Rat u Ukrajini

Predstavnički dom Američkog kongresa izglasao je 61 milijardu dolara vrijednu pomoć predviđenu za Ukrajinu u trenutku kada se ta država suočava sa lo&scaron;im izgledima na frontu prema Rusiji.
Oko 23 milijarde dolara bi se koristilo za popunu američkog oružja, zaliha i objekata, 11 milijardi dolara bi finansiralo tekuće američke vojne operacije u regionu. Skoro 14 milijardi dolara pomoglo bi Ukrajini da kupi napredne sisteme naoružanja i drugu odbrambenu opremu.
Za usvajanje je glasalo 311 članova Kongresa, a protiv je bilo 112.
Senat je izglasao i vi&scaron;e od osam milijardi dolara za indo-pacifičku sigurnost: 3,3 milijarde dolara za razvoj podmorske infrastrukture, dvije milijarde dolara stranog vojnog finansiranja za Tajvan i druge ključne saveznike, 1,9 milijardi dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga koje se pružaju Tajvanu i regionalnim partnerima.
Potrebno je da pomoć izglasa i Senat, a zatim da je potpi&scaron;e predsjednik Džo Bajden, &scaron;to bi trebalo da se desi narednih dana.
Izglasan je i novi paket sankcija Iranu, te zakon koji omogućava zabranu Tik Toka u SAD-u.
Osim toga, izglasan je zakon koji omogućava da se zamrznuta ruska sredstva koriste za pomoć Ukrajini.
Očekuje se da će izglasati i vi&scaron;e od 26 milijardi dolara za Izrael, četiri milijarde dolara za raketne odbrambene sisteme Iron Dome i David's Sling, 1,2 milijarde dolara za odbrambeni sistem Iron Beam, koji se suprotstavlja raketama kratkog dometa i prijetnjama od minobacača, 4,4 milijarde dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga pruženih Izraelu, 3,5 milijardi dolara za nabavku naprednih sistema naoružanja i drugih artikala kroz Program stranog vojnog finansiranja, 9,2 milijarde dolara humanitarne pomoći.

Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao ključnu pomoć Ukrajini vrijednu 61 milijardu dolara

POTREBA JE PODRŠKA I SENATA

Ukrajina će izgubiti rat ako američki Kongres ne odobri vojnu pomoć za borbu protiv ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Republikanci u Kongresu mjesecima blokiraju desetine milijardi dolara vojne pomoći Kijevu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Ako Kongres ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat", rekao je Zelenski tokom video sastanka platforme za prikupljanje sredstava koju je organizovao Kijev United24.
Zelenski je rekao i da će, ako Ukrajina izgubi rat, &ldquo;druge države biti napadnute".
Nacrt zakona o dodatnoj potro&scaron;nji od oko 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini zaustavljen je u predstavničkom domu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD), gdje republikanci imaju tanku većinu, uključujući neke članove koji žele da Kongres da prednost bezbjednosti granica nad međunarodnom vojnom pomoći.
Zelenski je prethodno rekao da će Ukrajina pristati na paket pomoći SAD-a u obliku zajma.
"Pristaćemo na sve opcije", rekao je Zelenski, dodajući da je ključno da pomoć stigne &scaron;to prije, to bolje.

Zelenski: Izgubićemo rat ako američki Kongres uskrati pomoć

PORUČIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski razrije&scaron;io je danas dužnosti nekoliko bliskih saradnika, među kojima i svog prvog pomoćnika Serhija &Scaron;efira.
&Scaron;efir je za prvog pomoćnika Zelenskog naimenovan 2019. godine. Zelenski je smijenio i trojicu svojih slobodnih savjetnika &ndash; Oleha Ustenka, Serhija Trofimova i Mihaila Raduckog, prenosi Unian, prenosi Nova.rs.
Iz kabineta Zelenskog za sada nije dato obja&scaron;njenje za najnovije promjene u &scaron;irokom kadrovskom pregrupisanju administracije predsjednika Ukrajine tokom posljednjih mjeseci.
U utorak je smijenjen Oleksij Danilov, koji je bio sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, a Valerij Zalužnji, koji je 8. februara smijenjen sa dužnosti načelnika ukrajinskih oružanih snaga, a početkom marta je naimenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.

Zelenski razriješio dužnosti nekoliko bliskih saradnika

MEĐU NJIMA JE I PRVI POMOĆNIK

Rusija je izvela najveći napad projektilima i bespilotnim letjelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu do sada, pogodiv&scaron;i najveću branu u zemlji i uzrokujući nestanak struje u nekoliko regiona, objavile su vlasti u Kijevu.
Rusija je ispalila 88 projektila i 63 bespilotne letjelice &bdquo;&Scaron;ahed&ldquo;, od kojih je samo 37, odnosno 55 oboreno, objavilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
Ukrajinska državna hidroenergetska kompanija saop&scaron;tila je da je u ruskom udaru pogođena najveća brana u Ukrajini, DniproHES u Zaporožji, ali da nije bilo opasnosti od pucanja, a pogođena je i elektroenergetska infrastruktura u drugim regionima.
Ukrajinski ministar energetike Herman Halu&scaron;čenko rekao je da je to najveći napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u nedavnoj pro&scaron;losti.
&ldquo;Cilj nije samo o&scaron;tetiti, nego ponovno poku&scaron;ati, kao i pro&scaron;le godine, uzrokovati raspad energetskog sistema zemlje velikih razmjera&rdquo;, napisao je Halu&scaron;čenko na Fejsbuku.
U zapadnom regionu Hmelnicki jedna je osoba ubijena, a vi&scaron;e ih je povrijeđeno u ruskom napadu koji je o&scaron;tetio ključnu infrastrukturu, rekao je lokalni zvaničnik, a prenijela ukrajinska javna televizija Suspilne.
Gradonačelnik Harkova na istoku zemlje Ihor Terehov rekao je da semafori u drugom najvećem ukrajinskom gradu ne rade zbog udara na elektroenergetska postrojenja.
U međuvremenu, televizija Suspilne citirala je najveću privatnu energetsku kompaniju u zemlji DTEK koja je rekla da je Rusija pokrenula masovni napad na energetske objekte i pogodila neke od termoelektrana te kompanije.
Kompanija je upozorila na nestanak struje u jugoistočnoj Dnjepetrovskoj oblasti.

Masovni vazdušni napadi na Ukrajinu – oštećen energetski sistem zemlje

POGOĐENA NAJVEĆA BRANA U ZEMLJI

Ruske trupe su 19. marta granatirale pogranične teritorije i naselja u sjeveroistočnoj oblasti Sumi.
Najmanje jedna osoba je ubijena u naselju Velika Pisarivka, saop&scaron;tilo je regionalno vojno tužila&scaron;tvo. Vi&scaron;e od 250 ljudi evakuisano je pro&scaron;le sedmice iz Velike Pisarivke.
Druga zajednica je pogođena visokoeksplozivnom vazdu&scaron;nom bombom i granatiranjem iz minobacača.
Rusija je u granatiranju koristila MLRS (vi&scaron;estruke raketne sisteme), minobacače, artiljeriju i odbrambene sisteme. Dok njene trupe gotovo svaki dan granatiraju zajednice u regiji Sumi raznim vrstama oružja, napadi su nedavno intenzivirani.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da je u regiji Sumi bilo "konstantnih terorističkih napada i udara".
"Od početka mjeseca, ruska avijacija je već bacila skoro 200 vođenih bombi na zajednice u regiji Sumi. Sela, gradove, civilnu infrastrukturu", rekao je on.
Zelenski je ranije na Telegramu rekao da su od početka marta ruske trupe ispalile 130 projektila različitih tipova iznad Ukrajine i pozvao međunarodne partnere da ojačaju protivvazdu&scaron;nu odbranu zemlje.
"Odbrambeni sistem Patriot i drugi sistemi treba da rade ono za &scaron;ta su stvoreni, odnosno da &scaron;tite život, a ne da skupljaju pra&scaron;inu u skladi&scaron;tima", istakao je Zelenski.
Moskva je u međuvremenu saop&scaron;tila da su protivvazdu&scaron;ne jedinice oborile projektile u dva granična područja.
Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je na Telegramu da je protivvazdu&scaron;na odbrana presrela 10 projektila koje su ispalili ukrajinski vi&scaron;ecjevni raketni bacači.
Ministarstvo je kasnije saop&scaron;tilo da je presrelo jo&scaron; dvije rakete, uključujući Patriot američke proizvodnje, iznad susjedne oblasti Kursk. Ni u jednom incidentu nije bilo žrtava.
Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da je te&scaron;ko granatiranje u pograničnoj zajednici Kozinka o&scaron;tetilo nekoliko stanova.
Ruski proratni Telegram kanali i Ruski dobrovoljački korpus, takođe, su objavili izvje&scaron;taje o borbama u Kozinki.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je pro&scaron;le sedmice da je ukrajinska vojska poku&scaron;ala da zauzme selo, ali je napad odbijen.
Gladkov je ranije rekao da je 16 osoba poginulo, a 98 je povrijeđeno u Belgorodu tokom pro&scaron;le sedmice. On je 19. marta najavio planove za evakuaciju oko 9.000 djece iz regiona zbog granatiranja.

Granatiranje se pojačava duž granice u Ukrajini i Rusiji

ZELENSKI SAOPŠTIO DA SU OD POČETKA MARTA RUSKE TRUPE ISPALILE 130 PROJEKTILA RAZLIČITIH TIPOVA IZNAD UKRAJINE

Evropski savjet je juče, u sklopu Evropskog mirovnog fonda, osnovao posebni Fond za pomoć Ukrajini i u sklopu njega izdvojio pet milijardi eura za odbranu te zemlje od invazije Rusije, saop&scaron;tila je Evropska unija.
"Evropska unija se drži svojih obećanja. Fond za pomoć Ukrajini pretvara na&scaron;e riječi u djela", napisao je u saop&scaron;tenju visoki zvaničnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj i dodao da će Brisel kroz novoosnovani fond "nastaviti da podržava Ukrajinu u njenoj odbrani od ruske ratne agresije sa čime god da je potrebno i doklegod je potrebno".
Posebni fond će omogućiti EU da nadalje podržava rastuće potrebe ukrajinskih oružanih snaga kroz obezbjeđivanje vojne opreme i tehnike &ndash; kako za borbene i za neborbene svrhe, navodi se u saop&scaron;tenju.
Pomoć iz fonda dopunjavaće bilateralne napore država članica EU da se asistira Ukrajini, i baziraće se na zajedničkim nabavkama od evropske i norve&scaron;ke odbrambene industrije.

Osnovan poseban Fond za pomoć Ukrajini, izdvojeno pet milijardi eura za odbranu

SAOPŠTENO IZ EVROPSKE UNIJE

Ruske snage koje su u petak napale lučki grad Odesu dobiće pravedan odgovor od kijevskih snaga, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve objavila je da je u vazdu&scaron;nom napadu na Odesu poginulo 20 osoba, a ranjeno je vi&scaron;e od 70. Guverner regije Oleh Kiper kazao je da su dvije ruske rakete Iskander-M ispaljene sa Krima, koji se nalazi pod ruskom okupacijom, pogodile stambenu oblast u Odesi, prenosi Radio Slobodna Evropa. On je naveo da su među poginulima i medicinari i spasioci koje je ubio drugi projektil nakon &scaron;to su do&scaron;li na mjesto nesreće kako bi pomogli ranjenim ljudima. Zelenski je rekao da je napad &ldquo;gnusan&rdquo;, a ruske snage koje su ga izvele "olo&scaron;i&rdquo;. Rusija je posljednjih sedmica pojačala napade na Odesu, sa gotovo svakodnevnim napadima dronovima i projektilima ovog mjeseca. Napad u petak jedan je od najsmrtonosnijih u posljednjih nekoliko sedmica. Pokrenuta je krivična istraga, a za danas je progla&scaron;en za dan žalosti.

Zelenski: Ruske snage dobiće pravedan odgovor za napad na Odesu

NAPAD U PETAK JEDAN JE OD NAJSMRTONOSNIJIH U POSLJEDNJIH NEKOLIKO SEDMICA

Visoki komesar EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je nakon održanih sastanaka u Va&scaron;ingtonu da slanje nove pomoći Ukrajini ne može čekati, jer će ishod rata u Ukrajini biti odlučen na proljeće i ljeto
Usljed sumnji u nastavak američke vojne pomoći Kijevu, Borelj je rekao novinarima da je njegova poruka američkim zastupnicima bila: &bdquo;&Scaron;togod se mora učiniti, mora se učiniti brzo.&ldquo;
&bdquo;To je istina za nas. Moramo ubrzati. Moramo povećati na&scaron;u pomoć, moramo učiniti vi&scaron;e i brže. Iz toga razloga povećavamo na&scaron;e obrambene sposobnosti. A to je istina i za SAD&ldquo;, rekao je Borelj o evropskoj pomoći ukrajinskom ratu.
&bdquo;Sljedeći mjesec biće odlučan. Mnogi analitičari očekuju veliku rusku ofanzivu na ljeto, a Ukrajina ne može čekati rezultate sljedećih američkih izbora&ldquo;, dodao je Borelj.
Demokratski predsjednik Džo Bajden podržavao je slanje vojne pomoći Ukrajini od početka ruske invazije u 2022, dok njegov glavni oponent iz redova republikanaca, Donald Tramp, pribjegava politici izolacionizma.

Borelj: Ishod rata u Ukrajini biće odlučen na proljeće i ljeto

SAOPŠTIO VISOKI KOMESAR EU ZA SPOLJNU POLITIKU I BEZBJEDNOST

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je situacija na rati&scaron;tu bolja nego u posljednja tri mjeseca, te da ruske snage vi&scaron;e ne napreduju nakon &scaron;to su pro&scaron;log mjeseca zauzele istočni grad Avdijivku.
Zelenski je u intervjuu za francusku televiziju BFM rekao da je Ukrajina pobolj&scaron;ala strate&scaron;ku poziciju uprkos nedostatku oružja, ali je sugerisao da bi se situacija ponovno mogla promijeniti ako ne dobije nove po&scaron;iljke.
&ldquo;Situacija je mnogo bolja nego &scaron;to je bila u prethodna tri mjeseca&rdquo;, rekao je Zelenski, prenosi Hina.
&ldquo;Imali smo određenih pote&scaron;koća zbog nedostatka artiljerijskih granata, vazdu&scaron;ne blokade, ruskog dalekometnog oružja i velikog intenziteta napada ruskih bespilotnih letjelica. Radili smo na vrlo učinkovit način protiv ruskog vazduhoplovstva. Oporavili smo se na istoku. Napredovanje ruskih snaga je zaustavljeno&rdquo;, rekao je.
Rusko zauzimanje Avdijivke snagama Kremlja olak&scaron;alo je odbranu regionalnog centra Donjecka koji je udaljen 20 kilometara.
Ruske su snage nakon toga zauzele sela u blizini Avdijivke.
Međutim, pro&scaron;le sedmice portparoli ukrajinske vojske rekli su da ruske snage vi&scaron;e ne napreduju i da su ukrajinske snage pobolj&scaron;ale svoj položaj.
"Va&scaron;a djeca neće ginuti u Ukrajini"
Zelenski je u intervjuu francuskoj televiziji kazao i da Ukrajini nije potrebna francuska vojska.
"Sve dok Ukrajina izdržava, francuska vojska može ostati na francuskoj teritoriji. Va&scaron;a djeca neće ginuti u Ukrajini", poručio je Zelenski.
Nastavljene borbe
Na ukrajinskom frontu nastavljaju se borbe na Kupjanskom, Donjeckom, Avdejevskom i Zaporo&scaron;kom pravcu.&nbsp;
Ukrajinski mediji saop&scaron;tavaju da je vazduhoplovstvo uni&scaron;tilo komandni centar ruskih trupa, te da su najmanje tri civila poginula u ruskom napadu na Donjecku oblast.
Moskva je, sa druge strane, optužila Kijev za napad na Kurski region u kojem je, navode, poginuo najmanje jedan civil.
&nbsp;Američki ambasador u Var&scaron;avi Mark Bžežinski saop&scaron;tio je da su Sjedinjene Američke Države rasporedile vi&scaron;e od 10.000 svojih vojnika u Poljskoj.
U međuvremenu nižu se reakcije na poziv pape Franja da se podignu bijele zastave i počnu pregovori o okončanju rata. Apostolski nuncije u Ukrajini Visvaldas Kulbokas pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine zbog te izjave.
Kijev poručuje da se nikada neće predati, indirektno kritikujući stav poglavara Rimokatoličke crkve.
U isto vrijeme, Moskva pozdravlja svaku inicijativu koja bi vodila dijalogu o rje&scaron;enju ukrajinske krize.

Zelenski: Stanje na ratištu bolje nego u prethodna tri mjeseca

"UPRKOS NEDOSTATKU ORUŽJA"

Rat u Ukrajini &ndash; 741. dan. Tokom noći ruski dronovi su dejstvovali nad Odesom. Istovremeno vi&scaron;e ekplozija se čulo i u Kerču na istoku Krima, dok je most koji povezuje poluostrvo sa Rusijom blokiran.
Ukrajinski vojnici su uni&scaron;tili su 18 "&scaron;aheda", javilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine, prenosi Unian.
Ukrajinske oružane snage su dodale da su neprijatelji lansirali bespilotne letjelice sa Krima (područje lansiranja - Balaklava) i eliminisali vazdu&scaron;ne ciljeve iznad Odeske oblasti.
Ruski dronovi u vi&scaron;e navrata napali su ukrajinski lučki grad Odesu. Ni na Krimu nije bilo mira tokom noći, vi&scaron;e eksplozija odjeknulo je u istočnom gradu Kerču, dok je Krimski most koji povezuje poluostrvo sa Rusijom bio je zatvoren za saobraćaj.
Sukobi su intenzivirani na nekoliko dionica fronta u Zaporo&scaron;koj oblasti. Pored Rabotina, borbe se vode od sela Verbovoje prema Maloj Tokmački. Front je oživio i u oblasti sela Žerebjanki i Pjatihatki, koja se nalaze sjeveroistočno od grada Vasiljevke.
Ukrajinske snage poku&scaron;avaju da zadrže svoje položaje pojačavajući granatiranje bespilotnim letjelicama i artiljerijom, uključujući i kasetne granate.
Oružane snage Ukrajine izgradile su odbranu duž linije Berdiči&ndash;Semjonovka&ndash;Orlovka&ndash;Tonenko. Prema podacima ukrajinskih snaga zaustavljen je prodor ruske strane na tom pravcu.

Ruski dronovi nad Odesom, Ukrajina tvrdi da je oborila 18

KRIMSKI MOST BLOKIRAN

&Scaron;vedsko ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da će pozvati ruskog ambasadora na sastanak i izraziti svoje nezadovoljstvo zbog &bdquo;poku&scaron;aja mije&scaron;anja&ldquo; u proces pridruživanja &Scaron;vedske NATO.
Finska i &Scaron;vedska su podnijele zahtjev za pridruživanje NATO 2022. kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i nadaju se da će zavr&scaron;iti proces pristupanja ove godine.
U saop&scaron;tenju na sajtu ambasade, ruski ambasador je rekao da ulaskom u NATO nordijske zemlje postaju &bdquo;legitimna meta ruskih uzvratnih mjera, uključujući mjere vojne prirode&ldquo;.
Ministarstvo spoljnih poslova će pozvati ruskog ambasadora i uručiti mu protestnu notu zbog očiglednog poku&scaron;aja mije&scaron;anja (u proces pristupanja NATO), rekao je agenciji TT &scaron;ef diplomatije Tobijas Bilstorm.

Ruski ambasador rekao da je Švedska "legitimna meta", oni mu poslali protestnu notu