Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, povodom naloga za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina koji je izdao Međunarodni krivični sud, da misli da je to odluka koja će imati politički loše posljedice, koja će imati u ljudskim životima loše posljedice i koja govori da postoji velika nespremnost da se razgovara o miru.

„Moje pitanje je ‘sad ste ga optužili za najveće ratne zločine, s kim ćete sad da razgovarate'“, poručio je Vučić novinarima u Palati Srbija, gdje se obratio naciji povodom jučerašnje runde razgovora između Beograda i Prištine, u kojoj su obje strane prihvatile Aneks Sporazuma o normalizaciji međusobnih odnosa.

Upitao je da li Zapad čeka poraz Putina i koliko će još da čeka.

„Je l’ stvarno mislite da je Rusiju moguće poraziti za mjesec dana, tri mjeseca ili godinu dana“, dodao je.

Kazao je da je „nesumnjivo da je cilj onih koji su to uradili da Putinu otežaju komunikaciju, da svako ko razgovara sa njim ima u svijesti da je on optužen za ratne zločine, da dodatno oteža ekonomsku situaciju Rusije, da napravi od nje svjetsku pariju“.

Na pitanje šta bi Srbija učinila kao potpisnica Rimskog statuta kojim je osnovan Međunarodni krivični sud, u slučaju da Putin dođe u Srbiju, odnosno da li bi ga uhapsila i izručila on je kazao da je to „bez veze pitanje, jer je jasno da dok traju sukobi Putin nema kuda da dođe“.

Dodao je da on nije hapsio ni one koje je tražio ad hok Tribunal, „a to nije Međunarodni krivični sud“.

„Imamo pametnija posla u ovom trenutku, osim ako Rade Basta ne misli drugačije“, poručio je Vučić, aludirajući na izjavu ministra privrede da bi Srbija trebalo da uvede sankcije Rusiji.

Međunarodni krivični sud izdao je u petak nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina.

Kako su rekli iz MKS, Putin je navodno odgovoran za ratni zločin nezakonite deportacije i transfera stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.

Zločini su navodno počinjeni na okupiranoj teritoriji Ukrajine najranije od 24. februara 2022. godine, navodi MKS na sajtu.

„Postoji osnov za sumnju da Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za pomenute zločine, zato što je počinio ova djela direktno, zajedno sa drugima i preko drugih, i zato što nije uspio da vrši kontrolu nad civilnim i vojnim potčinjenima koji su počinili djela, ili su dozvolili da ona budu naređena, a bili su pod njegovom kontrolom“, navodi MKS.