Rat u Ukrajini – 338. dan. Žestoke borbe u Ugledaru. Moskva odbacuje izvještaj IAEA o situaciji oko nuklearne elektrane u Zaporožju. Mađarska ne prihvata nove sankcije EU Rusiji koje se odnose na nuklearnu energiju. Nakon Njemačke i SAD, tenkove Kijevu šalje i Kanada. Kremlj osuđuje direktnu umiješanost Zapada u sukob u Ukrajini.
Tok dešavanja u Ukrajini mogli ste pratiti uživo na našem portalu:
Zelenski: Situacija na frontu je i dalje ekstremno teška
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je situacija na frontu i dalje "ekstremno teška", naročito na istoku Donjecke oblasti gdje, kako je naveo, Rusija pojačava ofanzivu, prenio je Rojters.
Zelenski je naveo da se velike borbe vode za Ugledar i Bahmut.
"Okupatori ne napadaju samo naše pozicije, oni namjerno i metodično uništavaju gradove i sela oko njih sa artiljerijom, vazdušnim napadima i projektilima", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
Ukrajinski predsjednik je poručio da je "razočaran" planovima Međunarodnog olimpijskog komiteta da traži načine da vrati ruske sportiste na međunarodno takmičenje.
U obraćanju poljskim studentima, Zelenski je rekao da je Ukrajina na putu "deoligarhizacije" i hvatanja u koštac sa korupcijom dok se bori protiv Rusije, prenosi Rojters.
Zelenski je studentima u Poljskoj poručio da se Ukrajina hvata ukoštac sa internim domaćim izazovima, kao što vodi rat i bilježi napredak u razvoju i zapošljavanju u antikorupcijskim agencijama.
Ukrajinski predsjednik je u utorak otpustio nekoliko viših zvaničnika u najvećem političkom potresu u zemlji od početka rata rekavši da je potrebno raščistiti interne probleme koji nanose štetu državi.
Zelenski je, između ostalog, naveo da je Ukrajina zahvalna za finansijsku i humanitarnu pomoć Evropske unije i da je važno da se podrška EU nastavi, ali i da se pojedini lideri igraju politike, ali nije nikoga imenovao.
Lula odbio ponudu Berlina, municija za "leoparde" ostaje u Brazilu
Brazilski predsjednik Luis Ignjasio Lula da Silva odbio je da za oko pet miliona dolara proda Njemačkoj municiju za tenkove "leopard", koja bi kasnije bila proslijeđena Ukrajincima, smatrajući da bi takav potez Moskva mogla da potumači kao provokaciju.
Municija koju je Brazil odbio da proda Njemcima namijenjena je tenkovima "leopard 1", odnosno tipu koji prethodi modelu koju je Brlin obećao Kijevu.
Kako piše, Folja de Sao Paulo, Lula je razmišljao da, prije prodaje, zatraži garancije Berlina da municija neće dospjeti u ruke Ukrajincima, ali je kasnije shvatio da bi takav zahtjev bio besmislen.
Brazilski dnevnik ocjenjuje i da potraga za municijom za starije "leoparde" predstavlja signal da u paket vojne pomoći, koju je Njemačka namijenila Ukrajini, ulazi borbena tehnika koja do sada nije pominjana.
Kijev poziva na razgovor mađarskog ambasadora zbog Orbanovih izjava o Ukrajini
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova pozvaće ambasadora Mađarske kako bi se žalilo zbog "neprihvatljivih" izjava mađarskog premijera Viktora Orbana o Ukrajini, naveo je portparol ministarstva Oleg Nikolenko, prenio je Rojters.
Nikolenko je na Fejsbuku napisao da je, kako tvrdi, Orban novinarima rekao da je Ukrajina ničija zemlja i da ju je uporedio sa Avganistanom.
"Mađarska se namjerno trudi da uništi bilateralne odnose", dodao je Nikolenko.
Roskomndazor blokirao sajtove FBI i CIA u Rusiji
Ruska regulatorna agencija za medije Roskomandzor ograničila je pristup sajtovima američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) i Centralne obavještajne agencije (CIA) zbog, kako je navedeno, "širenja lažnih informacija", prenosi Izvestija.
"Roskomnadzor je ograničio pristup nizu resursa koji pripadaju državnim strukturama neprijateljskih zemalja za distribuciju materijala sa ciljem destabilizacije društvene i političke situacije u Ruskoj Federaciji", ističe se u saopštenju Roskomndazora.
Dodali su da su "na sajtovima pronađeni materijali koji sadrže nepouzdane društveno značajne informacije i diskredituju Oružane snage Rusije".
Moskva: Ambasadoru Letonije rečeno da napusti Rusiju u roku od dvije sedmice
Ambasador Letonije u Moskvi Maris Riekstins mora da napusti Rusiju u roku od dvije sedmice, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Ministarstvo je navelo da je 27. januara otpravnik poslova Letonije Dace Rutka pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije u vezi sa odlukom rukovodstva Letonije da smanji nivo rusko-letonskih diplomatskih odnosa, koja je naišla na snažan protest Rusije, prenio je Tas.
Letonskim otpravnicima poslova je rečeno da, pošto je donijeta principijelna odluka, Rusija ne smatra potrebnim da čeka do datuma koji je odredila Riga za završetak misije ambasadora, dok je letonskom ambasadoru Marisu Riekstinsu rečeno da napusti Rusiju u roku od dvije sedmice, navodi se u saopštenju.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da će provokativni demarš letonskih vlasti za snižavanje nivoa diplomatskih odnosa sa Rusijom donijeti posledice.
"Treba razumjeti da su naše bilateralne veze već narušene destruktivnom politikom letonske vladajuće elite, uključujući potpuno čišćenje informativnog prostora na ruskom jeziku, iskorenjivanje sovjetskog memorijalnog i kulturnog nasleđa i krivični progon naših sunarodnika", saopštilo je Ministarstvo.
Letonsko rukovodstvo je potpuno odgovorno za trenutnu situaciju, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Kijev: Ukrajinske snage oborile ruski Su-25 i helikopter Mi-8
Iz ukrajinskog generalštaba je saopšteno da je vazduhoplovstvo tokom dana izvršilo sedam udara na područja koja su pod ruskom kontrolom, prenosi Ukrinform.
"Tokom dana, protivvazdušne raketne jedinice Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine oborile su ruski Su-25 i helikopter Mi-8", navodi se u saopštenju generalštaba ukrajinske vojske.
Značajna šteta na elektroenergetskoj mreži Ukrajine
Ukrajinska električna mreža pretrpjela je značajnu štetu nakon masovnog ruskog raketnog napada, javio je državni energetski operater. Oporavak elektroenergetske mreže postaje sve teži nakon svakog ruskog napada.
Ukrajina je do sada pretrpjela 13 raketnih napada i 15 napada dronovima na svoje energetske objekte. Ranije je premijer Denis Šmihal rekao da su glavne mete energetski objekti.
Njemačka najavila da neće slati borbene avione u Ukrajinu
Šefica njemačkog odbora za odbranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann izjavila je da Njemačka neće slati borbene avione u Ukrajinu kao sljedeći korak u vojnoj podršci. Strack-Zimmermann rekla je da su borbeni avioni potpuno drugačija stvar od tenkova i da ne dolaze u obzir.
"Na početku rata smo jasno dali do znanja da ne možemo stvoriti zonu zabrane leta. To bi značilo bombardovanje položaja na ruskom tlu kako vaši vlastiti avioni ne bi bili oboreni. To ne dolazi u obzir", kazala je.
Kijev dobija još tenkova iz Varšave
Poljska će poslati dodatnih 60 tenkova Ukrajini, pored 14 "leoparda 2" njemačke proizvodnje koje je već obećala.
Poljska je već poslala oko 250 tenkova prije pola godine.
Borelj: Pretorija da utiče na Moskvu da zaustavi rat
Evropska unija se nada da će Južna Afrika iskoristiti svoje dobre odnose sa Rusijom da je ubedi da zaustavi rat u Ukrajini, rekao je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
"EU ne traži od Južne Afrike da bira stranu, već samo traži od zemalja širom svijeta da se pridržavaju Povelje UN", rekao je Borelj u Pretoriji.
EU smatra Južnu Afriku važnim partnerom u međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, dodao je Borelj.
"Ne samo Južna Afrika i druge afričke zemlje moraju igrati ulogu u traženju mira", rekao je ministar spoljnih poslova Južne Afrike Naledij Pandor.
Berlin: NATO ne smije da postane učesnik rata u Ukrajini
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je u više navrata nastojala da jasno stavi do znanja da NATO ne smije da postane učesnik rata u Ukrajini, kaže portparol ministarstva, kao odgovor na negodovanje zbog njenog komentara o borbi protiv Rusije ranije ove nedjelje.
"Mi vodimo rat protiv Rusije, a ne jedni protiv drugih", rekla je Berbok u utorak u Strazburu.
"Ruska propaganda neprestano uzima izjave, rečenice, stavove vlasti i naših partnera i koristi ih za svoje ciljeve", rekao je portparol njemačkog ministarstva.
Rusi: Zapad je direktno uključen u sukob nakon obećanja o tenkovima
Rusija tvrdi da je obećana isporuka zapadnih tenkova Ukrajini dokaz sve veće direktne upletenosti Sjedinjenih Država i Evrope u sukob.
"Postoje stalne izjave iz evropskih prijestonica i Vašingtona da slanje različitih sistema naoružanja u Ukrajinu, uključujući tenkove, ni na koji način ne znači upletenost tih zemalja ili saveza u neprijateljstva u Ukrajini. Kategorički se ne slažemo s tim i u Moskvi se sve što rade savez i prijestonice koje sam spomenuo doživljava kao direktno uplitanje u sukob. Vidimo da ovo raste", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Zapadni saveznici najavili su slanje oko 150 tenkova za pomoć Ukrajini.
Putin: Zločini neonacista u Ukrajini govore da su zaboravili lekcije iz istorije
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da zločini koje neonacisti sprovode nad civilima u Ukrajini govore o tome da su oni zaboravili lekcije iz istorije.
Putin je ukazao da zaboravljanje lekcija iz istorije dovodi do ponavljanja strašnih tragedija i kao dokaz za to naveo zločine nad civilima i etnička čišćenja koja sprovode neonacisti u Ukrajini.
"Protiv tog zla se sada junački, rame uz rame bore naši vojnici", naveo je Putin u telegramu koji je adresirao na organizatore i učesnike događaja posvećenih obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i 78. godišnjice od kada je Crvena armija oslobodila zatvorenike iz koncentracionog logora Aušvic.
Šef UNHCR-a: Rusija krši principe zaštite djece u Ukrajini
Rusija krši "osnovne principe zaštite djece" u ratu dajući ukrajinskoj djeci ruske pasoše i dajući ih na usvajanje, rekao je šef Agencije UN za izbjeglice.
Govoreći u kancelarijama UNHCR-a u Kijevu nakon šestodnevne turneje po zemlji, Filipo Grandi je rekao da je ukrajinski predsjednik zatražio od svoje agencije da pomogne djeci iz okupiranih regiona kojima se to dešava.
"Davanje državljanstva ili njihovo usvajanje protivno je osnovnim principima zaštite djece u situacijama rata. To je nešto što se dešava u Rusiji i ne smije da se desi", rekao je Grandi.
Grandi je rekao da njegova agencija nije u stanju da procijeni broj djece koja su dobila pasoše ili su data na usvajanje, jer je pristup u Rusiji bio izuzetno ograničen.
Kremlj: Bajden ima ključ za okončanje sukoba u Ukrajini
Kremlj je saopštio da američki predsjednik Džozef Bajden ima ključ za okončanje sukoba u Ukrajini, ali da Vašington do sada nije bio voljan da to iskoristi.
"Ključ kijevskog režima je uglavnom u rukama Vašingtona. Sada vidimo da lider Bijele kuće ne želi da koristi ovaj ključ. Naprotiv, on bira put daljeg upumpavanja oružja u Ukrajinu", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Zelenski poziva na dalje sankcije i više oružja
Nakon posljednjih ruskih raketnih udara, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao na dalje sankcije Rusiji i od saveznika zatražio da isporuče Ukrajini više oružja.
"Ruska agresija može i treba da se zaustavi samo adekvatnim oružjem. Teroristička država ništa drugo neće razumjeti. Oružje na bojnom polju. Oružje koje štiti naše nebo.Nove sankcije Rusiji, odnosno političko i ekonomsko oružje. I pravno oružje - treba još više raditi na uspostavljanju Tribunala za ruske zločin u Ukrajini", rekao je u svom noćnom obraćanju ukrajinski predsjednik.
Japan uveo nove sankcije Rusiji, zabranio izvoz vakcina, robota, eksploziva
Japan je danas pojačao sankcije protiv Rusije nakon najnovijeg talasa raketnih napada na Ukrajinu širenjem popisa zabranjenih proizvoda za izvoz Rusiji te zamrzavanjem imovine ruskih zvaničnika i subjekata.
IAEA: Snažne eksplozije kod najveće nuklearke u Evropi
Kod ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod ruskom okupacijom, juče su odjeknule silovite eksplozije, objavila je UN-ova agencija za nuklearnu energiju IAEA. Rafael Grossi, predsjednik IAEA-e koji je prošle sedmice posjetio Ukrajinu, rekao je da je Agencija juče zabilježila snažne eksplozije u blizini najveće nuklearke na svijetu te još jednom pozvao da se oko elektrane napravi tzv. "sigurna zona".
Podsjetimo, ruske snage juče su izvele veliki raketni napad na Ukrajinu, pri čemu je ispaljeno više od 50 projektila na ciljeve širom zemlje. Ukrajinska vojska objavila je da je oborila više od 40 ruskih raketa, dodavši da su Rusi u napadu koristili hipersonične rakete tipa Kinžal. Ruski napad uslijedio je dan nakon što su SAD i Njemačka najavili slanje naprednih tenkova tipa Leopard 2 i Abrams Ukrajini.
Ukrajina optužuje Rusiju za masovne raketne napade
Ukrajinske vlasti optužile su ruske trupe za masovne raketne napade na desetak oblasti Ukrajine, uključujući Kijev.
Navode da je u napadima stradalo najmanje 11 ljudi, a da je isto toliko povrijeđeno. Ističu da je meta bila kritična infrastruktura.
Poslednji komentari (0)
Svi komentari