Rat u Ukrajini

Pjongjang bi mogao da po&scaron;alje 50.000 vojnika da podrže rusku specijalnu operaciju (termin koji Rusija koristi umjesto &bdquo;rat&ldquo; ili &bdquo;invazija&ldquo;) u Ukrajini, tvrdi ruski novinar Aleksandar Sladkov.
Prema njegovim riječima, čeka se dozvola Kine da sjevernokorejski vojnici zavr&scaron;e u Evropi.
Sladkov je poznati azijski stručnjak za teme vezane za ratove u svijetu i posebno za ruski rat u Ukrajini. On kaže da se Sjeverna Koreja &bdquo;osjeća u istom čamcu kao i Rusija&ldquo; i stoga čvrsto podržava Vladimira Putina. Prema riječima ruskog stručnjaka, takva odluka može biti donijeta u svakom trenutku. Sladkov se pozivao na svoje izvore u Pjongjangu, rekao je u video poruci.
Rus tvrdi da je prije nekoliko nedjelja bio poziv vlasti u Pjongjangu da regrutuju dobrovoljce da učestvuju u ratu u Ukrajini i tamo &scaron;tite ruske interese. Prema Sladkovu, prijavilo se 800.000 volontera.
Sladkovljeve riječi dolaze u trenutku kada sjevernokorejska propaganda trubi o mogućnosti rata između Sjeverne Koreje i Va&scaron;ingtona. Vjeruje se da je sestra Kim Džong Una, gospođa Kim Jo Džong, imala veliki uticaj na odluku o slanju svojih vojnika u Evropu.
"Razgovarao sam sa svojim prijateljem koji je na čelu organizacije veterana Korejskog rata. Nedavno je bio ovdje. Rekao sam &scaron;ta ima&scaron;? Rekao je: 50.000 specijalaca je spremno za raspoređivanje", rekao je Sladkov.
Njegove tvrdnje, navode mediji, nemoguće je provjeriti.
Pro&scaron;le godine je bilo izve&scaron;taja da su sjevernokorejski projektili kori&scaron;ćeni u jednom ili dva napada. Međutim, njima se nije moglo upravljati i iz tog razloga Moskva je odbila dalje snabdijevanje.
Slične tvrdnje stigle su iz SAD, koje su saop&scaron;tile da Moskva u zamjenu za rakete &scaron;alje oružje i municiju Sjevernoj Koreji. Moskva i Pjongjang su, međutim, odbacili tvrdnje o bilateralnoj razmeni oružja. Ideja o uče&scaron;ću Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini nije od sada. Međutim, činjenica da upravo sada Sladkov pominje &bdquo;svoj sjevernokorejski izvor&rdquo; može nam reći da je iz ovog ili onog razloga propaganda u Sjevernoj Koreji intenzivirana.
Prije početka rata, odnosi između Sjeverne Koreje i Rusije nisu bili ni približno prijateljski kao u doba hladnog rata. Situacija u Ukrajini je promijenila te odnose i podgreijala ih. Rusiji su bili potrebni novi saveznici nakon &scaron;to je bila potpuno izolovana od glavnih igrača na međunarodnoj sceni, Sjeverna Koreja je takođe iskoristila situaciju da se &bdquo;ponovo druži sa Rusijom&ldquo;.

Pjongjang spreman da podrži Moskvu: Kim može da pošalje 50.000 vojnika u Ukrajinu

NAVODNO SE ČEKA DOZVOLA KINE

Austrijski zastupnici krajnje desnice napustili su sjednicu donjeg doma parlamenta u četvrtak tokom virtuelnog obraćanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da je to "kr&scaron;enje" statusa neutralnosti Austrije.
Članovi Slobodarske partije Austrije (FPO) napustili su svoja mjesta kada je Zelenski započeo svoje video obraćanje, ostavljajući male kartice na svojim stolovima s logom stranke i porukom na kojoj je pisalo "prostor za mir", prenosi ORF.
U video poruci na svom Tviter nalogu u četvrtak, stranka je rekla: "Da - neutralnosti, ne - ratnom hu&scaron;kanju". FPO je nekoliko dana ranije upozorio da će organizovati neki oblik protesta protiv virtuelnog obraćanja ukrajinskog predsjednika austrijskom parlamentu.
"Tužno je &scaron;to je FPO jedina stranka u parlamentu koja na&scaron;u vječnu neutralnost shvata ozbiljno, čime se zalaže i za mir". rekao je lider FPO Herbert Kickl u izjavi u utorak. On je takođe okrivio austrijsku vladu i druge opozicione stranke za pokazivanje "jednostrane podr&scaron;ke ratnoj stranci".
<blockquote class="twitter-tweet">
Austrian politicians walk out of Zelensky speech <a href="https://t.co/EEdclVrg8M">pic.twitter.com/EEdclVrg8M</a>
&mdash; Clown World &trade; 🤡 (@ClownWorld_) <a href="https://twitter.com/ClownWorld_/status/1641462088114782209?ref_src=twsrc%5Etfw">March 30, 2023</a></blockquote>
U svom obraćanju, Zelenski je zahvalio Austriji na humanitarnoj pomoći i pomoći u projektima, poput či&scaron;ćenja mina, dodajući da je "važno ne biti moralno neutralan prema zlu". Austrija nije dio NATO-a i ne isporučuje oružje Ukrajini. Međutim, Ukrajini je pružila humanitarnu pomoć i &scaron;lemove i za&scaron;titne prsluke za civilnu upotrebu.
Austrijski kancelar Karl Nehmer je pro&scaron;le nedjelje na Tviteru naglasio status neutralnosti svoje zemlje i rekao da, iako je njegova zemlja vojno neutralna, "razumijemo da moramo pomoći tamo gdje se de&scaron;avaju nepravda i ratni zločini".
FPO je u pro&scaron;losti održavao bliske veze sa Rusijom, a 2016. godine stranka je potpisala sporazum o saradnji sa Jedinstvenom Rusijom, konzervativnom strankom koja ima većinu u ruskom parlamentu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2018. primjećen u Austriji kao gost na vjenčanju Karin Knajsl, članice FPO-a i tada&scaron;nje austrijske ministarke spoljnih poslova, prenosi CNN.

Skandal u Austriji: Zelenski počeo da priča, a poslanici ustali i napustili sjednicu

ZBOG "KRŠENJA STATUSA NEUTRALNOSTI"

&Scaron;vedski ministar spoljnih poslova Tobijas Bilstrem danas je izjavio da ''vi&scaron;e nije siguran'' da će njegova zemlja moći da se pridruži NATO-u do jula, nakon novih prigovora Mađarske.
Kako navodi Rojters, &Scaron;vedska je podnijela zahtjev za pridruživanje vojnom savezu nakon ruske invazije na Ukrajinu pro&scaron;le godine, ali Mađarska i druga članica NATO-a Turska jo&scaron; nisu odobrile pristupnicu.
Dodaje se da je Bilstrem rekao pro&scaron;le nedjelje da će &Scaron;vedska postati članica do samita NATO u Viljnusu u julu.
On je naveo da je ''primijetio stvari koje su izrečene posljednjih dana, posebno od mađarske strane. Mislim da je riječ ''nada'' primjerenija u ovom kontekstu''.
Turska je optužila &Scaron;vedsku da krije članove Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Ankara i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom, kao i da su odnose između te dvije zemlje pogor&scaron;ali protesti u januaru u blizini turske ambasade u Stokholmu na kojima je ekstremno desničarski političar spalio primjerak muslimanske svete knjige, Kurana.
&Scaron;vedska vlada je saop&scaron;tila da ozbiljno shvata navode Turske, ali je da postoje neki zahtjevi, kao &scaron;to je izručenje ljudi koje traži Turska, a koje ne može da ispuni. Rojters podseća da je Finska podnijela zahtjev za ulazak u NATO u isto vrijeme kada i &Scaron;vedska.

Novi prigovori Orbana: Švedska više nije sigurna da li će moći da se pridruži Alijansi do jula

TURSKA JOŠ NIJE ODOBRILA PRISTUPNICU

Rat u Ukrajini &ndash; 399. dan. Ruske snage ostvarile su određeni napredak u Bahmutu na istočnoj liniji fronta, saop&scaron;tili su ukrajinski vojni zvaničnici. &Scaron;ef IAEA Rafael Grosi drugi put je posjetio nuklearnu elektranu Zaporožje u Ukrajini istakav&scaron;i da se situacija oko elektrane ne pobolj&scaron;ava. Kremlj je saop&scaron;tio da će konfrontacija Rusije sa neprijateljskim državama i, kako je rekao, "hibridni rat&ldquo; koji protiv nje vodi Zapad, trajati dugo. S druge strane, iz Kijeva poručuju da je rat moguće rije&scaron;iti diplomatskim putem "ako se promijeni pregovarač u Moskvi".
Tok de&scaron;avanja u Ukrajini mogli ste pratiti uživo na na&scaron;em portalu:&nbsp;
<div class="titleShare">
Zelenski: Pripremamo nove mjere koje će nas približiti pobjedi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina pre&scaron;la dug put od početka ruske invazije i da priprema nove aktivne mjere kako bi se približila pobjedi.
"Pripremamo na&scaron;e sljedeće korake, nove aktivne mjere. Pripremamo se za pobjedu koja će biti sve bliža. Komuniciram sa zapovjednicima i obavje&scaron;tajnim službama i održavam sastanke u vezi s unutra&scaron;njom situacijom", rekao je Zelenski.
Danas je 400. dan ruske invazije na Ukrajinu. Zelenski je zahvalio svima koji podržavaju Ukrajinu i svim braniteljima Ukrajine.
Parlament u Ankari ratifikovao članstvo Helsinkija u NATO
Turski parlament je posljednji među 30 članica alijanse koji je ratifikovao članstvo Finske, nakon &scaron;to je mađarski parlament usvojio sličan zakon ranije ove nedjelje.
Predsjednik Redžep Tajip Erdogan je početkom marta rekao da je Finska dobila blagoslov od Turske nakon &scaron;to su preduzeli konkretne korake u vezi sa razbijanjem grupa koje Ankara smatra terorističkim.
<a href="https://dnevno.me/Globus/-/parlament-u-ankari-ratifikovao-clanstvo-helsinkija-u-nato-30-03-2023-23-50-36">Op&scaron;irnije &gt;&gt;&gt;</a>
Rusi napali Harkov
Ruske snage izvele su večeras napad na Harkov, objavio je Ihor Terehov, gradonačelnik Harkova. Oleh Siniehubov, načelnik Vojne uprave Harkovske oblasti, rekao je da ruske snage napadaju i grad Harkov i ostatak njegove oblasti.
"Neprijateljske snage ponovno napadaju Harkov. Grad je pogođen najmanje &scaron;est puta, prema dostupnim informacijama. Napad je izveden iz smjera Belgoroda. Podaci o žrtvama i razmjerima razaranja tek trebaju biti potvrđeni. Ostanite u skloni&scaron;tima dok se sve ne razjasni", objavio je Siniehubov.
Prema Terehovu, jo&scaron; nije jasno ima li žrtva i povrijeđenih.
Ukrajinska vojska: Malo pobolj&scaron;ana situacija kod Bahmuta
Ukrajinska vojska je saop&scaron;tila da su njene jedinice tokom proteklog dana odbile gotovo 50 ruskih napada u istočnoj regiji Donjeck. Rusko granatiranje je bilo usredotočeno na grad Bahmut, kao i na Avdijivku i Marijinku u Donjecku, te Kupjansk u regiji Harkov, rekla je vojska.&nbsp;
"Neprijatelj nastavlja napadati grad Bahmut. No, na&scaron;i branitelji hrabro drže grad i odbijaju brojne napade", saop&scaron;tio je Glavni &scaron;tab ukrajinske vojske.&nbsp;
Putin naredio proljećnu regrutaciju, od 1. aprila pozivi za 147.000 ljudi
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o proljećnoj regrutaciji, koja počinje 1. aprila i traje do 15. jula. Obuhvaćeno je 147.000 ljudi.
"Sprovesti regrutaciju državljana Ruske Federacije starosti od 18 do 27 godina, koji nisu u rezervi, a koji ispunjavaju uslove za regrutaciju, u periodu od 1. aprila do 15. jula 2023. godine, u broju od 147.000 ljudi&ldquo;, navedeno je u uredbi, prenosi agencija Tas.
Tokom jeseni 2022. godine, ukupno 120.000 ljudi je u Rusiji pozvano u vojnu službu, a 134.500 ljudi je regrutovano pro&scaron;log proljeća.&nbsp;
U prosjeku, oko 130.000 ljudi je regrutovano u svakom roku u posljednjih nekoliko godina, navodi ruska agencija.
Blinken poziva američke državljane da odmah napuste Rusiju
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Entoni Blinken pozvao je američke državljane da odmah napuste Rusiju, nakon &scaron;to je ranije danas ruska Federalna služba bezbjednosti saop&scaron;tila da je izvje&scaron;tač Volstrit džornala Ivan Ger&scaron;kovič uhap&scaron;en u Jekaterinburgu pod sumnjom za &scaron;pijunažu.
"Duboko smo zabrinuti zbog objave Rusije da je privela novinara koji je državljanin SAD. Prioritet Stejt departmenta je bezbjednost i sigurnost građana SAD u inostranstvu. Ako ste državljanin SAD i živite ili putujete u Rusiju, molimo vas, odmah je napustite", napisao je Blinken na Tviteru.
Ruska centralna banka ograničila trgovinu nekim stranim hartijama od vrijednosti
Ruska centralna banka ograničila je danas trgovinu nekim stranim hartijama od vrijednosti, koje su blokirali međunarodni depozitari koji su prethodno bili povučeni na netrgovačke račune na jo&scaron; &scaron;est mjeseci.
''Ruski depozitari nastavljaju da vode posebnu evidenciju o pravima klijenata na blokiranu imovinu počev&scaron;i od 1. aprila 2023. Brokerima, zauzvrat, nije dozvoljeno da preuzimaju i izvr&scaron;avaju naloge klijenata na berzanskom trži&scaron;tu za ove hartije od vrijednosti. Istovremeno, vlasnici pravo na posjedovanje takvih stranih hartija od vrijednosti je očuvano'', prenosi Tas saop&scaron;tenje te banke.
<h4 class="short-story-title">Dvomjesečni pritvor američkom novinaru</h4>
</div>
<div class="short-story-body-thumb">
<div>
<div class="short-story-body">
Okružni sud u Moskvi, Lefortovo odredio je izvje&scaron;taču Volstrit dzornala Ivanu Ger&scaron;koviču, uhap&scaron;enom pod optužbom za &scaron;pijunažu, pritvoru do 29. maja.
</div>
</div>
</div>
Rjabkov: Jo&scaron; razgovaramo sa Grosijem o formiranju bezbjednosne zone za Zaporožje
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u da Moskva jo&scaron; razgovara sa &scaron;efom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o ideji da se oko nuklearke Zaporožje formira bezbjednosna zona, prenijele su ruske novinske agencije.
Kako prenose RIA Novosti, Rjabkov je istakao da je ta ideja "evoluirala".
Interfaks navodi da je Rjabkov dodao da je Moskva u "stalnom kontaktu" sa &scaron;efom IAEA Rafaelom Grosijem.
Bankari osuđeni u &Scaron;vajcarskoj za pomaganje Putinovom bliskom prijatelju
Četiri bankara koji su pomogli bliskom prijatelju Vladimira Putina da prebaci milione franaka preko računa u &scaron;vajcarskim bankama osuđena su zbog "nemara u finansijskim transakcijama."
Njih četvorica su pred &scaron;vajcarskim sudom progla&scaron;eni krivima za pomaganje Sergeju Rolduginu, koncertnom violončelisti kojeg je &scaron;vajcarska vlada prozvala "Putinov novčanik&ldquo;.
Tri Rusa i jedan &Scaron;vajcarac pomogli su Rolduginu, koji je kum Putinovoj najstarijoj ćerki Mariji, da položi milione franaka na račune u &scaron;vajcarskim bankama između 2014. i 2016. godine.
Mu&scaron;karci, čiji je indentitet sakriven zbog &scaron;vajcarskih propisa, progla&scaron;eni su krivim na roči&scaron;tu u Okružnom sudu u Cirihu i izrečene su im uslovne novčane kazne u stotinama hiljada &scaron;vajcarskih franaka.
Novinar Volstrit dzornala uhap&scaron;en u Jekaterinburgu
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saop&scaron;tila je da je izvje&scaron;tač Volstrit dzornala Ivan Ger&scaron;kovič uhap&scaron;en u Jekaterinburgu pod sumnjom za &scaron;pijunažu, prenijela je agencija Interfaks.
U saop&scaron;tenju FSB navodi se da je ta Služba "zaustavila nezakonite aktivnosti američkog državljanina Ger&scaron;kovič Ivana, rođenog 1991. godine, dopisnika moskovskog biroa američkog lista Volstrit dzornal, akreditovanog pri Ministarstvu spoljnih poslova Rusije, koji se tereti za "&scaron;pijuniranje u interesu američke vlade&ldquo;.
Ukrajina objavila nove procjene ruskih žrtava
<blockquote class="twitter-tweet">
⚡️The General Staff of the Armed Forces of Ukraine published data on combat losses of russian troops as of March 30. In total, about 172,900 russians were eliminated. 👉 Follow <a href="https://twitter.com/Flash_news_ua?ref_src=twsrc%5Etfw">@Flash_news_ua</a> <a href="https://t.co/UA00g7z0EI">pic.twitter.com/UA00g7z0EI</a>
&mdash; FLASH (@Flash_news_ua) <a href="https://twitter.com/Flash_news_ua/status/1641312097337241600?ref_src=twsrc%5Etfw">March 30, 2023</a></blockquote>
Ukrajinska vojska: Ruske snage ostvarile određeni napredak u Bahmutu
Ruske snage ostvarile su određeni napredak u Bahmutu na istočnoj liniji fronta, saop&scaron;tili su ukrajinski vojni zvaničnici, dodajući da se njihovi borci i dalje drže u vi&scaron;emjesečnoj borbi u kojoj su obje strane pretrpjele velike gubitke.
"Neprijateljske snage su imale određeni stepen uspjeha u svojim akcijama usmjerenim na juri&scaron; na grad Bahmut&ldquo;, saop&scaron;tio je General&scaron;tab ukrajinskih oružanih snaga u redovnom izvje&scaron;taju.
Kako se dodaje, ukrajinski vojnici drže grad i odbijaju brojne neprijateljske napade.
Ukrajinski tužilac za borbu protiv korupcije: Očekujemo pomoć Zapada
Zapadni saveznici mogu da pomognu Kijevu u sve jačem poku&scaron;aju suzbijanja korupcije tako &scaron;to će izručiti jo&scaron; ljudi koji su pod istragom, kaže glavni ukrajinski tužilac za borbu protiv korupcije.
Direktor Specijalizovanog tužila&scaron;tva za borbu protiv korupcije Oleksandr Klimenko rekao je da je većina zemalja u kojima je Kijev tražio izručenje osumnjičenih u slučajevima korupcije odbila da to učini, preneo je Rojters.
"U 90 odsto na&scaron;ih slučajeva imamo jednog ili dva, ili tri, ili vi&scaron;e subjekata koji su u inostranstvu, a procedura za izručenje tih ljudi Ukrajini je komplikovana", rekao je Klimenko u intervjuu.
Kako je rekao, zemlje u kojima su locirani osumnjičeni su Austrija, &Scaron;panija i Velika Britanija.
Olak&scaron;avanje ekstradicije, rekao je Klimenko, bilo je "izuzetno relevantno" za napore Ukrajine da iskorijeni korupciju, &scaron;to je Evropska komisija, izvr&scaron;na vlast EU, izdvojila kao preduslov da pregovori o članstvu Ukrajine počnu.
"Istraga je prilično neefikasna kada ne možemo da vratimo te ljude u Ukrajinu radi sprovođenja pravde&ldquo;, rekao je Klimenko.
Ukrajinski ministar odbrane: Ofanziva s tenkovima moguća u aprilu ili maju
Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov je u intervjuu za estonsku televiziju sugerisao da bi Ukrajina mogla u aprilu ili maju pokrenuti ofanzivu, u kojoj bi se koristili tenkovi koje je poslao Zapad. Reznikov je rekao da će tenkovi Leopard njemačke proizvodnje, koji su počeli pristizati u Ukrajinu, biti dio &ldquo;protivofanzivne kampanje prema odluci glavnog stožera. Oni to planiraju u različitim smjerovima.&rdquo;&nbsp;
Požar na gasovodu u Sibiru
Gasovod koji se popravljao u sjevernom Sibiru zahvatio je požar u srijedu, ali nije bilo prekida u snabdijevanju, saop&scaron;tila je novinska agencija Tass, pozivajući se na kompaniju Gazprom.
Incident se dogodio u blizini Peljma, koji je oko 430 kilometara sjeverno od sibirskog energetskog čvori&scaron;ta Tjumen. Gazprom je saop&scaron;tio da je do&scaron;lo do pada pritiska na naftovodu Jamburg-Jelec 1, nakon čega je uslijedio požar, javlja Tass.
"Nije bilo žrtava. Kada je do&scaron;lo do pada pritiska, dionica gasovoda bila je isključena radi popravke i nije bila uključena u transport gasa", tvrdi Gazprom.
"Potro&scaron;ači se u potpunosti snabdijevaju gasom putem paralelnih cjevovoda", navodi se, dodajući da je uzrok incidenta nepoznat. Tass je ranije prenio izjavu lokalnog zvaničnika da se cjevovod zapalio nakon eksplozije.
&nbsp;

Putin naredio proljećnu regrutaciju, od 1. aprila pozivi za 147.000 ljudi; Rusi napali Harkov

399. DAN RATA U UKRAJINI

NATO faktički ratuje na strani kijevskog režima i duboko je uvučen u sukob, izjavio je u Moskvi ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
&bdquo;Jo&scaron; jednom smo skrenuli pažnju na subverzivnu politiku zemalja NATO, koje su već odavno uvučene u sukob i uvlače se u njega sve dublje, po mom mi&scaron;ljenju, dalje nemaju gdje, i faktički ratuju na strani kijevskog režima&ldquo;, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon razgovora sa iranskim ministrom spoljnih poslova Hoseinom Amirabdolahijanom.
Kako prenosi Sputnjik, prema njegovim riječima, Zapad ne želi da prestane sukob u Ukrajini.
&bdquo;Posljednju takvu tiradu dao je na&scaron; kolega (američki državni sekretar Entoni) Blinken, juče ili prekjuče, izjaviv&scaron;i da bi sada primirje bilo u interesu Rusije, a to se ne smije dozvoliti. Te&scaron;ko je reći na čemu se zasniva ovakva politka&hellip; analiza. Jedina pretpostavka je da Zapad ne želi da zaustavi ovaj rat, u ovom ratu vidi svoje geopolitičke interese, prije svega iz ugla svojih poku&scaron;aja da elimini&scaron;e jo&scaron; jednog konkurenta na svjetskoj sceni kao &scaron;to je Rusija&ldquo;, objasnio je Lavrov.
&nbsp;

Lavrov: NATO ratuje na strani kijevskog režima

OPTUŽIO ZAPAD DA NE ŽELI PREKID SUKOBA

&Scaron;vedsko ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da će pozvati ruskog ambasadora na sastanak i izraziti svoje nezadovoljstvo zbog &bdquo;poku&scaron;aja mije&scaron;anja&ldquo; u proces pridruživanja &Scaron;vedske NATO.
Finska i &Scaron;vedska su podnijele zahtjev za pridruživanje NATO 2022. kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nadaju se da će zavr&scaron;iti proces pristupanja ove godine.
U saop&scaron;tenju na sajtu ambasade, ruski ambasador je rekao da ulaskom u NATO nordijske zemlje postaju &bdquo;legitimna meta ruskih uzvratnih mjera, uključujući mjere vojne prirode&ldquo;.
Ministarstvo spoljnih poslova će pozvati ruskog ambasadora i uručiti mu protestnu notu zbog očiglednog poku&scaron;aja mije&scaron;anja (u proces pristupanja NATO), rekao je agenciji TT &scaron;ef diplomatije Tobijas Bilstorm.

Ruski ambasador rekao da je Švedska "legitimna meta", oni mu poslali protestnu notu

NAKON ŽELJE DA SE PRIDRUŽE NATO SAVEZU

Bahmut je u sredi&scaron;tu vi&scaron;emjesečnih borbi u istočnoj Ukrajini, a i Rusija i Ukrajina tvrde da su drugoj strani nanijele ogromne gubitke. Uprkos tome &scaron;to neki vojni analitičari sugeri&scaron;u da je grad strate&scaron;ki beznačajan, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da bi ga poraz u tom gradu mogao natjerati na kompromise s Vladimirom Putinom.
Rekao je da bi gubitak Bahmuta učinio da se "na&scaron;e dru&scaron;tvo osjeća umorno", dok bi Rusiji omogućio da "proda ovu pobjedu Zapadu, svom dru&scaron;tvu, Kini, Iranu".
"Ako osjeti malo krvi - nanju&scaron;i da smo slabi - Putin će pritiskati, pritiskati i pritiskati", rekao je Zelenski.
"Na&scaron;e dru&scaron;tvo će se osjećati umorno", rekao je.
"Na&scaron;e dru&scaron;tvo će me natjerati da napravim kompromis s njim i to će biti njegova pobjeda", rekao je Zelenski.

Zelenski: Padne li Bahmut, Putin je pobijedio

NAGOVIJESTIO MOGUĆI KOMPROMIS

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je predsjednika Kine Sija Đinpinga da posjeti tu zemlju, prenio je AP.
"Spremni smo da ga vidimo ovdje", rekao je Zelenski u intervjuu za AP.
Rojters podsjeća da Si i Zelenski nisu razgovarali od početka rata u Ukrajini, ali da je Kina pro&scaron;log mjeseca objavila plan za "političko rje&scaron;enje krize u Ukrajini" u 12 tačaka.
Kineski predsjednik je 20. marta bio u trodnevnoj posjeti Rusiji.

Zelenski pozvao Sija da posjeti Ukrajinu

"SPREMNI SMO DA GA VIDIMO OVDJE"

Rat u Ukrajini &ndash; 398. dan. Situacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje je veoma zabrinjavajuća, izjavio je &scaron;ef IAEA poslije obilaska te elektrane. Svaki normalan čovjek je zabrinut za budućnost Ukrajine, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je sjeverni region Ukrajine u Sumskoj oblasti i obi&scaron;ao vojnike koji se bore na tom dijelu fronta.
Tok de&scaron;avanja u Ukrajini mogli ste pratiti uživo na na&scaron;em portalu:&nbsp;
<div class="titleShare">
Njemačka će poslati dodatnih 12 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini
Budžetski odbor njemačkog Bundestaga dao je zeleno svijetlo za oko 8 milijardi eura koje će se direktno potro&scaron;iti na kupovinu naoružanja i opreme za Ukrajinu, odobriv&scaron;i zahtjev njemačkog ministarstva odbrane i kancelarije spoljnih poslova. Ostalih 4 milijarde eura otići će njemačkoj vojsci da popuni zalihe.
Od početka ruske invazije, njemačka vlada je stavila na raspolaganje vi&scaron;e od 14,2 milijarde eura kao podr&scaron;ku Ukrajini, navodi njemačko Ministarstvo spoljnih poslova.
Podoljak: Rat može da se okončati diplomatski, moraju da se promijene pregovarači Moskve
"Peskov i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov grije&scaron;e: rat se može okončati diplomatskim putem&ldquo;, napisao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak na Tviteru.
On je pozvao ruske snage da se odmah povuku iz okupiranih djelova Ukrajine, dodajući da "za to mora da se desi restart u Moskvi - pregovarač mora da se promijeni. U tome mogu pomoći novi porazi ruske vojske", napisao je Podoljak.
Oboren dron iznad Krima
Prema snimku objavljenom &nbsp;na dru&scaron;tvenim mrežama do&scaron;lo je do eksplozije u blizini ruske vojne vazdu&scaron;ne baze na Krimu.
Kako je na Telegramu objavio proruski lider Krima Sergej Aksjonov oborena je "bespilotna letjelica u regionu Simferopolja&ldquo;.
"Dron se sru&scaron;io u polje, žrtava i &scaron;tete nije bilo&ldquo;, napisao je Aksjonov.
Putin: Sankcije bi mogle imati negativan uticaj na rusku ekonomiju
Vladimir Putin je priznao da bi sankcije uvedene Rusiji mogle da dovedu do "negativnih&ldquo; posledica po zemlju, ali je insistirao da se Moskva prilagođava okolnostima.
"Sankcije uvedene ruskoj ekonomiji na srednji rok bi zaista mogle imati negativan uticaj", rekao je Putin.
Tokom sastanka, Putin je rekao da je nezaposlenost u Rusiji "i dalje na istorijskom niskom nivou" i da se očekuje da će inflacija "pasti ispod 4 odsto" do kraja marta nakon &scaron;to je porasla u proljeće pro&scaron;le godine.
"Međutim, povratak na putanju rasta ne bi trebalo da nas čini opu&scaron;tenim&ldquo;, rekao je Putin.
Poljska traži da Brisel ograniči količinu ukrajinskog žita na trži&scaron;tu EU
Poljski premijer Mateu&scaron; Moravjecki, pritisnut nezadovoljstvom poljoprivrednika traži da se ograniči količina ukrajinskog žita na trži&scaron;tu EU.
Moravjecki je rekao da se dogovorio sa liderima nekoliko zemalja koje se graniče sa Ukrajinom da pi&scaron;u predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i zahtijevaju akciju.
"Zahtijevamo upotrebu svih regulatornih instrumenata &ndash; kvota, tarifa, koji će ograničiti ili blokirati uvoz ukrajinskog žita u Poljsku", rekao je Moravjecki.
Velike količine ukrajinskih žitarica, koje su jeftinije od onih koje se proizvode u EU, zavr&scaron;ile u zemljama centralne Evrope.
Grosi: Situacija u nuklearki u Zaporožju se ne pobolj&scaron;ava
Rafael Grosi, &scaron;ef Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, rekao je nakon obilaska nuklearne elektrane Zaporožje da se situacija u najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani ne popravlja.
Dok je bio na teritoriji pod kontrolom Rusije, Grosi je ruskim novinskim agencijama rekao da se &bdquo;situacija očigledno ne popravlja, naprotiv, neprijateljstva oko ove teritorije se intenziviraju.
"Moraju se preduzeti sve moguće mjere da se elektrana za&scaron;titi od bilo kakvog napada", rekao je Grosi.
Grosiju su pokazani "o&scaron;tećeni predmeti usljed granatiranja od strane oružanih snaga Ukrajine&ldquo;.
Ruske snage zauzele su elektranu u martu 2022. godine, a ukrajinsko osoblje je ostalo da radi i pod otežanim uslovima.
Ukrajina u Melitopolju napala željezničko skladi&scaron;te
Ukrajina je tokom napada na Melitoplj pogodila željezničko skladi&scaron;te i uzrokovala prekid dostave struje u gradu pod ruskom okupacijom, koji je duboko iza linije boji&scaron;ta. &nbsp;
Ukrajinski gradonačelnik grada u egzilu potvrdio je da je ondje do&scaron;lo do eksplozija, dok je ruska državna novinska agencija TASS navela da je o&scaron;tećeno skladi&scaron;te željeznice te da je nestalo struje u gradu i obližnjim selima. Melitopolj je željezničko logističko sredi&scaron;te za ruske snage u južnoj Ukrajini.&nbsp;
&Scaron;panija nakon Uskrsa Ukrajini &scaron;alje &scaron;est teknova Leopard
&Scaron;panija će nakon uskr&scaron;njih praznika u Ukrajinu poslati &scaron;est tenkova Leopard 2A4, saop&scaron;tila je &scaron;panska ministarka odbrane Margarita Robles. Dodala je kako tenkovi njemačke proizvodnje nisu kori&scaron;teni od 1990-ih, da su ih popravili i servisirali te da će ih testirati prije nego ih isporuče Ukrajini.&nbsp;
Rjabkov: Moskva vi&scaron;e ne obavje&scaron;tava SAD o nuklearnim aktivnostima
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je da je Moskva prestala da obavje&scaron;tava Sjedinjene Države o svojim nuklearnim aktivnostima, uključujući probna lansiranja, nakon &scaron;to se pro&scaron;log mjeseca povukla iz Novog START-a, sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja.
"Sva obavje&scaron;tenja, svi oblici obavje&scaron;tavanja, sva razmjena podataka, sve inspekcijske aktivnosti, uop&scaron;te sve vrste poslova po ugovoru su obustavljene, neće se obavljati&ldquo;, naveo je Rjabkov, prenosi Interfaks.
Prigožin: Borbe za Bahmut uni&scaron;tile ukrajinsku vojsku i te&scaron;ko o&scaron;tetile Vagner grupu
&Scaron;ef ruske plaćeničke paravojne formacije grupe Vagner rekao je da su borbe za Bahmut "praktično uni&scaron;tile&rdquo; ukrajinsku vojsku, ali i "te&scaron;ko o&scaron;tetile&rdquo; njegove snage.
"Bitka za Bahmut danas je već praktično uni&scaron;tila ukrajinsku vojsku, a nažalost, te&scaron;ko je o&scaron;tetila i privatnu vojnu kompaniju 'Vagner'&ldquo;, rekao je u audio-poruci Jevgenij Prigožin.
Kremlj: Hibridni rat će trajati jo&scaron; dugo
Kremlj je saop&scaron;tio da će konfrontacija Rusije sa neprijateljskim državama i, kako je rekao, "hibridni rat&ldquo; koji protiv nje vodi Zapad, trajati dugo.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je to rekao na pitanje koliko će trajati ono &scaron;to Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom&ldquo; u Ukrajini.
"Ako mislite na rat u &scaron;irem kontekstu, na sukob sa neprijateljskim državama, na hibridni rat protiv na&scaron;e zemlje, onda će to trajati jo&scaron; dugo&ldquo;, rekao je Peskov novinarima.
"I tu treba da budemo odlučni i samouvjereni i da se okupimo oko predsjednika", dodao je Peskov.
Grosi stigao u nuklearku Zaporožje
Rafael Grosi, &scaron;ef nuklearne straže UN, stigao je u nuklearnu elektranu Zaporožje u Ukrajini pod ruskom kontrolom, saop&scaron;tila je ruska državna novinska agencija RIA.
Grosi, &scaron;ef Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je da putuje u najveću evropsku nuklearnu elektranu kako bi razmotrio situaciju u njoj kao dio napora da se smanji rizik od velike nesreće.
Ruski ambasador rekao da je &Scaron;vedska "legitimna meta", oni mu poslali protestnu notu
&Scaron;vedsko ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da će pozvati ruskog ambasadora na sastanak i izraziti svoje nezadovoljstvo zbog &bdquo;poku&scaron;aja mije&scaron;anja&ldquo; u proces pridruživanja &Scaron;vedske NATO.
Finska i &Scaron;vedska su podnijele zahtjev za pridruživanje NATO 2022. kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nadaju se da će zavr&scaron;iti proces pristupanja ove godine.
U saop&scaron;tenju na sajtu ambasade, ruski ambasador je rekao da ulaskom u NATO nordijske zemlje postaju &bdquo;legitimna meta ruskih uzvratnih mjera, uključujući mjere vojne prirode&ldquo;.
Ministarstvo spoljnih poslova će pozvati ruskog ambasadora i uručiti mu protestnu notu zbog očiglednog poku&scaron;aja mije&scaron;anja (u proces pristupanja NATO), rekao je agenciji TT &scaron;ef diplomatije Tobijas Bilstorm.
Zelenski: Padne li Bahmut, Putin je pobijedio
Bahmut je u sredi&scaron;tu vi&scaron;emjesečnih borbi u istočnoj Ukrajini, a i Rusija i Ukrajina tvrde da su drugoj strani nanijele ogromne gubitke. Uprkos tome &scaron;to neki vojni analitičari sugeri&scaron;u da je grad strate&scaron;ki beznačajan, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da bi ga poraz u tom gradu mogao natjerati na kompromise s Vladimirom Putinom.
<a href="https://dnevno.me/rat%20u%20ukrajini/-/zelenski-padne-li-bahmut-putin-je-pobijedio-29-03-2023-12-13-18">Op&scaron;irnije &gt;&gt;&gt;</a>
Ukrajinska televizija potvrdila napad u Melitopolju
Suspilne, ukrajinska državna televizija, potvrdila je vijest o napadu u Melitopolju.
Jutros je u okupiranom Melitopolju u Zaporožju odjeknula serija eksplozija. U pojedinim djelovima grada i naseljima nestalo je struje.&nbsp;
<h4 class="short-story-title">Ambasada Rusije u Va&scaron;ingtonu: Američki mediji zata&scaron;kavaju informacije o eksplozijama na Sjevernom toku</h4>
<div id="sharer" class="shortStory">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="service-icons">Ruska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama optužila je američke medije da poku&scaron;avaju da umanje &scaron;tetne informacije o umije&scaron;anosti obavje&scaron;tajnih službi SAD u pro&scaron;logodi&scaron;nje eksplozije na Sjevernom toku, kao i da zata&scaron;kavaju problem ogromne &scaron;tete po životnu sredinu zbog tih incidenata.</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="short-story-body-thumb active">
<div class="short-story-body-thumb-wrapper">
<div class="short-story-body">
U saop&scaron;tenju se navodi da nije riječ samo o velikim curenjima goriva zbog eksplozija za koje se vjeruje da su sabotaža, već da prijetnju&nbsp; "neviđenom ekolo&scaron;kom katastrofom i nepopravljivom &scaron;tetom za države regiona", predstavlja i to &scaron;to &scaron;to se na dnu Baltičkog mora nalaze stotine hiljada komada municije sa toksičnim hemijskim supstancama koje su potopljene poslije Drugog svjetskog rata.
Ambasada kritikuje navode Bijele kuće da su nezavisne istrage eksplozija na Sjevernom toku 1 i 2 koje vode evropske zemlje dovoljne. To, kako se navodi, predstavlja "očigledan poku&scaron;aj američkih vlasti da se sakriju iza akcija saveznika", prenosi Tas.
Tvrdi se i da Va&scaron;ington želi da učini sve &scaron;to je moguće kako bi zaustavio "nepristrasne napore na utvrđivanju pravih okolnosti sabotaže" i spriječio da procure informacije o, kako se navodi, vjerovatnoj direktnoj umije&scaron;anosti američkih obavje&scaron;tajnih službi u organizovanju "zločina veka protiv kritične infrastrukture u Baltičkom moru".
Eksplozije su se dogodile 26. septembra 2022. godine. Njemačka, Danska i &Scaron;vedska su se izjasnile da ne isključuju sabotažu, a istrage su jo&scaron; u toku. Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je incidente "očiglednim terorističkim napadom".
Zelenski pozvao Sija da posjeti Ukrajinu
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je predsjednika Kine Sija Đinpinga da posjeti tu zemlju, prenio je AP.
"Spremni smo da ga vidimo ovdje", rekao je Zelenski u intervjuu za AP.
Rojters podsjeća da Si i Zelenski nisu razgovarali od početka rata u Ukrajini, ali da je Kina pro&scaron;log mjeseca objavila plan za "političko rje&scaron;enje krize u Ukrajini" u 12 tačaka.
Kineski predsjednik je 20. marta bio u trodnevnoj posjeti Rusiji.
U Rusiji počinju vojne vježbe, na dijelu interkontinentalna raketa "jars"
U Rusiji su počele komandno-&scaron;tabne vežbe Strate&scaron;kih raketnih snaga sa interkontinentalnim balističkim raketnim sistema "jars&ldquo; i uz uče&scaron;će vi&scaron;e od 3.000 vojnika, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
U saop&scaron;tenju se dodaje se je u vježbu uključeno i oko 300 komada opreme, prenose RIA Novosti.
Kako se navodi, vježba se sprovodi u skladu sa planom obuke za Strate&scaron;ke raketne snage za 2023. godinu i obuhvata provjeru raketnih formacija Omsk i Novosibirsk, opremljnih sistemima "jars".
Kaže se i da će pripadnici Strate&scaron;kih raketnih snaga, u saradnji sa formacijama Centralnog vojnog okruga i Vazdu&scaron;no-kosmičkim snagama, razraditi i kamuflažu raketnih sistema i suprotstaviti se savremenoj izviđačkoj opremi iz vazduha, uključujući dronove.
Manevri će se održavati u tri regiona Rusije.
</div>
</div>
</div>
Ukrajinsko ministarstvo: Rusi deportovali 20.000 djece iz Ukrajine u Rusiju
Ruske snage su nezakonito prebacile ili deportovale 19.514 ukrajinske djece u Rusiju, kr&scaron;eći Ženevske konvencije, saop&scaron;tilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju.
Do danas je samo 327 djece vraćeno u Ukrajinu, navodi se.
Bajden: Zabrinut sam zbog mogućnosti da Rusija po&scaron;alje nuklearno oružje Bjelorusiji
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je juče da je zabrinut zbog mogućnosti da Rusija po&scaron;alje taktičko nuklearno oružje Bjelorusiji.
"To jo&scaron; nisu učinili", rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući. "To je zabrinjavajuće", poručio je.
Rusija započela velike vojne vježbe
Ruske strate&scaron;ke raketne snage započele su planirane vježbe koje uključuju mobilne nuklearne interkontinentalne balističke raketne sisteme Yars, saop&scaron;tilo je rusko ministarstvo odbrane.
"Ukupno je vi&scaron;e od 3000 vojnog osoblja i oko 300 komada opreme uključeno u vježbe", navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva odbrane.
Ove vježbe su uslijedile nakon &scaron;to je rusko ministarstvo odbrane juče objavilo kako je ruska ratna mornarica ispalila nadzvučne protivbrodske projektile na lažnu metu u Japanskom moru.

Oboren dron iznad Krima; Grosi: Situacija u nuklearki Zaporožje se ne poboljšava

398. DAN RATA U UKRAJINI

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da je "blizu" dogovora o za&scaron;titi najveće evropske nuklearne elektrane u Zaporožju, ugrožene invazijom Rusije na Ukrajinu, gdje je po drugi put od početka ruske invazije.
&bdquo;Mislim da je postizanje dogovora blizu. Iako se dvije strane međusobno ne slažu, one se slažu sa IAEA da je potrebna nuklearna bezbjednost. To je veoma važan element koji vjerujem da treba uzeti u obzir&ldquo;, rekao je on u intervjuu za AP.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je juče s Grosijem, koji je za AP rekao da će najvjerovatnije narednih dana otputovati u Rusiju. Grosi je dodao da, po&scaron;to je u okolini centrale sve vi&scaron;e borbi, s ruskim i ukrajinskim zvaničnicima pregovara samo o mjerama potrebnim da se spriječi nesreća u toj elektrani &scaron;to bi bila &bdquo;velika nuklearna katastrofa za Evropu&ldquo;.
&bdquo;Priča se o ofanzivama, kontraofanzivama&ldquo;, rekao je Grosi. &bdquo;Koncentracija trupa, koncentracija vojne opreme, te&scaron;kog naoružanja eksponencijalno raste u oblasti blizu fabrike, &scaron;to nas navodi da smatramo da bi mogućnost nesreće, ponovnog napada&hellip; mogla da raste&ldquo;.
Grosi je ranije predložio uspostavljanje bezbjednosne zone oko centrale koja je blizu linije fronta, ali o tome nije bilo dogovora, podsjeća AP.
IAEA, organizacija Ujedinjenih nacija za atomsku energiju, sa sjedi&scaron;tem u Beču, u Austriji, ima stalni tim u Zaporožju. Svih &scaron;est reaktora te elektrane je isključeno, a struju potrebnu za hlađenje, da bi se spriječilo topljenje reaktora, centrala dobija kroz jedan preostali dalekovod, ali i tu ima prekida te struju za hlađenje tada daju dizel-generatori &scaron;to je uvijek rizično.

IAEA: Blizu dogovor o zaštiti nuklearne elektrane u Zaporožju

"POTREBNA NUKLEARNA BEZBJEDNOST"

Predsjednika Rusije Vladimira Putina ćemo uhapsiti ako dođe u Njemačku, rekao je ministar pravde Njemačke Marko Bu&scaron;man za list "Cajt".
"Očekujem da će se Međunarodni krivični sud uskoro povezati sa Interpolom, kao i sa državama-članicama i zatražiti od njih realizaciju (naloga). Zatim će Njemačka imati obavezu da uhapsi predsjednika Vladimira Putina kada dođe na njemačku teritoriju i preda ga Međunarodnom krivičnom sudu", rekao je njemački ministar.
Dodao je da će se zahtjevi Međunarodnog krivičnog suda realizovati ako "Putinova noga kroči na teritoriju Njemačke", jer Njemačka priznaje jurisdikciju suda.
Pretpretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, čiju nadležnost Rusija ne priznaje, ranije je izdalo "naloge za hap&scaron;enje", predsjednika Rusije Vladimira Putina i dječjeg ombudsmana Marije Lavov-Belove, navodi se u saop&scaron;tenju objavljenom na sajtu organizacije.
Sud je u saop&scaron;tenju naveo da je Putin "navodno odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovni&scaron;tva (dece) i protivpravnog preseljenja stanovni&scaron;tva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju".
Američki predsjednik Džozef Bajden nazvao je odluku MKS "opravdanom".
On je, istovremeno, naglasio da same SAD ne priznaju nadležnost ovog suda, ali da je u slučaju sa ruskim rukovodstvom argumentacija suda "poprilično čvrsta".
Portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova ocijenila je da su sve odluke Međunarodnog krivičnog suda za Rusiju ni&scaron;tavne iz pravnog ugla.

Ministar pravde Njemačke: Putina ćemo uhapsiti ako dođe u Njemačku