Skup&scaron;tine, iz svima dobro znanih razloga. Mi vodimo dvije potpuno dijametralno-suprotne politike, nemamo nikakvih dodirnih tačaka - kazao je Zenka.

Zenka: Podržaćemo smjenu Mandića