Rat u Ukrajini – 582. dan. Ruski sistemi PVO uništili su noćas 11 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad Kurske i Kaluške oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o jesenjoj regrutaciji 130.000 ljudi, koliko će biti pozvano na služenje vojnog roka 2023. godine. Kijev je, sa druge strane, saopštio da je u ruskom raketnom napadu na Nikolajev oštećen infrastrukturni objekat. Ukrajina danas odaje počast žrtvama tragedije u Babinom Jaru – jednom od najstrašnijih simbola Holokausta.

Tok dešavanja mogli ste pratiti uživo na našem portalu:

Norveška zatvara granicu za automobile registrovane u Rusiji

Norveške vlasti saopštile su da će, uz rijetke izuzetke, u ponoć 2. oktobra zatvoriti granicu za vozila registrovana u Rusiji, što predstavlja dodatno pooštravanje mjera protiv te zemlje zbog rata u Ukrajini.

Zabrana se odnosi samo na vozila sa manje od devet sjedišta i predviđa neke izuzetke, kao što su slučajevi humanitarnih hitnih slučajeva. 

Izuzetak su i automobili diplomata i vozila građana Evropske unije (EU) koji borave u Rusiji, prenijela je Radio Slobodna Evropa.

Norveška i Rusija dijele 198 kilometara kopnene granice na krajnjem sjeveru, kao i granični prelaz Storskog-Boris Gleb koji je, u okviru Evropskog ekonomskog prostora, koji čine EU, Norveška, Island i Lihtenštajn, posljednji prelaz otvoren za Ruse sa turističkim vizama.

Šefica norveške diplomatije Aniken Huitfeldt izjavila je da Norveška stoji uz svoje saveznike u odgovoru na rat koji Rusija vodi u Ukrajini i dodala da je važno da sankcije budu efikasne.

Norveška nije članica EU, ali je prihvatila gotovo sve sankcije koje je Brisel uveo Rusiji.

Svoju granicu za vozila registrovana u Rusiji su, u skladu sa preporukama Evropske komisije, već zatvorile neke zemlje EU koje se graniče sa Rusijom, kao što su Finska, Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska.

Stoltenberg uvjeren da će Poljska nastaviti da vojno podržava Ukrajinu

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da je uvjeren da će Poljska pronaći načine da riješi nesuglasice sa Ukrajinom bez uticaja na vojnu podršku svom susjedu u ratu protiv Rusije.

"Očekujem i uvjeren sam da će Ukrajina i Poljska pronaći način da riješe ta pitanja, a da to ne utiče negativno na vojnu podršku Ukrajini", rekao je Stoltenberg u intervjuu za Rojters.

Poljska je prošle nedjelje saopštila da će poslati samo ranije dogovorene isporuke oružja Ukrajini i umjesto toga da će se fokusirati na obnavljanje sopstvenih zaliha oružja.

Poljska, inače, članica NATO, donedavno je bila jedan od najvećih saveznika Ukrajine u ratu sa Rusijom, međutim, odnosi između dvije zemlje su zahladili nakon odluke Poljske da produži zabranu uvoza žita iz Ukrajine.

Zelenski sa predsjednicom EBRD: Obim investicija u Ukrajinu treba da bude veći

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je  da čak i za vrijeme rata investicije stižu u Ukrajinu, ali da za oporavak i stabilan ekonomski razvoj, obim ovih investicija treba da bude znatno veći. 

"Ako budemo imali pouzdan sistem PVO i radna mesta, ljudi će se vraćati u Ukrajinu i sada, dok traje rat. Naša zemlja ne samo da će se boriti za svoju slobodu, već će i nastaviti da živi", rekao je Zelenski na sastanku sa predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odil Reno-Baso koja boravi u posjeti Ukrajini.

Zelenski je zahvalio EBRD za nepokolebljivu podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije i za finansiranje razvojnih projekata u zemlji, saopštila je pres služba predsjednika države, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim rečima, Ukrajina je zainteresovana za nastavak saradnje sa EBRD, posebno u oblastima energetske bezbjednosti, finansiranja trgovine, podrške kritičnoj infrastrukturi i opštinama, bezbjednosti hrane, korporativnog sektora i drugim oblastima.

Zelenski je istakao potrebu za jačanjem finansiranja projekata u privatnom sektoru, kao i za privlačenje dodatnog privatnog kapitala za obnovu zemlje.

Reno-Baso je ocijenila da se privreda Ukrajine stabilizovala i nastavila da funkcioniše na značajnom dijelu teritorije zemlje. Ona je navela i razgovore sa ukrajinskom vladom i premijerom u vezi sa pripremama za zimski period.

"Nastavićemo da podržavamo Ukrenergo u izgradnji protivvazdušne odbrane. Takođe radimo sa Naftogasom na obezbjeđivanju velikih rezervi gasa. Pored toga, imamo projekat sa Ukrhidroenergom i nastavićemo da finansiramo Ukrzaliznicu i transport", rekla je Reno-Baso.

EBRD planira da se fokusira na projekte u privatnom sektoru, uključujući povećanje proizvodnih kapaciteta u poljoprivredi, dodala je.

Takođe, EBRD radi na povećanju  odobrenog kapitala, što će omogućiti dodatno finansiranje rekonstrukcije Ukrajine, poručila je predsjednica Evropske banke.

IAEA poziva Rusiju da se povuče iz Nuklearne elektrane Zaporožje

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) usvojila je rezoluciju kojom poziva Rusiju da se povuče iz Nuklearne elektrane Zaporožje (ZNNP) u blizini linije fronta na jugu Ukrajine. 

Zemlje članice IAEA usvojile su na godišnjoj Generalnoj konferenciji u četvrtak rezoluciju koja poziva na "hitno povlačenje svog vojnog i drugog neovlašćenog osoblja iz ukrajinske ZNPP kako bi se osigurao bezbjedan rad" i da se "postrojenje odmah vrati pod punu kontrolu nadležnih ukrajinskih vlasti", prenosi Dojče vele.

Rezolucijom se takođe traži da posmatrači IAEA budu stalno stacionirani u objektu, najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi.

Šezdeset devet zemalja podržalo je rezoluciju, koju su predložile Kanada, Finska i Kostarika, tokom 67. zasijedanja Konferencije.

Ukrajinski ministar energetike German Galučenko izjavio je da je zahvalan svakoj zemlji na glasu u prilog "poštovanja garancija nuklearne i radijacione bezbjednosti", prenosi Kijev independent.

"Prihvatanje Ukrajine u Savjet guvernera IAEA, kao i usvajanje rezolucije kojom se poziva na vraćanje elektrane u Zaporožju pod kontrolu Ukrajine je dokaz da je civilizovan svijet sa nama", rekao je ukrajinski ministar.

Dan ranije, Agencija za nuklearni nadžor UN-a saopštila je da je Ukrajina izabrana u odbor guvernera, jedno od dva tijela za kreiranje politike IAEA, zajedno sa godišnjom Generalnom konferencijom država članica IAEA.

Nuklearna elektrana Zaporožje, koja se nalazi u Energodaru, pod ruskom kontrolom je od početne faze invazije na Ukrajinu u martu prošle godine.

Putin potpisao ukaz o jesenjoj regrutaciji 130.000 ljudi

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o jesenjoj regrutaciji 130.000 ljudi, koliko će biti pozvano na služenje vojnog roka 2023. godine.

"Od 1. oktobra do 31. decembra 2023. biće izvršena regrutacija u vojnu službu građana Ruske Federacije uzrasta od 18 do 27 godina koji nisu u rezervnom sastavu i podliježu regrutaciji u vojnu službu u skladu sa saveznim zakonom“, navodi se u ukazu, prenosi agencia RIA Novosti.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja, odnosno današnjim datumom.

Visoki ruski vojni zvaničnik Vladimir Cimljanski pojasnio je da će svi vojni obveznici biti poslati u formacije i vojne jedinice na teritoriji Rusije, ali da neće ići u pripojene regione - DNR , LNR, Hersonsku i Zaporošku oblast . Osim toga, oni neće biti uključeni u specijalnu operaciju.

Zelenski odao poštu žrtvama nacističkih zločina u Babinom Jaru

Na 82. godišnjicu tragedije u Babinom Jaru, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odao je počast žrtvama masovnih pogubljenja civila od strane nacista u okupiranom Kijevu tokom Drugog svjetskog rata.

Zelenski je postavio svetiljku pored spomen-znaka Menora na teritoriji Nacionalnog istorijskog i memorijalnog parka Babin Jar, prenosi Ukrinform.

"Hvala vam što ste mi pružili priliku da danas budem ovdje, na komemoraciji žrtvama Babinog Jara, nacističkih represija i Holokausta. Zahvaljujem se jevrejskim vjerskim predstavnicima koji su se molili za pomen žrtvama Babinog Jara", rekao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je istakao herojstvo "pravednika među narodima", što predstavlja počasni izraz koji koristi država Izrael da opiše pripadnike nejevrejskih naroda koji su rizikovali svoje živote tokom Holokausta, da bi spasili Jevreje.

"Zaista je važno uvijek pamtiti istoriju, a ne zaboraviti je. Jer 'Nikad više!' nisu prazne riječi", poručio je Zelenski. 

Ukrajina danas odaje počast žrtvama tragedije u Babinom Jaru - jednom od najstrašnijih simbola Holokausta.

London uveo sankcije protiv zvaničnika Krima i otcijepljenih ukrajinskih oblasti

Britanska vlada saopštila je da je uvela sankcije protiv zvaničnika Krima i otcijepljenih Zaporoške, Hersonske i Donjecke oblasti.

Njima je zamrznuta sva imovina u Velikoj Britaniji i uvedena zabrana putovanja, prenosi Skaj njuz.

"Velika Britanija nikada neće priznati ruske pretenzije na teritoriju Ukrajine", poručio je britanski ministar spoljnih poslova Džejms Kleverli.

Pored toga, na listu sankcija su dodati ruski ministar za vanredne situacije Aleksandar Kurenkov i sekretarka ruske Centralne izborne komisije Natalija Aleksejevna Budarina.

Ukrajina: U raketnom napadu na Nikolajev oštećen infrastrukturni objekat

U gradu Nikolajevu, na jugu Ukrajine, u raketnom napadu oštećen je infrastrukturni objekat, saopštio je načelnik oblasne vojne uprave Vitalij Kim.

"Ujutro, 29. septembra, oko 04.13 sati grad Nikolajev je bio izložen raketnom napadu. Pogođen je infrastrukturni objekat na periferiji grada", napisao je Kim na Telegramu.

Serija eksplozija čula se jutros u regionima Sumi i Nikolajev, preneli su ukrajinski mediji.

Orban: Zapad želi da globalizuje rat u Ukrajini

Premijer Mađarske Viktor Orban kaže da Zapad želi da globalizuje rat u Ukrajini.

"Konflikt mora da bude izolovan, ali zapadne države žele da globalizuju rat", rekao je Orban za javni servis, prenosi MTI.

Orban smatra da će se pokazati da je Mađarska bila u pravu po pitanju rata u Ukrajini i da Zapad nije uspio da na miru procjeni situaciju na terenu.

"Možete da uđete u rat samo ako imate jasan cilj i znate koje alate ćete koristiti. U suprotnom, politikom se ne mogu objasniti izgubljeni životi", rekao je Orban.

Putin se sastao sa bivšim komandantom "Vagnera"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin sastao se sa bivšim komandantom "Vagnera" Andrejem Troševom sa kojim je razgovarao o tome na koji način bi dobrovoljačke jedinice mogle da se bore u Ukrajini, saopšteno je iz Kremlja.

Putin je rekao da je bilo riječi o tome "kako dobrovoljačke jedinice mogu da izvršavaju različite borbene zadatke, prije svega, u zoni specijalne vojne operacije".

"I sami ste se borili u takvoj formaciji. Znate šta je to, kako se to radi, znate za pitanja koja treba unaprijed riješiti da bi sve funkcionisalo na najbolji i najuspješniji način", istakao je Putin, dodavši da je sa Troševim razgovarao i o socijalnoj pomoći za one koji su učestvovali u borbi.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je nakon sastanka da Trošev sada radi za Ministarstvo odbrane Rusije.

Sastanku je prisustvovao i zamjenik ministra odbrane Junus Bek Jevkurov.

Ministarstvo: Ruski sistemi PVO noćas uništili 11 ukrajinskih dronova

Ruski sistemi PVO uništili su noćas 11 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad Kurske i Kaluške oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

"U noći 29. septembra zaustavljen je pokušaj kijevskog režima da izvrši teroristički napad bespilotnim letjelicama tipa aviona na objekte na teritoriji Rusije. Dežurni sistemi PVO uništili su 11 ukrajinskih bespilotnih letjelica, od kojih jednu iznad teritorije Kaluške oblasti i 10 iznad Kurske oblasti“, saopštilo je Ministarstvo na Telegramu.

Ukrajinske oružane snage redovno granatiraju ruske pogranične teritorije, izvode udare bespilotnim letjelicama i sabotaže, navodi agencija RIA Novosti.

Rusija proslijedila SB UN nacrt izjave o terorističkom napadu na Sjeverni tok

Rusija je uputila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija nacrt predsjedničke izjave o terorističkom napadu na gasovode Sjeverni tok, izjavio je prvi zamjenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski.

"Kao što smo najavili na zasijedanju Savjeta bezbjednosti UN 26. septembra o eksplozijama na gasovodima Sjeverni tok, objavili smo nacrt predsjedničke izjave o ovom terorističkom napadu", naveo je Poljanski na Telegamu, prenijela je agencija RIA Novosti.

On je istakao da će ruske vlasti vidjeti koje će manevre njihove zapadne kolege preduzeti kako bi izbjegli da Savjet izrazi jasan stav u vezi sa tim. Eksplozije na dva ruska gasovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 dogodile su se 26. septembra 2022. godine.