Rat u Ukrajini

Petina Ukrajine za mir u Istočnoj Evropi, stoji u ponudi ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon vi&scaron;e od dvije godine rata.
Iznenadni mig iz Moskve da je vrijeme za povratak za pregovarački sto iznenadio je i otvorio nekoliko pitanja. Za&scaron;to Putin predlaže pregovore u periodu vojnog uspjeha i koja je njegova računica?
U petak je iznenadila vijest da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman da prekine rat u Ukrajini i započne mirovne pregovore. Izjave su za agenciju Rojters najprije potvrdila četiri ruska izvora, a dan kasnije, Putin je svoj stav javno iznio i za vrijeme posjete Bjelorusiji. Pritom je istakao kako ne namjerava da pregovara o povratku ukrajinskih teritorija koje su sada pod ruskom okupacijom i čine otprilike jednu petinu cijele Ukrajine.
Predstavljena ideja o prekidu vatre u istočnoj Evropi značila bi da Rusija ne bi postigla svoj cilj okupacije cijelog regiona Donjeck, a ujedno bi potisnula izjave državnog vrha Ukrajine da neće Rusiji prepustiti niti jedan pedalj teritorije.
Kako se ističe u analizi CNN-a, Putinovu ponudu treba posmatrati s dosta opreza, posebno imajući u vidu dosada&scaron;nja iskustva Ukrajine i Zapada s ruskom diplomatijom.
Treba obratiti pažnju i na kontekst Putinovih izjava o mogućnosti primirja. Učinio je to tokom posjeta bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Luka&scaron;enku, koji se dogodio tokom zajedničkih rusko-bjeloruskih vježbi s taktičkim nuklearnim oružjem. Putin je govorio o miru u Bjelorusiji, a okolnosti njegove izjave odavale su sve, samo ne miroljubiv utisak.
Najavljujući spremnost na mirovne pregovore, Putin je doveo u pitanje i legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Iz Kremlja su već stizale slične izjave nakon &scaron;to su predsjednički izbori u Kijevu odgođeni zbog rata.
Istovremeno su se pojavili nepotvrđeni izvje&scaron;taji da je privatni avion biv&scaron;eg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča sletio u Bjelorusiju. Janukovič, koji se smatra proruskim čovjekom, pobjegao je iz Ukrajine 2014. nakon nasilnih protesta i pucnjave na demonstrante.
Za&scaron;to Putin ba&scaron; sada govori o miru?
Sama mogućnost Janukovičeve prisutnosti na susretu Putina i Luka&scaron;enka podstakla je nagađanja da se Kremlj ponovo nada povratku svoje marionete u Ukrajinu. Manje brutalan cilj Rusije mogao bi da bude ustoličenje predsjednika lojalnog Rusiji u Kijevu, koji bi zaustavio put zemlje prema Evropskoj uniji i NATO-u. Takav bi potez, s obzirom na bijes ukrajinskog stanovni&scaron;tva, najvjerovatnije zahtijevao čvrstu ruku ruskih okupacionih snaga.
Za&scaron;to ruski predsjednik govori o miru u trenutku kada ruska vojska bilježi najveće uspjehe na frontu? Diplomatija je za Rusiju uvijek bila ratno oružje. Razgovarala je o miru u Siriji 2015. dok su ruski borbeni avioni bombardovali civile u područjima pod kontrolom pobunjenika.
Iste godine pregovarala je o miru s Ukrajinom, dok su plaćenici i separatisti koje podržava Kremlj bili u punoj ofanzivi na strate&scaron;ki grad Debaljcevo. Nepovjerenje u rusku iskrenost u pregovorima stoga nije cinično, već praktična nužnost. Iskustvo pokazuje da Moskva smatra da se isplati pregovarati ako neočekivano postigne povoljan ishod bez nasilja ili protivniku ponudi razlog da prestane s borbom.
Postoje jo&scaron; dva razloga za ovakav potez Rusije. Ukrajina i njeni saveznici planiraju mirovni sastanak u &Scaron;vajcarskoj u junu na kojem će raspravljati o mirovnom sporazumu bez Rusije, &scaron;to bi ukrajinsko vođstvo bilo spremno da prihvati.
Zelenski je izrazio nadu da će doći i Kina koja je inače ruski saveznik, ali ne podržava u potpunosti rat u Ukrajini. Putinove izjave o spremnosti za mir mogle bi da odvrate Peking od učestvovanja, a ukrajinski ministar spoljih poslovaDimitro Kulebaveć ga je u petak optužio za poku&scaron;aj sabotiranja sastanka.
Iluzorna pozadina da je mir iza ugla
Drugi razlog za&scaron;to je Putin upravo sada izrazio spremnost na mir je poruka koju želi da po&scaron;alje Zapadu. Poku&scaron;ava da sugeri&scaron;e evropskim populistima i Trampovim republikancima da postoji jednostavan dogovor koji bi zamrznuo borbe na frontovima na kojima Ukrajina ima značajne gubitke. Vojna podr&scaron;ka Kijevu je skupa i sve nepopularnija.
Putin sada vidi trenutak izborne slabosti u SAD-u i drugim evropskim zemljama, na &scaron;ta je odgovorio nejasnim nagovje&scaron;tajem da je možda vrijeme za diplomatiju. Vjerovatno će pronaći podr&scaron;ku među onima koji se nadaju da će rat u Ukrajini jednostavno nestati i onima koji su nesvjesni egzistencijalne prijetnje pobjedničke i hipermilitarizovane Rusije istočnim članicama NATO-a.
Putinov nagovje&scaron;taj treba gledati kroz prizmu dubokog cinizma dosada&scaron;njih diplomatskih akcija u Siriji i Ukrajini. Moskva ih je koristila za žestoko postizanje istih vojnih ciljeva, ali uz iluzornu pozadinu da bi mir mogao da bude iza ugla.

Šta se krije iza Putinove spremnosti na primirje u Ukrajini?

ANALIZA CNN-A

Jedan od najsmrtonosnijih napada na Belgorod od početka rata odnio je 15 života. Jo&scaron; 20 osoba je povrijeđeno kada se dio ruskog stambenog bloka sru&scaron;io nakon &scaron;to su ga udarili fragmenti oborenog projektila iz sovjetskog doba, kojeg su lansirale ukrajinske snage, saop&scaron;tili su ruski zvaničnici.
Ukrajina je pokrenula, kako su ruski zvaničnici rekli, masivan raketni napad sa balističkim projektilima &ldquo;točka&rdquo; i vi&scaron;estrukim raketnim sistemima &ldquo;adler&rdquo; i RM-70 vampir (MLRS). Najmanje deset spratova zgrade se uru&scaron;ilo.
Ofanziva Rusije na oblast Harkova se ubrzano odvija, u Volčansku su počele ulične borbe.
Prema riječima komandanta jedne od jedinica Oružanih snaga Ukrajine Denisa Jaroslavskog, situacija u Volčansku je te&scaron;ka, grad je na ivici da bude opkoljen.
Jaroslavski je dodao da ukrajinske oružane snage gube ljude i teritorije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se vode borbe u nizu sela Harkovske oblasti.
Zelenski je, govoreći u svom večernjem video-obraćanju, spomenuo žestoke borbe u raznim djelovima Donjecke oblasti na jugoistoku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je Andreja Belousova za novog ministra odbrane. Belousov je biv&scaron;i potpredsjednik vlade specijalizovan za ekonomiju, saop&scaron;teno je iz Kremlja. Sergej &Scaron;ojgu postaje sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije.

Ruski zvaničnici: Belgorod pretrpio jedan od najtežih udara od početka rata

NASTAVLJENE ŽESTOKE BORBE U HARKOVU I DONJECKU

Sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane Ukrajine uni&scaron;tili su 17 od 20 dronova koje je Rusija lansirala ka teritoriji Ukrajine, saop&scaron;tile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Bespilotne letjelice su uni&scaron;tene iznad Odeske oblasti na jugu Ukrajine, saop&scaron;tile su vazduhoplovne snage na Telegramu.
Ukrajina je napala ruski Krasnodarsk. Ukrajinski napad dronom izazvao je požar i o&scaron;tetio nekoliko rezervoara za skladi&scaron;tenje goriva, saop&scaron;tila je krizna uprava tog regiona.
Oko &scaron;est dronova je uni&scaron;teno, a ostaci su pali na rafineriju u blizini sela Jurovka.
"O&scaron;tećeno je nekoliko rezervoara", saop&scaron;tila je administracija, dodajući da u napadu niko nije povrijeđen.

Ukrajinska vojska: Oboreno 17 ruskih dronova iznad Odese

KA TERITORIJI UKRAJINE LANSIRANO JE 20 DRONOVA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o smjeni Ilje Vitjuka sa mjesta &scaron;efa Odjeljenja za kontraobavje&scaron;tajnu za&scaron;titu državnih interesa u oblasti informacione bezbjednosti Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU).
Dekret o tome objavljen je na sajtu ukrajinskog predsjednika, prenosi Interfaks Ukrajina.
U odluci nijesu navedeni razlozi za smjenu Vitjuka, ali Ukrajinska pravda navodi da su početkom aprila novinari istraživači portala Slidstvo.info otkrili da je Vitjukova supruga u decembru 2023. kupila luksuzni stan od skoro 200 kvadratnih metara.
Nakon toga je SBU saop&scaron;tila da je Vitjuk suspendovan dok se provjeravaju okolnosti slučaja i poslat na prvu liniju fronta.
Nacionalna agencija za sprečavanje korupcije počela je potom provjere "kako bi utvrdila korespondenciju životnog standarda Vitjuka I.A. sa imovinom koju on i članovi njegove porodice imaju i prihodima koje su ostvarili", navodi Ukrajinska pravda.

Zelenski smijenio načelnika odjeljenja za sajber bezbjednost

U ODLUCI NIJESU NAVEDENI RAZLOZI ZA SMJENU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da vjeruje da će ta država ući u NATO tek nakon &scaron;to pobijedi u ratu protiv Rusije. Zelenski je, tokom posjete Univerzitetu nacionalne odbrane u Kijevu, sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kazao da ne vjeruje da će Ukrajina biti primljena u Alijansu tokom rata. "Prema mom mi&scaron;ljenju, bićemo u NATO-u tek kada pobijedimo. Ne vjerujem da ćemo biti primljeni u NATO tokom rata. Za neke je to rizik, za neke jednostavno skepticizam&ldquo;, rekao je Zelenski, prenosi Anadolija. Ukazujući na to da je ulazak Ukrajine u NATO političko pitanje, a ne odluka zasnovana na "kompatibilnosti" Kijeva sa standardima Alijanse, Zelenski je rekao da je potrebna pobjeda da bi Kijev bio politički uključen. "Vjerujem da je jedan od razloga za&scaron;to je sada rat taj &scaron;to nijesmo bili u Alijansi", kazao je Zelenski. Stoltenberg je rekao da je neophodno da sve 32 članice NATO-a pristanu da pozovu novu zemlju da postane članica Alijanse, ali da trenutno nemaju takav konsenzus. Stoltenberg je u ponedjeljak doputovao u nenajavljenu posjetu Kijevu, tokom koje je razgovarao sa Zelenskim i obratio se ukrajinskom parlamentu.

Zelenski: Ukrajina će ući u NATO tek nakon što pobijedi u ratu protiv Rusije

PORUČIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Predstavnički dom Američkog kongresa izglasao je 61 milijardu dolara vrijednu pomoć predviđenu za Ukrajinu u trenutku kada se ta država suočava sa lo&scaron;im izgledima na frontu prema Rusiji.
Oko 23 milijarde dolara bi se koristilo za popunu američkog oružja, zaliha i objekata, 11 milijardi dolara bi finansiralo tekuće američke vojne operacije u regionu. Skoro 14 milijardi dolara pomoglo bi Ukrajini da kupi napredne sisteme naoružanja i drugu odbrambenu opremu.
Za usvajanje je glasalo 311 članova Kongresa, a protiv je bilo 112.
Senat je izglasao i vi&scaron;e od osam milijardi dolara za indo-pacifičku sigurnost: 3,3 milijarde dolara za razvoj podmorske infrastrukture, dvije milijarde dolara stranog vojnog finansiranja za Tajvan i druge ključne saveznike, 1,9 milijardi dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga koje se pružaju Tajvanu i regionalnim partnerima.
Potrebno je da pomoć izglasa i Senat, a zatim da je potpi&scaron;e predsjednik Džo Bajden, &scaron;to bi trebalo da se desi narednih dana.
Izglasan je i novi paket sankcija Iranu, te zakon koji omogućava zabranu Tik Toka u SAD-u.
Osim toga, izglasan je zakon koji omogućava da se zamrznuta ruska sredstva koriste za pomoć Ukrajini.
Očekuje se da će izglasati i vi&scaron;e od 26 milijardi dolara za Izrael, četiri milijarde dolara za raketne odbrambene sisteme Iron Dome i David's Sling, 1,2 milijarde dolara za odbrambeni sistem Iron Beam, koji se suprotstavlja raketama kratkog dometa i prijetnjama od minobacača, 4,4 milijarde dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga pruženih Izraelu, 3,5 milijardi dolara za nabavku naprednih sistema naoružanja i drugih artikala kroz Program stranog vojnog finansiranja, 9,2 milijarde dolara humanitarne pomoći.

Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao ključnu pomoć Ukrajini vrijednu 61 milijardu dolara

POTREBA JE PODRŠKA I SENATA

Ukrajina će izgubiti rat ako američki Kongres ne odobri vojnu pomoć za borbu protiv ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Republikanci u Kongresu mjesecima blokiraju desetine milijardi dolara vojne pomoći Kijevu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Ako Kongres ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat", rekao je Zelenski tokom video sastanka platforme za prikupljanje sredstava koju je organizovao Kijev United24.
Zelenski je rekao i da će, ako Ukrajina izgubi rat, &ldquo;druge države biti napadnute".
Nacrt zakona o dodatnoj potro&scaron;nji od oko 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini zaustavljen je u predstavničkom domu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD), gdje republikanci imaju tanku većinu, uključujući neke članove koji žele da Kongres da prednost bezbjednosti granica nad međunarodnom vojnom pomoći.
Zelenski je prethodno rekao da će Ukrajina pristati na paket pomoći SAD-a u obliku zajma.
"Pristaćemo na sve opcije", rekao je Zelenski, dodajući da je ključno da pomoć stigne &scaron;to prije, to bolje.

Zelenski: Izgubićemo rat ako američki Kongres uskrati pomoć

PORUČIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski razrije&scaron;io je danas dužnosti nekoliko bliskih saradnika, među kojima i svog prvog pomoćnika Serhija &Scaron;efira.
&Scaron;efir je za prvog pomoćnika Zelenskog naimenovan 2019. godine. Zelenski je smijenio i trojicu svojih slobodnih savjetnika &ndash; Oleha Ustenka, Serhija Trofimova i Mihaila Raduckog, prenosi Unian, prenosi Nova.rs.
Iz kabineta Zelenskog za sada nije dato obja&scaron;njenje za najnovije promjene u &scaron;irokom kadrovskom pregrupisanju administracije predsjednika Ukrajine tokom posljednjih mjeseci.
U utorak je smijenjen Oleksij Danilov, koji je bio sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, a Valerij Zalužnji, koji je 8. februara smijenjen sa dužnosti načelnika ukrajinskih oružanih snaga, a početkom marta je naimenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.

Zelenski razriješio dužnosti nekoliko bliskih saradnika

MEĐU NJIMA JE I PRVI POMOĆNIK

Rusija je izvela najveći napad projektilima i bespilotnim letjelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu do sada, pogodiv&scaron;i najveću branu u zemlji i uzrokujući nestanak struje u nekoliko regiona, objavile su vlasti u Kijevu.
Rusija je ispalila 88 projektila i 63 bespilotne letjelice &bdquo;&Scaron;ahed&ldquo;, od kojih je samo 37, odnosno 55 oboreno, objavilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
Ukrajinska državna hidroenergetska kompanija saop&scaron;tila je da je u ruskom udaru pogođena najveća brana u Ukrajini, DniproHES u Zaporožji, ali da nije bilo opasnosti od pucanja, a pogođena je i elektroenergetska infrastruktura u drugim regionima.
Ukrajinski ministar energetike Herman Halu&scaron;čenko rekao je da je to najveći napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u nedavnoj pro&scaron;losti.
&ldquo;Cilj nije samo o&scaron;tetiti, nego ponovno poku&scaron;ati, kao i pro&scaron;le godine, uzrokovati raspad energetskog sistema zemlje velikih razmjera&rdquo;, napisao je Halu&scaron;čenko na Fejsbuku.
U zapadnom regionu Hmelnicki jedna je osoba ubijena, a vi&scaron;e ih je povrijeđeno u ruskom napadu koji je o&scaron;tetio ključnu infrastrukturu, rekao je lokalni zvaničnik, a prenijela ukrajinska javna televizija Suspilne.
Gradonačelnik Harkova na istoku zemlje Ihor Terehov rekao je da semafori u drugom najvećem ukrajinskom gradu ne rade zbog udara na elektroenergetska postrojenja.
U međuvremenu, televizija Suspilne citirala je najveću privatnu energetsku kompaniju u zemlji DTEK koja je rekla da je Rusija pokrenula masovni napad na energetske objekte i pogodila neke od termoelektrana te kompanije.
Kompanija je upozorila na nestanak struje u jugoistočnoj Dnjepetrovskoj oblasti.

Masovni vazdušni napadi na Ukrajinu – oštećen energetski sistem zemlje

POGOĐENA NAJVEĆA BRANA U ZEMLJI

Ruske trupe su 19. marta granatirale pogranične teritorije i naselja u sjeveroistočnoj oblasti Sumi.
Najmanje jedna osoba je ubijena u naselju Velika Pisarivka, saop&scaron;tilo je regionalno vojno tužila&scaron;tvo. Vi&scaron;e od 250 ljudi evakuisano je pro&scaron;le sedmice iz Velike Pisarivke.
Druga zajednica je pogođena visokoeksplozivnom vazdu&scaron;nom bombom i granatiranjem iz minobacača.
Rusija je u granatiranju koristila MLRS (vi&scaron;estruke raketne sisteme), minobacače, artiljeriju i odbrambene sisteme. Dok njene trupe gotovo svaki dan granatiraju zajednice u regiji Sumi raznim vrstama oružja, napadi su nedavno intenzivirani.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da je u regiji Sumi bilo "konstantnih terorističkih napada i udara".
"Od početka mjeseca, ruska avijacija je već bacila skoro 200 vođenih bombi na zajednice u regiji Sumi. Sela, gradove, civilnu infrastrukturu", rekao je on.
Zelenski je ranije na Telegramu rekao da su od početka marta ruske trupe ispalile 130 projektila različitih tipova iznad Ukrajine i pozvao međunarodne partnere da ojačaju protivvazdu&scaron;nu odbranu zemlje.
"Odbrambeni sistem Patriot i drugi sistemi treba da rade ono za &scaron;ta su stvoreni, odnosno da &scaron;tite život, a ne da skupljaju pra&scaron;inu u skladi&scaron;tima", istakao je Zelenski.
Moskva je u međuvremenu saop&scaron;tila da su protivvazdu&scaron;ne jedinice oborile projektile u dva granična područja.
Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je na Telegramu da je protivvazdu&scaron;na odbrana presrela 10 projektila koje su ispalili ukrajinski vi&scaron;ecjevni raketni bacači.
Ministarstvo je kasnije saop&scaron;tilo da je presrelo jo&scaron; dvije rakete, uključujući Patriot američke proizvodnje, iznad susjedne oblasti Kursk. Ni u jednom incidentu nije bilo žrtava.
Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da je te&scaron;ko granatiranje u pograničnoj zajednici Kozinka o&scaron;tetilo nekoliko stanova.
Ruski proratni Telegram kanali i Ruski dobrovoljački korpus, takođe, su objavili izvje&scaron;taje o borbama u Kozinki.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je pro&scaron;le sedmice da je ukrajinska vojska poku&scaron;ala da zauzme selo, ali je napad odbijen.
Gladkov je ranije rekao da je 16 osoba poginulo, a 98 je povrijeđeno u Belgorodu tokom pro&scaron;le sedmice. On je 19. marta najavio planove za evakuaciju oko 9.000 djece iz regiona zbog granatiranja.

Granatiranje se pojačava duž granice u Ukrajini i Rusiji

ZELENSKI SAOPŠTIO DA SU OD POČETKA MARTA RUSKE TRUPE ISPALILE 130 PROJEKTILA RAZLIČITIH TIPOVA IZNAD UKRAJINE

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko smatra da Ukrajina ide ka autoritarizmu i da će možda prestati da se razlikuje od Rusije, u kojoj "sve zavisi od hira jedne osobe".
"U jednom trenutku ćemo prestati da se razlikujemo od Rusije, gdje sve zavisi od hira jedne osobe. Sada postoji samo jedna nezavisna institucija, ali ona je pod ogromnim pritiskom: lokalna uprava", rekao je Kličko za Der Spiegel.
Prema riječima gradonačelnika Kijeva, u prvim mjesecima rata zemlja je bila bez lidera, vladao je potpuni haos, a gradonačelnici su igrali ključnu ulogu u odbrani gradova, u pomaganju vojske. Ali u Kancelariji predsjednika, kaže Kličko, gradonačelnici se smatraju "atavizmom", samo preprekom centralizaciji struktura moći u zemlji.
Na pitanje da li je demokratija u Ukrajini ozbiljno ugrožena, Kličko je nakon pauze odgovorio: "Da".
Međutim, on je poručio da je gotovo nemoguće tek tako pretvoriti Ukrajinu u autoritarnu državu, jer su Ukrajinci previ&scaron;e slobodoljubivi.
Gradonačelnik Kijeva je takođe rekao da od početka rata u punom obimu nije imao nijedan sastanak ili telefonski razgovor sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

Kličko: Ukrajina ide ka autoritarizmu, uskoro se nećemo razlikovati od Rusije